Službeni Glasnik Međimurske Županije Br. 16 Od 2006.

30. studenoga 2006.
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E
Broj - Stranica I S16 SN 1 3 3 2 - 71929 097
SLUBENI GLASNIK
M E I M U R S K E U PA N I J E
akovec, 30. studenoga 2006.
Slubeni glasnik Meimurske upanije izlazi po potrebi
Broj 16 - 2006. - Godina XIV.
SADRAJ
OPINA KOTORIBA AKTI OPINSKOG VIJEA 20. Odluka o donoenju Prostornog plana ure enja Opine Kotoriba Odredbe za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Kotoriba 1929 1930
OPINA KOTORIBA
AKTI OPINSKOG VIJEA
20. Na temelju lanka 24. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), lanka 205. Prostornog plana Meimurske upanije (Slubeni glasnik Meimurske upanije, broj 8/01), Suglasnosti Ureda dravne uprave u Meimurskoj upaniji - Sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i graditeljstvo (Klasa: 350-01/06-01/31, Urbroj: 2109-05-02-06-05) od 15. rujna 2006. godine, lanka 18. Statuta Opine Kotoriba (Slubeni glasnik Meimurske upanije, broj 16/05) i Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru (Slubeni glasnik Meimurske upanije, broj 5/06), Opinsko vijee Opine Kotoriba na 14. sjednici odranoj 28. studenoga 2006. godine, donijelo je Odluku o donoenju Prostornog Plana ureenja Opine Kotoriba lanak 1. Donosi se Prostorni plan ureenja Opine Kotoriba (u daljnjem tekstu PPUO), izraen od tvrtke Arhitekt Atelje d.o.o. akovec. lanak 2. PPUO-om se utvruju uvjeti za ureenje opinskog podruja, odreuje njegovo svrhovito koritenje, namjena, oblikovanje, sanacija graevinskog i drugog zemljita, zatita okolia te zatita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog ureenja ireg podruja. PPUO sadri osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog ureenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureivanje prostora, te druge elemente od vanosti za podruje Opine. lanak 3. PPUO Kotoriba sastavni je dio ove Odluke i sadri: A) TEKSTUALNI DIO: I. Obrazloenje 1. POLAZITA 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREENJA II. ODREDBE ZA PROVOENJE B) GRAFIKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA (MJ. 1 : 25 000) 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2a. Prometna infrastruktura promet (MJ. 1 : 25 000)
Stranica 1930 - Broj 16
30. studenoga 2006.
2b. Prometna infrastruktura pota i telekomunikacije (MJ. 1 : 25 000) 2c. Energetski sustav plinoopskrba i cijevni transport nafte (MJ. 1 : 25 000) 2d. Energetski sustav elektroopskrba (MJ. 1 : 25 000) 2e. Vodnogospodarski sustav vodoopskrba, odvodnja, ureenje vodotoka i voda (MJ. 1 : 25 000) 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA 3a. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora - za cijelu Opinu (MJ. 1 : 25 000) 3b. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora - za graevinsko podruje naselja Kotoriba (MJ. 1 : 5 000) 4. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA KOTORIBA (MJ. 1 : 5 000) lanak 4. Izvornik Prostornog plana ureenja Opine Kotoriba ovjerava predsjednik Opinskog vijea. Izvornik je izraen u est primjeraka - uveza i etiri primjerka na magnetnom mediju. Po jedan primjerak izvornika (uvez i medij) dostaviti e se: - Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva - Zavodu za prostorno ureenje Meimurske upanije. Po dva primjerka izvornika i jedan medij dostaviti e se: - Uredu dravne uprave u Meimurskoj upaniji - Slubi za prostorno ureenje, zatitu okolia i graditeljstvo i - Opini Kotoriba. Grafiki dijelovi PPUO-a izraeni na magnetnom mediju pohraniti e se u arhivi Opine. lanak 5. Odluka o donoenju PPUO-a Opine, s odredbama za provoenje objavit e se u Slubenom glasniku Meimurske upanije. Za tumaenje Odluke nadleno je Opinsko vijee Opine Kotoriba. lanak 6. Istovjetnost preslike Prostornog plana ureenja Opine Kotoriba s izvornikom ovjerava tijelo Dravne uprave, nadleno za poslove prostornog ureenja. lanak 7. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistika inspekcija u skladu s posebnim propisima. lanak 8. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Meimurske upanije.
Stupanjem na snagu ove Odluke za podruje Opine Kotoriba prestaju vaiti Provedbene odredbe Prostornog plana (bive) Opine akovec (proieni tekst objavljen u Slubenom glasniku Meimurske upanije, broj 8/01) i granice graevinskih podruja naselja, utvrene navedenim Planom. OPINSKO VIJEE OPINE KOTORIBA Klasa: 350-02/06-01/12 Urbroj: 2109/9- 06-1 Kotoriba, 28. studenoga 2006. PredsjedniCA Opinskog vijea Snjeana Mato, prof., v. r.
II. ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA lanak 1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina koji odreuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanistiko-graditeljsko ureenje, te zatitu prostora Opine su: - principi odrivog razvoja; - principi zatite kulturnog i prirodnog nasljea; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i koritenja prostora i - pravila urbanistike i prostorno-planerske struke. lanak 2. Ovim Planom (Prostornim planom ureenja Opine Ko toriba) odreene su slijedee osnovne namjene povrina: a) GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA (oznaka GP) - Zona mjeovite - preteito stambene namjene, - Gospodarske zone - malo i srednje poduzetnitvo, - Zona centralnih sadraja, - Zone zelenila, porta i rekreacije, - Groblje, - Infrastruktura - prometne povrine. b) IZGRAENE STRUKTURE IZVAN GRAEVIN SKOG PODRUJA NASELJA 1) Izdvojeno graevinsko podruje (oznake GP1) obiteljsko gospodarstvo, 2) Gospodarska namjena - graevine u funkciji obav ljanja poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilita (oznake 13) i proizvodne, preteito zanatske (oznake 12), 3) portsko-rekreacijska namjena - portski ribolov, i rekreacija (oznake R2) i rekreacija na vodi uz rijeku Muru (oznake R3), 4) Ugostiteljsko turistika namjena, 5) Manje vjerske graevine,
30. studenoga 2006. 6) Infrastrukturni sustavi,
Broj 16 - Stranica 1931
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA 2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju lanak 4. Graevine od vanosti za Dravu odreene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske. Graevine od vanosti za upaniju odreene su Prostornim planom upanije. Lokacije i trase postojeih i planiranih graevina od vanosti za Dravu i upaniju odreene su u kartografskim prikazima broj 1) - Koritenje i namjena povrina i 2a, 2b, 2c, 2d, 2e Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1 : 25000. Ovim Planom utvruju se slijedei zahvati u prostoru od vanosti za Dravu i upaniju koji su preuzeti kao obveza iz planova ireg podruja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od vanosti za Dravu lanak 5. a) POSTOJEE GRAEVINE - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 35 kV, - Jadranski naftovod JANAF, - Graevine za obranu od poplava na rijeci Muri, a prema Dravnom planu obrane od poplave i to: glavni murski nasip, - Postojea magistralna glavna eljeznika pruga Kotoriba akovec Zagreb (Pragersko), - Stalni meunarodni granini eljezniki prijelaz I kategorije: Kotoriba Murakeresztur. b) PLANIRANE MOGUE GRAEVINE - Brza eljeznika pruga Kotoriba - Zagreb (Pragersko) - drugi kolosijek. 2.1.2. Zahvati u prostoru od vanosti za upaniju lanak 6. a) POSTOJEE GRAEVINE - Cestovne graevine s pripadajuim graevinama i ureajima, - upanijska cesta broj 2040, - lokalna cesta broj 20045, - Dalekovodi napona 10/20 kV, - Vaniji vodoopskrbni cjevovodi dio vodoopskrbnog sustava upanije magistralni vod. - Srednjetlani plinovod (prsten) Donja Dubrava Kotoriba PE 160 dio prstena upanije. b) PLANIRANE MOGUE GRAEVINE - Cestovne graevine s pripadajuim graevinama i ureajima: - lokalna cesta Kotoriba - Donji Kraljevec - Gori an, - lokalna cesta sa graninim cestovnim prijelazom za pogranini promet Kotoriba - Murakeresztur, - Sustavi i ureaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja Kotoriba, - Odailjai operatera GSM sustava.
7) Postojea (zateena) gradnja izvan graevinskog podruja, 8) Lovni turizam lovaka remiza (oznake Lo), c) NEIZGRAENE POVRINE IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA - Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene:osobito vrijedno obradivo tlo, - ume iskljuivo osnovne namjene: - ume gospodarske namjene, - zatitne ume,
- Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemlji te, - Vodne povrine i vodotoci, - Graevine prometne i komunalne infrastrukture. Razmjetaj i orijentacijske veliine povrina iz stavka 1. ovog lanka prikazani su na kartografskom prikazu broj 1) Koritenje i namjena povrina , u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod tokom a) nisu razgraniene, kao ni pod tokom b) - peta i sedma podtoka. Razgranienje namjena navedenih pod tokom a) pri kazano je u kartografskim prikazima broj 4) Graevinsko podruje naselja Kotoriba , u mjerilu 1 : 5000. Namjena pojedine zemljine estice je funkcija loka cije, a odreuje se temeljem namjene podruja u kojoj se zemljina estica nalazi. Ostale namjene koje su mogue izvan graevinskog podruja nisu grafiki prikazane, a mogu se smjetavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Koritenje predstavlja specifinu karakteristiku pojedine zemljine estice ili itavog podruja, obzirom na posebna obiljeja, mogunosti gradnje, ureenja i obvezu zatite. lanak 3. Granica graevinskog podruja naselja Kotoribe detaljno je odreena na kartografskom prikazu broj 4) Graevinsko podruje naselja Kotoriba, na katastarskoj podlozi u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih estica. U sluaju kad granica graevinskog podruja nije istovjetna s granicom katastarskih estica (najee je to sluaj kod izrazito dugih estica ili kod niza nejednako dugih estica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prikazu broj 4. ovog Plana) u kojem se uva avao kriterij optimalnih dubina estica, kao i mogunost otvaranja novih ulica uz koje je mogue obostrano formirati graevne estice. Obzirom da za podruje Opine Kotoriba ne postoji obveza izrade urbanistikog plana ureenja naselja, ovim Planom definirane su unutar graevinskog podruja (na kartografskom prikazu broj 4.) rezervirane zone : - zone centralnih sadraja, - gospodarske zone - malo i srednje poduzetnitvo, - zone zelenila, porta i rekreacije, - ostali prostor mjeovite, - preteito stambene namjene, - groblje, - prostor komunalne i prometne infrastrukture.
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E a) - - - b) - - - - - -
30. studenoga 2006.
Podruja planiranih, jo neizgraenih koridora i lokacija graevina od vanosti za Dravu i upaniju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Graevinska podruja naselja lanak 7. Graevinsko podruje naselja je onaj dio podruja obuhvata ovog Plana koji je predvien za gradnju naselja, a sastoji se od izgraenog i neizgraenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. itavo poljoprivredno zemljite u graevinskom podruju naselja, koje je ovim Planom odreeno za drugu namjenu moe se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadanji nain, uz uvjete odreene posebnim propisima. Parcelacija zemljita u svrhu osnivanja graevnih e stica moe se obavljati samo unutar graevinskog podruja naselja u skladu s ovim Planom. lanak 8. U graevinskom podruju naselja mogua je gradnja novih graevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojeih graevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U graevinskom podruju naselja nalaze se: - mjeovite zone namijenjene preteito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su slijedee rezervirane zone: - zone centralnih sadraja, - zone zelenila, porta i rekreacije, - gospodarske zone malo i srednje poduzetnitvo, - groblje, - infrastruktura prometne povrine, a prikazane su na kartografskim prikazima 4.) Grae vinsko podruje naselja , u mjerilu 1 : 5000. U zoni mjeovite, preteito stambene gradnje mogu se graditi i ureivati i drugi sadraji osim stambenih, dok su ostale zone rezervirane za specifian sadraj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje graevina u gospodarskoj zoni poblie su obraeni u poglavlju 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti ovih Odredbi. U poglavlju 4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti ovih Odredbi, poblie su obraeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadraja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadraja u mjeovitoj zoni. Uvjeti ureenja u zoni zelenila, porta i rekreacije poblie su obraeni u toki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, port i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne graevine i ureaje (u graevinskom podruju i izvan njega), poblie su obraeni u poglavlju 5. Uvjeti utvrivanja koridora/trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi. 2.2.1. Zone mjeovite, preteito stambene namjene lanak 9. U zoni mjeovite, preteito stambene namjene, mogua je gradnja:
GRAEVINA OSNOVNE NAMJENE Stambenih (obiteljskih i viestambenih), Poslovnih, Stambeno-poslovnih. GRAEVINA PRATEIH NAMJENA Pomonih, Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu), Drutvenih djelatnosti, portsko-rekreacijskih sadraja, Prometne i komunalne infrastrukture, Zatitne i eventualno druge potrebne pratee graevine. Uz gradnju iz stavka 1. ovog lanka mogue je odgo varajue ureenje povrina estica, te ureenje javnih i zelenih povrina. Postojee graevine koje nisu u skladu s predvienim namjenama u ovoj zoni se zadravaju, uz mogunost re konstrukcije, u opsegu potrebnom za ivot i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budu nosti usklade s planiranom namjenom. lanak 10. Na jednoj graevnoj estici u zoni mjeovite, preteito stambene gradnje moe se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna graevina; - poslovna i manja poslovna graevina, te uz njih pratee gospodarske i pomone graevine koje zajedno ine stambenu i gospodarsku cjelinu. Pratee gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i po mone graevine na koje se odnosi ovaj lanak detaljnije su opisane u lancima 13. i 16. ovih Odredbi. Stambeni i pomoni prostori ili graevine iz ovog lanka, djelomino ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao to se poslovne i pomone graevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih graevina iz 1. stavka ovog lanka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smjetaj vozila. Graevine za smjetaj vozila ili parkiralini prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na estici. lanak 11. Stambenim graevinama smatraju se obiteljske kue, stambeno-poslovne i viestambene graevine koje slue za stalno stanovanje ili povremeno stanovanje. Obiteljska kua jest graevina stambene namjene na zasebnoj graevnoj estici s najvie tri stana koja nema vie od podruma i tri nadzemne etae namijenjene stanovanju, te ija razvijena graevinska (bruto) povrina ne prelazi 400m 2, a u koju povrinu se uraunava i povrina pomonih graevina (garaa, kotlovnica, drvarnica, spremita i sl.) ako se grade na istoj graevnoj estici. Nadzemnom etaom smatra se i potkrovlje namijenjeno stanovanju. Viestambenim graevinama smatraju se graevine s 4 i vie stana. lanak 12. U zoni mjeovite preteito stambene namjene, poslovnim graevinama smatraju se:
30. studenoga 2006.
a) za tihe i iste djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslune djelatnosti, obrt i kunu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagaenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.), - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ogranienim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.), - graevine u funkciji turistikih sadraja (smjetajni kapaciteti, te graevine u funkciji seoskog turizma hoteli, pansioni, kavane i slino), - montane privremene graevine (Privremena grae vina jest graevina izgraena za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, za potrebe odravanja sajmova, javnih manifestacija i sl.), - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (ra sadnici, staklenici, plastenici i sl.), - prerada poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare kapaciteta do 10000 l/dnevno, - mini pekare povrine do 150 m 2. Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene graevine, ukoliko za to postoje tehniki uvjeti. b) za bune i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja buna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska pro izvodnja), - tehniki servisi (automehaniarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovanice i sl.) - graevinski pogoni (armirake, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovaki i skladini prostori za trgovinu i skladi tenje proizvoda, koji mogu potencijalno utjecati na poveanje buke i zagaenje zraka, te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (poari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed ijeg obavljanja potencijalno dolazi do poveanja razine buke (disco klubovi, noni barovi i sl.) Potencijalno opasne djelatnosti su one u ijem tehnolo kom procesu su mogua odreena zagaenja (zraka, vode, tla, okolia), postoji potencijalna opasnost od poara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnoloka rjeenja i uvjete graenja (mjere zatite na radu, zatite od poara, zatite od buke, zatite okolia i dr.), tj. graevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagaenja i da su bez tetnih utjecaja na okoli. Bune i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se lo cirati na substandardnim esticama (uim, odnosno kraim od propisanih lankom 21. u Odredbama ovog Plana). Bune i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se pr venstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetnitva), a ukoliko se nalaze u mjeovitim, preteito stambenim, zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih graevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zatiti od buke i drugi po sebni propisi koji se odnose na zatitu zraka, vode i tla.
Poslovni prostori s bunim i potencijalno opasnim dje latnostima mogu se graditi samo ukoliko su u nainu gradnje i tehnolokom rjeenju primijenjene mjere za sprjeavanje nepovoljnih uinaka na okoli, a veliina estice u dubinu i njen rubni poloaj u naselju to omoguavaju. Parkiralini prostor potreban uz poslovne sadraje iz ovog lanka vlasnik mora osigurati na estici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice. lanak 13. Uz graevine osnovne namjene na istoj graevnoj estici mogu se graditi graevine pratee namjene. Pratee gospodarske graevine (u smislu gospodarstava unutar mjeovitih, preteito stambenih estica), vezane su iskljuivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim graevinama smatraju se: a) bez izvora zagaenja: upe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremita poljoprivrednih strojeva i proi zvoda i sl. b) s potencijalnim izvorima zagaenja: graevine za uzgoj i dranje stoke (staje, svinjci, kokoinjci, kuninjaci, pelinjaci i suare-punice) i sl. lanak 14. Gospodarske graevine za uobiajeni uzgoj i dranje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domainstava su graevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla (8 grla), - tovne teladi i junadi do 5 UG (do10 grla), - ovaca i koza do 2 UG (do 20 grla), - konja do 4 UG (do 4 grla), - odraslih svinja krmaa do 2,5 UG (do 5 grla), - tov svinja do 2,5 UG (do 10 grla), - peradi do 0,2 UG (do 100 komada), - sitnih glodavaca do 0,2 UG (do 50 komada). Gospodarske graevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najvie tri razliite vrste uzgoja. lanak 15. Manje gospodarske graevine s potencijalnim izvorom zagaenja, navedene u prethodnom lanku, mogu se graditi u izgraenom dijelu naselja na gospodarskom dvoritu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih graevina minimalno 12 m, odnosno 37 m od regulacijskog pravca u dubini estice, te seu u dubinu do najvie 100 m od regulacijskog pravca. Veliina graevina za dranje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog lanka ne smije prelaziti ve liinu od 90 m 2 tlocrtne povrine i visine vijenca do 4,0 m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske graevine s izvorom zagaenja (pelinjaci, suare-punice i sl.) mogu biti maksimalno 50 m 2 tlocrtne povrine, s tim da sveuku pna izgraenost estice ne prelazi 30% njene povrine kod minimalnih veliina graevnih estica. Na graevnim esticama koje su vee od minimalnih, koeficijent sveukupne izgraenosti ne smije biti vei od 40% njene povrine. lanak 16. Pomonim graevinama smatraju se graevine bez izvora zagaenja, a to su: garae, drvarnice, spremita, nadstrenice
30. studenoga 2006.
i sline graevine koje su nune za funkcionalno opremanje graevina osnovne namjene. Povrina pomone graevine uraunava se u povrinu bruto izgraenosti estice. lanak 17. Unutar mjeovite, preteito stambene zone mogue je ureenje parkovnih i zatitnih zelenih povrina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu povrina iz prethodnog stavka omogueno je ureenje i gradnja: - kolnih i pjeakih putova; - biciklistikih staza; - parkiralita; - portsko-rekreacijskih povrina i igralita. Iznimno se u zoni parkovnog i zatitnog zelenila mogu zadrati postojee stambene i gospodarske graevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa lankom 220. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. OBLIK, VELIINA I IZGRAENOST GRAEVNE ESTICE lanak 18. Graevna estica je jedinica povrine namijenjena izgradnji, moe se formirati od jedne ili vie katastarskih estica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj povrini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska elektrina mrea). Graevna estica moe se formirati unutar graevin skog podruja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadravanja i ouvanja tradicionalnog oblika parcele i naina izgradnje.
Povrina graevne estice unutar izgraene strukture i u prostorima za razvoj ne moe biti manja od 400 m 2, a minimalna irina uz ulicu ne moe biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojei nain. Izuzetno kada se radi o interpolaciji moe biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne graevine, uz minimalnu povrinu graevne estice od 300 m 2. Graevna estica ne moe se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ogranienja za irenje graevinskih podruja. lanak 19. Koeficijent izgraenosti graevne estice moe biti najvie Ki = 0,4. Izgraenost graevne estice je odnos izgraene povrine graevine i povrine graevne estice, a izgraena povrina je tlocrtna projekcija graevine (naj vee povrine etae u koju su ukljuene povrine terasa i nadstrenica, balkoni). lanak 20. Graevna estica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrinu. Ukoliko katastarska estica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu povrinu bude minimalne irine 3,00 m. lanak 21. Pri formiranju i odreivanju graevnih estica unutar mjeovite zone - preteito stambene namjene na podru jima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojeih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedee kriterije za minimalne veliine graevnih estica i koeficijente izgraenosti:
Nain gradnje graevina a) za gradnju na slobodnostojei nain slobodnostojee graevine - prizemne - katne b) za gradnju na poluotvoreni nain dvojne graevine - prizemne - katne
Najmanja irina Najmanja dubina Najmanja povrina estice estice estice
Koeficijent izgra enosti graevne estice Kig* 0,3 0,3 0,4 0,4
16 m 18 m 12 m 14 m
25 m 30 m 25 m 30 m
400 m 2 540 m 2 300 m 2 420 m 2
*Kig maksimalna bruto izgraenost estice U bruto izgraenost estice ulazi bruto izgraena povrina prizemne etae, odnosno vertikalna projekcija najvee etae svih graevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomonih i gospodarskih), ne raunajui preputene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najvie 60 cm iznad razine terena povrine do 12 m 2, vanjska stubita s najvie 4 stube, kao i septike jame tlocrtne povrine do 4 m 2 ne ulaze u bruto izgraenu povrinu estice, dok se za vee povrine (visine) od navedenih rauna s 30% njihove ukupne povrine koja ulazi u bruto izgraenu povrinu estice. U sluaju interpoliranih graevnih estica ija je irina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10 m, nova se graevina moe graditi pod uvjetom da je veliina te gra evine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgraenost, te minimalnu udaljenost od javne povrine, susjedne mee i drugih graevina. Prostornim planovima ueg podruja (DPU) mogu se propisati i stroi urbanistiko-tehniki uvjeti u pogledu veliine graevne estice, bruto izgraenosti estice, in terpolacije i rekonstrukcije graevina. Iznimno se u prostornim planovima ueg podruja (DPU) za pojedine izgraene dijelove naselja moe odrediti da povrine graevnih estica odreene u stavku 1. ovog lanka mogu biti i manje, ako se slijedi postojea tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na estici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.
30. studenoga 2006.
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E lanak 22.
SMJETAJ GRAEVINE NA ESTICI Udaljenost graevina od ruba estice lanak 27. U odreivanju poloaja planirane graevine osnovne i pratee namjene na graevnoj estici u odnosu na mee izmeu susjednih graevnih estica, graevina mora slijediti ritam postojee izgradnje. Graevine koje se izgrauju na slobodnostojei nain ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne mee, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojea graevina se moe smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od mee, ali ne manju od irine strehe, i to u sluaju da smjetaj graevine na susjednoj estici omoguava postizanje razmaka izmeu graevina prema lanku 35. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog lanka, udaljenost graevine od mee moe biti i manja od 0,6 m, ali samo u sluaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojeih graevina koje su ve izgraene na udaljenosti manjoj od 0,6 m, pod uvjetom da se potuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu meusobnog razmaka susjednih graevina. Na dijelu graevine koja je izgraena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne mee, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 2. i 5. ovog lanka ne sma traju se otklopni prozori maksimalne veliine 60x60 cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20 cm, odnosno stranice 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem. lanak 28. Dvojne stambene i poslovne graevine (poluotvoreni nain) grade se na nain da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne graevne estice, odnosno uz susjednu graevinu s kojom ine oblikovnu cjelinu. Zid izmeu dviju graevina mora se izvesti kao vatro otporni, a odvod krovne vode i snijega mora se rijeiti na pripadajuu esticu. Udaljenost graevine od suprotne mee graevne estice ne moe biti manja od 4,0 m. Gradnja stambenih i poslovnih graevina u nizu (ugra ene graevine) kao tipologija gradnje ovim Planom nije doputena. lanak 29. Gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na estici u zoni mjeovite preteno stambene na mjene, mogu se graditi kao dvojne graevine na susjednoj mei, odnosno kao nizovi takvih graevina (uz potivanje uvjeta iz lanka 28. ovih Odredbi), ili kao samostojee graevine uz uvjet da od susjednih mea budu udaljene najmanje 3,0 m. Izuzetno, gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smjetene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manjoj od irine strehe uz uvjet da se omogui postizanje meusobnog razmaka meu graevinama od najmanje 4,0 m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifine vrste gospodarskih graevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukije definirane.
Minimalna tlocrtna povrina stambene, poslovne ili stambeno - poslovne graevine je 64 m 2. Minimalna tlocrtna povrina poslovne graevine koja se gradi na estici zajedno sa stambenom graevinom je 30 m 2. Maksimalna tlocrtna povrina obiteljske stambene graevine je 400 m 2, a viestambene i poslovne ili stambe no-poslovne 800 m 2. Pod pojmom tlocrtna povrina u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgraena povrina prizemne etae, odnosno vertikalna projekcija najvee etae. U tu povrinu se ne uraunavaju preputene strehe krova. Postojee graevine koje su vee od onih navedenih u stavku 3. ovog lanka, mogu se zadrati uz mogunost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. lanak 23. Na podruju Opine Kotoriba graevine povremenog stanovanja (vikendice) mogu se graditi u zonama mje ovite, preteito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjete koji vrijede za gradnju stambenih graevina, ali se ne mogu graditi izvan graevinskog podruja. Postojee graevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mjeovite zone mogu se zadrati s tom na mjenom, ali treba teiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine. lanak 24. Bruto izgraenost estica za gradnju viestambenih graevina moe iznositi max. 40%. Viestambenim graevinama smatraju se graevine s 4 i vie stanova i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadravati i poslovne prostore. lanak 25. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi povrinu zemljita za redovnu upotrebu viestambene graevine, ista mora sadravati zemljite ispod graevine, povrinu za odravanje graevine, povrinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smjetaj kunih instalacija, te pristup s javne prometne povrine. lanak 26. Radi zatite zateene povijesne matrice naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojeih zona ve izgraene individualne stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje graevnih estica. Ove zone odreene su u naselju Kotoriba na kartografskom prikazu broj 4., a odnosi se na povrine unutar oznaenih linija (granica zatite zateene povijesne matrice naselja). Okrupnjavanjem estica ponitila bi se zateena parcelacija i stvorili uvjeti za drugaije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije naselja. Unutar zona iz stavka 1. ovog lanka nije dozvoljena gradnja poslovnih graevina ukupne tlocrtne povrine najvee etae vee od 300 m 2. Postojee poslovne graevine unutar navedenih zona ija je tlocrtna povrina vea od definirane u stavku 2. ovog lanka, mogu se zadrati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi.
30. studenoga 2006.
Udaljenost gnojita i gospodarskih graevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgraeni od drveta mora iznositi od susjednih mea najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojita od susjedne mee moe biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne graevne estice odreuju uvjeti ili ve postoji gnojite, odnosno graevina s izvorima zagaenja. Udaljenost pelinjaka od susjedne mee ne moe biti manja od 5,0 m, ako su letita okrenuta prema mei, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojee gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog lanka mogu se rekonstruirati. Kod specifine vrste ivotinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograeni dio estice koji slui za boravak tih ivotinja moe se smatrati gospodarskom graevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajue primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu graevina. lanak 30. Pomone graevine mogu se graditi na jedan od slije deih naina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu graevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili po slovne graevine, - na mei kao dvojna graevina s pomonom grae vinom susjedne estice), - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne graevine (u graevnom sklopu), to se odnosi samo na garae i spremita, te sline pomone sadraje. Pomone graevine iz ovog lanka, stavka 1., alineje 1. i 2. moraju od ostalih mea biti udaljene minimalno za irinu strehe. Pomone graevine iz ovog lanka, stavka 1., alineje 2., kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu graevinu, mogu biti locirane jedino na ili iza graevinskog pravca na kojem se nalazi graevina osnovne namjene. Pomone graevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog lanka mogu se graditi na granici s jednom susjednom esticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj estici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomone graevine rijei na pripadajuu esticu. Udaljenost graevina od regulacijskog pravca lanak 31. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne graevine se u pravilu grade na ulinom graevinskom pravcu, a pomone, gospodarske i dvorine poslovne graevine u dubini estice, iza tih graevina. Iznimno se moe dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na estici, ukoliko konfiguracija terena i oblik estice, te tradicijska organizacija estice ne dozvoljavaju nain gradnje odreen u prethodnom stavku ovog lanka. lanak 32. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna gra evina mora se locirati na ulinom graevinskom pravcu
koji se odreuje prostornim planom ueg podruja, odnosno na pravcu koji je ve formiran postojeom gradnjom i koji je u tom sluaju obvezujui, u svrhu njegovanja tradicio nalne matrice naselja, tj. poistovjeivanja regulacijskog i graevinskog pravca. Prilikom gradnje osnovnih graevina na uglovnim e sticama, graevinski pravac potrebno je uvui s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrija. U sluaju formiranja novih ulinih poteza, udaljenost ulinog graevinskog pravca od osi ulinog koridora ne moe biti manja od 5,0 m. Najvea udaljenost ulinog graevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m. lanak 33. Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne graevine koji nije definiran DPU-om prostire se u dubinu estice 25,0 m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne graevine za iste i tihe djelatnosti ograniena je po dubini estice 90 m od regulacijskog pravca. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne graevine s izvorima zagaenja prostire se 37,0 m od regulacijskog pravca u dubinu estice tj. na udaljenosti 12,0 m od ruba zone stambene, odnosno stambeno-poslovne gradnje, te see u dubinu do najvie 90,0 m od regulacijskog pravca. lanak 34. Septike jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0 m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane uline ograde. Meusobna udaljenost graevina lanak 35. Meusobna udaljenost graevina graenih na slobodnostojei i poluotvoreni nain na susjednim graevnim esti cama ne moe biti manja od 4,0 m za prizemne graevine, a 6,0 m za katne graevine, te 10,0 m za graevine kojima je visina vijenca via od 6,6 m. Iznimno, u postojeem dijelu naselja (guste gradnje), udaljenost izmeu graevina moe biti manja od 4,0 m ali ne manja od 3,0 m kad se radi o prizemnim graevinama. U sluaju rekonstrukcije graevine ili gradnje zamjenske graevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a estice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehnikom dokumentaci jom dokazati: - da konstrukcija graevine ima poveani stupanj otpornosti na ruenje od elementarnih nepogoda, - da u sluaju potresa ili ratnih razaranja ruenje graevine nee u veem opsegu ugroziti ivote ljudi niti izazvati oteenja na drugim graevinama. lanak 36. Pojas izgradnje pomonih graevina, koje slue za re dovnu upotrebu stambene graevine odreen je od zavretka izgradnje osnovne ili pratee graevine u dubinu estice. Iznimno od prethodnog stavka, garae, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne graevine, ili u kompleksu s navedenim graevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih graevina.
30. studenoga 2006.
Udaljenost pomonih graevina koje se na istoj graevnoj estici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne graevine ne moe biti manja od 4,0 m od graevina osnovne namjene. Ukoliko se bune i potencijalno opasne poslovne grae vine ne nalaze unutar pojasa definiranog u lanku 33. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih graevina uda ljene najmanje 12,0 m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih graevina s tihim i istim djelatnostima, te od stambene graevine (ili stambenog dijela graevine u sluaju stambeno-poslovne graevine) vlasnika najmanje 12,0 m. Ukoliko se gospodarske graevine (vezane uz poljo privredu) s potencijalnim izvorom zagaenja grade u ve izgraenom dijelu naselja, moraju se smjetavati na formi ranom gospodarskom dvoritu iz lanka 15. ovih Odredbi, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih graevina iz lanka 33. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 12,0 m. lanak 37. Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih graevina (vezanih uz poljo privredu) od graevina drutvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mjeovite namjene, preteito stambene, utvrene su u poglavlju 4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti lanak 128. ovih Odredbi. Postojee poslovne graevine i gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od graevina drutvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih lankom 128. ovih Odredbi, mogu se zadrati i rekonstru irati, ali bez mogunosti prenamjene u poslovne graevine koje nepovoljno utjeu na okolni prostor (ve samo za tihe i iste djelatnosti koje ne privlae veliki promet). Visina graevina lanak 38. Visina vijenca graevine odreuje se u odnosu na kotu konano ureenog terena graevne estice s one strane graevine koja je orijentirana na javnu povrinu (grae vinski pravac). Visina vijenca graevine u izgraenoj strukturi grae vinskog podruja mora biti usklaena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih (stambenih, poslovnih, stam beno-polovnih) graevina s iste strane ulice s kojima ini cjelinu. U situaciji slobodnostojee gradnje irina ulinog proelja graevine ne smije biti manja od visine vijenca iste graevine. lanak 39. Na podruju Opine, u zonama mjeovite preteito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambenoposlovnih, poslovnih i viestambenih graevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 6,6m za katne graevine, a 5,0 m za prizemne graevine. Na podruju sredita naselja Kotoribe uz Kolodvorsku ulicu dozvoljava se gradnja stambeno-poslovnih, viestambenih i poslovnih graevina maksimalne visine Po+P+3K (podrum+prizemlje+3 kata ili 2 kata i potkrovlje) ili mak simalne visine vijenca 12 m kao postojee viestambene graevine.
lanak 40. U najstarijim dijelovima naselja Kotoriba (unutar granica zatite zateene povijesne matrice naselja), s ve izgraenom strukturom, mogua je nova gradnja ili dogradnja posto jeih stambenih graevina do maksimalne visine krovnog vijenca 5,8 m (unutar maksimalne visine vijenca moe se organizirati vie etaa prema potrebama korisnika). Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojee graevine, potrebno je obuhvatiti cijelu graevinu, a ne samo njen dio. Prili kom gradnje novih graevina ili zahvata na ve postojeim graevinama potrebno je potivati tradicijske materijale i oblikovanje graevina. lanak 41. Visina vijenca gospodarskih graevina, poljoprivredne namjene bez izvora zagaenja i pomonih graevina, koje slue za redovnu upotrebu graevine osnovne namjene moe iznositi najvie 4,0 m. Iznimno od stavka 1. ovog lanka visina vijenca spremita poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda moe iznositi najvie 5,0 m (a silos za stonu hranu i vie). Visina vijenca gospodarskih graevina za uzgoj ivo tinja koje ne prelaze povrine propisane lankom 15. ovih Odredbi moe iznositi najvie 5,0 m. lanak 42. Krovne konstrukcije graevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. Potkrovljem se smatra dio graevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najvie etae. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. Potkrovlje ili mansarda ureeni za stanovanje i po slovnu namjenu kojima je visina nadozida vea od 60 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne graevine, smatraju se etaom. Kod sloenih krovova, kod kojih se na istom proelju pojavljuju razliite visine vijenaca i razliite visine nado zida, visina nadozida mjeri se na najviem vanjskom zidu istog proelja. lanak 43. Izvedena ravna krovita mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija e se izvriti potujui autorstvo i stilske karakteristike graevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog lanka. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog lanka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. Postojei tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u sluajevima kada ukupna izgraena povrina prelazi najveu bruto razvijenu povrinu graevine, unutar postojeih gabarita. lanak 44. Podrumom se smatra najnia etaa ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne kon strukcije te etae nije via od 1,2 m od kote konano ureenog terena.
30. studenoga 2006.
Oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgraenih cjelina lanak 45. Unutar graevinskog podruja, Opina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama - na slobodnim esticama, - rekonstrukcijom starih graevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojeih graevina, - zamjenom starih graevina novim. lanak 46. Kod gradnje nove graevine interpolacijom, kod do gradnje i nadogradnje postojee, te zamjene stare graevine novom, potrebno je potovati: - graevinski pravac odreen postojeom gradnjom, - nagib i poloaj krovnih ploha, visinu gradnje su sjednih graevina s iste strane ulice, - gabariti (tlocrt, visina) novoizgraene graevine moraju biti u skladu sa susjednim graevinama. lanak 47. U povijesnim sredinama (unutar granica zatite zatee ne povijesne matrice naselja), gdje dominira tradicionalni nain gradnje, u predjelima gdje je uoljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veliine proelja sa susjednim gra evinama, - skladan odnos irine i visine proelja, - usklaenost upotrebe materijala, veliine i ritma otvora, nagiba i poloaja krovnih ploha sa susjednom graevinom, - obavezna primjena openog crijepa na krovovima graevina. lanak 48. Graevine koje se grade kao dvojne moraju s graevi nom na koju su prislonjene initi arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu graevine, nagib krova, kao i na ulino proelje. Kod izdavanja potrebnih dozvola za graevine iz stavka 1. ovog lanka mora se u istom postupku idejno rijeiti i ulino proelje susjedne graevine (ili graevina), tj. odrediti joj osnovne gabarite i konture. Uvjeti za izgradnju u sreditu Opine Kotoriba lanak 49. Sredite Opine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Kotoriba, gdje su smjetene centralne funkcije za potrebe Opine i njezinih stanovnika. Centralne funkcije koje obiljeavaju sredite Opine uz Kolodvorsku ulicu su Opinska uprava, eljeznika stani ca, pota, zdravstveni dom, knjinica i stambeno poslovni objekti uz njih. lanak 50. Planirani zahvati u prostoru sredita Opine trebaju udovoljiti postizanju vie razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koji se odnose na:
- sklad volumena graevina, - skladni odnos volumena graevine i volumena krova, - sklad javnih povrina. Javne povrine u zoni sredita Opine potrebno je rekonstruirati u cilju razgranienja namjene povrina (prometnih, zelenih, parkovnih povrina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadraja, prostor centra dobio identitet. lanak 51. Ureenjem sredita Opine Kotoriba mogua je rekon strukcija i ureenje proelja postojeih graevina i ureenje pripadajuih vanjskih javnih povrina te ureenje itavog sredita naselja na temelju urbanistiko - arhitektonskog rjeenja. lanak 52. Na neizgraenim graevnim esticama u zoni centra, mogua je izgradnja stambeno-poslovnih ili poslovnih graevina osnovne namjene, s djelatnostima koje e dopu niti postojee centralne sadraje koji nedostaju (uslune djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). U oblikovanju, formiranju volumena graevine u deta lju i cjelini, mogua je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije proelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe proelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. Ograde i parterno ureenje lanak 53. Pravac regulacije je pravac koji razgraniava javnu povrinu od graevnih estica. Ulina ograda podie se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu povrinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz graevinsko po druje ureuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba uline ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod dravne ceste 10,0 metara, - kod upanijske ceste 8,0 metara, - kod lokalne 5,0 metara, Udaljenost vanjskog ruba uline ograde od osi ostalih ulica ne moe biti manja od 3,5 m. lanak 54. Ograda se moe podizati prema ulici i na mei prema susjednoj estici najvee visine 1,5 m. Iznimno, ograde mogu biti i vie, ali ne vie od 2,0 m, kada je to nuno radi zatite graevine ili naina njezina koritenja ili stvaranja urbane slike ulice. Kameno, betonsko ili openo podnoje uline ograde ne moe biti vie od 50 cm. Dio uline ograde iznad punog podnoja mora biti prozrano, izvedeno od drveta, pocinane ice ili drugog materijala slinih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ivica). Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na ulinoj ogradi moraju se otvarati s unutranje strane (na esticu), tako da ne ugroavaju promet na javnoj povrini.
30. studenoga 2006.
Ograde estica na graevinskom podruju naselja Kotoribe ne mogu biti pod naponom elektrine struje, tzv. elektrini pastiri. lanak 55. Dio seoske graevne estice organiziran kao gospodarsko dvorite na kojem slobodno borave domae ivotinje mora se ograditi ogradom koja onemoguava izlaz stoke i peradi. Kada se graevna estica formira na taj nain da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stranjom ili bonom stranom granii sa zatitnim pojasom dravne ili upanijske ceste, graevna se estica mora ograditi uz te mee na nain koji onemoguava izlaz ljudi i domaih ivotinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog lanka gradi vlasnik, odnosno korisnik graevne estice u cijelosti, ako takva ograda nije izgraena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. Ograda iz stavka 1. ovog lanka mora se tako postaviti da lei na zemljitu vlasnika graevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. lanak 56. Zabranjuje se ureenje partera estice na nain koji bi sprjeavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno odravanje, te koji bi smanjio propusnu mo vodotoka ili na drugi nain ugrozio vodotok i podruje uz vodotok. lanak 57. Teren oko graevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na nain da se ne naruava izgled naselja, te da se ne onemogui otjecanje vode na tetu susjednog zemljita, odnosno susjednih graevina. Najvea visina potpornog zida ne moe biti vea od 1,0 m. Ureenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na nain da se na jednoj strani graevne estice osigura nesmetan prilaz na stranji dio estice, minimalne irine 3,0 m. Prikljuak na prometnu infrastrukturu lanak 58. Prilaz s graevne estice na javnu prometnu povrinu treba odrediti tako da se ne ugroava javni promet. U sluaju kada graevna estica granii s dvije javne prometne povrine, istoj se odreuje prilaz s javne prometne povrine nieg ranga. lanak 59. Za pristup estici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete prikljuenja od strane nadlene uprave za ceste koja tim povrinama upravlja. lanak 60. Graevna estica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrinu minimalne irine 3,0 m, odnosno i iri u sluaju prilaza s rangiranih cesta (dravnih, upanijskih), ukoliko to utvrde nadlene uprave za ceste.
Komunalno opremanje graevne estice lanak 61. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne graevine u higijenskom i tehnikom smislu moraju zadovoljiti vaee standarde vezano na povrinu, vrste i veliine prostorija, a naroito uvjete u pogledu sanitarnog vora. lanak 62. Planirana infrastruktura (povrine, koridori ili trase) u ovom Planu odreena je aproksimativno u prostoru, a toan poloaj utvruje se detaljnijom projektnom doku mentacijom. lanak 63. Graenje planiranih graevina unutar graevinskog podruja moe zapoeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum ureenja graevinskog zemljita, a to znai da je formirana graevna estica, te da je do nje mogu kolni pristup s javne prometne povrine. Ako se graevine izvode prije nego se osiguraju prikljuci elektrine energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) moe izvoditi prikljuke i pojedinano, o vlastitom troku, na nain i uz suglasnost nadlenih komu nalnih slubi, kao trajno ili privremeno rjeenje. lanak 64. Ako na dijelu graevinskog podruja postoji vodovodna mrea i ako za to postoje tehniki uvjeti, stambena i poslovna graevina se obavezno moraju prikljuiti na vodovod, a u drugim sluajevima opskrba pitkom vodom se rjeava na higijenski nain prema mjesnim prilikama. lanak 65. Otpadne vode ne smiju se isputati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu se isputati u kana lizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje ureaja za proiavanje. Do izgradnje ureaja za proiavanje, sanitarno-fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u nepropusne septike jame koje je potrebno redovno odravati. Tehnoloke otpadne vode mogu se isputati u kanalizacij ski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadlenih slubi, a nakon izgradnje ureaja za proiavanje. Do izgradnje ureaja za proiavanje tehnoloke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno odravati prema posebnim propisima. U vodotoke se ne smije isputati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge tetne tvari. Za manje grupacije graevina mogua je gradnja manjih sustava s ureajem za proiavanje otpadnih voda koji osigurava proiavanje otpadnih voda do propisane razine za isputanje u recipijent II. kategorije. Oborinske vode mogu se isputati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkiralita s 10 i vie parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. lanak 66. U okviru estice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na estici se moe predvidjeti i urediti
30. studenoga 2006.
mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domainstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu ureenja estice, odgovarajueg mjerila, koji e biti sastavni dio tehnike dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu. lanak 67. Prikljuivanje graevina na elektrinu i plinsku mreu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehnikim uvjetima nadlenog distributera i vaeim odlukama Opinskog vijea Kotoribe. 2.2.2. Zone zelenila, porta i rekreacije lanak 68. Ovim Planom definirane su unutar graevinskog podruja (kartografski prikaz 4.) Zone rezervirane za zelenilo, port i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti: - portsko-rekreativni tereni s prateim graevinama koje su u funkciji porta, rekreacije i turizma, - urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, djeja igralita i sl.), - krievi i kapelice, - zatitno zelenilo i sl. Unutar ovih zona mogu se ureivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgraenost estica u ovoj zoni je maksimalno 15%. U tu povrinu se ne uraunavaju igralita na otvorenom. Maksimalna visina pomonih i ugostiteljskih graevina u ovoj zoni moe biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8 m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne graevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao pratee graevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlaionice, tribine za gledatelje, servisi za odravanje portske opreme, trgovine portskom opremom, manji pratei ugostiteljski sadraji, stan domara i sl. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju portske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, porta i rekreacije mogu zadrati postojee poslovne, stambene i gospodarske gra evine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s lankom 220. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. lanak 69. Unutar graevinskog podruja u cilju ouvanja zelenih povrina zelenih trgova, najee prostora izmeu prometnica, ne smiju se graditi nikakve graevine osim krieva i poklonaca, djejih igralita i ureenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). Zeleni trgovi moraju se hortikulturno urediti ozele njavanjem autohtonim biljem. Kod ureivanja staza ili djejih igralita ne smije se koristiti asfalt. Postavljanje reklamnih panoa i kioska, te ureenje parkiralita na zelenim povrinama trgova nije doputeno zbog naruavanja vizura i zatite zelenila. Preporua se Opini za svaki zeleni trg u naselju izraditi hortikulturni projekt ureenja. lanak 70. Prostor centra naselja koji oskudijeva ureenim javnim zelenim povrinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom
prema prethodno izraenom urbanistiko arhitektonskom rjeenju i opremiti elementima urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvriti takvo ureenje prostora u okruenju zgrade sjedita opine i poteza uz prugu i eljezniku stanicu. lanak 71. Prirodna i kultivirana krajobrazna cjelina - poljoprivredna povrina, koja je prisutna u sjevernom dijelu naselja izmeu izgraenih parcela Ulice A. Stepinca i Ulice Kralja Tomislava ima jednako znaenje kao i javne zelene povrine. Treba je ouvati u njezinom izvornom obliku bez intervencija u smislu smanjenja povrine ili hortikulturnog ureenja. lanak 72. U postupcima ureivanja svih javnih zelenih povrina (unutar i izvan graevinskog podruja) preporua se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, javor, kesten). 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje lanak 73. Nije mogue osnivanje graevnih estica niti vrenje zahvata u prostoru na podrujima: - na javnim zelenim povrinama naselja, - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke 30 m od osi korita ili 50 m od nasipa rijeke Mure, i u pojasu 50 m od ruba ume; iznimno je to mogue na izgra enim graevnim esticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti povrine novoformiranih estica), - na postojeim neizgraenim prostorima koji okruuju crkve, kole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih graevina (iznimka su graevine koje sa postojei ma ine funkcionalnu cjelinu), te na neizgraenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100 m, - prostora uz poklonce, pilove, kapelice. 2.3. Izgradnja izvan graevinskog podruja naselja lanak 74. Graevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i PPUO Kotoriba mogu ili moraju graditi izvan graevinskog podruja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na nain da ne ometaju poljoprivrednu i umsku proizvodnju, koritenje drugih graevina, te da ne ugroavaju vrijednosti ovjekovog okolia i krajobraza. Izvan graevinskog podruja, na podruju Opine odobrava se mogunost ureenja prostora i gradnja graevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan graevinskog podruja, kao to su: A) Izdvojena podruja za obavljanje gospodarskih djelatnosti: a) Preteito izgraena gospodarska namjena proi zvodno zanatska, b) Gospodarska namjena u funkciji obavljanja poljo privredne djelatnosti: - postojee farme i povrine na kojima se mogu graditi farme za intenzivni uzgoj stoke (tovilita) i farme
30. studenoga 2006.
za ekstenzivni uzgoj ivotinja ( muznih krava, koza, ovaca, konja), - izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne proi zvodnje, - obiteljska poljoprivredna gospodarstva, - postojea servisna povrina za privremeno deponi ranje poljoprivrednih proizvoda, c) plastenici i staklenici, d) pelinjaci, e) lovake remize, f) povrine i graevine za iskoritavanje mineralnih sirovina. B) Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih pre djela C) Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela D) Izdvojena podruja za obavljanje drutvenih djelatnosti namijenjena: a) sportu i rekreaciji uz rijeku Muru, b) rekreacijska podruja uz ribnjake, c) prostori izletnikog turizma naputenih karaula, d) manje vjerske graevine (kapelice i raspela) e) graevine posebne namjene. E) Postojea gradnja izvan graevinskog podruja F) Infrastrukturne graevine i sustavi Ogranienja u izgradnji navedena u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi - Prostori izuzeti od nove izgradnje - vrijede i za izgradnju van naselja. 2.3.1. Izdvojena podruja za obavljanje gospodarskih djelatnosti lanak 75. Izdvojena podruja za obavljanje gospodarskih djelat nosti odreuju se graevinskim podrujima iskljuivo u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvo jenog podruja. Namjene, lokacija, te povrina izdvojenih podruja za obavljanje gospodarskih djelatnosti na podruju Opine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1.) Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1 : 25000. Preuzeto iz Prostornog plana upanije, radi veliine pojedine planirane gospodarske zone predviene unutar podruja zatienog krajolika rijeke Mure, za sve nove zahvate unutar gospodarskih zona potrebno je izvriti pro cjenu utjecaja na okoli. a) PRETEITO IZGRAENA GOSPODARSKA NAMJENA PROIZVODNO ZANATSKA lanak 76. Unutar planiranih granica gospodarske zone proizvodne, preteito zanatske, oznake I2, moe se proirivati postojei pogon za pletenje ibe gradnjom novih graevina. Unutar zone, graevine na graevnoj estici treba locirati na nain da se potuju slijedei minimalni uvjeti: - graevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m,
- graevine trebaju od jedne uzdune mee graevne estice biti minimalno odmaknute za irinu vatro gasnog koridora odreenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0m, - meusobna udaljenost graevina, koje nisu graene u kompleksu, na istoj ili na susjednim graevnim esticama, treba biti minimalno jednaka visini vie graevine, ali ne manja od irine vatrogasnog kori dora, - najvei koeficijent izgraenosti graevne estice moe iznositi 0,4, - visina vijenca graevina moe iznositi najvie 8,00 m, a etanost 2 nadzemne etae, odnosno prizemlje + 1 kat, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim povrinama se ne smatraju parkiralita osobnih vozila, poploena travnim elementima. b) GOSPODARSKA NAMJENA U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Postojee farme i povrine na kojima se mogu graditi farme za intenzivni uzgoj stoke (tovilita) lanak 77. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - intenzivni uzgoj ivotinja (tovilita) ovim Planom prikazane su postojee lokacije na kartografskom prikazu broj 1.) Koritenje i namjena povrina , u mjerilu 1 : 25000., kao i izdvojena podruja (oznake PG) gdje se smiju graditi gospodarske graevine za intenzivni uzgoj ivotinja (stoke i peradi). Graevine za uzgoj stoke su gospodarske graevine poljoprivredne namjene s izvorom zagaenja, a prvenstveno su namijenjene intenzivnom uzgoju ivotinja (peradi, sitne i krupne stoke, krznaa, nojeva i divljai). Izdvojena podruja gospodarskih zona za uzgoj ivotinja, odreuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja ivotinja, na podrujima naj manjeg mogueg negativnog utjecaja na naselje i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoli. lanak 78. Smjernice ureenje estica i gradnje graevina unutar podruja oznake (PG) , koje se obvezno trebaju potivati su slijedei: - uz graevine za uzgoj ivotinja, na graevnim esticama unutar poljoprivredno-gospodarskih podruja PG mogu se graditi druge graevine u funkciji poljoprivrede i prateih djelatnosti, kao to su spremita strojeva, punktovi za skupljanje poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne trgovine i slino, - minimalna povrina graevne estice unutar zone je 4000 m 2, - minimalni kapacitet uzgoja po estici je 100 kom. svinja, 30 kom. goveda ili 8500 kom. peradi, - graevine od linije regulacije trebaju biti udaljene najmanje 10,0 m, a prostori za dranje ivotinja najmanje 20,0 m, - graevine trebaju od jedne uzdune mee graevne estice biti minimalno odmaknute za irinu vatro gasnog koridora odreenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m
30. studenoga 2006.
- meusobna udaljenost graevina, koje nisu graene u kompleksu, na istoj ili na susjednim graevnim esticama, treba biti minimalno jednaka visini vie graevine, ali ne manja od irine vatrogasnog kori dora, - najvei koeficijent izgraenosti graevne estice moe iznositi 0,4, - visina vijenca graevina moe iznositi najvie 4,8 m, a silosi mogu biti i vii, ali ne vii od 10,0 m, - nagib krovnih ploha moe biti izmeu 15O i 33O, - pokrov graevina moe biti od crijepa ili laganih ploa od umjetnog materijala (gutanit, lim i sl.) iskljuivo u crvenoj i smeoj boji, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim povrinama se ne smatraju parkiralita vozila, poploena travnim elementima. Farme za ekstenzivni uzgoj ivotinja lanak 79. Ekstenzivnim uzgojem ivotinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispai, do 30 kom. goveda, 100 kom. svinja ili 8 500 kom. peradi, ili uzgoj do 30 kom. uvjetnih grla, pri emu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao ivotinja teine 500 kg. Svi vei kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na poljoprivredno gospodarsko podruje (oznaka PG). Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj ivotinja, mogu se locirati na obradivom tlu osnovne namjene (oznaka P1). Ukoliko je povrina estice izdvojenog poljoprivred nog gospodarstva za ekstenzivni uzgoj ivotinja vea od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrenice za sklanjanje ivotinja, povrine do 100,0 m 2, izgraene kao montane od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 15 33 i pokrivene crijepom, opom, slamom ili laganim ploama od umjetnog materijala (gutanit ili sl.) u crvenoj ili smeoj boji. Ograeni otvoreni prostori i graevine za dranje ivotinja trebaju od upanijske ceste biti udaljeni najmanje 100 m. Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospo darstva trebaju se izvesti na nain da se osigura sprjeavanje emisije tetnih tvari u zrak, te zagaenje vode i tla. Za podruja unutar zatienog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zatite zatienog krajolika. lanak 80. Na istoj graevnoj estici uz graevine za uzgoj stoke, moe se izvesti graevina ili sklop graevina za preradu mlijenih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa, te mjera, kojima se sprjeavaju negativni utjecaji na okoli (zbrinjavanje tehnolokog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalae i sl.). Navedene graevine unutar graevinskog podruja i unutar izdvojenih graevinskih podruja, koje se nalaze u funkciji tehnolokog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom graevinom i okruenjem u kojem se nalaze, initi skladnu arhitektonsku cjelinu.
Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka mogue je smjestiti i ostale sadraje prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gospodarstvu, smjetajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje odreuju posebni zakoni. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne proi zvodnje ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi) lanak 81. Na poljoprivrednom zemljitu, izvan graevinskog podruja mogue je osnivanje graevnih estica za izgrad nju graevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih graevina poljoprivredne namjene za preradu i skladitenje poljoprivrednih proizvoda i spremite poljo privrednih strojeva. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljo privredne proizvodnje, moe se osnivati kao izdvojeno graevinsko podruje, iskljuivo na obradivom tlu osnovne namjene (oznaka P1), u tu svrhu oznaenim na kartograf skom prikazu broj 1.) Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1 : 25000. Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog lanka, je posjedovanje na podruju jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada vonjaka ili vinograda, trogodinjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljita koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kul tura, odnosno ljekovitog bilja i to u slijedeim minimalnim povrinama odreenim za: - ratarstvo - vinogradarstvo i podrumarstvo - uzgoj povra - uzgoj voa - rasadnik bilja (uzgoj cvijea i ljekovitog bilja) 25,0 ha, 3,5 ha, 3,0 ha, 1,7 ha, 1,0 ha.
Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i povrine kultura povra koje se intenzivno obrauje kao ratarska povrina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i sl.). Povrina estice poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao graevna, treba biti minimalne veliine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu povrinu. Na graevnoj estici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske graevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, vrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gos podarstvu, kao to su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, i slino, osim hladnjaa. Kao pratei sadraj, na estici iz prethodnog stavka, moe se: - urediti trgovina za prodaju proizvoda iskljuivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, povrine do 100 m 2, i to u zasebnoj graevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. Ukupna izgraenost estice poljoprivrednog gospodar stva biljne poljoprivredne proizvodnje moe maksimalno iznositi 20% povrine estice, ali ne moe se izgraditi vie od 3000 m 2 povrine.
30. studenoga 2006.
Visina vijenca graevina na poljoprivrednom gospodarstvu ne moe biti vea od 5,0 m, a graevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom podruja, odnosno: - nagib krovnih ploha moe se kretati od 15 33, - graevine, osim silosa, mogu biti zidane i obukane, izvedene od drveta ili obloene drvetom, - pokrov graevina moe biti od glinenog crijepa, opa, slame ili laganih ploa od umjetnog materijala (gutanit i sl.) iskljuivo u crvenoj i smeoj boji, - silos moe biti visine do 10,0 m, izraen od nehraju eg elika, te u boji elika, bijele ili zelene boje. Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospo darstva trebaju se izvesti na nain da se osigura sprjeavanje emisije tetnih tvari u zrak, te zagaenje vode i tla. Poto se podruje pogodno za osnivanje izdvojenih po ljoprivrednih gospodarstva biljne proizvodnje nalazi unutar zatienog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zatite zatienog krajolika. lanak 82. Graevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz pret hodnog lanka su: - stambena graevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/uvara (jedan stan), - gospodarske graevine za potrebe biljne (stoarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadraja), - poslovno-turistike graevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske graevine za potrebe prerade i pakira nja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili preteno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biolokog otpada, - druge pratee graevine prema potrebi. Povrina i raspored graevina iz stavka 1. ovog lanka utvruju se u postupku ishoenja potrebne dozvole, u skla du s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. lanak 83. Minimalna udaljenost graevina iz prethodnog lanka od graevinskog podruja naselja je 100 m, kao i od dravne ceste, 50 m od upanijske i 30 m od lokalne ceste. Sklop graevina farme iz prethodnog lanka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno povrine farme. Maksimalna visina graevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. 5,0 m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna povrina stambene graevine je 200 m 2, a po 600 m 2 za proizvodne, poslovne i gospodarske graevine, uz mogua odstupanja, ukoliko to tehnoloki proces zahtijeva, na temelju obrazloenja u idejnom rjee nju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta graevina iz prethodnog lanka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih estica/posjeda i drugih graevina kao i za gradnju u sklopu graevinskih podruja. lanak 84. Idejnim rjeenjem kojim se trai izdavanje potrebnih dozvola za graevine iz lanaka 81. i 82. bit e naroito odreeno:
- veliina posjeda i povrina poljoprivrednog zemljita predviena za koritenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje e se na njemu organizirati, - tehnoloko rjeenje i kapaciteti, broj i veliina po trebnih gospodarskih i industrijskih graevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - podruje namjeravane gradnje graevina na farmi s predvienim razmjetajem graevina i ostalih sadraja, - pristup na javnu prometnu povrinu, - mogunosti opremanja posjeda komunalnom infra strukturom (opskrba pitkom vodom, nain sabiranja, odvodnje i proiavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje estice i sadnja zatitnog drvea, - potencijalni utjecaj na okoli i mjere za zatitu okolia. Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne moe se parcelirati na manje dijelove. lanak 85. Postojee farme koje imaju legalitet, a ne zadovolja vaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proirivati. Iste se mogu zadrati uz rekonstrukcije kojima e se poboljati uvjeti rada i zatite okolia. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva lanak 86. Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska poljo privredna gospodarstva, mogu se na graevnoj estici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljakom domainstvu, prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda iskljuivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. Graevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski tu rizam, te trgovinu mogu ukupno iznositi 600 m2,a povrina otvorenih sportskih igralita jo dodatnih 400 m 2. Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljo privrednom gospodarstvu, moe se ekstenzivnim nainom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja, i 200 kom. peradi. Od stambenih graevina i smjetajnih jedinica seoskog turizma, na estici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva graenog izvan graevinskog podruja naselja, graevine za uzgoj ivotinja trebaju minimalno biti udaljene 20 m. Oblikovanje graevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i odreeno je u prethodnom lanku. Servisna povrina za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda lanak 87. Postojea servisna povrina za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda (oznake IS2) je asfaltirana po vrina veliine cca 1,0 ha unutar poljoprivredne povrine u zapadnom podruju Opine, koja se preteito koristi za
30. studenoga 2006.
privremeno skladitenje i pretovar poljoprivrednih proi zvoda (repa, eerna repa), a i nadalje se moe koristiti za istu svrhu. Unutar povrine moe se dodatno graditi samo kolna vaga, te postaviti pripadajua montana tipska graevina za smjetaj mjernih ureaja vage. Plastenici i staklenici lanak 88. Na poljoprivrednim povrinama koje slue iskljuivo za uzgoj povra, voa i cvijea mogu se graditi staklenici i plastenici. Veliina graevinskog zemljita mora biti minimalne povrine 0,3 ha. Staklenicima se smatraju montane graevine od stakla na drvenom ili metalnom rotilju, dok su plastenici montane graevine od plastine folije na drvenom ili metalnom rotilju, ukupne visine vijenca do 2,5 m i sljemena do 4,80 m. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih estica ne moe biti manja od 1,0 m. Spremita u vonjacima lanak 89. Spremita u vonjacima mogu se graditi samo na poljo privrednim esticama ija povrina je vea od 1,0 ha. Poljoprivredno zemljite najmanje povrine od 1,0 ha koje slui kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske graevine (spremita) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne moe se parcelirati na manje dijelove. Povrina gradivog dijela estice ne moe biti vea od 100 m 2 kada se gradi na estici najmanje povrine od 1,0 ha. Povrina gradivog dijela estice iz stavka 3. ovog lanka moe se uveati za 20 m 2 za svakih daljnjih 400 m 2 vonjaka. Etana visina spremita je prizemna s najviom visinom vijenca do 3,0 m od terena. Spremita mogu biti iskljuivo montane gradnje. Lovake remize lanak 90. Na kultiviranim predjelima Opine Kotoriba mogu se ureivati lovake remize koje slue za uzgoj, odnosno odravanje populacije divljai odreenog lovnogospodar skog podruja. Lovake remize su umjetno stvorena stanita, koja slue za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divlja, te ih u tom smislu treba organizirati da budu preteito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montane grae vine od prirodnih materijala, u iskljuivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljai. Pelinjaci lanak 91. Pelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne graevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0 m od nivoa terena.
Tlocrtna povrina pelinjaka ne moe biti vea od 40 m2, od kojih prostor spremita ne moe biti vei od 12 m 2. Udaljenost pelinjaka ne moe biti manja od 5,0 m od susjedne mee, ako su letita okrenuta prema mei, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Ribnjaci lanak 92. Osnivanje i gradnja ribnjaka moe se vriti samo na saniranim dijelovima ljunara, a nikako se ne moe vriti iskop zemljita s ciljem prenamjene poljoprivrednih ili umskih povrina u ribnjake i uzgajalita. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rjeenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsano rjeenje mikrolokacije, te nain sanacije iskopa po prestanku koritenja. Graevine za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina lanak 93. Na podruju Opine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju ljunka i pijeska.
2.3.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela
lanak 94. Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Opine, podijeljene su prema stupnju oekivane gospodarske uinkovitosti, odnosno razini iskoritavanja resursa poljoprivrednog zemljita, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospo darske uinkovitosti, - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nuno gospodarski uinkovita. lanak 95. Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gos podarske uinkovitosti unutar kultiviranih predjela Opine podruja su osobito vrijednog obradivog tla (oznake P1). Na prostorima poljoprivredne proizvodnje visoke gospo darske uinkovitosti, mogu se obavljati djelatnosti intenzivnog ili integriranog naina biljne poljoprivredne proizvodnje, te ekstenzivnog stoarstva, u svrhu ega se mogu: - ureivati trajni nasadi, koji se mogu ograivati is kljuivo prozranim, ianim ogradama bez fiksnih temelja, - postavljati transportabilni pelinjaci, iskljuivo za ispau pela, - postavljati staklenici i plastenici iskljuivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstva za biljnu ili ekstenzivnu stoarsku proizvodnju. Ograde trajnih nasada, izdvojenih graevinskih estica, konstrukcije staklenika i plastenika, te pokretni pelinjaci trebaju biti najmanje 5,0 m udaljeni od osi puta koji slui za pristup poljoprivrednom zemljitu, odnosno biti postavljeni
30. studenoga 2006.
na nain da se osigura mogunost prolaza poljoprivrednim strojevima u irini koridora od najmanje 10 m. Ukoliko se izdvojena graevinska estica koja se formira, zasniva na prostoru koji obuhvaa podruje ume ili vodotoka potrebno se pridravati slijedeih mjera zatite: - ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati, ukljuujui postavu ograda s fiksnim temeljima, na podruju vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno na prostoru od 20 m od noice nasipa reguliranog kanala ili 30 m od osi potoka, - udaljenost graevina unutar graevinske estice od ruba ume treba iznositi najmanje 50 m. 2.3.3. Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela lanak 96. Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograniavaju se na djelatnost umarstva i vodoprivrede, a ovise o osnovnim obiljejima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. umarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja umskih kultura, moe obavljati na podrujima ovim PPUO-om oznaenim kao gospodarske ume, a unutar zatitnih uma prvenstveno u funkciji zatite od rijene erozije. Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja i odra vanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zatite prirodnih vrijednosti, iz poglavlja 6.1. i 6.2. ovih Odredbi. 2.3.4. Uvjeti ureenja prostora za obavljanje drutvenih djelatnosti izvan graevinskih podruja naselja lanak 97. Izvan granica graevinskih podruja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim podrujima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati dje latnosti rekreacije - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz potivanje mjera zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, odreenih u poglavlju 6.1. i 6.2. ovih Odredbi. Izdvojena podruja za drutvene djelatnosti lanak 98. Izdvojena podruja za obavljanje drutvenih djelatnosti odreuju se prostorima za obavljanje osnovne i prateih djelatnosti i gradnju graevina navedenih u odredbama za ureenje svakog pojedinog izdvojenog podruja. Namjene, lokacija, te naelno i povrina izdvojenih podruja za obavljanje drutvenih djelatnosti za podruje Opine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1.) Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1 : 25000, a od nose se na: - rekreacijsku zonu uz rijeku Muru, na lokaciji poetka meandra Pustakovci, sjeverno od naselja Kotoriba, (oznake R3),
- rekreacijsku zonu uz postojei ribnjak - sportski ribolov (R1,R2), - rekreacijske zone uz revitalizirane rukavce rijeke Mure - sportski ribolov i rekreacija (oznake R1, R2), - izletniki turizam starih graninih karaula (oznake T4, T5). lanak 99. Rekreacijska zona uz rijeku Muru - je izdvojeno podruje namijenjeno ureenju prostora za rekreativne aktivnosti uz vodu u ljetnom periodu. Unutar izdvojenog podruja iz prethodnog stavka, za po trebe obavljanja osnovne i pratee djelatnosti mogue je: - urediti travnatu povrinu za sunalite, - urediti najvie dva igralita za odbojku na pijesku, - urediti privezite za amce, odmorita i klupe is kljuivo od drveta, - urediti etnice i pozicije za ribie, iskljuivo od prirodnih materijala, - dozvoljava se postava jedino pokretnih kemijskih WC-a i jedne pokretne jedinice s ugostiteljskom ponudom, - u koritu rijeke Mure mogua je postava rekonstruirane replike plovnog mlina na Muri; dopunske uvjete za postavljanje plovnih objekata u koritu rijeke odreuje nadlena luka kapetanija. lanak 100. Rekreacijska zona uz postojei ribnjak juno od naselja Kotoriba, odreuje se kao pojedinana estica uz vodenu povrinu postojeeg ribnjaka, a moe se ureivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova i pratee djelatnosti pruanja ugostiteljskih usluga. Unutar povrine estice iz prethodnog stavka, za potrebe obavljanja osnovne i pratee djelatnosti mogue je: - izgraditi dvije prizemne drvene graevine, maksi malne povrine do 100 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, opa ili laganih ploa od umjetnog materijala (gutanit i sl.) iskljuivo u crvenoj ili smeoj boji, od vodene povrine ribnjaka udaljene najmanje 50 m, - ureivati etnice i pozicije za ribie od prirodnih materijala - drva, zemlje i sl. - graditi privezite za amce, odmorita i klupe, is kljuivo od drveta, - urediti najvie dva igralita za odbojku na pijesku, - kontaktni prostor urediti autohtonim vodenim i kopnenim biljnim vrstama. Podruje rekreacijskog ribnjaka ureuje se temeljem projekta izdvojenog podruja, iji sastavni dio treba biti projekt pejsanog ureenja, usklaenim s mjerama zatite podruja zatienog krajolika rijeke Mure, usvojenim od upanijske skuptine i izdanim od mjerodavne institucije za upravljanje zatienim dijelovima prirode, upanijske razine. lanak 101. Rekreacijski ribnjaci uz stare rukavce rijeke Mure u sjevernom dijelu Opine, koji su preostali izgradnjom mur skog nasipa, te su ostali odsjeeni od osnovnog toka rijeke
30. studenoga 2006.
Mure, mogu se i nadalje koristiti za rekreaciju ribolov, boravak uz vodu pod slijedeim uvjetima: - ureivati etnice i pozicije za ribie od prir. materijala - drva, zemlje i sl. - graditi privezite za amce, odmorita i klupe, is kljuivo od drveta, - urediti otvorena ognjita ili pozicije za pripremu hrane, uz potivanje posebnih uvjeta zatite od poara, - estice, koje se danas koriste kao rekreativni vrtovi i vonjaci mogue je iskoristiti kao element ureenja zone, ali s izgradnjom iskljuivo u formi drvenih graevina, ukupne bruto povrine graevine do 50 m 2 po estici, visine vijenca 3,0 m i nagiba krova izmeu 15 - 33; oblikovanjem graevina treba formirati ambijentalni prostor, uklopljen u prirodni okoli. lanak 102. Izletniki turizam naputenih graninih karaula uz nasip rijeke Mure - zone starih karaula na podruju Opine ovim se Planom prenamjenjuju u turistike sadraje i to kao: - postaje izletnikog turizma za aktivnosti unutar zatienog krajolika rijeke Mure odmorite raf ting-staze na Muri, polazite izleta za ornitoloki rezervat, ugostiteljsko turistiko rekreacijske ponude u prirodi, - mogue je osiguranje smjetajnih kapaciteta vezanih na turistike programe zatienog krajolika rijeke Mure. Smjernice za rekonstrukciju postojee izgradnje starih karaula: A) granina karaula kod kanala Gorenjak: - postojeu graevinu mogue je rekonstruirati i adap tirati u postojeim gabaritima, a prema poglavlju 9.5. ovih Odredbi, - na parceli se moe urediti natkrivena terasa sa sto lovima iskljuivo od prirodnih materijala, - parcela se ne smije ograivati osim autohtonim zelenilom. B) granina karaula na prostoru lokalnog naziva Mali hrajci: - kompleks graevina mogue je rekonstruirati i dograivati za potrebe ugostiteljstva i smjetajnih kapaciteta do visine dvije etae (prizemlje i pot krovlje), postojee visine vijenca, - ukupna izgraenost estice moe iznositi 30%, u koeficijent izgraenosti ne ulaze povrine igralita (za male sportove). - graevine moraju biti takvog tipa da nude boravak na otvorenom (nadstrenice, povezani vanjski i unutarnji prostori). - graevine svojim gabaritima ne smiju naruavati sklad krajolika, a posebno se ne smiju nametati vi sinom; oblikovanjem, (dimenzijama, proporcijama, primjenom materijala) moraju podsjeati na autohtonu ruralnu arhitekturu, a u upotrebi materijala moraju se primijeniti materijali tradicionalne gradnje (drvo, opeka, glineni crijep, ili op, vapn. buka i sl.) - nije doputena primjena metala i plastinih materijala pri ugradnji graevinskih elemenata, kao ni klinkera i betonskih elemenata i blokova u oblikovanju vanjskih prostora.
- u oblikovanju vanjskog prostora navedenih graevina i sadraja potrebno je iskljuivo primjenjivati au tohtone biljne vrste, prvenstveno one koje se nalaze u neposrednom okruenju, prema hortikulturnom projektu. lanak 103. Unutar kultiviranih predjela mogu se ureivati prostori rekreativnih aktivnosti, te povremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili znaajnog utjecaja na prostor, kao to su biciklistike, pjeake ili trim staze, te ureivati odmorita u obliku klupa, postavljati markacijske oznake rekreacijskih staza i sl. Kod ureivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojee poljske i umske putove. Ovaj PPUO predvia ureenje turistikih staza po trasi poljskog puta od stare karaule. lanak 104. Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati iskljuivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, ve se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na ouvanje ekosustava. U svrhu koritenja navedenih prostora, mogu se postavljati markacijske oznake i izletnike toke - odmorita izvedena kao klupe od materijala identinog okoliu. Manje vjerske graevine i spomenici lanak 105. Manje vjerske graevine kao to su kapelice, raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na nain da ne ometaju preglednost na njima i ne ugroavaju promet. Ove graevine se moraju svojim oblikovanjem i koritenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojea gradnja izvan graevinskog podruja lanak 106. Pojedinane stambene, poslovne i gospodarske graevine, koje se nalaze izvan graevinskog podruja, a izgraene su na temelju graevne dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968.godine tretiraju se kao postojea gradnja izvan graevinskog podruja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljanje uvjeta ivota i rada ukoliko su u suprotnosti s planiranom na mjenom odreenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljanje uvjeta ivota i rada definiran je u poglavlju 9.5. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
lanak 107. Gospodarske djelatnosti na podruju Opine Kotoriba mogu biti smjetene:
30. studenoga 2006.
- unutar graevinskih podruja naselja, - izvan graevinskog podruja naselja. Uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja izvan grae vinskog podruja obraeni su u poglavlju 2.3. Izgradnja izvan graevinskog podruja naselja , te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stoarske farme. Smjetaj gospodarskih sadraja unutar graevinskog podruja mogu je unutar mjeovitih zona (preteito stam benih) i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadraji, tj. poslovne graevine koje se grade u graevinskom podruju unutar mjeovitih preteito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. Zone mjeovite, preteito stambene na mjene. lanak 108. U cilju omoguavanja razvoja ovog podruja, unutar zone mjeovite namjene - preteito stambene, mogu je smjetaj gospodarskih djelatnosti, na graevnoj estici unutar graevinskog podruja naselja u obliku graevine osnovne ili pratee namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugroava ivot i rad ljudi u neposrednom i irem okruenju. U postupku projektiranja i izvoenja tih graevina, posebnu panju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprjeavaju mogui nepovoljni utjecaji na okoli (sprjeavanje zagaenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.) lanak 109. Unutar zone mjeovite namjene - preteito stambene namjene, mogu je smjetaj graevina turistikih sadraja - bilo kao graevina osnovne namjene, bilo kao graevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistiki sadraj smjeten u poslovno-stambenoj graevini osnovne namjene. lanak 110. Gospodarske graevine bez moguih nepovoljnih utjecaja na okoli i gospodarske graevine poljoprivredne namjene bez izvora zagaenja, mogu se graditi i kao samostalne gra evine osnovne namjene na zasebnoj graevnoj estici. Uz graevine osnovne i pratee namjene na istoj gra evnoj estici mogu se graditi pomone graevine (garae, spremita i sl.) Maksimalna izgraenost graevne estice ukljuujui sve graevine moe iznositi najvie 40%. lanak 111. Unutar graevinskog podruja mjeovite preteito stambene namjene (u izgraenim prostorima i prostorima za razvoj), mogu je smjetaj gospodarskih graevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoli (oneienje zraka, vode, tla, prekoraenje dozvoljene razine buke). Graevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utje caja na okoli (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu graevinu ili mogu biti samostalna graevna cjelina, uz uvjet da je udaljena naj manje 12 m od stambene graevine na susjednoj graevnoj estici.
Graevine pratee namjene gospodarske graevine s moguim nepovoljnim utjecajem na okoli mogu biti smjetene na graevnoj estici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne graevne estice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprjeavaju nepovoljni utjecaji na okoli. lanak 112. Za potrebe smjetanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno vee povrine, vei obim prometa (dopremanja i otpremanja veih koliina sirovina ili robe), te gradnju specifinih graevina veih gabarita i smjetaj potencijalno opasnih i bunih djelatnosti, formirane su ovim Planom rezervirane gospodarske zone unutar graevinskog podruja naselja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikaz broj 4). Ovim PPUO-om se unutar naselja Kotoriba odreuju povrine za ureenje slijedeih gospodarskih zona: - Juna, djelomino ureena, gospodarska zona, u kojoj je zapoela izgradnja i za koju je na snazi Detaljni plan ureenja, - postojea, uglavnom realizirana, zona jugoistono od pruge, - Zapadna gospodarska zona, juno od eljeznike stanice. Sve zone formiraju se kao mjeovite, odnosno za razliite proizvodne (industrijske i obrtnike) i poslovne (trgovake, uslune i komunalno-servisne) djelatnosti. Unutar rezerviranih gospodarskih zona mogu se gra diti poslovne graevine, proizvodni i preraivaki pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladita i sl., te ostale pratee graevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadraja iz prethod nog stavka ovog lanka, mogu locirati i veliki trgovaki kompleksi. Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno ureivanje zelenih povrina unutar estica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadraji druge namjene u smislu prateih sadraja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.). lanak 113. Kod osnivanja zona gospodarske namjene u neizgrae nim dijelovima graevinskog podruja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. lanka 205. u poglavlju 9.1. Obveza izrade prostornih planova ovih Odredbi. Smjernice i odredbe koje mora sadravati Detaljni plan ureenja radne zone: - graevine moraju biti udaljene od jedne mee za irinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, - meusobna udaljenost graevina ne moe biti manja od visine vee graevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj graevini), ali ne manja od irine vatrogasnog koridora, - visina vijenca moe iznositi najvie 8,0 m, a iznimno i vie za pojedine graevine u kojima proizvodnotehnoloki proces to zahtijeva, - najmanja veliina graevne estice moe biti 30x40 m, povrine 1200 m 2, - najvei koeficijent izgraenosti graevne estice iznosi 0,4,
30. studenoga 2006.
- najmanje 20% od ukupne povrine estice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta povrina ne moe urediti kao parkiralite na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina graevina je Po+P+1, uz mogu nost ureenja potkrovlja, - visina nadozida moe biti najvie 1,2 m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najvie 12,0 m mjereno od konano ureenog terena, a iznimno i vie za pojedine graevine u kojima proizvodno-tehnoloki proces to zahtijeva. - krovita graevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30. lanak 114. Iznimno se za postojeu industrijsku gradnju, dozvo ljava poveanje izgraenosti estice do 40% u sluaju kad tehnoloko-proizvodni proces zahtijeva proirenje pogona radi zaokruivanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu. lanak 115. Graevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od graevnih estica stambenih i javnih graevina. Graevne estice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od graevnih estica stambene, javne i dru tvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom povrinom. lanak 116. Minimalna irina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5 m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu graevne estice mora se, a uz javnu prometnu povrinu moe se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkiralinih mjesta zaposlenih i posjetitelja. lanak 117. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona moe se izvesti putem zasebnog ureaja za proiavanje, pojedi nano ili zajedniki za vie korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu proiavanja, ili pak prikljuenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz lanka 65. i posebnim uvjetima za svaku graevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole. lanak 118. estice u ovim zonama se moraju ograivati. Ograda moe biti metalna, djelomino zidana, a preporua se da bude oblikovana ivicom. Ograde mogu biti visoke najvie 3,0 m, ako su providne, odnosno 2,0 m, ako su neprovidne. Uline ograde uz prometna raskrija moraju se izvesti na nain da ne smanjuju prometnu preglednost. lanak 119. Graevina gospodarske namjene - parkiralite teretnih vozila kapaciteta veeg od tri teretna vozila, nosivosti vee od 7 t, s prateim servisnim ureajima, moe biti smjetena:
- na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj graevnoj estici, ili na graevnoj estici unutar graevinskog podruja, kao pratea namjena uz stanovanje ili poslovnu graevinu vlasnika parkiralita, uz uvjet da minimalna udaljenost parkiralita s prateim ureajima iznosi 50 m od stambene graevine na susjednim graevnim esticama, - kao pratei sadraj u izdvojenom graevinskom podruju (unutar manje izgraene cjeline), na e stici koja omoguuje udaljenost 50 m od susjedne stambene graevine. Parkiralite iz prethodnog stavka, s prateim ureajem, ne moe se locirati unutar izgraene cjeline naselja kao graevina osnovne namjene, unutar zone sredita naselja Kotoriba, a niti na udaljenosti manjoj od 70 m od graevina drutvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadraja. lanak 120. Uz povrinu za parkiranje teretnih vozila, na graevnoj estici moe se smjestiti graevina - servis za potrebe odravanja vozila s ureajima za pranje vozila. Vanjske prostore - parkiraline i manipulativne povrine, potrebno je izvesti u asfaltu, propisanog nagiba za skuplja nje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i provesti na vlastiti ureaj za proiavanje - separator ulja i masti. lanak 121. Na poljoprivrednim povrinama unutar graevinskog podruja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan graevinskog podruja mogu se graditi montane graevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Poloaj ovih graevina u odnosu prema susjednim meama odreuje se udaljenou za polovicu visine graevine (visina sljemena ili najvea visina konstrukcije), osim ako je poloaj due osi graevine u smjeru istok-zapad, graevina je od june mee odmaknuta za 0,6 m. 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI lanak 122. Graevine i prostori za obavljanje drutvenih djelatnosti odnose se na slijedee sadraje: - lokalna samouprava, - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i drutvene sadraje, - javne i pratee sadraje (banka, pota i sl.), - port i rekreaciju, - vjerske sadraje. lanak 123. Ovim Planom se drutvene djelatnosti prvenstveno smjetavaju u zone centralnih sadraja, definirane na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, kartografski prikaz broj 4. Graevinsko podruje naselja Kotoriba , ali i u zone mjeovite, preteito stambene gradnje unutar graevinskog podruja.
30. studenoga 2006.
lanak 124. Postojee graevine u vlasnitvu Opine koje su u pot punosti ili djelomino u funkciji drutvene namjene (dru tveni dom, stara kola, kino-dvorana), mogu se adaptirati i rekonstruirati za planirane potrebne sadraje drutvenih djelatnosti (opinska uprava, kulturno umjetnika drutva i udruge graana). Rekonstrukcija tih graevina mogua je unutar postojeih gabarita. lanak 125. Sadraji djelatnosti iz lanka 122. smjetaju se u prostoru na slijedei nain: - za odgoj i obrazovanje smjetaju se unutar gra evinskog podruja naselja na nain da se ostvare najprimjerenija gravitacijska podruja za svaku graevinu. Potreba za ovim ustanovama odreuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovnitvu i to 8% za predkolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne ko le, - za zdravstvo i socijalnu skrb smjetaju se unutar graevinskog podruja naselja u skladu s veliinom naselja i posebnim standardima, - kulturni i drutveni sadraji smjetaju se unutar graevinskog podruja naselja prema potrebi, - javni i pratei sadraji (banka, pota i sl.) smje taju se unutar graevinskog podruja naselja prema potrebi, - za port i rekreaciju smjetaju se unutar ili izvan graevinskog podruja naselja, a prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih Odredbi - Izgradnja izvan graevinskog podruja naselja, - za vjerske graevine smjetaju se u pravilu unutar graevinskog podruja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan graevinskog podruja naselja. lanak 126. Za gradnju graevina iz lanka 122. koriste se slijedei orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zatitu i socijalnu zatitu(dom za starije osobe) 0,10 m 2/stanovniku, - za djelatnost drutvenih i kulturnih organizacija 0,20 m 2/stanovniku, - za javne djelatnosti (pote, banke i sl.) 0,10 m 2/stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. Navedeni normativi m 2/stanovniku razvijene tlocrtne povrine odreuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadrajima, no ukoliko postoje mogunosti i interes pojedinih investitora, povrine graevina mogu premaiti navedene normative. lanak 127. Unutar graevinskog podruja naselja Kotoriba Planom je osiguran prostor za: - osnovnu kolu sa kolskom sportskom dvoranom i prateim sportskim igralitima na otvorenom, - proirenje sportskih terena za nogomet i rukomet, te standardnu grupu sportova (mali nogomet, odbojka, koarka, boalite, tenis).
lanak 128. Ureenjem prostora i gradnjom unutar zona centralnih i drutvenih sadraja iz lanka 122. potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na nain da: - koeficijent izgraenosti graevnih estica moe maksimalno iznositi 0,4, - etanost graevina moe biti najvie 3 etae (podrum, prizemlje, kat) - visina vijenca pojedinih graevina moe iznositi najvie 6,6 m, iznimno maksimalna visina vijenca za kolsku sportsku dvoranu, graevine kulture i vjerske graevine moe biti do 12,0 m. Udaljenost graevina iz lanka 122. od susjedne mee mora iznositi najmanje 4,0 m. Udaljenost graevina iz lanka 122. od susjedne mee individualne stambene graevine ne moe biti manja od 5,0 m, a od same individualne stambene graevine, te od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graevina ne moe biti manja od jedne visine vee graevine. Najmanje 20% graevne estice namijenjene gradnji graevina drutvene namjene mora biti ureeno kao zelena parkovna povrina. Unutar graevne estice osnovne kole predvidjeti prostor za prilaz i stajalite kolskog autobusa. Uz djeji vrti i jaslice i osnovnu kolu obavezno je osigurati slobodne zelene povrine za igralita i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. Do graevnih estica na kojima e se graditi graevine iz lanka 122. potrebno je osigurati javnu prometnu povrinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne irine kolnika 5,0 m. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parki ralinih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkirali tima ili u garaama (1,5 parkiralinih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadraje u skladu s lankom 144. ovih Odredbi). Horizontalni i vertikalni gabariti graevina, oblikovanje proelja i krovita, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklaeni s okolnim graevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom. Kod projektiranja graevina iz lanka 122., kao i kod viestambenih graevina, obavezno je pridravati se Pra vilnika o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. lanak 129. Uz postojea ili novoplanirana sportska borilita mogu se izvesti pratee graevine za potrebe sportskih klubova i korisnika (sanitarni vorovi, garderobe, klupski prostori, ugostiteljstvo). Navedeni sadraji dimenzioniraju se prema procjeni broja korisnika na sportskim borilitima, a ugostiteljski sadraji dimenzioniraju se prema oekivanom broju posjetitelja. lanak 130. Ureenjem prostora i gradnjom unutar planirane zone sporta i rekreacije, potrebno je oblikovati prostor javnog reima koritenja na nain da se na pojedinanim esticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnja otvorenih sportskih igralita (nogomet, rukomet, koarka, tenis i druga), koja od mea graevnih estica u stambenim zonama trebaju biti udaljena najmanje 20 m,
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E - prometna infrastruktura;
30. studenoga 2006.
- mogunost osnivanja graevne estice za gradnju bazena, pri emu graevina treba biti najmanje 20 m udaljena od stambenih graevina u okolnim stambenim zonama, - formiranje pojedinane graevne estice za gradnju graevina infrastrukture potrebne za komunalno ure enje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice. lanak 131. Na graevnoj estici drutvenih sadraja moe se odobriti postava privremene montane graevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja e se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom drutvene djelatnosti, odnosno sa centralnim znaajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifinim slu ajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u graevinskom pravcu s okolnim graevinama, a moe biti najvee tlocrtne povrine do 12 m 2 bez mogunosti prigradnji, terasa i nadstrenica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioni ranje graevne estice na kojoj je postavljen, niti susjednih graevina i prometa. lanak 132. U stambenim zonama mogu se locirati drutvene dje latnosti, koje su uobiajeno vezane uz stanovanje, kao to su predkolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zatite, institucije vjerskih zajednica i drugih graanskih skupina. Uvjeti ureenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadraje, odnosno uvjetovani su potivanjem karakteristinog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Graevine drutvenih djelatnosti mogu se graditi na podrujima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao pratee graevine, uz potivanje slijedeih uvjeta: - najvea visina vijenca osnovne ili pratee graevi ne drutvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih graevina utvruje se kao za stambenu graevinu i najvie moe biti 6,60 m, ukoliko posebno obiljeje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca odreuje prema okolnim graevinama osnovne namjene, - najvee visina vijenca graevine drutvenih djelat nosti, graene iza pojasa stambenih graevina moe biti 4,80 m, - ukupna bruto povrina svih prateih graevina na estici (bez obzira na vrstu djelatnosti) moe biti najvie 50% vea od povrine osnovne graevine, ali ne moe biti vea od 400 m 2 po estici . 5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA lanak 133. Na podruju Opine postoje i planirane su graevine, koridori i povrine slijedee prometne i komunalne infra strukture:
- cestovni promet (ceste, biciklistike staze, pjeake staze i putovi), - eljezniki promet sa pripadajuim graevinama i ureajima, - pota i javne telekomunikacije, - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodoopskrba, - odvodnja, - zatita od tetnog djelovanja voda,
- energetski sustav;
- vodnogospodarski sustav;
- groblje. Povrine i graevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima broj: 2a.)Promet, 2b.)Pota i telekomunikacije, 2c.)Energetski sustav plin i nafta, 2d.)Energetski sustav - elektroopskrba, 2e.)Vodnogospodarski sustav ; u mjerilu 1 : 25000, na nain odgovarajui mjerilu prikaza. lanak 134. Infrastrukturnim graevinama smatraju se linijske i povrinske graevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje obo rinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi graevina odreeni su posebnim zakon skim propisima. Detaljno odreivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je odreena ovim Planom, utvruje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom dokumentacijom, detaljnim planom ureenja i sl.), vodei rauna o lokalnim i mikro lokacijskim mogunostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvoenju pojedinih graevina i ureaja komunalne infrastrukture potrebno je pridravati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih graevina i ureaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet lanak 135. Podrujem Opine prolazi mrea razvrstanih javnih cesta, iji su koridori definirani na kartografskom prikazu, broj 1) Koritenje i namjena povrina , u mjerilu 1 : 25000, i broj 2a.) Prometna infrastruktura , u mjerilu 1 : 25000. Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turistikoj funkciji turistika cesta, biciklistike ture, planinarski (izletniki) put, s jedinstvenim oznaka ma i nainom oznaavanja za cijelu Opinu ili skupinu susjednih opina. lanak 136. Prilikom projektiranja novih prometnica izvan graevinskog podruja naselja, odnosno rekonstrukcije postojeih, potrebno je osigurati minimalnu irinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za:
30. studenoga 2006.
- prometnice od znaaja za Dravu i upaniju - lokalne ceste - ostale ceste
100 m, 20 m, 16 m.
Izgradnjom lokalne ceste Kotoriba Murakeresztur potrebna je izgradnja stalnog graninog prijelaza za pogranini promet Kotoriba Murakeresztur. lanak 137. Izgradnja prateih sadraja (benzinske postaje, odmo rita, skladita i odlagalita za potrebe cestarskih slubi) uz upanijske i lokalne ceste izvan graevinskog podruja mogua je uz uvjete odreene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvoenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smjeteni u planskom koridoru ceste. lanak 138. Ovim Planom se odreuje da se uz kategorizirane ceste treba omoguiti gradnja i ureivanje biciklistikih staza, tako da im irina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne vei od 4%. Gradnju i ureivanje biciklistikih staza mogue je izvesti: 1) u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2) u istoj razini, fiziki odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogunosti ne doputaju: 3) u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika. lanak 139. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (dravne i upanijske) izvan graevinskog podruja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog naruavanja vizura i krajobraza, a unutar graevinskog podruja nije dozvo ljeno na javnim zelenim povrinama, te u blizini vrijedne graditeljske batine iz lanaka 175., 176. i 178. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar graevinskog podruja u zonama malog i srednjeg poduzetnitva. Panoi moraju biti jednoobrazni, maksimalne veliine do 2,0 m 2 i maksimalne visine do 3,0 m od ureenog zemljita. lanak 140. Prilikom ureenja postojee uline mree, kao i otva ranja novih ulica, potrebno je voditi rauna da minimalna irina koridora izmeu ulinih ograda omoguuje gradnju dvosmjernog kolnika i pjeakih staza, a na krianjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u sluaju teretnog i/ili autobusnog prometa i vie. Detaljnijom razradom (detaljni plan ureenja, projekt i sl.) potrebno je definirati poloaj instalacija komunalne in frastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru izmeu uline ograde i graevinskog pravca uline graevine. U sluaju da se ne izrauje detaljnija planska ili pro jektna dokumentacija, naelno se komunalne instalacije polau izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu izmeu uline ograde i graevinskog pravca uline graevine.
Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvruje tako da se jednom stranom ulice polau instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polae ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polau vodovodne i plinske instalacije. lanak 141. Sve javne prometne povrine, unutar graevinskog podruja, na koje postoji neposredan pristup s graevnih estica ili su uvjet za formiranje graevne estice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se pro jektirati, graditi i ureivati na nain da se omogui voenje komunalne infrastrukture. lanak 142. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar gra evinskog podruja i izdvojenog graevinskog podruja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge graevine, te na koju te graevine imaju izravan pristup. Dravne, upanijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka 1. ovog lanka mora imati najmanju kolovoznu irinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka moe se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalite, odnosno u slijepim ulicama ija duina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepre glednom. lanak 143. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogunost gradnje bankine i no gostupa, a ne moe biti manja od one odreene u lanku 53. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica moe se izvesti kao jedinstvena kolno-pjeaka povrina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predvia ureenje plonika za kretanje pjeaka u irini koja ovisi o pretpo stavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Ne dozvoljava se gradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprjeavaju proirivanje preuskih ulica, uklanjanje otrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozaa i time ugroavaju promet. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitek tonsko-urbanistikih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. lanak 144. Idejnim rjeenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, portsko-rekre ativnih i javnih graevina utvruje se obveza osiguranja parkiralinih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkiralino-gara nih mjesta (PGM) za graevine iz prethodnog stavka ovog lanka je na osnovu normativa iz slijedee tablice:
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E broj mjesta na 1 zaposlenik 100 m 2* 100 m 2* 100 m 2* 100 m 2* 1 gledatelj 1 gledatelj 1 stan
30. studenoga 2006. potreban broj mjesta 0,45 PGM 2 PGM 4 PGM 4 PGM 4 PGM 0,15 PGM 0,2 PGM 1,5 PGM
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Namjena graevine Industrija i skladita Uredski prostori Trgovina Banka i pota usluge Ugostiteljstvo Vienamjenske dvorane i sakralne graevine portske graevine Viestambene graevine
* korisnog prostora Za drutvene sadraje kao to su vjerske, kolske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih par kiralino-garanih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuenih sadraja. U sastavu graevne estice mora se, a uz javnu prometnu povrinu u sklopu zelenog pojasa ispred estice moe se, osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkiralinih mjesta zaposlenih i posjetitelja. Na javnim parkiralitima potrebno je osigurati parkiralita za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parki ralinih mjesta, odnosno najmanje jedno parkiralino mjesto na parkiralitima s manje od 20 parkiralinih mjesta. lanak 145. U zoni centra broj parkiralinih mjesta zadovoljava sa danje potrebe, ali ih je potrebno urediti za potrebe opinske uprave i centralnih sadraja. Ureenje parkiralita (smje tenih na prostoru drutvenog doma, zdravstvenog doma, knjinice i itaonice, stare kole) potrebno je izvesti prema urbanistiko-arhitektonskom rjeenju ureenja centra, koje obuhvaa sve javne povrine, koje je potrebno oblikovati i opremiti da ine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkiralita, koja sadre vie od 8 parkiralinih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila, potrebno je izvesti na nain da je propisno rijeena odvodnja obo rinskih voda i provedena na vlastiti ureaj za mehaniko proiavanje - separator ulja i masti. lanak 146. Ovim Planom predvia se koritenje mjesnih i meu mjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajuim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajalita s nadstrenicama za putnike. Nadstrenice moraju biti montane konstrukcije - metalne s transparentnim bonim i stranjim stranama. Autobusna stajalita ne mogu se locirati na javnim zelenim povrinama u okruenju poklonaca, kapelica, raspela, tj. openito spomenika kulture i sl. Autobusno stajalite potrebno je izvesti u naselju na preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalitu. eljezniki promet lanak 147. Za izgradnju PP-om planiranog drugog kolosijeka ma gistralne eljeznike pruge akovec Kotoriba osigurava se zatitni pojas uz prugu irine 50 m. Potanski promet lanak 148. Mrea potanskog prometa je uspostavljena sa podrunom potanskom jedinicom u Kotoribi, to je potrebno odravati kao dio potanske mree na podruju upanije. Javne telekomunikacije lanak 149. Ovim Prostornim planom predviena rekonstrukcija postojee TK mree, uz manja proirenja, te postizanje vee iskoritenosti i iskoristivosti mree, vrit e se u skladu s propisima i tehnikim uvjetima nadlenog distributera. Sve mjesne i meumjesne telekomunikacijske veze (mreni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojeih, odnosno pla niranih prometnica. lanak 150. Prigodom gradnje poslovne graevine ili stambene graevine razvijene graevinske (bruto) povrine vie od 400 m 2 s vie od tri stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatnike telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu graevinu, a to se prikazuje u projektu instalacija projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta. U graevine iz stavka 1. ovog lanka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni graevine, koja ukljuuje i vodove za zajedniki antenski sustav i kabelsku televiziju. lanak 151. Ukoliko se ukae potreba za gradnjom/postavom an tenskih ureaja (GSM-operatera), iste se mogu locirati iskljuivo izvan graevinskog podruja, na podrujima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, to znai da se ne smije graditi na vizualno eksponiranim podrujima i tokama, potezima znaajnim za panoramske vrijednosti krajobraza, te u blizini vrijedne graditeljske batine (pilovi, arheoloki lokaliteti). Radi zatite tih vrijednosti, prilikom odreivanja loka cije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatraiti miljenje Konzervatorskog odjela u Varadinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rjeenja o postavljanju predmetnih stupova. Graevine iz stavka 1. ovog lanka moraju se nainom gradnje i hortikulturnim zahvatima maksimalno mogue uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima.
30. studenoga 2006.
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E Plinoopskrba
Prilikom gradnje graevina iz stavka 1. ovog lanka potrebno je pridravati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zatite okolia i prirode. Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se veu na antenske stupove moraju se, gdje god je to mogue, grupirati na jedan antenski stup. ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba lanak 152. Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja elektrinom energijom potrebno je dati optimalna rjeenja snabdijevanja naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje irenje 10(20)kV mree odvijat e se sukladno potrebama konzumenata i mogunostima HEP-a, uz potrebno poboljanje kvalitete postojee mree, principijelno na nain da jedna transformatorska stanica pokriva podruje radijusa 350 m. Podzemni vodovi se moraju polagati uzdu postojeih prometnica. Pri gradnji unutar graevinskih podruja mora se voditi rauna o zranim vodovima, tj. moraju se potivati minimalne propisane udaljenosti. Postojee zrane 10 kV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfigurira nju nove 10 kV kabelske mree i usklaeno s namjenom prostora. Minimalni razmaci Plinovodi meusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do elektroenerget. vodova Plinovod do ahtova i kanala Plinovod do toplovoda b) izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja. Distributer zemnog plina treba preventivnim odravanjem i nadzorom postojeeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogunost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagaenje okolia. lanak 154. Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod i nafto vod JANAF potrebno je izvoditi uz suglasnost nadlenog distributera, odnosno vlasnika plinovoda i naftovoda. Zona opasnosti odreuje se sa 20,0 m obostrano od osi cjevovoda, a zatitna zona 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 1m 3m 4m 6m 10 m 12 m
lanak 153. Plinifikacija naselja Kotoriba gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgraene mree predviaju se pove anja broja prikljuaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojeih mjerno-redukcijskih stanica. Za mjeovite zone planirane PPUO treba planirati plinsku mreu niskog tlaka, istu spojiti na postojei plinovod u ovisnosti o mogunosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Za prikljuenje pojedinih gradilita u obuhvatu PPUO moe se planirati prikljuenje na plinovod na nain da se plinski vod ugradi na svaku graevnu esticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano odravanje na graevnoj estici. Prikljuni set ugraditi s vanjske strane proelja, u pravilu na stranju ili bonu stranu proelja graevine (za graevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za odravanje i kontrolu. Nije dozvoljena ugradnja prikljunog seta na ulino proelje graevine, koja ima graevinski pravac identian regulacijskoj liniji. Projektirane nove plinske mree treba polagati u ko ridorima postojeih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: a) meusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: Krianje 0,20 m 0,20 m 0,30 m 0,50 m 0,20 m 1,00 m Paralelno voenje 0,60 m 0,60 m 0,50 m 1,00 m 0,30 m 1,00 m lanak 155. Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge graevine potrebno je uklopiti u izgraenu strukturu naselja na zasebnoj graevnoj estici, dimenzija 5,00 x 6,00 m, s neposrednim pristupom s javno prometne povrine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim povrinama u sreditu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih povrina i veih javnih zelenih povrina, te blie od 15,0 m od graevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. Kod odabira lokacije treba potivati minimalne uda ljenosti:
od dvorinih ograda od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih objekata, od trafostanica i visokih stabala od bolnica, kola, dvorana i sl. gdje se okuplja vei broj ljudi te od skladita zapaljivih mateijala i drvenih graevina od nadzemnih visokonaponskih kabela od eljeznikih pruga
30. studenoga 2006.
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Zatitne graevine lanak 156. Sustav obrane od voda na podruju Opine uspostavljen je izgradnjom nasipa uz rijeku Muru, te izgradnjom niza kanala za odvodnju vika vode s poljoprivrednih povrina. Daljnji razvoj sustava odnosi se na odravanje hidro melioracijskog sustava, uz pridravanje mjera zatite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 8. ovih Odredbi. Vodoopskrba lanak 157. Predvieno proirenje postojee vodovodne mree treba temeljiti na postojeoj koncepciji vodoopskrbe (Studija vodoopskrbe Meimurske upanije). Najmanji profili hidrantske mree, potrebna oprema, nain izvedbe protupoarne zatite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima. Planirana gradnja u gospodarskoj zoni obavezno se prikljuuje na sustav javnog vodovoda. lanak 158. Radi osiguranja od poara potrebno je na svim javnim povrinama predvidjeti hidrante za prikljuenje vatroga snih ureaja, na meusobnim udaljenostima predvienim posebnim propisima. Na povrinama urbanog zelenila, parkovno ureenim povrinama u drugim zonama unutar graevinskog podruja naselja, kao i na rekreacijskim povrinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno ureenju povrina. Odvodnja lanak 159. Rjeenje odvodnje otpadnih voda naselja u Opini Kotoriba temelji se na gradnji javne kanalizacije u skladu s odrednicama koje su definirane Studijom odvodnje Meimurja , a do realizacije iste s ureajem za proiavanje otpadnih voda, na dobro izvedenim nepropusnim septikim jamama i sabirnim jamama zatvorenog tipa koje treba re dovno odravati prema posebnim propisima. Odvodnja oborinskih voda u javnu kanalizaciju mora se provoditi preko slivnika s talonicom, a za parkiralita s 10 i vie parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. lanak 160. Realizaciji odvodnje za pojedina podruja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji. Ne dozvoljava se isputanje otpadnih voda u kanalizacijsku mreu prije izgradnje ureaja za proiavanje. Izriito se zabranjuje isputanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. Nakon izgradnje ureaja za proiavanje tehnolo ke otpadne vode mogu se isputati u sustav kanalizacije
ukoliko se predtretmanom proiste do stupnja propisanog Pravilnikom o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. lanak 161. Sve otpadne i oborinske vode treba prije isputanja u recipijent tako tretirati da se uklone sve tetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da osigura zadravanje vodotoka - recipijenta na razini zahtijevane II. kategorije. lanak 162. Ureaj za proiavanje otpadnih voda mora se locirati izvan graevinskog podruja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnolokih uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov poloaj ne smije izazivati ne povoljne utjecaje na okoli (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krenje uma, umaraka), te ne moe biti smjeten na vizurama istaknutim mjestima. lanak 163. Svi postojei i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetnitva moraju imati osigurano proiavanje tehnolokih voda do razine propisane posebnim propisima prije isputanja u sustav odvodnje otpadnih voda, pa je za projektiranje istih potrebno zatraiti vodopravne uvjete. Gospodarske graevine za uzgoj ivotinja (tovilita) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema poseb nim propisima. Preporua se zajedniki koncipirati odvodnju gospo darskih zona i naselja, ili dijela naselja sa usklaivanjem sa Studijom odvodnje Meimurja . Do izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda, otpadne vode se moraju zbrinjavati prema odredbama iz lanka 65. ovih Odredbi. GROBLJE lanak 164. Groblje unutar naselja je javna povrina, koja se ureuje za osiguranje i ureenje prostora za pokop ljudi. Planom je predvieno proirenje postojeeg groblja. Proirenje groblja namijenjeno je izgradnji grobova i grobnica, a okolne povrine ureuju se zelenilom, izvedbom parternog oploenja i postavom urbane opreme. Graevine koje se mogu graditi unutar povrine groblja trebaju biti u iskljuivoj funkciji namjene groblja (grobna kua sa servisnim prostorima, javna i sakralna plastika, te cvjeara ili trgovina pogrebnom opremom). Mogua je i postava do jednog kioska za cvjearu ili prodaju pogrebne opreme. Planom se kontaktna zona groblja u pojasu od 100 m ne moe izgraivati, osim infrastrukture (ceste, parkiralita, instalacije). Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su vaeim zakonskim propisima.
30. studenoga 2006.
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Zatieni dijelovi prirode lanak 165. Na podruju Opine Kotoriba prema Zakonu o zatiti prirode nalaze se slijedee zatiene prirodne vrijednosti: - znaajni krajobraz rijeke Mure, Granice obuhvata i kategorije zatite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3a.) Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora. Za sve zatiene prirodne vrijednosti na podruju Opine potrebno je osigurati potivanje odredbi Zakona o zatiti prirode, a zahvate uskladiti sa zakonima i mjerama zatite, uz ishoenje potrebnih uvjeta nadlenih institucija. Za zahvate i radnje nad zatienim dijelovima prirode vrijede uvjeti prema Zakonu o zatiti prirode. Na zatienim dijelovima prirode i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se promijenile ili naruile njihove neizmijenjene vrijednosti, a svi se zahvati trebaju provoditi u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima za podruje upanije. Ovim Planom definiran je prostor unutar obrambenih nasipa rijeke Mure, a koji pripada Znaajnom krajobrazu rijeke Mure, s mogunou zatite u kategoriji posebnog rezervata. Za navedeno podruje vrijede posebna ogranienja u koritenju u smislu da je koritenje resursa i izvoenje zahvata u tim predjelima potrebno provoditi na nain da se ouva bioloka i krajobrazna raznolikost, ekoloki potencijali i postojee stanje eko-sustava. Osobito vrijednim predjelima smatraju se sva vodna stanita i pripadajui vegetacijski pojas, a to se posebno odnosi na bare uika, Naerdovska i Ograd. Zahvate u tim predjelima potrebno je izvoditi na nain da se ouva bioloka i krajobrazna raznolikost, ekoloki potencijal i postojee stanje eko-sustava. Postojee umske povrine treba maksimalno zatititi i ouvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krenje, izuzev u sluajevima propisanim zakonom. lanak 166. Koritenje i namjena prostora znaajnog krajobraza rijeka Mure odredit e se u Prostornom planu podruja posebnih obiljeja, a nain gospodarenja tim prostorima Planom upravljanja. U znaajnom krajobrazu rijeke Mure nisu doputeni nikakvi zahvati i radnje koji naruavaju obiljeja zbog kojih su proglaeni podrujima znaajnog krajobraza. Ne smiju se vriti daljnje melioracije zbog ouvanja preostalih vlanih livada i mogue revitalizacije autohto nih uma. lanak 167. Na podruju Opine rastu i obitavaju biljke i ivotinje zatiene prema propisu o zatiti prirode, a nabrojene su u poglavlju Polazita ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zatiene biljke i ivotinje ometa i uznemiruje u prirodnom ivotu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oteivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.).
Osim zatienih biljnih vrsta na podruju Opine raspro stranjene su i ugroene biljne vrste ija brojnost opada, a stanita im nestaju. Za ugroene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju Polazita ovog Plana preporua se da vrijede ista ogranienja kao i za zatiene biljne vrste. 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti lanak 168. Uvjetima ureenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smjetaj gospodarskih i drutvenih djelatnosti u poglavljima 3. i 4., odreen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruenja. Potivanje tih uvjeta nuno je u cilju ouvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Opine i osobito vrijednog predjela upanije. Sklad izmeu planiranih zahvata u prostoru i izgraenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postii nenametljivim gabaritima graevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izriajem u oblikovanju i primjeni materijala. lanak 169. Planirani zahvati u prostoru moraju initi sklad s posto jeim izgraenim cjelinama, s prirodnim okruenjem, s konfiguracijom terena, s koritenjem i namjenom prostora. lanak 170. U postupcima koritenja i namjene prostora potrebno je provoditi zatitu i ouvanje njegovih prirodnih vrijed nosti kroz: - ouvanje i zatitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, - zatitu poljoprivrednih i umskih povrina, - zatitu poljoprivrednog zemljita kroz politiku racionalnog iskoritavanja poljoprivrednog zemljita u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljitu, - zadravanje fizike i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnou, - ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja poljodjelskih kultura i tradicijskog naina obrade zemlje, - ouvanje prirodnih znaajki dodirnih predjela uz zatiene cjeline i vrijednosti, nezatienih predjela kao to su ume, kultivirani krajobraz, budui da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj batini, - poticanje i unapreivanje odravanja zaputenih poljoprivrednih povrina, zadravajui njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu. lanak 171. Zatitu i ouvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Opine Kotoriba potrebno je provoditi kroz mjere: - ouvanja uravnoteenog meusobnog odnosa pri rodnih i antropogenih elemenata, uma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a du postojeih regulacija i drugih zahvata omoguiti opstanak ili ak obnovu vlanih biotopa i doivljajno bogatih ambijenata, - zatite karakteristinih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl.,
30. studenoga 2006.
- potrebno je racionalizirati i sektorski usuglaeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne kori dore, - zadravanja prepoznatljivih pojedinih dijelova kraj obraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, - ouvanja karakteristine slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagoavanja izgradnje i oblikovanja novih gra evina tradicijskoj izgradnji, - ouvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omoguavanje nastajanja novih, kao to su umarci, skupine stabala, pojedinana stabla, - zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolina i povijesna znaenja. lanak 172. Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadaju em im vegetacijskom pojasu potrebno je potivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zatite ljudi i imovine i zbog ouvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza. Kod izvoenja hidrotehnikih radova potrebno je za hvate izvoditi uz maksimalno ouvanje izvornih obiljeja prostora. lanak 173. Postojee ume treba maksimalno zatititi i ouvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krenja privatnih uma kroz Programe gospodarenja privatnim umama, iju izradu treba potaknuti i s razine Opine. Poeljno je poumljivati nekvalitetna i neobraena poljoprivredna tla, proirivati umske povrine na te prostore. umarke, poteze ivica i grmlja potrebno je sauvati u najveoj moguoj mjeri kao nositelje bioloke raznolikosti i vrijednosti kultiviranog krajolika. 6.3. Kulturna batina lanak 174. Zatitu kulturnih dobara treba provesti njihovom iden tifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, doku mentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojee evidencije (uspostavljanje ili skidanje zatite). lanak 175. Na podruju Opine Kotoriba od zatiene graditeljske batine i javne plastike nalaze se upna crkva Blaene Djevice Marije i sv. Kria, graevina starog upnog dvora i Kuni pil. Osim batine navedene u stavku 1. ovog lanka, zatiena je i njihova neposredna okolina. Prostorne mee neposredne okoline definirane su u Rjeenju o zatiti. Za sve zahvate obnove, sanacije, restauracije, rekonstrukcije ili bilo kakve druge radove na navedenim kulturnim dobrima kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadlene slube za zatitu kulturne batine (Konzervatorski odjel u Varadinu) ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja. lanak 176. Od evidentirane graditeljske batine i javne plastike na podruju Opine Kotoriba nalaze se:
- klasicistiko kameno raspelo u Ulici K. Tomislava, - raspelo iz 1906. godine smjeteno sjeverozapadno od naselja u tzv. Gornjem polju, - pil sv. Donata, - pil sv. Ivana Nepomuka, - kameno raspelo kod crkve smjeteno na raskriju Ulica A. Stepinca i kolske, - kameno raspelo iz 1900.godine smjeteno na raskriju sjeverno od groblja, - raspelo iz 1900.godine smjeteno na junom ulazu u naselje, - raspelo na groblju, - Murska 1 (stara kola), - zgrada kole u Ulici K. Tomislava 1. lanak 177. Ovim planom predlae se, u skladu s vaeim Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03 i 157/03) provesti postupak zatite za kuu u Murskoj ulici 1 i klasicistiko kameno raspelo u ulici Kralja Tomislava. Do donoenja rjeenja o zatiti (ili preventivnoj zatiti) prije izvoenja bilo kakvih radova na obnovi, sanaciji, adaptaciji ili rekonstrukciji kulturne batine iz prvog stavka ovog lanka, ili u njihovoj neposrednoj blizini, potrebno je od Konzervatorskog odjela u Varadinu zatraiti struno miljenje. lanak 178. Sukladno lanku 17. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03 i 157/03), mogue je pokrenuti inicijativu za zatitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim planom predlae se na lokalnoj razini zatititi: - pil sv. Ivana Nepomuka - pil sv. Donata - kameno raspelo kod crkve smjeteno na raskriju Ulica A. Stepinca i kolske - kameno raspelo iz 1900. godine smjeteno na raskriju sjeverno od groblja - raspelo iz 1906. godine smjeteno sjeverozapadno od naselja u tzv. Gornjem polju Opinsko e tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglaava zatienim, te uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varadinu odrediti nain zatite, a do tada je za bilo kakve zahvate na kulturnoj batini navedenoj u prvom stavku ovog lanka (obnova, odravanje, sanacija, restaura cija i dr.) potrebno od Konzervatorskog odjela u Varadinu zatraiti struno miljenje. lanak 179. Ovim Planom predlae se izrada Programa obnove i revitalizacije tradicijskih stambenih graevina prema kar tografskom prikazu broj 3b). Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora naselja Kotoriba pod evidentirana civilna graevina. Inicijator i nositelj izrade programa je lokalna zajed nica, odnosno opinsko tijelo koje e u tu svrhu izraditi potreban elaborat.
30. studenoga 2006.
lanak 180. Evidentirani arheoloki lokaliteti i nalazita na podruju Opine Kotoriba su: - Silaev kut, - Utvrda Kotori i - Groblje. U Polazitima ove planske dokumentacije, toki 1.1.2.6. dani su kratki opisi navedenih lokaliteta. Prije poetka bilo kakvih radova u zemlji na dubini veoj od 40 cm, na lokalitetima navedenim u prvom stavku ovog lanka, potrebno je pismeno obavijestiti Arheoloki odjel Muzeja Meimurja u akovcu. Ukoliko se pri izvoenju graditeljskih zahvata ili bilo kakvih radova u zemlji naie na predmete ili nalaze arhe olokog i povijesnog znaaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadlenu slubu (Konzer vatorski odjel u Varadinu ili Arheoloki odjel Muzeja Meimurja u akovcu). lanak 181. Utvruje se ambijentalno vrijedno podruje za slijedee dijelove naselja Kotoriba: - Ulicu A. Stepinca sa sakralnim kompleksom upne crkve i kurije starog upnog dvora i istoni dio Ulice S. Radia, - sjeverni dio Ulice K. Tomislava, - potez gospodarskih graevina u Prvomajskoj uli ci. Granice obuhvata ovih podruja utvrene su i oznae ne na kartografskom prikazu broj 3b.) Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora i prikazu broj 4.) Graevinsko podruje naselja Kotoriba. Kako se ne bi naruilo zateeno stanje u prostoru (osnovne karakteristike urbane matrice i mjerilo izgraene strukture) i ouvale vizure na vrijedne urbanistike akcente u naselju (upnu crkvu, Kuni pil, raspela), prilikom bilo kakvih graevinskih intervencija unutar podruja iz 1. stavka ovog lanka potrebno se pridravati slijedeih uvjeta: - nije doputeno izmicanje zateenih graevinskih pravaca, - oblik i veliinu parcela potrebno je u naelu zadrati u zateenom obliku. Ukoliko to iz opravdanih razloga nije mogue, promjene su prihvatljive samo u mjeri koja osigurava ouvanje osnovnih karakteristika postojee urbane matrice. U sluaju potrebe za znaajnijim intervencijama u parcelaciji, potrebno je konzultirati nadleni Konzervatorski odjel. - postojee tradicijske graevine (stambene, poslovne, gospodarske) potrebno je obnavljati i odravati ko ristei tradicijske graevne materijale i elemente, - dozvoljena je rekonstrukcija postojeih ulinih graevina u zateenim gabaritima i obliku, dok su u dvorinom dijelu mogue intervencije koje ne utjeu na izgled ulice; namjene mogu biti prilago ene samoj graevini (osuvremenjivanje postojee namjene ili pronalaenje primjerene nove, a naroito se preferiraju turistiki, kulturni, odgojno-obrazovni i slini sadraji), - novogradnju je potrebno maksimalno mogue prilagoditi zateenom ambijentu i arhitekturi (gabaritima, oblikovanjem, materijalima), - tradicijske gospodarske i pomone graevine te kurunjake i uline ograde preporua se odravati u postojeem, tradicijskom obliku.
lanak 182. Za ureenje parternih povrina centra naselja potrebno je provesti urbanistiko-arhitektonski natjeaj. Prilikom odreivanja smjernica za izradu natjeajnih rjeenja potrebno je konzultirati nadleni Konzervatorski odjel. Nije dozvoljena izrada i realizacija parcijalnih rjeenja za parterne povrine navedene u stavku 1. ovog lanka. 7. GOSPODARENJE S OTPADOM lanak 183. Neadekvatno odlaganje otpada smjeteno u Znaajnom krajobrazu rijeke Mure i na propusnom terenu, te bez ikakve tehnike opremljenosti, zagauje podzemne vode i u veli koj mjeri ugroava okoli. Donoenje Plana gospodarenja otpadom Opine, te u sklopu navedenog plana, mjera za gospodarenje s otpadom prioritetna je zadaa Opine za cijelo podruje Opine. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Opina je duna putem ovlatenog skupljaa provoditi odvojeno sku pljanje otpada ija se svojstva mogu iskoristiti uspostavom zelenih otoka i reciklanog dvorita. Ovlateni skuplja duan je odvoziti preostali komunalni otpad na sanitarnu deponiju, a sekundarne sirovine na odlagalite, pretovarnu stanicu, odnosno regionalno odlagalite. lanak 184. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili vee metalne kontejnere s poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pjeaki promet, tj. potrebno je za njih osigurati odgovarajui prostor. Za smjetaj kontejnera i posuda uz vee gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istroene baterije, plastika, bioloki otpad i sl.), tj. treba osigurati kontejne re/kante za prihvat sortiranog otpada. Skupljanje otpada ija se svojstva mogu iskoristiti vri se u posebnim kontejnerima, smjetenim na zelenim otocima, gdje je omoguena laka dostupnost svim korisnicima. Prostor mora omoguiti smjetaj vie kontejnera, neposredan pristup i mogunost manipuliranja vozila prilikom pranjenja. Zeleni otoci moraju biti lako uoljivi, a prostor oznaen i ureen na nain da se moe odravati urednim, okruen zelenilom. Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj povrini u neposrednoj blizini spomenika kulturne batine (poklonci, kapelice, crkva, spomenik prirode). Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biolokog otpada na vlastitom zemljitu, te njegovo vraanje u proizvodni ciklus to je mogue s obzirom na preteito ruralnu strukturu Opine, vei udio poljoprivrednog stanovnitva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe. Otpad se smije odlagati samo na odlagalitu. lanak 185. Nelegalna odlagalita komunalnog otpada na podruju Opine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, u potpunosti sanirati.
S L U B E N I G L A S N I K M E I M U R S K E U PA N I J E VODE
30. studenoga 2006.
U ovom Planu u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora odreeno je da se u gospodarskoj zoni (malog i srednjeg poduzetnitva) uspo stavi reciklano dvorite (mjesto za skupljanje i privremeno skladitenje otpada sekundarne sirovine). estica mora biti planirana da osigura dovoljno prostora za manipulativne povrine, za rezervni prostor za proirenje i izgradnju novih spremita, mora biti ograena i vizualno odvojena od stambene zone. lanak 186. Proizvodni (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoli. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlate nog skupljaa obaveza je pravnih osoba kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnolokog procesa (proizvodni pogoni, servisi i radionice). lanak 187. Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je lancima 159.163. ovih Odredbi za provoenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na nain da se prije njihovog uputanja u sustav otpadnih voda izvri predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaaju se i skladite privre meno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zatite. Upravno tijelo Opine duno je voditi oevidnik saku pljenog i odloenog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine izvjea dostavljati u Katastar otpada koji vodi upanijska sluba nadlena za zatitu okolia. 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI lanak 188. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz podruja zatite okolia Izvjea stanja o okoliu i Programa zatite okolia u Opini, posebnu pozornost treba dati zatiti vodonosnog podruja, zatiti vodotoka, zraka, uma, tla i krajobraza kao osobito vrijednih resursa Opine. lanak 189. Mjere sanacije, ouvanja i unapreenja okolia i njego vih ugroenih dijelova treba provoditi u skladu s vaeim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. lanak 190. Unutar graevinskog podruja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugroavale ivot i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijedno sti emisija iznad dozvoljenih granica utvrenih posebnim propisima zatite ovjekova okolia u naselju. Graevine i vanjski prostori u kojima e se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih graevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno optereenje (bukom, vibracijama, dimom, ai, prainom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.
lanak 191. Zatita povrinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba sprijeiti pogoranje kvalitete vode u vodo tocima i jezerima: - u vodotoke se ne smiju isputati neproiene otpadne vode iz domainstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge tetne tvari, posebno iz gospo darskih graevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i sl., - izgradnja i ureivanje zemljita uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvje tima, - sve oneiivae na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraem moguem roku sanirati ili ukloniti izvore oneienja, - u postupku izvoenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zatitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i ireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehnikih zahvata u tom pojasu. lanak 192. Leita podzemne pitke vode treba zatititi gradnjom sustava za odvodnju: - kad se na dijelu graevinskog podruja izgradi javna kanalizacijska mrea, postojee i nove stambene i ostale graevine se moraju prikljuiti na nju, - otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije uputanja u javni odvodni sustav moraju se proistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu tetne po odvodni sustav i ureaj za proi. otpadnih voda, a u svemu prema posebnim propisima, - do izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda, fizike i pravne osobe dune su sve otpadne vode uputati u vodonepropusne septike i sabirne jame koje treba redovno odravati prema posebnim propisima, - izriito se zabranjuje uputanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a uputanje u sustav za odvodnju otpadnih voda biti e mogue tek kada ureaj za proiavanje bude u funkciji. lanak 193. Podovi objekata, sabirne jame u stajama i svinjogojskim objektima moraju biti od krutog materijala, nepropusni za tekuinu i imati rigole za odvodnju osoke u lagunu. Podovi i stjenke gnojita do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekuina iz staja, svinjaca i gnojita mora se odvesti u lagunu za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Lagune za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za ienje i zraenje. U pogledu udaljenosti od ostalih graevina i naprava, za lagune za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojita. lanak 194. Uvaavajui preporuke iz PPM-a, prije izvoenja ra dova na ureenju vodotoka i zatiti od tetnog djelovanja voda (tehniko i gospodarsko ureenje i odravanje korita
30. studenoga 2006.
vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka bioloko-ekolokih znaajki (naruavanja ili umanjivanja ekolokih i krajobraznih vrijednosti). Prije izvoenja vodoprivrednih zahvata preporua se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnoteu i bioloku raznolikost vodnog eko sustava, kao i ireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, mogue je ouvati na nain da se potrebni radovi na ureenju i odravanju vodotoka izvedu uz odgovarajua usklaenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvoenje radova uz ouvanje stanita vlanih livada, izvornih prirodnih obiljeja, zadravanje visoke vegetacije, oblikovanja razliitog profila korita i sl. lanak 195. Mrtve rukavce rijeke Mure i jo mogue preostale bare potrebno je ouvati i zatititi od isuivanja. lanak 196. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zatite trebali bi prijei u II. kategoriju kvalitete voda. TLO lanak 197. Pri eksploataciji povrinskog sloja zemljita treba voditi rauna o zatiti vodonosnog sloja: - koliine i vrste zatitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja koliine tetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaa veih graevina graditi na nain i sa sadrajima koji ne ugroavaju tlo. Koritenje tla treba biti u skladu s integralnom ishranom bilja, uvaavajui sistem plodoreda usjeva primjerene uvjetima tipa tla, uz ogranienu i kontroliranu upotrebu organskog i mineralnog gnojiva, smanjenje uporabe sredstava za zatitu bilja temeljene na integriranoj zatiti bilja, te izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla. lanak 198. Sve povrine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno tititi od prenamjene. lanak 199. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagalita komunalnog otpada. Sporadina od lagalita uz putove, u umama i sl., individualna odlagalita otpadaka iz domainstava, neureena gnojita na seoskim gospodarstvima i slino, potrebno je regulirati opinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. UME lanak 200. Gospodarenje umom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekoloka ravnotea:
- ume i umska zemljita mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o umama, - uma se moe kriti samo za potrebe infrastrukturnih graevina predvienih ovim Planom i planovima ireg podruja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljite koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe moe se poumiti, - u svrhu ouvanja i unapreenja umskog fonda u privatnim umama poeljno je koritenje postojeih Osnova gospodarenja dravnim umama. lanak 201. Poeljno je poumljivati, izvriti prenamjenu zemljita u umska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljitima, na neobraenim poljoprivrednim zemljitima, predjelima uz vodotoke i sl. Ovim Planom u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvriti poumlja vanje cijele povrine. U postupku poumljivanja nije doputeno unoenje stranih biljnih vrsta, ve je potrebno primijeniti iskljuivo autohtone vrste. BUKA lanak 202. Graevine koje su izvori buke ne smiju ugroavati stambene i radne zone naselja prekoraenjem doputene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bu kom ne ugroavaju okoli ili je obavezna izgradnja zatite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoraena doputena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zatitu. ZRAK lanak 203. Na podruju Opine potrebno je sukladno Zakonu o zatiti zraka provesti ocjenjivanje razine oneienosti, te utvrditi kategoriju kakvoe zraka. Po potrebi e se uspostaviti lokalna mrea za praenje kakvoe zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoi zraka i to ako su razine oneienosti vie od graninih vrijednosti. Temeljem utvrene kategorije kakvoe zraka, a sukladno postojeim i planiranim aktivnostima na podruju Opine potrebno je provoditi mjere zatite i poboljanja kakvoe zraka prema Zakonu o zatiti zraka, sa ciljem dugoronog postizanja i ouvanja kakvoe zraka prve kategorije. Za podruje Opine u kojem je razina oneienosti iznad tolerantnih vrijednosti Opinsko vijee donosi Pro gram zatite i poboljanja kakvoe zraka, koji je sastavni dio Programa zatite okolia za podruje upanije. lanak 204. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zatititi pojedine dijelove okolia na podruju Opine, mogue je pokrenuti izradu Programa zatite okolia, sukladno Zakonu o zatiti okolia.
30. studenoga 2006.
Opina treba iskoristiti zakonsku mogunost izrade Pro grama zatite okolia za pojedina ua podruja s obzirom na resurse, znaajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zatite okolia za osobito vrijedne resurse: vodu, ume, tlo i krajobraz, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zatitu odreenog podruja Opine). lanak 205. U skladu s propisima o zatiti okolia i Planom intervencija u zatiti okolia, Opina je duna izraditi svoj Plan intervencija u zatiti okolia. Pri izradi Plana intervencija u zatiti okolia Opine Kotoriba potrebno je utvrditi koliinu i svojstva opasnih tvari, izraditi scenarij tipinog uzroka industrijske nesree, predvidjeti teinu nastalih posljedica za ljude i okoli, te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proirenja tetnog djelovanja uzimajui u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti. Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, naftom i naftnim derivatima (koliine koje premauju pro pisane granine vrijednosti) u obvezi su izraditi Operativni plan intervencija u zatiti okolia i dostaviti ga upanijskoj slubi nadlenoj za poslove zatite okolia. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova Obaveza izrade DPU-a lanak 206. Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave ob vezuje se izraditi detaljne planove ureenja (DPU) za neizgraene dijelove graevinskog podruja naselja, koji su vei od 2,0 ha, koji sadre katastarske estice vee od 1,0 ha, te za one neizgraene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje graevinskog zemljita, a prema kartografskom prikazu br. 4/Graevinsko podruje naselja Kotoriba. Iznimno od prethodnog stavka ovog lanka, obveza donoenja detaljnog plana ureenja ne odnosi se na neizgraena graevinska podruja naselja, povrina kojih je vea od 2,0 ha, u sluaju kad je unutar takvih podruja mogue osnivanje graevnih estica uz postojeu komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na nain da se osigura logini slijed osnivanja graevnih estica i gradnje u odnosu na kontaktno, ve izgraeno podruje. lanak 207. Izrada detaljnog plana ureenja (DPU-a) unutar graevinskog podruja naselja prema kartografskom prikazu broj 4) . Graevinsko podruje naselja Kotoriba obvezna je za: 1) DPU prostora mjeovite zone sjeveroistono od groblja, 2) DPU prostora mjeovite zone - jugoistoni dio Ko toribe, 3) DPU rekreacijske zone izmeu eljeznike pruge i Ulice A. Stepinca. 4) DPU industrijske zone jugozapadno od eljeznike pruge.
Prioritet izrade dokumenata prostornog ureenja, treba odrediti u Programu mjera za unapreenje stanja u pro storu. lanak 208. Svi dokumenti prostornog ureenja ueg podruja (DPU), kao i potrebne dozvole moraju biti izraeni u skladu s ovim Prostornim planom Opine Kotoriba. Dokumentima prostornog ureenja iz stavka 1. ovog lanka mogu se propisati detaljniji (i stroi) uvjeti za iz gradnju i ureenje prostora. lanak 209. Ovim Planom preporua se izrada urbanistiko arhitektonskog rjeenja prostora centra. Urbanistiko arhitektonskim rjeenjem utvrditi e se namjena povrina, oblikovanje, primjena materijala i urbane opreme, ureenje zelenih, javnih i prometnih povrina na nain da taj prostor predstavlja jedinstvenu cjelinu. Mogui obuhvat ovakvog projekta trebao bi ukljuiti prostor sredita naselja javne prometne povrine u centru (kolne i pjeake), javne povrine uz graevine drutvenih djelatnosti, te sve javne zelene povrine u spomenutim prostorima i to za: 1) prostor centra oko stare kole 2) prostor centra - sjeverni potez uz prugu Obuhvat prostora urbanistiko arhitektonskog rjeenja odreen je na kartografskom prikazu broj 4.) Graevinska podruja naselja Kotoriba. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Obaveza izrade sanacijskih projekata lanak 210. Obaveza izrade sanacijskih projekata odnosi se na sve korisnike prostora koji su devastirali prostor. Ovim Planom odreuje se obavezna sanacija: - deponije smea sjeverno od naselja Kotoriba. Projekt sanacije deponije duna je izvriti jedinica lokalne samouprave, a projekt mora sadravati: - ispitivanje ugroenosti tla, podzemnih voda, - mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda, - obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu iskljuiti tetni utjecaji na okoli, - prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem - poumljavanjem, - uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajobraza. lanak 211. U cilju zatite vodonosnika kao najvanijeg prirodnog resursa na podruju Opine ovim Planom predloene su i uvjetovane mjere za njegovu zatitu: a) izrada Plana intervencija u zatiti okolia, b) sustavno rjeavanje problema postupanja s otpa dom,
30. studenoga 2006.
c) odvodnja povrinskih i otpadnih voda, d) usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na nain primjeren zatiti vodonosnika i tla (ograniena i kontrolirana upotreba zatitnih sredstava), e) izrade Programa zatite okolia za proizvodnju zdrave hrane, f) unapreenje stoarske i peradarske proizvodnje rjeavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama. lanak 212. Za podruje uz rijeku Muru kao znaajnog krajobraza izuzetno visokog stupnja bioloke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju odrivog razvoja i ouvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: - preferiranje tradicionalnog naina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i odravanje autohtonih kultura, - zatita uma i umskog podruja, - obrtnikim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zatienim podrujima, a usvojiti samo ekoloki odrive industrijske procese. Izrada krajobrazne osnove Opine lanak 213. Potreba izrade krajobrazne osnove Opine (samostalno ili u sklopu Meimurske upanije) utvrena je Prostornim planom Meimurske upanije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zatite identiteta krajobraza, te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrivanje mjera ouvanja krajobraznih vrijednosti posebno vanih za Znaajni krajobraz rijeke Mure. Mjere zatite od poara lanak 214. Osnovne mjere zatite od poara kod gradnje i rekon strukcije su: - u svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4,0m ili manje, ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, karakteristike materijala graevina, veliine otvora na vanjskim zidovima graevina i drugo, da se poar nee prenijeti na susjedne graevine. - alternativa u pogledu udaljenosti od susjednih gra evina moe biti da graevina mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graevine najmanje 0,5m ili zavrava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti, duine najmanje 1,0m ispod pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole. - radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine i gaenja poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz i povrinu za
operativni rad vatrogasaca odreenu prema poseb nom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mrea. 9.3. Mjere zatite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda lanak 215. Prema Procjeni ugroenosti puanstva i materijalnih dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehnikotehnolokih i ekolokih nesrea Policijske uprave akoveke, na podruju Opine ne postoji mogunost ugroenosti od ratnih opasnosti, te sukladno tome niti obaveza gradnje sklonita. Opina je duna izraditi Planove zatite i spaavanja. Mjere zatite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda provodit e se u skladu s vaeim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku. lanak 216. U svrhu efikasne zatite od potresa potrebno je konstruk cije svih graevina koje se planiraju graditi na podruju Opine uskladiti sa zakonskim propisima za seizmiku zonu intenziteta do VII. stupnja MCS skale. Koeficijent seizminosti za potrebe projektiranja gra evina iznosi Kc= 0,002. Za podruja u kojima se planira intenzivnija gradnja (ve eg broja znaajnih graevina) potrebno je izvriti detaljnije specifino ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost graenja. lanak 217. U itavoj zoni obuhvata Plana potrebno je osigurati dovoljno iroke i sigurne evakuacijske putove, te omogu iti nesmetan pristup vozilima hitne pomoi i vatrogasnim vozilima, u skladu s vaeim propisima o zatiti od poara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. lanak 218. Graevine drutvene infrastrukture, te portsko-rekre acijske, zdravstvene i sline graevine koje koristi vei broj razliitih korisnika, kao i javne prometne povrine, moraju biti graene ili ureene na nain da se sprijei stvaranje arhitektonsko-urbanistikih barijera, a sukladno posebnom propisu. 9.4. Postupanje s bespravnom izgradnjom lanak 219. Bespravno izgraene graevine su graevine kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgraena barem jedna etaa sa stropnom konstrukcijom, a bez odobrenja za graenje. Bespravno izgraene graevine mogue je zadrati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim Odredbama, a da se ne nalaze izvan graevinskog podruja naselja: - unutar zatienih dijelova prirode i onih predloenih za zatitu;
30. studenoga 2006.
- u umi i na umskom zemljitu; - u neposrednoj blizini zatienog ili evidentiranog kulturnog dobra i arheolokog lokaliteta; - u vodnom dobru; - u koridoru planirane infrastrukturne graevine; Izuzetno od prethodnog stavka, izvan graevinskog podruja naselja mogue je zadrati bespravno izgraene graevine namijenjene iskljuivo za obavljanje poljopri vredne djelatnosti. 9.5. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni lanak 220. Graevine koje su izgraene na temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968. godine, ovim planom se tretiraju kao postojea izgradnja. Ukoliko su postojee graevine, iz prethodnog stavka ovog lanka u suprotnosti sa planiranom namjenom ,Planom predvienom za drugu namjenu, uz uvjet da Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru nisu predviene za ruenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljanje uvjeta ivota i rada. U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog lanka smatra se za: I. STAMBENE, ODNOSNO STAMBENO-POSLOVNE I MANJE POSLOVNE GRAEVINE: 1. obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graevine u posto jeim gabaritima; 2. prikljuak na graevine i ureaje komunalne infra strukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), ukupne povrine max. 12m 2; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili po monih prostora, s tim da ukupna bruto izgraena povrina svih etaa, ukljuujui postojee, ne prelazi 75m 2; 5. ureenje potkrovlja ili drugog prostora unutar po stojeeg gabarita u stambeni prostor;
6. postava novog krovita, bez nadozida kod graevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o poveanju stambenog prostora iz toke 4. ovog stavka; 7. gradnja nove ograde i sanacija postojee ograde. II. GRAEVINE DRUGE NAMJENE (GRAEVINE ZA RAD, JAVNE, KOMUNALNE, PROMETNE GRAEVINE): 1. obnova i sanacija oteenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova graevine; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremita i sl. do najvie 16 m 2 za graevine do 100 m 2 bruto izgraene povrine, odnosno do 16 m 2 + 5% uku pne bruto izgraene povrine preko 100 m 2 za vee graevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka graevine unutar postojeih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanira na namjena ne pogorava stanje ovjekove okoline i svojim koritenjem ne utjee na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. promjena tehnologija unutar postojeih gabarita; 5. prikljuak na graevine i ureaje komunalne infra strukture; 6. dogradnja i zamjena graevina i ureaja komunalne infrastrukture; 7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 8. sanacija postojeih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena. Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih povrina, te rekonstrukcija graevina i ureaja infrastrukture na javnim prometnim povrinama. OPINSKO VIJEE OPINE KOTORIBA Klasa: 350-02/06-01/12 Urbroj: 2109/9-06-2 Kotoriba, 28. studenoga 2006. PREDSJEDNICA Opinskog vijea Snjeana Mato, prof., v. r.
30. studenoga 2006.
30. studenoga 2006.
SLUBENI GLASNIK MEIMURSKE UPANIJE slubeno je glasilo Meimurske upanije, grado va Mursko Sredie i Prelog, opina: Belica, Dekanovec, Domainec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Gorian, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelie, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, enkovec, trigova i Vratiinec. IZDAJE: Meimurska upanija, 40000 akovec, R. Bokovia 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorna urednica: Vlatka Kovaevi, dipl. iur. - Priprema i tisak: GLASILA d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr. Godinja pretplata za 2006. godinu iznosi 330,00 kn, a uplauje se na iro raun broj 23920071800020004 (poziv na broj 21-7404 matini broj). Slubeni glasnik objavljuje se i na WEB stranici Meimurske upanije na adresi www.zupanija-medjimurska.hr

Službeni Glasnik Međimurske Županije Br. 16 Od 2006.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Službeni Glasnik Međimurske Županije Br. 16 Od 2006.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

30. studenoga 2006.

Broj - Stranica I S16 SN 1 3 3 2 - 71929 097

Broj 16 - 2006. - Godina XIV.

Stranica 1930 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006. 6) Infrastrukturni sustavi,

Broj 16 - Stranica 1931

Stranica 1932 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1933

Stranica 1934 - Broj 16

30. studenoga 2006.

Najmanja irina Najmanja dubina Najmanja povrina estice estice estice

400 m 2 540 m 2 300 m 2 420 m 2

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1935

Stranica 1936 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1937

Stranica 1938 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1939

Stranica 1940 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1941

Stranica 1942 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1943

Stranica 1944 - Broj 16

30. studenoga 2006.

2.3.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1945

Stranica 1946 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1947

Stranica 1948 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1949

Stranica 1950 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1951

- prometnice od znaaja za Dravu i upaniju - lokalne ceste - ostale ceste

Stranica 1952 - Broj 16

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1953

Stranica 1954 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1955

Stranica 1956 - Broj 16

30. studenoga 2006.

30. studenoga 2006.

Broj 16 - Stranica 1957

Stranica 1958 - Broj 16