USTAV REPUBLIKE SRPSKE

Sa ukljuenim amandmanima od I -CXIII (neslubeni preieni tekst) Preambula Potujui volju svojih konstitutivnih naroda i graana da formiraju i ouvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureenje Republike Srpske utemelje na potovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistikom drutvu, garantovanju i zatiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu s meunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvaavanju pravila trine ekonomije; U elji da osigura mir, toleranciju i ope blagostanje; U namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meu narodima i dravama; Izraavajui opredijeljenost Republike Srpske za potpuno potovanje i dosljedno primjenjivanje Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvruje i garantuje ustavnopravni poloaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine; Narodna skuptina Republike Srpske donosi

USTAV REPUBLIKE SRPSKE *

I - OSNOVNE ODREDBE lan 1 Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvrne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini.
*

Na osnovu zakljuka Narodne skuptine Republike Srpske, od 14. septembra 1992. godine i lana 61 stav 1 alineja 9 Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 3/92), Zakonodavno-pravna komisija Narodne skuptine, na sjednici odranoj 17. decembra 1992. godine, utvrdila je Preieni tekst Ustava Republike Srpske ("Slubeni glasnik Republike Srpske", br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom Priruniku prireivai su u preieni tekst integrirali Amandmane XXVIXLIII, Amandmane XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmane LIVLXV, Amandmane LXVI-XCVIII, Amandmane XCIX-CIII, Amandmane CIV-CV i Amandmane CVI-CXIII.

97

Srbi, Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i graani, ravnopravno i bez diskriminacije uestvuju u vrenju vlasti u Republici Srpskoj. lan 2 Teritorija Republike Srpske je jedinstvena, nedjeljiva i neotuiva. Sporazum o promjeni meuentitetske linije razgranienja izmeu Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moe se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici Srpskoj. lan 3 Republici Srpskoj pripadaju sve dravne funkcije i nadlenosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izriito prenesene na njene institucije. lan 4 Republika Srpska moe, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama lanicama. lan 5 Ustavno ureenje Republike Srpske temelji se na: - garantovanju i zatiti ljudskih sloboda i prava u skladu s meunarodnim standardima; - osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda; - socijalnoj pravdi; - vladavini prava; - trinoj privredi; - viestranakom sistemu; - parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti; - slobodnim izborima; - lokalnoj samoupravi; - zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina. lan 6 Graani Republike imaju dravljanstvo Republike Srpske." Graanin Republike Srpske ne moe biti lien dravljanstva. lan 7 Slubeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda. Slubena pisma su irilica i latinica. Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain odreen zakonom. lan 8 Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim zakonom. 98

lan 9 Glavni grad Republike je Sarajevo. II - LJUDSKA PRAVA I SLOBODE lan 10 Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo. lan 11 ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih krivinih djela. lan 12 Sloboda i lina sigurnost ovjeka su nepovredivi. Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni zakonom. lan 13 Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su nepovredivi. lan 14 Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svireposti, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede. lan 15 Nezakonito liavanje slobode je kanjivo. Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi sigurnosti ljudi. Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa - najdue do tri dana. Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lice ima pravo na albu.

99

lan 16 Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i organizacijom. Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu. lan 17 Svako ima pravo na nadoknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlatenja. Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava. lan 18 Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje. Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavijeteno o razlozima optube. Optuenom licu ne moe se suditi u njegovom odsustvu. Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u zakonom odreenim sluajevima. lan 19 Zajameno je pravo na odbranu. Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano openje sa njim. Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane. lan 20 Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena. Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom sudskom odlukom. lan 21 Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati. Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi. Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena. lan 22 Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika openja su nepovredivi. Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika 100

openja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi sigurnosti Republike. lan 23 Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha koritenja linih podataka, ureuju se zakonom. Zabranjeno je koritenje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja. Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama. lan 24 Stan je nepovrediv. Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka. Slubeno lice moe, pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine. lan 25 Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja. lan 26 Zajamena je sloboda tampe i drugih sredstava javnog obavjetavanja. Slobodno je osnivanje novinskih i izdavakih preduzea, izdavanje novina i javno obavjetavanje drugim sredstvima u skladu sa zakonom. Cenzura tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja je zabranjena. Sredstva javnog obavjetavanja duna su da blagovremeno, istinito i objektivno obavjetavaju javnost. Jami se pravo na ispravku neistinitog obavjetavanja kojim se povreuje neije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na nadoknadu tete nastale po tom osnovu. lan 27 Nauno, kulturno i umjetniko stvaranje je slobodno. Zajamena je zatita moralnih i imovinskih prava po osnovu naunog, kulturnog, umjetnikog i drugog intelektualnog stvaralatva. lan 28 Jami se sloboda vjeroispovijesti. Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vrenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu u svim kolama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone, stvarati zadubine i njima upravljati, u skladu sa zakonom. 101

Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere. lan 29 Graanin koji je navrio 18 godina ima pravo da bira i da bude biran. Birako pravo je ope i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno. lan 29 dopunjen je takom 5 Amandmana LVII, koja glasi: Birako pravo na osnovu lana 29 stie se nakon prethodnog prebivalita u odreenom mjestu u trajanju koje se utvruje zakonom. lan 30 Graani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest. Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo radi zatite sigurnosti ljudi i imovine. lan 31 Zajamena je sloboda politikog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom. Zabranjeno je politiko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugroavanje demokratije, naruavanje integriteta Republike, krenje Ustavom zajamenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje i netrpeljivosti. lan 32 Graani imaju pravo da javno iznose miljenje o radu dravnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i predloge i da na njih dobiju odgovor. Niko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posljedice zbog javno izraenog miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time uinio krivino djelo. lan 33 Graani imaju pravo da uestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu slubu. lan 34 Graaninu se garantuje sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i pisma. Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti. lan 35 ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom, duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu. lan 36 Porodica, majka i dijete imaju posebnu zatitu. Brak i odnosi u braku i porodici ureuju se zakonom. 102

ovjek ima pravo da slobodno odluuje o raanju djece. Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i odgoju djece. Djeca su duna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo. Djeca roena van braka imaju jednaka prava i dunosti kao i djeca roena u braku. Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogunosti da se sama staraju o sebi i zatiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zatitu. lan 37 Svako ima pravo na zatitu zdravlja. Zajameno je pravo na zdravstvenu zatitu, u skladu sa zakonom. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovom utvrenim zakonom. lan 38 Svako ima pravo na kolovanje pod jednakim uslovima. Osnovno kolovanje je obavezno i besplatno. Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje. U stavu 4 lana 38 rijei: "i uilita" brisane su (Amandman XLIII taka 2). Graani mogu osnivati privatne kole, u skladu sa zakonom. lan 39 Svako ima pravo na rad i slobodu rada. Prinudni rad je zabranjen. Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mesto i funkcija. Zaposlenima moe prestati radni odnos protivno njihovoj volji na nain i pod uslovima koji su utvreni zakonom i kolektivnim ugovorom. Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. lan 40 Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme, dnevni i sedmini odmor, te plaeni godinji odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu, u skladu sa zakonom. Omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu. lan 41 Zajamena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.

103

lan 42 Zaposleni imaju pravo na trajk, pod uslovima utvrenim zakonom. lan 43 Pravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Jami se, pod uslovima utvrenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje za vrijeme privremene nezaposlenosti. Graanima koji su djelimino sposobni za rad osigurava se osposobljavanje za odgovarajui posao i uslovi za njihovo zapoljavanje, u skladu sa zakonom. Republika osigurava pomo i socijalnu sigurnost graanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva za izdravanje. lan 44 Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena zakonom i meunarodnim ugovorima. lan 45 Svako je duan da se pridrava Ustava i zakona. Svako je duan da savjesno i odgovorno vri povjerenu mu javnu funkciju. lan 46 Svako je duan da drugom prui pomo u nevolji i da uestvuje u otklanjanju ope opasnosti. lan 47 lan 47 brisan je na osnovu take 7 Amandmana LVII. lan 48 Prava i slobode zajameni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti. Osigurava se sudska zatita sloboda i prava zajamenih ovim ustavom. Ko se ogrijeio o ljudska prava i osnovne slobode zajamene ovim ustavom, lino je odgovoran za to i ne moe se pravdati niijim nareenjem. lan 49 Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predvieno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvruju zakonom. Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje. U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije. Odredbe lanova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama graana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na graane. 104

Odredbe lanova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama ostvarit e se u skladu sa odgovarajuim odredbama lanova od 8 do 11 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. III - EKONOMSKO I SOCIJALNO UREENJE lan 50 Ekonomsko i socijalno ureenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika vlasnitva i slobodnom privreivanju, samostalnosti preduzea i drugih oblika privreivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru. lan 51 Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstie ekonomski razvoj i poveanje socijalnog blagostanja graana. lan 52 Slobodno preduzetnitvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa Republike, ovjekovog okolia, zdravlja i sigurnosti ljudi. Zabranjeni su monopoli. lan 53 Republika osigurava zatitu potroaa. lan 54 Svi oblici vlasnitva imaju jednaku pravnu zatitu. lan 55 Jami se pravo nasljeivanja, u skladu sa zakonom. lan 56 Zakonom se moe ograniiti ili oduzeti pravo vlasnitva, uz pravinu nadoknadu. Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se moe ograniiti raspolaganje ili utvrditi poseban nain koritenja dijela sredstava pravnih i fizikih lica. lan 57 Strana lica mogu sticati pravo vlasnitva i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom. Vlasnika i druga prava stranog ulagaa steena na osnovu uloenog kapitala, ne mogu se ograniiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. Jami se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu tetu. Stranom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala iz Republike. 105

Zakonom se moe, izuzetno, kada to zahtijeva opi drutveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno podrujima, strano lice ne moe osnovati vlastito preduzee. lan 58 Vlasnika prava i obaveze nad sredstvima u drutvenom vlasnitvu i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasnitva ureuju se zakonom. Sredstva u drutvenom i dravnom vlasnitvu mogu se otuivati, po pravilu, samo po trinim kriterijima. lan 59 Upotreba i iskoritavanje stvari od posebnog kulturnog, naunog, umjetnikog ili historijskog znaaja ili od znaaja za zatitu prirode i ovjekovog okolia mogu se na osnovu zakona ograniiti, uz punu nadoknadu vlasniku. Zakonom se ureuje zatita, koritenje, unapreivanje i upravljanje dobrima od opeg interesa, kao i plaanje naknade za koritenje dobara od opeg interesa i gradskog graevinskog zemljita. lan 60 Fizika i pravna lica ostvaruju vlasnika prava na nepokretnosti prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom. Jami se vlasnitvo na poljoprivredno zemljite, a na ume i umsko zemljite u zakonom utvrenim granicama. lan 61 Republika jami minimum socijalne sigurnosti graana i osigurava funkcionisanje javnih slubi, u skladu sa zakonom. Finansiranje javnih slubi vri se preko fondova i budeta, u skladu sa zakonom. lan 62 Republika i opina budetom utvruju javne prihode i javne rashode. Sredstva budeta su porezi, takse i drugi zakonom utvreni prihodi. lan 63 Obaveza plaanja poreza i drugih dabina je opa i utvruje se prema ekonomskoj snazi obveznika. lan 64 Republika titi i podstie: - racionalno koritenje prirodnih bogatstava u cilju zatite i poboljanja kvaliteta ivota i zatite i obnove sredine u opem interesu; - ouvanje i obogaivanje historijskog, kulturnog i umjetnikog blaga; - naunoistraivaki rad; - tednju u svim njenim oblicima, a posebno tednju koja je usmjerena na privredne aktivnosti i otkup stanova; - zadruge i zadrugarstvo; 106

zanatstvo; fiziku kulturu i sport.

lan 65 Zaposleni imaju pravo uea u upravljanju preduzeem, u skladu sa zakonom. U upravljanju fondovima i dobrima u dravnom vlasnitvui zakonom se osigurava uticaj graana. IV - PRAVA I DUNOSTI REPUBLIKE lan 66 Prava i dunosti Republike vre Ustavom odreeni republiki organi. Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloaj preduzea i drugih organizacija, ustavni poloaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlatenja i odgovornosti republikih organa. lan 67 Republiki organi, u okviru Ustavom utvrenih prava i dunosti Republike, utvruju politiku, donose i izvravaju zakone, druge propise i ope akte, vre zatitu ustavnosti i zakonitosti. Organima i organizacijama u opinama moe se povjeriti izvravanje zakona i ostalih propisa i opih akata iz okvira prava i dunosti Republike. Zakonom se ureuje odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa i opih akata. lan 68 Republika ureuje i osigurava: 1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike; 2) odbranu i sigurnost; 3) mjere iz svoje nadlenosti za sluaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske. Odredbe take 3 ovog lana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine; 4) ustavnost i zakonitost; 5) ostvarivanje i zatitu ljudskih prava i sloboda; 6) vlasnike i obligacione odnose i zatitu svih oblika vlasnitva, pravni poloaj preduzea i drugih organizacija, njihovih udruenja i komora, ekonomske odnose sa inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, trite i planiranje; 7) bankarski i porezni sistem; 8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naunog, tehnolokog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, koritenje prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne rezerve; 107

9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statistikih i drugih podataka od opeg interesa; 10) organizaciju, nadlenosti i rad dravnih organa; 11) sistem javnih slubi; 12) radne odnose, zatitu na radu, zapoljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zatite, zdravstvo, boraku i invalidsku zatitu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i zatitu kulturnih dobara, fiziku kulturu; 13) zatitu ivotne sredine; 14) sistem javnog informisanja; 15) meunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine. Taka 16 lana 68 brisana je Amandmanom LXXV. 17) finansiranje ostvarivanja prava i dunosti Republike; 18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. V - ORGANIZACIJA REPUBLIKE lan 69 Dravna vlast u Republici organizuje se na naelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skuptina. Zakonodavnu vlast e u Republici Srpskoj vriti Narodna skuptina i Vijee naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skuptina, a koji se tiu pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeu naroda. Republiku predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik Republike. Izvrnu vlast vri Vlada. Sudska vlast pripada sudovima. Zatitu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud. Od nie nevedenih funkcija, najvie dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: 1) predsjednik Vlade, 2) predsjedavajui Narodne skuptine Republike Srpske, 3) predsjedavajui Vijea naroda, 4) predsjednik Vrhovnog suda, 5) predsjednik Ustavnog suda, 6) republiki javni tuilac. 1. Narodna skuptina lan 70 Narodna skuptina: 1. odluuje o promjeni Ustava; 2. donosi zakone, druge propise i ope akte; 108

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

donosi plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun; utvruje teritorijalnu organizaciju Republike; raspisuje republiki referendum; raspisuje republiki javni zajam i odluuje o zaduenju Republike; raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike; bira, imenuje i razrjeava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom; vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom; 10. daje amnestiju; 11. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.

Narodna skuptina: 1. bira delegate iz Republike u Vijee naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine; 2. ratifikuje sporazume koje Republika zakljui s dravama i meunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine." Narodna skuptina, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglaava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluaju ugroavanja sigurnosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i poara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike. Odredbe stava 3 ovog lana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na slijedei nain: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvrnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donoenja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijee; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja; - i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeu naroda * .

Vitalni nacionalni interes oznaen alinejama definiran je amandmanom LXXVII.

109

a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima. Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skuptina e se dostaviti i razmatrat e ih Vijee naroda ako se oni odnose na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII. Ukoliko vie od jednog predsjedavajueg ili potpredsjedavajueg Vijea naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u Amandmanu LXXVII zakon e biti uvrten u dnevni red Vijea naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Ako samo jedan predsjedavajui ili potpredsjedavajui tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotreinska veina odgovarajueg kluba moe proglasiti da je rije o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom sluaju e se slijediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu. Predsjedavajui i potpredsjedavajui moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice. Ukoliko veina svakog kluba koji ima delegate u Vijeu naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat e se da su oni usvojeni. Ukoliko se u Vijeu naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skuptini na odobravanje. Ukoliko saglasnost nije mogua u Vijeu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost formirat e se zajednika komisija od predstavnika Narodne skuptine i Vijea naroda. Zajednika komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednika komisija usaglaava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon nee biti usvojen, te se on vraa predlagau na novi postupak. U tom sluaju predlaga ne moe ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlueno 2/3 veinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda. U sluaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda odlui da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon e razmatrati Vijee naroda. Ukoliko veina svakog kluba zastupljenog u Vijeu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, on se smatra usvojenim. Ukoliko se Vijee naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skuptini. Ukoliko zajednika komisija iz take a ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konanu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. Vijee za zatitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odluuje o prihvatljivosti takvih sluajeva 2/3 veinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odluuje o meritumu sluajeva koji se smatraju prihvatljivim. 110

U sluaju da proceduru prema stavu b pokrene 2/3 veina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odluio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraa predlagau koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom sluaju predlaga ne moe ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. U sluaju da Sud odlui da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit e usvojen prostom veinom. lan 71 Narodna skuptina ima 83 narodna zastupnika. Izbornim zakonima se utvruju izborne jedinice i sistem podjele mandata kojima se osigurava da sve opine budu na odgovarajui nain zastupljene u Narodnoj skuptini. Narodni zastupnici se biraju neposredno i tajnim glasanjem. Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih jedinica ureuju se zakonom. Najmanje etiri lana jednog konstitutivnog naroda e biti zastupljeno u Narodnoj skuptini. Nijedan zastupnik u Narodnoj skuptini/opinskoj skuptini ne moe vriti funkciju delegata u Vijeu naroda. Sastav Vijea naroda e biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Vijee naroda ima po osam lanova iz svakog konstitutivnog naroda i etiri lana iz reda Ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno uestvuju u postupku veinskog glasanja. lanove Vijea naroda bira odgovarajui klub zastupnika u Narodnoj skuptini. U sluaju da broj lanova jednog kluba delegata u Vijeu naroda bude vei od broja predstavnika u odgovarajuem klubu Narodne skuptine, dodatni broj delegata e birati klub koji e se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skuptinama opina u Republici Srpskoj. lan 72 Narodni zastupnici se biraju na etiri godine. Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skuptina moe, dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat. Za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skuptine se produava dok to stanje traje. Narodna skuptina ne moe skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti.

111

U sluaju da Narodna skuptina skrati svoj mandat ili bude rasputena, izbori za novu Narodnu skuptinu moraju se odrati u roku od 60 dana od dana donoenja odluke o skraivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike. Skraivanjem mandata Narodne skuptine prestaje i mandat Vlade. Predsjednik Republike moe, poto saslua miljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skuptine, odluiti da Narodna skuptina bude rasputena. Mandat lanova Vijea naroda traje etiri godine. Skraivanjem mandata Narodne skuptine i rasputanjem Narodne skuptine prestaje i mandat Vijea naroda. lan 73 Zastupnici u Narodnoj skuptini i lanovi Vijea naroda nee biti krivino ili graanski odgovorni za bilo koji postupak izvren u okviru njihovih dunosti u Narodnoj skuptini odnosno Vijeu naroda. lan 74 Narodna skuptina radi u stalnom zasjedanju. Sjednice Narodne skuptine saziva i predsjedava im predsjednik Skuptine. Predsjednik je duan sazvati sjednicu na zahtjev jedne treine narodnih zastupnika, predsjednika Republike i Vlade. lan 75 Narodna skuptina odluuje veinom glasova svih narodnih zastupnika, ako Ustavom nije predviena posebna veina. lan 76 Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 biraa. lan 77 Narodna skuptina moe odluiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluku donese nakon prethodnog izjanjavanja graana na referendumu. lan 78 Narodna skuptina ureuje svoj rad i organizaciju i nain ostvarivanja prava i dunosti zastupnika. lan 79 Narodna skuptina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na period od etiri godine. 2. Predsjednik Republike lan 80 Predsjednik Republike: 1. predstavlja Republiku; 112

2. predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade; 3. predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tuilakog vijea. 4. Predsjednik Republike ukazom proglaava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skuptini. U tom roku predsjednik Republike moe zahtijevati od Narodne skuptine da ponovo odluuje o zakonu. Predsjednik Republike je duan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skuptini; 5. daje pomilovanja; 6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom; 7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. Predsjednik Republike: 1) obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, sigurnosti i odnosa Republike s drugim dravama i meunarodnim organizacijama; 2) odobrava ogranienu upotrebu jedinica Vojske Republike srpske kako bi se pruila pomo civilnim vlastima u reagovanju na prirodne katastrofe i nesree u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine; 3) Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva efove predstavnitava Republike Srpske u inozemstvu i predlae ambasadore i druge meunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. 4) formira savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti. Dva potpredsjednika Republike pomau predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik Republike. Predsjednik ima dva potpredsjednika iz razliitih konstitutivnih naroda. Predsjednik Republike odreuje koji e ga potpredsjednik Republike zamjenjivati u sluaju privremene sprijeenosti da obavlja svoje funkcije. lan 81 Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skuptina ne moe da se sastane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon to saslua miljenje predsjednika Narodne skuptine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadlenosti Narodne skuptine i imenuje i razrjeava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrjeava Narodna skuptina. Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrjeenju predsjednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skuptini im ona bude u mogunosti da se sastane. Aktima Narodne skuptine, odnosno aktima predsjednika Republike ako Narodna skuptina ne moe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine i vanrednog stanja mogu se, izuzetno, dok to stanje 113

traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoenje zakona, drugih propisa i opih akata i preduzimanja mjera republikih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz l. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 24 i 25 Ustava, mijenjati organizacija i ovlatenja izvrnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici. lan 82 Predsjednik Republike moe traiti od Vlade da izloi stavove o pojedinim pitanjima od znaaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene nadlenosti. lan 83 Na prvim neposrednim izborima birat e se samo jedan potpredsjednik Republike. Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju graani neposrednim i tajnim glasanjem na period od etiri godine. Isto lice moe biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najvie dva puta uzastopno. Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako to je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najvei broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najvei broj glasova iza izabranog predsjednika Republike. lan 84 Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dunost polau zakletvu pred Narodnom skuptinom. lan 85 U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike produava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor predsjednika Republike. Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika Republike. lan 86 (Ovaj lan je brisan na osnovu Amandmana C). lan 87 Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u sluaju ostavke ili opoziva. Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika Republike.

114

lan 88 Predsjednik Republike je odgovoran graanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali. Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika Republike. lan 89 Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureuje se zakonom. Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika Republike. Savjetodavno tijelo najviih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat. Senat razmatra pitanja od posebnog znaaja za politiki, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najviim ustavnim institucijama daje miljenje o pitanjima iz njihove nadlenosti. Senat ima do 55 lanova koje imenuje predsjednik Republike. Za lanove Senata imenuju se istaknute linosti iz javnog, naunog i kulturnog ivota. Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike. Organizacija i nain funkcionisanja Senata ureuju se zakonom. 3. Vlada i republika uprava lan 90 1. 2. 3. 4. 5. 6. Vlada: predlae zakone, druge propise i ope akte; predlae plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun; osigurava provoenje i izvrava zakone, druge propise i ope akte; donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona; daje miljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i opih akata koje Narodnoj skuptini podnosi drugi predlaga; utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i drugih republikih organa uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrjeava funkcionere u ministarstvima, drugim republikim organima i upravnim organizacijama; usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija; vri nadzor nad radom ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija i ukida ili ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade; obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. Vlada odluuje o formiranju predstavnitava Republike u inozemstvu. lan 91 Vlada se bira na period od etiri godine. 115

7. 8. 9.

Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Narodne skuptine bira se nova Vlada. lan 92 Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednici i ministri. Narodni zastupnik koji je predloen za predsjednika ili potpredsjednika Vlade ili ministra ne moe uestvovati u odluivanju o izboru Vlade, a narodni zastupnik koji je izabran na te funkcije ne moe uestvovati u izglasavanju nepovjerenja Vladi, u glasanju o svom razrjeenju i o izvjetaju Vlade ili ministarstva kojim rukovodi. Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Nakon potpunog sprovoenja Aneksa 7 najmanje 15% lanova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% lanova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan lan Vlade mora biti iz reda Ostalih. U prijelaznom periodu do potpunog sprovoenja Aneksa 7 Vlada Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bonjakog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih moe imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razliitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. lan 93 Kandidat za predsjednika Vlade izlae Narodnoj skuptini program Vlade i predlae njen sastav. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veina od ukupnog broja narodnih zastupnika. lan 94 Vlada i lanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skuptini. Narodna skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moe podnijeti najmanje 20 narodnih zastupnika. Vlada moe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skuptini. Predsjednik Vlade moe predloiti Narodnoj skuptini razrjeenje lana Vlade. Odluka o razrjeenju Vlade ili lana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju glasala veina od ukupnog broja narodnih zastupnika. Vlada i lan Vlade mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku. Ostavka ili razrjeenje predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog rasputanja Narodne skuptine, ostaje na dunosti do izbora nove Vlade.

116

Predsjednik Republike predlae kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog rasputanja ili skraivanja mandata Narodne skuptine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade. Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moe, na osnovu miljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skuptine, vriti promjene u sastavu Vlade, o emu obavjetava Narodnu skuptinu. Ako ocijeni da je dolo do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik Republike moe, na inicijativu najmanje 20 zastupnika i poto saslua miljenje predsjednika Narodne skuptine i predsjednika Vlade, zatraiti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsjednik Republike ga moe razrijeiti. Narodna skuptina moe za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati nepovjerenje Vladi veinom glasova na sjednici kojoj prisustvuje veina zastupnika. lan 95 (lan 95 brisan je Amandmanom CII). lan 96 Organizacija i nain rada Vlade ureuju se zakonom. lan 97 Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva i drugi republiki organi uprave. Ministarstva i drugi republiki organi uprave provode zakone i druge propise i ope akte Narodne skuptine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rjeavaju u upravnim stvarima, vre upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrene zakonom. Ministarstva i drugi republiki organi uprave su samostalni u vrenju Ustavom i zakonom odreenih nadlenosti. Odreena upravna ovlatenja zakonom se mogu povjeriti preduzeima i drugim organizacijama. Konstitutivni narodi i grupa Ostalih e biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost e se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi Bosne i Hercegovine. Ovaj opi princip e se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni e utvrditi konkretne rokove i regulisat e gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etnikom strukturom entiteta. Javne institucije", kao to je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opinski organi vlasti, okruni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opinski sudovi u Republici Srpskoj.

117

4. Narodna banka lan 98 (lan 98 brisan je Amandmanom LXXXVI). 5. Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu lan 99 (lan 99 brisan je Amandmanom LXXXVII). VI - TERITORIJALNA ORGANIZACIJA lan 100 Teritorijalna organizacija Republike ureuje se zakonom. lan 101 (lan 101 brisan je Amandmanom XXXII). lan 102 Opina preko svojih organa u skladu sa zakonom: donosi program razvoja, urbanistiki plan, budet i zavrni raun, ureuje i osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti, ureuje i osigurava koritenje gradskog graevinskog zemljita i poslovnog prostora, stara se o izgradnji, odravanju i koritenju lokalnih puteva, ulica i drugih javnih objekata od opinskog znaaja, stara se o zadovoljavanju potreba graana u kulturi, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, fizikoj kulturi, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zatiti ivotne sredine i drugim oblastima, izvrava zakone, druge propise i ope akte Republike ije izvravanje je povjereno opini, osigurava izvravanje propisa i opih akata opine, formira organe, organizacije i slube za potrebe opine i ureuje njihovu organizaciju i poslovanje, obavlja i druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom opine. Sistem lokalne uprave ureuje se zakonom. Zakonom se moe povjeriti vrenje poslova lokalne uprave u gradu.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

lan 103 Gradu i opini pripadaju prihodi utvreni zakonom i sredstva za obavljanje povjerenih poslova. VII - ODBRANA lan 104 Pravo je i dunost svih graana da brane i tite teritoriju i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prava i dunosti u odbrani ureuju se posebnim zakonom. 118

lan 105 Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oruanih snaga Bosne i Hercegovine i organizuje se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Republike srpske. Vojsku Republike srpske ine profesionalni i rezervni sastav. lan 106 Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, komanduje kolektivno Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine i zakona. lan 107 (lan 107 brisan je Amandmanom CXIII). VIII - USTAVNOST I ZAKONITOST lan 108 Zakoni, statuti, drugi propisi i opi akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom. Propisi i drugi opi akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. lan 109 Zakoni, drugi propisi i opi akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naroito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe na snagu. Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opi akti dravnih organa objavljuju se u odgovarajuem slubenom glasilu. lan 110 Zakoni, drugi propisi i opi akti ne mogu imati povratno dejstvo. Samo se zakonom moe odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva opi interes utvren u postupku donoenja zakona, imaju povratno dejstvo. Kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu prema zakonu, odnosno prema drugom propisu, koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, blai za uinioca. lan 111 Dravni organi i organizacije koje vre javna ovlatenja mogu u pojedinanim stvarima rjeavati o pravima i obavezama graana ili primjenjivati mjere prinude i ogranienja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data mogunost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi albu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predvieno pravno sredstvo.

119

lan 112 Svakome je zajameno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom ili organizacijom koja u vrenju javnih ovlatenja rjeava o njegovim pravima i dunostima, upotrebljava svoj jezik i da se upoznaje sa injenicama na svom jeziku. lan 113 Protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dravnih organa, kao i organizacija koje vre javna ovlatenja, donesenih u prvom stepenu, moe se izjaviti alba nadlenom organu. Zakonom se, izuzetno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. O zakonitosti konanih pojedinanih akata, kojima dravni organi i organizacije koje vre javna ovlatenja rjeavaju o pravima ili obavezama, odluuje sud u upravnom sporu, ako za odreenu stvar nije zakonom predviena druga sudska zatita. Samo zakonom se moe, izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti upravni spor. lan 114 Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od izvrenja propis, opi ili pojedinani akt, za koje smatra da su protivustavni ili protivzakoniti. Republika ima pravo i dunost da putem republikih organa neposredno osigura izvravanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvravali. IX - USTAVNI SUD lan 115 Ustavni sud: 1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata sa Ustavom; 2. odluuje o saglasnosti propisa i opih akata sa zakonom; 3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti; 4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i opine; 5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opih akata politikih organizacija sa Ustavom i zakonom. Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava graana, organizacija i zajednica.

120

Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine. 1. Ustavni sud: 1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata Narodne skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda. Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz zakona kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj. lan 116 Ustavni sud ima sedam sudija. Sudije Ustavnog suda se biraju na period od osam godina i ne mogu biti ponovo birani. Isto lice ne moe biti dvaput birano na funkciju predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova. Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. * Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skuptina Republike Srpske i Vijee naroda. lan 117 Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju. Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni zastupnici. O imunitetu odluuje Ustavni sud. lan 118 Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai. Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunosti kada bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i zakonom. lan 119 Odluke Ustavnog suda su opeobavezne i izvrne na teritoriji Republike. Izvrenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

Vidjeti lan 70 pod a) procedure za Zakone u vezi sa vitalnim interesom.

121

lan 120 Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada ureuju se zakonom. Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrenim zakonom. Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opi akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opi akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. X - SUDOVI I JAVNA TUILATVA lan 121 Sudsku vlast vre sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost. lan 121a Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoko sudsko i tuilako vijee Republike Srpske osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije u Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog vijea, izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, provoenje disciplinskog postupka i razrjeenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog vijea utvruju se zakonom. lan 122 Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se zakonom. lan 123 Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu primjenu zakona. lan 124 Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih opih interesa. 122

lan 125 Sud sudi u vijeu. Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac. U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom. Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo sudije. lan 126 Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuilakog vijea. lan 127 Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog vijea u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvruju se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plaa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom. lan 128 Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti. Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom. Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona. lan 129 Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period utvren zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog vijea u skladu sa zakonom. Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuilatava za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. 123

Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa njegovom funkcijom. lan 130 Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i razrjeava Visoko sudsko i tuilako vijee u skladu sa zakonom. lan 131 Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo. Organizacija i rad advokature ureuju se zakonom. XI - PROMJENA USTAVA lan 132 Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih zastupnika. lan 133 Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina veinom glasova od ukupnog broja narodnih zastupnika. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu. lan 134 Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni Ustava. lan 135 O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluuju Narodna skuptina i Vijee naroda. Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije treine od ukupnog broja narodnih zastupnika i veina lanova Vijea naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih. Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne moe se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen. lan 136 Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina. lan 137 Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima. 124

U sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skuptina moe utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave). XII - ZAVRNE ODREDBE lan 138 Od datuma usvajanja amandmana na ustave entiteta, Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao visoki predstavnik) e se pridravati principa sadranih u ovom dokumentu. Nakon slijedeih opinskih izbora konaan nain biranja lanova u Vijeu naroda ureuje Narodna skuptina i Vijee naroda. lan 139 Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog proglaenja. lan 140 Za provoenje ovog ustava donijet e se ustavni zakon..

125

126