Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
jerković -8 poglavlje

jerković -8 poglavlje

Ratings: (0)|Views: 3|Likes:
Published by Plevka Anić
dio goldsteinove knjige o srednjem vijeku
dio goldsteinove knjige o srednjem vijeku

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Plevka Anić on Jul 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/26/2013

pdf

text

original

 
8. Prevlast Crkve na Zapadu
-
11.stoljede je vrijeme obnove na Zapau koje je posljeica napora Crkve a se osloboi
svjetovnih utjecaja-
vrijeme pape Leona IX.,novonastalih ruštvenih slojeva i sve jačih svjetovnih vlaara
 -
Crkva željela postati prevonik ruštva,sveprisutna što joj je i uspjelo o 1250.
 VELIKI CRKVENI RASKOL I ODNOS CRKVE I CARSTVA-
o konačnog raskola na Istočnu ili Pravoslavnu i Zapanu ili Katoličku ošlo je 1054. Goine
 -nakon pada ZRC nije se formirala organizacija koja b
i objeinila taj čitav prostor
 -
taašnja Crkva je težila vedoj samostalnosti u onosu na svjetovne vlaare
 -
na Istoku je ošlo o uske simbioze ržavne i crkvene vlasti s prevlašdu ržavne
 -
Zapana Europa je bila mozaik posebnih ržava u kojoj je prevlaa
vala ideja o preporodu ispasenju od strane Crkve te su kolale zamisli o prevlasti crkvenih vlasti nad svjetovnim-Bizant nije prihvatio prevlast Rima i Zapada-
Razlike viju crkava bile su sve vede
 -Leon (Lav) IX. j
e iljem Europe oržao niz sinoa gje je osuđivao svjetovnjačke
investiture,simonije
i svedenidke brakove
 -
takva shvadanja su se sukobila sa nazorima carigraskog patrijarha Mihaela Kerularija
 -
o vrhunca krize ošlo je 1054.goine
-iako je cark Konstantin IX. bio sklon kompromisu, obje strane
crkava su se strogo ržalesvojih početnih pozicija
 -
papini izaslanici prekinuli su pregovore te na oltar svete Sofije u Carigrau položili papinskubulu o izopdenju patrijarha Kerularija i njegovih sljebenika iz Crkve
 -Karularije je prokleo papu i njegove izaslanike te je tako nastao crkvei raskol-nakon raskola,Crkvi je bio zadatak osloboditi se kontrole Carstva koje je bilo jedinasvjetovna institucija koja je mogla pretendirati na univerzalnu vlast i autoritet-
taašnje političke okolnosti bile su povoljne za papinstvo čija je neovisnot učvršdenaorebom o načinu izbora pape čime se htio suzbiti svjetovni utjecaj,papa je trebao birati i
kardinale-nakon izbora pape,njega je trebao potvrditi i rimski narod ali samo formalno
 
-od tada carevi nisu mogli
birati pape a karinali su stekli važnost u Crkvi
 -
u karinalski zbor su počeli ulaziti karinali iz svih ijelova Europe
 -
u isto vrijeme je njemačka monarhija sve slabija
 -
nestale su institucije sreišnje vlasti a plemstvo je steklo nasljeno pravo uprvlj
anja
posjeima,nije željelo biti pokorno regentici,carevoj majci
 -
zemlju je zahvatio građanski rat
 -
car Henrik je htio obnoviti sreišnju vlast
 -
prihoe je našao u runicima srebra u Saskoj,u upravi je koristio usluge ministerijala
-slojaneslobodnih ljudi-
u provebi mjera je postupao prilično grubo,pobunili su se Sasi,nitko nije poržao Henrika
pa se on obratio papi-
taašnji papa bio je jean o najvedih u povijesti
- Grgur VII. Koji je svoj program reformi
iznijeo znatno alje o pitanja duoređa
 -svi su
katolici morali slušati papinske oluke o tome što je ruštveno poželjno,mogao je iosuiti vlaare ako su grešnici
 -
zabranio je brak svedenicima a oženjenima nareio a se razveu i taj je zahtjev prihvadenbez vedih poteškoda
 -
ruge reforme su teže išle,
 
kao primjerice zabrana (po prijetnjom izopdenja) svjetovnačkeinvestiture,onosno,uvođenje biskupa u čast (zabrana a svjetovnjaci ojeljulju znakovebiskupske časti),svjetovnjaci nisu smjeliimati nikakvog ujela u izboru crkvenih užnosnika
 -da bi Kato
lička Crkva bila neovisna ova je mjera bila neophona,no poteškode je bila u tome
da je mnogo
biskupa i opata bilo u ulozi feualaca te su ujeno bili i službenici svjetovnih
vladara-a i svjetovna vlast je ovisila o Crkvi,njenim resursima,osoblju,uredima i pisarnama-
proturječja su voila sukobu crkvene i svjetovne vlasti,problem nerješiv jer nijena strananije popuštala
 -
njemački vlaar Henrik IV. Je bio najovisniji o crkvenoj poršci
ali se protivio njenim
zahtjevima kaa je učvrstio vlast nakon što je
 
ugušio sasku pobunu
 -1076. godine j
e objavio rat papi te prisilio njemačke biskupe a ne priznaju Grgura za papu
 -
Grgur je izopdio Henrika,njegove sljebenike
 
osloboio obaveze poslušnosti vlaaru
 
 
-
potpora papi je bila jača nego potpora Henriku zbog jako
g reformnog pokreta,a vladar jeostao s vremenom sve usamljeniji u otporu vladaru-
pritiskom velikaša Henrik je morao priznati pokornost Grguru VII.
 -
morao je istrpiti golemo osobno poniženje, krenuo je s vojskom prema Italiji i u pokorničkojojedi molio
 
milost,papa ga je primio i razriješio izopdenja čime je nesvjesno omogudioHenriku obnovu modi ali je Grgur onio moralnu pobjeu
 -
ta moralna pobjea je prionijela namodnosti papinstva,Henrikov tabor oslabio
 -
Henrik je jačao svoje pozicije
,papa ga je 10
80. opet izopdio,no ovaj put je više velikašastajalo uz Henrika te su njegovi pristaše izabrali i protupapu
 -
Henrik je umarširao u Rim,otjerao Grgura,te ga je novi papa krunio za cara
 -
Henrik nije uspio uništiti papinstvo,Grgurovi nasljenici su mu se sup
rotstavljali,bunili su se i
Bavarci, Henrikova žena i sin također su mu okrenuli leđa
 -
mlađi sin Henrik V ga je uklonio s vlasti
 
a Henrik IV je umro izopden
 -Vlast Henrika IV pokazala je sve slabosti Carstva,prvenstveno njegovu ovisnost o
velikašima,njihov
im domenama,Crkvi i njenim resursima te nedostatak kvalitetnogadministrativnog aparata-
Henrik V je promijenio onos prema Crkvi u onosu na dadu,usmjerio se prema njoj
 -u Rimu se 1111 krunio za cara i nametnuo svoju prevlast papi i kardinalima-papa Pask
al II je obacio taj sporazum ved sljeede goine
 -
sukobi carstva i papinstva trajali o sklapanja Wormskog konkorata između cara i pape
Kalista II-
njime se car orekao investiture prelata znakovima crkvene vlasti čime je ukinuta svjetovna
investitura,
u nekim ržavama se nije smjelo ni miješati u izbor prelata (Italija) ok je uNjemačkoj to obavljano uz nazočnost cara
 -
Wormski konkorat nije riješio postojedi sukob ved ga stavio na novu razinu
 -
Henrik V nije imao muških nasljenika,njegovi nedaci iz i
nastije Hohenstaufen supretendirali na vlast-
papinstvo,prelati i konkurentski kneževi su gurali Lotara II,saskog kneza pšto je ovelo o
rata-tu su se pojavili prvi put nazivi gvelfi (naklonjeni Crkvi i papinstvu) i gibelini (naklonjeni caru)koji su kasnije postali oznake za struje u talijanskim gradovima-
ržavama
 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->