Marin CVITANOVIi (Re)konstrukcija Balkanskih identiteta kroz popularnu glazbu

Tekst se bavi pitanjem reprodukcije stereotipa o Balkanu u tekstovima popularne glazbe iz bive Jugoslavije. U posljednjih dvadeset godina preko stotinu pjesama na srpskom i hrvatskom jeziku objavljeno je na glazbenim tritima regije iji se tekstovi koriste termin Balkan kao metaforu, kako bi se opisala i objasnila atmosfera rata, siromatva, sukoba i strasti, ljepote i ponosa. Na temelju analize tih tekstova i uestalosti pojavljivanja tema i motiva, mogue je razluiti etiri razliita diskursa: 1. Balkan kao podruje rata i sukoba, 2. Balkan kao podruje uivanja, strasti i fatalizma, 3. primitivni i agresivni muki Balkan nasuprot lijepom, ponosnom i ustrajnom enskom Balkanu, 4. Balkan kao drugo Europe. Rezultati analize glazbenih tekstova pokazali su da se, unato inherentnoj fluidnosti i nejasnosti same definicije Balkana i njegovog prostornog obuhvata, te shodno tome i mogunosti distanciranja od istih, reproduciraju uglavnom negativni stereotipi o Balkanu, ali se oni ne dovode u pitanje ve se prihvaaju i potvruju kao dio vlastitog identiteta. KLJUNE RIJEI: Balkan, identitet, geografija glazbe, balkanizacija, turbo-folk

(RE)KONSTRUKCIJA BALKANSKIH IDENTITETA KROZ POPULARNU GLAZBU

1. to je Balkan? Definicijom Balkana bavili su se mnogi jo otkako je August Zeune poetkom 19. stoljea upotrijebio naziv Balkanski poluotok za opis podruja juno od planine Balkan u Bugarskoj (Zeune, 1808, prema Todorova, 1997). Termin poluotok kasnije je iroko prihvaen u strunoj i popularnoj literaturi, iako se njegov prostorni obuhvat najee definirao raznim drutvenim i politikim fenomenima i dogaajima. Ovisno o politikoj klimi i kontekstu promatranih dogaaja, mijenjala se i njegova granica. Todorova (1997) Balkan definira kao naslijee Osmanskog carstva, i doista sve do Berlinskog kongresa 1878. najee oznake za Balkan odnosile su se na prisutnost Osmanskog carstva na ovom podruju Europska Turska, Turska u Europi, Europsko Osmansko carstvo itd. Balkan je tako

i Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Maruliev trg 19, mcvitan@geog.pmf.hr

poluotok koji je, iako dio Europe, od nje bio odsjeen u razdoblju od 500 godi na (Kadare, 2001:5). Kaplan (2005) u svojoj knjizi Balkanski duhovi, pozivajui se na rad novinara New York Timesa C. L. Sulzbergera, daje kartu Balkana koja ukljuuje itavu bivu Jugoslaviju, Albaniju, Maarsku, Rumunjsku, Grku i Bugarsku, dok Glenny (1999) konstatira da konsenzus oko znaenja pojma Balkan nikad nije postignut. Najvaniji termin izveden iz imena Balkan - balkanizacija - prvi put se pojavio u New York Timesu 20. prosinca 1918. u lanku pod naslovom Ratenau, veliki industrijalac, predvia balkanizaciju Europe i nije oznaavao nita odreeno, ve je samo predviao crnu perspektivu Europi u sluaju loe situacije u Njemakoj. Tek nakon zakljuenja mirovnih ugovora nakon Prvog svjetskog rata i stvaranja niza novih drava u Europi ovaj termin uao je u politike rjenike (Todorova, 1997). Danas se pojam balkanizacija definira kao proces teritorijalne fragmentacije veih prostornih cjelina u manje, iako se rije kasnije odvojila od svog osnovnog znaenja i pridodan joj je niz najee negativnih konotacija koje se koriste za opis pojava i fenomena u irokom rasponu tema, od migracije radne snage (Lichter i Johnnson, 2006), javne administracije (Jordan, 2005) do umjetnosti (Burton i Vandenbroucke, 2003) i kompjuterske animacije (deGraf, 2004). Tako Miskovic (2006:446) analizirajui radove amerike kinematografije koji se bave Balkanom konstatira da je balkanizacija postala dekontekstualizirana pomodna metafora koja slui kao uvreda svemu to je ureeno, civilizirano i pravilno, povezana s neciviliziranim i marginalnim. Nedavnim dogaajima u bivoj Jugoslaviji Balkan i balkanizacija opet su se u velikoj mjeri pojavili u medijima i svakodnevnoj komunikaciji. Upotreba tih termina pretpostavlja odreenu sigurnost o njihovom znaenju i lokaciji, no i povran pregled literature na tu temu ukazuje na raznolikosti i neslaganja. Uglavnom se moe opaziti tendencija grupiranja diskursa o Balkanu u dvije suprotstavljene kategorije: prema jednom to je podruje ija je glavna znaajka nemogunost jasnog unutranjeg razlikovanja i podjele, a drugi se temelji upravo na isticanju i naglaavanju tih razlika (Miskovic, 2006). Osim toga, Balkan i balkanski esto oznaavaju suprotnost europskom, iako je Balkan geografski nesumnjivo dio Europe. Takoer, s jedne strane istie se etniko nasilje i netrpeljivost, a s druge strane ukazuje na tradiciju meusobnog suivota i mijeanih brakova usporedi li se s ostatkom poratne Europe, Balkan je uivao razdoblje relativnog mira i nenasilja u usporedbi s npr. Baskijom ili Sjevernom Irskom. Imajui sve to u vidu, namee se pitanje je li uope mogue opisati Balkan na zadovoljavajui nain?

2. Geografija i glazba Prema Oxfordskom rjeniku geografije, mjesto (eng. place) je odreena toka na zemljinoj povrini proeta ljudskim vrijednostima (Mayhew, 1997), Tuan (2001:179) mjesto naziva organiziranim svijetom znaenja, a za Hudsona (2006:627) mjesta su kompleksni entiteti koji objedinjuju materijalne objekte, ljude i sisteme drutvenih odnosa i u konstantnom su procesu nastajanja. Ove definicije ukazuju na injenicu da prostor ne doivljavamo samo unutar njegovih fizikih svojstava tj. da je iskustvo prostora obogaeno emocijama. Kad znaenje prostora ulazi u podruje emocija, literatura i umjetnost se nameu kao nain na koji ljudi mogu izraziti ova znaenja. Reproduciranjem kroz umjetnost, knjievnost i filmsku industriju, prostori se obogauju simbolikom i znaenjima i postaju mjesta. Osjeaj nekog mjesta je niz iskustava i asocijacija koje to mjesto izaziva u ljudima, a nain na koji su ova mjesta prikazana pomogli su u doaravanju i oblikovanju njihove geografske percepcije kod irokog kruga publike stvarajui genius loci, tzv. duh mjesta (Crang, 1998). Ovaj koncept nije nov u geografiji. Postoji niz radova koji se bavi ulogom koje mjesto igra u knjievnosti, umjetnosti i filmu, ali povezanost geografije i glazbe nije toliko istraena tema. Ta injenica iznenauje s obzirom da je prolo 40 godina otkad je Peter Hugh Nash (1968) napisao rad Glazbene regije i regionalna glazba, to se smatra prvim znanstvenim radom nekog geografa na temu glazbe. Raspon tema unutar geografije glazbe varira od razgraniavanja glazbenih regija i interpretacije regionalne glazbe, evolucija lokalno specifinih vrsta glazbe, izvora (eng. culture heart) i difuzija glazbenih fenomena, utjecaja glazbe na kulturni pejza (npr. izgradnja koncertnih dvorana), prostornih organizacija glazbene industrije itd. i kad su se geografi bavili glazbom, to je najee bilo neto to se moglo kvantificirati ili prikazati na kartama. Tek posljednjih godina pojavilo se nekoliko znaajnih radova koji su se bavili pitanjima glazbe, identiteta i osjeaja stvaranja mjesta (Kong 1995, Gumprecht, 1998, Duffy, 2000, Connel i Gibson, 2004, Cattermole 2006, Hudson, 2006 itd). Svi oni slau se da glazba kao vid kulturne komunikacije i sveprisutni kulturni proizvod ima veliku ulogu u evociranju osjeaja mjesta, ali i u procesu njegovog stvaranja. Zvuk je prostorni i vremenski fenomen i lako ga je protumaiti ako mu je znaenje direktno povezano s njegovim izvorom, npr. lave oznaava psa. No, glazba kao niz specifino organiziranih zvukova posjeduje znaenje koje je mnogo sloenije i kulturno vrlo specifino. Glazbeni tekstovi, melodije ili glazbeni stilovi nastali su u karakteristinim okolnostima, stihovi su pisani su na jezicima specifinim za pojedine dijelove svijeta i narode, a autori putem tekstova izraavaju svoja vienja dogaaja, ljudi, okolnosti i krajolika koji su relevantni za iri krug sluatelja (Saldanha, 2009). Glazba mnogo bre biljei

drutvene promjene od npr. romana ili filmova iz jednostavnog razloga to je proces stvaranja i put od autora do sluatelja neusporedivo krai i time aktualniji. Odreena znaenja mogu se pridavati glazbi i iz samog konteksta u kojima se glazba slua i time stvara emocionalne veze izmeu ljudi koje ukljuuje (vidi npr. Duffy, 2000). Osim toga, zvuk tradicionalnih instrumenata moe evocirati osjeaj specifinih mjesta, kao npr. banjo u sluaju SAD-a ili gajde u sluaju kotske. No, uloga glazbe (posebice popularne glazbe) u procesu stvaranja mjesta i dalje je relativno zanemarena (Carney, 1998). Kong (1995) tvrdi da razlog lei u openitom zanemarivanju popularne kulture kao materijala za prouavanje zbog njezine navodne trivijalnosti i kratkotrajnosti, te inferiornosti prema tzv. 'elitnoj kulturi', iako ne daje definiciju popularne kulture niti popularne glazbe. Prema Jonesu i Rahnu (1977), s obzirom na raspon tema koje pojam popularne glazbe obuhvaa, te na raznolikost pristupa njegovom prouavanju, opeprihvaena definicija popularne glazbe ne postoji. Tagg (1982) popularnu glazbu definira pomou aksiomatskog trokuta koji se sastoji od kategorija popularne glazbe, tradicionalne (folk) glazbe i klasine glazbe gdje izdvaja kriterije prema kojima se jedan tip glazbe razlikuje od ostalih. Tako je popularna glazba namijenjena za masovnu distribuciju velikoj i esto socio-kulutrno heterogenoj grupi sluatelja, pohranjena je i distribuirana u nepisanoj formi, mogua je jedino u industrijskoj monetarnoj ekonomiji gdje postaje proizvod i u kapitalistikom drutvu gdje odgovara zakonima slobodnog poduzetnitva (Tagg, 1982:40).

3. Balkan u popularnoj glazbi Raspon tema kojima se bavi popularna glazba vrlo je irok. Rije popularnost dolazi od latinskog popularis narodni, puki, koji voli narod, domai, dakle popularno je sve ono to je karakteristino, vano i raireno meu velikim brojem ljudi. Shodno tome, teme i pojmovi kojima se bavi popularna glazba visokog su osobnog ili drutvenog znaaja. U usporedbi s nekim drugim, slinim pojmovima, uestalost pojavljivanja pojma Balkan u popularnoj glazbi relativno je esta. Koristei internetske trailice i baze podataka mogue je pronai 110 pjesama koje spominju pojam Balkan te njegove izvedenice (balkanski, Balkanac i sl). Tako se pojam Jugoslavija i povezani pojmovi pojavljuju tek 41 put, dok se Balkan uestalou moe mjeriti samo s preciznijim i jasnijim terminima naziva drava i nacija (npr. Hrvatska i izvedenice 119 puta). Cilj ovog istraivanja je analizirati (re)produkciju stereotipa o Balkanu u promatranim tekstovima, odn. promotriti sisteme drutvenih odnosa koji se pridodaju prostornom poimanju Balkana putem popularne glazbe. Valja naglasiti da je ovo istraivanje ogranieno iskljuivo na analizu tekstova iz bive

Jugoslavije pisanih na srpskom i hrvatskom jeziku, ime se iskljuuju neki prostori tradicionalno vezani uz Balkan. Time se ne eli implicirati da je Balkan vezan samo uz navedeni prostor, ve je taj pristup odabran zbog jezine barijere i lake sistematizacije tekstova. Takoer, zbog specifinih okolnosti (raspad vee teritorijalne jedinice u nekoliko manjih, migracije stanovnitva, slobodno trite) ponekad nije mogue biti precizniji u definiranju prostornog porijekla pjesama odn. njihovih autoraii. Od navedenih 110 pjesama, u treini pjesama Balkan i balkanski slue kao geografska odrednica radnje (npr. Balkanska ulica Magazina, Hotel Balkan Z. olia, ili u stihovima kao to su ljuljaj me u Zagrebu kroz Ilicu/u Beogradu kotrljaj niz Balkanskuiii te Asfalt je vreo, Beograd ceo/No je teka, balkanska pravaiv). Detaljnijom analizom nekih tekstova ove kategorije moglo bi se utvrditi spominje li se Balkan u negativnom ili pozitivnom kontekstu, no sama uporaba termina u promatranim tekstovima nije direktno povezana s time ili se oni uzimaju kao gotovi i neto to se podrazumijeva, te ih se dalje ne objanjava. Tako npr. crnogorski glazbenik Rambo Amadeus, inae poznat po humoristinosatirinim tekstovima, u pjesmi ene konstatira Ja sam Rambo sa Balkana. Iako se u tekstu poigrava nekim negativnim stereotipima koji bi se mogli dovesti u vezu s pojmom Balkana i balkanskog mukarca, posebice uzimajui u obzir njegov cjelokupan opus, upotreba termina Balkan nije direktno upotrijebljena u tu svrhu ili njihova veza nije toliko jasna. U preostalih 75 tekstova (68%) pojam Balkan sadri metafore, kodirane poruke ili slui direktno za evociranje i objanjavanje atmosfere rata, bijede, sukoba, podijeljenosti ili strasti, ljepote, ljubavi i ponosa. Na analizi tih tekstova temelji se ovo istraivanje. Analiza diskursa podijeljena je u etiri kategorije na temelju uestalosti pojavljivanja tema i motiva direktno povezanih s pojmom Balkana. Prva kategorija vezana je za pojam balkanizacije kao teritorijalne rascjepkanosti, te situacija koji proizlaze iz toga rata, otuenosti, neprirodnih granica. Tu se posebno istie pojava hip-hopa devedesetih kao glazbe bunta amerikih crnaca protiv drutvenih problema koje su lokalni hip-hoperi prilagodili lokalnim problemima. Druga kategorija bavi se emocijama vezanima uz pojam Balkana, te turbo-folkom kao autentinom glazbom podruja. Ova kategorija iznimka je utoliko to se u samo est pjesama analiziranog anra spominje termin Balkan, no zbog svoje autentinosti, odn. direktne povezanosti s promatranim prostorom i pripadajuom popularnom
ii

Npr. gdje smjestiti Edina Osmia (poznatijeg pod imenom Edo Maajka)? Roen je u Bosni i Hercegovini, a kao izbjeglica dolazi u Hrvatsku gdje zavrava srednju kolu. Potom studira u Bosni i Hercegovini te se vraa u Hrvatsku gdje potpisuje ugovor sa zagrebakom diskografskom kuom za koju izdaje sve svoje dosadanje albume. iii Crvena Jabuka: Jedina iv Flamingos: Ruska

kulturom, turbo-folk ukljuen je u analizu. U treem dijelu analiziraju se razlike izmeu mukog i enskog Balkana te s tim povezanim stereotipima. etvrti dio dotie se varijante orijentalizma unutar diskursa o Balkanu, te odnosa sjever-jug i njihove simbolike. 3.1. Balkan: Bajka puna krvi Balkanizacija je pojam koji oznaava podjelu multinacionalne drave u manje etniki homogene, meusobno zavaene entitete, a porijeklo vue iz razdoblja fragmentacije i slabljenja moi Osmanskog carstva s kraja 19. i poetka 20 stoljea (Gregory et al., 2009:41). Od god. 1912. i napada Bugarske, Crne Gore, Srbije i Grke (tzv. Balkanska liga) na Tursku te njihovog meusobnog rata oko osvojenog teritorija koji je ubrzo uslijedio, na Balkanu je u 20. stoljeu voeno ukupno sedam ratova Prvi balkanski rat, Drugi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Grko-turski rat, Drugi svjetski rat, graanski rat u Grkoj te niz ratova u bivoj Jugoslaviji (imi, 2001), dajui Balkanu image europskog bureta baruta . Stoga nije udno da se i u glazbenim tekstovima promatranih 75 pjesama, u njih 23 spominje rije rat (te po jednom ratni, ratuje, ratnici), a u dodatnih 12 opisuju se ratne strahote ili se zaziva mir. Stihovi kojima se ocrtava rat i njegove posljedice variraju od eksplicitno nasilnih i pesimistinih, preko stihova s autoironijskim odmakom (npr. Bajaga Na grani) do onih koji se dotiu ratnih posljedica ili se moli za mir i uenje iz vlastitih pogreaka. Tako Balkanski kasapin sveano otvara novu klanicu1, moli se boga da usmeri pogled ka granicama balkanskog ludila2, ili se iz povijesne kaljue mitova i lai prolama pokli tekih bolesnika i gasne jo jedan od ratova u nizu3, ivi se u vonju evapa i dimu granata4 i sl. S druge strane eli se neka stanu loe karme5, da mir radosne pronae ljude i da golubica mira pomiluje sve klince Balkana6 itd. Slika Balkana u tim stihovima teka je, mrana i depresivna, a balkanske zemlje najee nemaju specifinu vremensku ili geografsku odrednicu (osim npr. vrlo openitih kao to su ta i ta godina, ta i ta zemlja na Balkanu) ime ratne strahote postaju ako ne jedina, onda najvanija i najoitija asocijacija na itavu regiju. Rat je ovdje neto uobiajeno i svevremensko i pojam kojim je Balkan najjednostavnije opisati: Ako te netko upita Kako je bilo te i te godine U tom i tom danu U toj i toj zemlji na Balkanu Ispriat u ti jer ne zna kako izgleda Kolona ljudi u zbjegu

Ispriat u ti jer nisi vid'o Mrlju od krvi u snijegu7 Unutar glazbenih anrova koji se bave ovom tematikom, svojom brojnou istie se tzv. hip-hop. Zaeci hip-hopa vezani su uz njujorku etvrt Bronx iz kojeg se uslijed nagle deindustrijalizacije iselilo vie od polovice bogatog bjelakog stanovnitva, a preostali stanovnici preputeni su sami sebi. Bronxom su zavladale bande, pljake i pale, sve dok godine 1971. veliko primirje meu bandama nije rezultiralo u eksploziji kreativne umjetnike, plesne i glazbene energije nazvanoj hip-hop. Treba naglasiti da hip-hop nije zapoeo kao jasan politiki pokret, nego vie kao slavljenje vlastitog preivljavanja siromane mladei Bronxa (Chang, 2007). Tokom sljedea tri desetljea njegov utjecaj nadmaio je sva oekivanja, i iako je danas velikim dijelom postao dio glazbenog mainstreama i komercijalne industrije, i dalje se smatra jednim od najutjecajnijih umjetnikih pokreta u svijetu. Jedna od njegovih kvaliteta koja mu je omoguila tako brzo irenje u drutvu je sposobnost prilagodbe lokalnoj tematici: tako od Bronxa, preko Kenije gdje se lokalni hip-hoperi na shengu (kreolskom jeziku koji ukljuuje engleski, Swahili i Kikuyu) dotiu tema nezaposlenosti, siromatva i neuspjeha starijih generacija, (Chang, 2007), do brazilske hip-hop grupe Diagnostico koja upozorava sluatelje na probleme zatite okolia i ouvanja voda u svom susjedstvu (De Simone, 2008), hip hop postaje univerzalni jezik, autentini glas malog ovjeka koji se bori protiv autoriteta i propituje brojne drutvene probleme. U sluaju Balkana, od promatranih 75 tekstova gotovo polovica moe se svrstati u ovaj anr. Niz drutvenih problema koji su vezani uz nacionalne podjele i negativne drutvene i ekonomske promjene koje su uslijedile u tranziciji uklopile su se u tipine teme kojima se bavi hip-hop. Slino kao i u prethodno analiziranim tekstovima, najei razlog za kritiku opet je rat i s tim povezana politika. Za razliku od prijanjih tekstova, ovaj put nema ni naznaka optimizma, uenja iz vlastitih pogreaka ili moguih rjeenja (osim u sluaju boanske intervencije, dakle neega to je izvan ljudskih mogunosti). Bog je na neki nain kriv jer je fuir'o sedam dana/na nita ne liimo, takoer se moli boga da na Balkan poalje avatara da pokae nam put8 ili se izraava nada da bog jo moe da nam pomogne9, a s druge strane vie ni bog dragi ne moe da nam sudi i on se udi, tako lijepa zemlja a runi ljudi al' takav ti je ivot balkanskog mentaliteta10

U hip-hop tekstovima Balkan je hiperpolitiziran prostor krcat nepravdom protiv koje se die glas, kao to se dizao i protiv tekih ivotnih uvjeta u Bronxu. Sonim, esto i vulgarnim jezikom ulice stvara se slika prostora siromatva (ivim na Balkanu, kua nam nema fasadu/U ovom usmrdivom gradu u kojem ak i nema vode11), nasilja, pljaki, mrnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i ratova, prostora koji je svoju artikulaciju lako pronaao u glazbi naglaene socijalne i drutvene problematike. Balkan je mjesto gdje meci lete, gdje seljaci prijete, i gdje su pametni postali mete12, ili gdje ljudi ginu za svoj fudbalski klub, a 'ko ne zna pucat' ima 1 iz domainstva13, gdje su pretvorbe i privatizacije donijele otkaze i sikiracije, i otili su ivci onaj dan kad su otile i firme14, a bog je isprika za svakog fanatika, ustau, baliju i etnika15. Ovdje politika nije ograniena na administraciju i upravljanje dravom, ve je svakodnevna pojava koja zadire u svaki aspekt ivota, pa se npr. na Balkanu ljubav eka kao to se ekao Dayton16, a politika je la kojom se bogati manjina na raun veine: Sad e izbori sad e kampanje Da nam skrenu panje () Da zaboravimo masnice Prazne novanike i nae prazne kartice17.

Svojevrstan (ali ipak relativan) odmak od diskursa o Balkanu kao depresivnom, pesimistinom i zavaenom prostoru trebalo bi potraiti meu glazbenicima neto starije generacije, koji su dio svog radnog vijeka proveli u razdoblju prije rata i raspada Jugoslavije. ore Balaevi (ro. 1953. u Novom Sadu) poznati je jugoslavenski i srpski kantautor koji se u svojim pjesmama dotie problematike politikih i drutvenih promjena i nacionalnih podjela. Iako je karijeru zapoeo jo sedamdesetih godina, tek krajem osamdesetih Balaevievi glazbeni tekstovi poinju se naglaenije baviti politikom, posebice jugoslavenskom krizom i sukobima koji su proizali iz nje. No, za razliku od prijanjih tekstova, njegovi su obiljeeni osjeajima nostalgije i sjete za zajednitvom koja je nekada vladala na Balkanu (ili Jugoslaviji). Iako i ovdje dominiraju slike podjela i rascjepkanosti teritorija, kao npr. u pjesmi Requiem posveenoj Josipu Brozu Titu: Balkan krajem jednog veka Svako pleme crta granicu Svi bi hteli svoju stranicu18 ili u pjesmi Mi smo jo uvek zemljaci:

Moji sinii Vangel i Blae Dohvate globus, Strumicu trae I gde god prsti na Balkan stave Pokriju barem tri drave za Balaevia te podjele nemaju nikakvog smisla i on ih ne moe shvatiti (Poznam ja odmah nae oi iste/ta se tu folirate da ste stranci/Kada niste?19). I za njega Balkan je problematino podruje, no on se u svojim tekstovima sjea vremena kad situacija ipak nije bila toliko loa. Osjea osobni gubitak kao direktnu posljedicu teritorijalnih promjena koja osim administrativnih promjena vode i do neminovnog otuenja: Ratovao sam protiv rata I sline sam gradove izgubio Stavili mi kratak lanac Sad sam samo crni stranac Tamo gde sam sanjao i ljubio20 Imajui sve to u vidu, pozitivnu percepciju Balkana u Balaevievim pjesmama ipak treba shvatiti kao neto uvjetno i ogranieno na prolost. Kako u njegovim, tako i u relativno najveem broju analiziranih tekstova rat (te razjedinjenost i sukobi kao posljedica rata) ostaje osnovna asocijacija i poveznica s promatranim prostorom. 3.2. Turbo folk: Desire kills me21 U analizi balkanskih identiteta putem popularne glazbe turbo-folk zauzima vano mjesto, iako se njegovi tekstovi vrlo rijetko bave direktno pojmom rata ili Balkana. Beogradski glazbeni kritiar P. Lukovi (1994) u The Economistu turbo-folk opisao je kao odvratnu mjeavinu hip-hopa, techno ritmova, staromodne disko glazbe, arapskog zavijanja i bosanskih ljubavnih pjesama, a prvu svojevrsnu definiciju i naziv tom glazbenom anru dao je crnogorski pjeva Rambo Amadeus u istoimenoj pjesmi: Folk je narod, turbo je sistem ubrizgavanja goriva pod pritiskom u cilindar motora sa unutranjim sagorijevanjem. Turbo folk je gorenje naroda. Svako pospjeivanje tog sagorijevanja je turbo folk. Razbuktavanje najniih strasti kod homo sapiensa.

Muzika je miljenica svih muza, harmonija svih umjetnosti. Turbo folk nije muzika, turbo folk je miljenica masa, kakofonija svih ukusa i mirisa22. Povlaei paralelu izmeu ubrizgavanja goriva pod pritiskom u cilindar motora (turbo) s razbuktavanjem najniih strasti kod ovjeka, za njega turbo folk nije samo glazba, nego ira metafora. Tako je i alkohol turbo folk, hipermarketi, TV sapunice, peenje na ranju, nacionalizam, kladionice, pa ak i Adolf Hitler. Gordy (1999) i Kiossev (2002) pisali su o turbo-folku ranih '90. Obojica ga smatraju nesumnjivo autohtonom balkanskom pojavom, no Gordy se koncentrira na ekspanziju ovog anra u Srbiji i njegovo irenje povezuje s dolaskom zloinakog reima Slobodana Miloevia na vlast. Prema Gordyju, Miloevi je koristio nacionalistiki potencijal turbo-folka za dobivanje potpore kod velikog broja glasaa koji su naputali sela i doseljavali se u gradove. Turbo-folk i njegova kultura hedonizma, neukusa i naglaenog uivanja u najniim strastima koje spominje Rambo Amadeus predstavljali su svojevrstan bijeg od stvarnosti za vrijeme siromatva i meunarodne izolacije Srbije. Gordy takoer turbo-folk i njegovu publiku namjerno stavlja u kontrast s urbanim rockom i njegovim asocijacijama uz Zapad i zapadne vrijednosti. Kiossev se nadovezuje na ovo suprotstavljanje balkanskog turbo-folka i zapadnih vrijednosti, primijetivi kako je npr. u Bugarskoj chalga (svojevrsna bugarska verzija turbo-folka) zamijenila ne samo stare socijalistike naine zabave ve i ameriku i englesku glazbu u disko klubovima. Za njega turbo-folk, chalga ili manale predstavljaju kulturu uitaka zabranjenu europskim normama koja objedinjuje elemente tradicionalnih balkanskih orgijastinih svetkovina, opscenog folklora, turske i romske glazbe, novostvorene kriminalne subkulture te modernih elektronikih ritmova. Rezultat je glazba koja izvre negativnu sliku Balkana u autoparodiju, te suprotno uvrijeenom mranom imidu, ova popularna kultura slavi Balkan onakvim kakav jest: nazadan i orijentalan, tjelesan, polu-seoski, nepristojan, smijean, ali intiman. (Kiossev, 2002:185). Tako npr. u pjesmi Balkan Seka Aleksi pjeva nek se udi ceo svet ili drugi mogu ko i pre samo da nam zavide ili: Ba svi nek uju svi Ovu pesmu to pali kafanu Ba svi, nek uju svi Kako se veseli na Balkanu23

naglaavajui zadovoljstvo koje proizlazi iz injenice da je Balkan veseo i strastven i kao takav vanjskom promatrau teko razumljiv, pa i predmet zavisti. Motiv 'kafane' takoer je est u promatranim pjesmama, 'kafana' kao prostor u kojima se glazba slua, prostor gdje se ta balkanska intimnost stvara i odvija u atmosferi pjesme, druenja i alkohola koji je i sam est motiv. (Alkohol pojaava strasti i time postaje svojevrsno gorivo za gorenje naroda o kojem govori Rambo Amadeus). Tako Seka Aleksi trai da ai vidi dno24, beogradskog pjevaa Acu Lukasa strast opija kao ljuta rakija ili kao Balkan krv mu vri25, a u Kafani na Balkanu ima malo vina, malo dima, puno tuge u oima.26 No, od analiziranih 75 pjesama, tek ih se est svrstava u anr turbo-folka. Razlog tome vjerojatno je injenica da je pojam Balkan toliko semantiki oteao (Luketi, 2008) da se asocijacije na rat, neprijateljstva i sukobe teko uklapaju u ovakvu glazbu. Iako mobiliziran u politike svrhe, turbo-folk je prvenstveno nekonfliktna glazba koja izbjegava takvu tematiku, pa se i u promatranih est pjesama koje spominju Balkan pojavljuju iskljuivo spomenuti motivi naglaenog uivanja, zabave, strasti i fatalizma. 3.3. Muki i enski Balkan Jo jedan est motiv u pjesmama o Balkanu su tipini Balkanac i Balkanka. Dvanaest pjesama bavi se time, i lako je ponovno opaziti tendenciju grupiranja diskursa u dvije suprotstavljene kategorije - Balkanca koji je iskljuivo negativna opisna odrednica, te Balkanke kao pozitivne. Negativne opisne odrednice balkanskog mukarca najee proizlaze iz njegovog naglaenog maizma: pretjerano inzistiranje na muevnosti, fizika snaga i agresivnost, dominacija nad enama i primitivnost njegove su najizraenije karakteristike. Luna pjeva o Balkancu koji je retko kada nean, tipini Balkanac koji nosi zlatni lanac ...stidi se da plae i koji je ljubavnik na glasu, ene mu u krvi.27 Daniel oki objanjava svoju prevaru, nagone koji su ga odveli u krevet nepoznatoj eni (...) Balkanom u svojim venama28 balkanski maizam je neizbjean i odgovoran za njegove loe postupke. Edo Maajka za sebe kae da smrdi na burek, balkanski krkan, glavonja, dlakav je i upav29, dok je Rambo Amadeus Balkan boy i smrdi na znoj30. Takoer, Slaa ogani pjeva o "tipinom Balkancu" koji enu svoju dri na kratkom lancu31, a za Andreu Doki Balkanac rui sve to vidi pred sobom (...) lae, ujeda i hladno i bez pozdrava tek tako ode32. S druge strane balkanska ena je na prvi pogled iskljuivo pozitivna odrednica, jer ona je jaka i ponosna33, silna ena34, zavodljiva i nevjerojatne ljepote kojoj mukarci ne mogu odoljeti, nikad ne posustaje i nikad ne odustaje35 itd. No, u promatranim pjesmama glavna

karakteristika koja se naglaava je fizika ljepota balkanske ene, i to u svrhu zavoenja mukaraca. Njezina ljepota je svakom momku ma u srce36, enskim arima mukarci se bacaju na koljena, one se bore za mukarca, ona je stvorena za njega37, a jaka je i ponosna jer se ne plai vie rastanka38. Dakle i ena se na Balkanu definira u odnosu na mukarca, mukarac je njezina potreba ili neprijatelj kojeg treba pokoriti svojom ljepotom i zavodljivou. ena je najee pasivna, a estim naglaavanjem fizike ljepote gotovo da se svodi na pejza. Toe Proeski u pjesmi "ena balkanska" daje neto drugaiju sliku, bez inzistiranja na fizikoj ljepoti, ali i ovdje balkansku enu tuga mori, ubile je noi hladne, ona ne upravlja vlastitim ivotom nego je slomila svoja krila... nekom da bi sluga bila. Predanost mukarcu, njezina rtva i fatalistiko prihvaanje sudbine vidi se iz stihova Pobjegla bi al strah je Sav svoj ivot njemu dade Uzalud joj mahom dane Sve etiri svijeta strane39 Iako se balkanski mukarac se esto opisuje uz autoironijski odmak (Luna, Edo Maajka, Rambo Amadeus) od njega se stvara divlja karikatura naglaavajui njegove karakteristike do stupnja grotekske kojeg u propast vodi pretjeranost u najniim strastima. U opisu Balkana i balkanskog mukarca lako se mogu povui neke paralele, balkanski mukarac postaje metafora svih negativnih karakteristika koje su Balkan uinile divljim, nazadnim i primitivnim. Tako se agresivnost i primitivnost balkanskog mukarca moe povezati uz rat, a naglaena seksualnost, dominacija nad enama i manjak osjeajnosti sa prevladavjuim konzervativnim patrijarhalnim drutvom i gorim poloajem ena u njemu. ene na Balkanu igraju sporednu ulogu, pasivne su i definiraju se kroz mukarca ili svoju vlastitu ljepotu, pa se namee zakljuak da je Balkan gotovo iskljuivo muki prostor. 3.4. Balkan juno od sree U poglavlju o turbo-folku ve smo se dotakli teme mobilizacije glazbe u politike svrhe. Slinim pitanjem bavio se Stankovi (2001) na primjeru oivljavanja tzv. Balkanske scene u Sloveniji nakon proglaenja neovisnosti. Dok je folk u Srbiji koriten u nacionalistike svrhe, oivljavanje Yu rock scene u Sloveniji upravo je suprotan primjer. Prema Stankoviu, koritenje fraza iz srpskog i hrvatskog jezika u kolokvijalnom govoru, sluanje jugoslavenske rock glazbe i gledanje jugoslavenskih filmova devedesetih je bilo vrlo pomodno meu pripadnicima alternativne rock scene u Sloveniji, jer je dovodilo u pitanje

prevladavajui slubeni i popularni nacionalistiki diskurs novostvorene drava koja se htjela odvojiti od neciviliziranog balkanskog juga. U tom diskursu, ostatak drave od kojeg se Slovenija odvajala predstavljen je kao necivilizirani jug, simbolini Orijent, Drugi racionalne Zapadne Europe kojoj Slovenija u stvari pripada. No, kako Stankovi primjeuje, upotreba termina Balkan meu pripadnicima Balkanske scene ne razlikuje se od dominantnog slovenskog diskursa tog vremena jer, iako ga prihvaa i popularizira, i dalje ga doivljava kao neto neslovensko, tonije u oba sluaja se koristi kao objedinjeni koncept koji se odnosi na niz fiksnih egzotinih (orijentalnih) karakteristika naroda juno od slovenskih granica (Stankovi, 2001:110). Dobar primjer za to su stihovi pjesama uspjenog slovenskog rock banda Zaklonie prepeva. Njihovi tekstovi su uglavnom na hrvatskom ili srpskom jeziku, a esto ih karakterizira velianje Jugoslavije i protuzapadnjake parole. Tako u pjesmi Ale ale Slovenija ...beimo u Evropu Varvara sad uvaju nas NATO armije Od Al Kaide, Osame, Sadama i Damije Ale ale ale Slovenija Auf Wiedersehen Balkan Selam Alejkum40 Naznake orijentalistikog diskursa u pjesmama o Balkanu mogu se pronai i u stihovima gdje je Balkan okarakteriziran kao podruje zarobljeno u ciklusima neprijateljstava, osueno na prolost i ponavljanje: Balkan jo uvijek uva carstva mrtvih bogova/poutjela slova i velike rijei iz crvenih bukvara41 Ovdje svakih pedeset leta izbija rat42 Mi se vrtimo u krug43 ponekad [e] s vremena na vrijeme/ tiinu gluhe balkanske noi/i gustu mrenu ljudskoga zaborava/proparati jezivi krik44. Prema Bechevu (2006) i nedavni sukob u bivoj Jugoslaviji nazivan je ratom na Balkanu ili ak Treim balkanskim ratom gdje je sukob vien kao najobinije ponavljanje ranijih ciklusa krvoprolia. Todorova (1997) smatra da je odnos izmeu pojmova Balkan i Europa, iako koristi neke temeljne postavke, ustvari sloeniji od onog Saidovog izmeu Istoka i Zapada, s obzirom da je Balkan ipak dio Europe. Baki Hayden (1995) prouavala je dihotomiju odnosa istok-zapad na primjeru Jugoslavije i primjeuje da je u godinama neposredno prije i nakon raspada Jugoslavije uestalo koritena retorika koja se temeljila na ontolokoj razlici izmeu (sjevero)zapada i (jugo)istoka unutar drave, gdje se itava hijerarhija oitava u opadanju relativne vrijednosti od sjeverozapada (najvie vrijedan) prema jugoistoku (najmanje

vrijedan). U sluaju pjesama o Balkanu istok se gotovo uope ne spominje i u potpunosti je zamijenjen terminom jug, koji je u mnogoemu pozitivniji od istoka, no ipak se stavlja u binarnu opoziciju sa zapadom. Tako se npr. ide glavom na zapad, a srcem na jug45, a Hrvatska je zemlja najzapadnijeg kvarta Balkana46. Bajaga pjeva o svom junjakom nervnom sistemu47, a Balaevi trai od boga da se smiluje na nas junjake48 dok se u pjesmi Nevernih beba Balkan nalazi juno od sree49. 4. Zakljuak Bechev (2006) tvrdi da nije dovoljno pitati se to je regionalni identitet i koje su njegove karakteristike, jer se identitet ne svodi na zajednika kulturna ili drutvena obiljeja, ve ovisi o percepciji njih samih. Percepcija moe dolaziti od vanjskih promatraa ili iznutra, od strane pripadnika grupe, a upravo ovo posljednje jedna je od polaznih toaka lanka. Analiza glazbenih tekstova s podruja Balkana nastojala je dati dio odgovora na pitanje kako percipirano sami sebe, odnosno posluiti kao pokazatelj nae vlastite percepcije Balkana u popularnoj kulturi, tonije glazbi glazbeni tekstovi inspirirani su svijetom koji nas okruuje i na jednostavan i neposredan nain govore o svakodnevnim problemima i dogaajima. Glazbu sluamo u svojim domovima, dok se vozimo u automobilima ili kupujemo u trgovinama, na zabavama, roendanima i sprovodima i na taj nain prenose se poruke i ideje od autora do irokog kruga sluatelja. lanak se bavio analizom tekstova, iako se ostavlja mjesta za neke daljnje analize i opaanja. Na primjer, neki zakljuci mogli bi se izvui iz injenice da je od 75 promatranih tekstova tek 9 iz Hrvatske (12%), dok dominiraju tekstovi iz Srbije i Bosne i Hercegovine (81%). Takoer, kronoloki veina pjesama koja se bavi Balkanom potjee s kraja osamdesetih i poetka devedesetih na dalje Balkan kao tema mnogo se ee pojavljuje u razdobljima ekonomske ili socijalne krize te sukoba nego u razdobljima mira i ekonomskog prosperiteta. Od promatranih 75 tekstova u tek 15 njih Balkan se asocira uz pozitivne karakteristike kao to su strast, ljepota ili ponos, no u nekim sluajevima mogue je primijetiti dozu autoironije ili se te karakteristike mogu shvatiti uvjetno pozitivne, kao to je npr. u sluaju opisa balkanske ene. U 60 tekstova Balkan i balkanski koristi se iskljuivo kao prostorno i vremenski negativna odrednica. Balkan je prostor prvenstveno rata i ratnih trauma, meunacionalne mrnje, siromatva, bijede i otuenosti. Osuen je na ponavljanje vlastitih greaka, zatvoren u vlastitoj povijesti. Balkanski mukarac je strastven, ali istovremeno sirov i grub te agresivan, a ena nije potpuna bez mukarca uz sebe kao potvrde njezine vrijednosti. Osim toga, Balkan se ponekad definira ne vlastitim karakteristikama, ve svojim svojstvom

granice koja razdvaja ili mosta koji spaja dva razliita entiteta. Nalazi se izmeu istoka i zapada ili izmeu dobra i zla pripadajui objema stranama, a ustvari niti jednoj. Goldsworthy (2000) govori o stvaranju balkanskog identiteta u 19. stoljeu putem zapadnoeuropske knjievnosti. Zemlje poput Ruritanije, Kravonije ili Graustarka mitske su balkanske zemlje i oit simbol kulturnog imperijalizma i stvaranja drugog u oima razvijene Europe, no Balkan je i u percepciji stanovnika koji mu pripadaju ili koje drugi svrstavaju na ovaj prostor neto negativno. Luketi (2008) zakljuuje da Balkan upuuje na osjeanje nelagode na vlastitom prostoru i u vlastitoj kulturi, on je izvor ovdanje kolektivne neuroze. No, iako bi bilo jednostavno prihvatiti i potvrditi negativan stereotip i identitet i onda se zbog inherentne fluidnosti i nejasnosti definicije distancirati od njega (ili barem zamijeniti pojmom Jugoistona Europa), to je esto u politikom diskursu, u sluaju analize glazbenih tekstova situacija je neto drugaija. Suprotno tvrdnji Luketi (2008) da se Balkan nastoji potisnuti, da mu se ne eli pripadati ili od ega treba pobjei, u glazbenim tekstovima negativni stereotipi Balkana se ne dovode u pitanje, nego bez zadrke potvruju kao dio vlastitog identiteta, da bi se zatim kritizirali ili fatalistiki prihvaali, izokretali u autoparodiju ili koristili kao alibi, neizbjenu injenicu koja igra ulogu u mnogim aspektima ivota.

Rad je objavljen u asopisu Migracijske i etnike teme br. 4, god 25/2009, str. 317-335

LITERATURA: Balkan Blast (1994). The Economist, 09.07.1994. BAKI HAYDEN, Milica (1995). Nesting Orientalisms: The Case of Former Yugoslavia, Slavic Review, god. 54, br. 4, str. 917-931. BECHEV, Dimitar (2006). Constructing South-East Europe: The Politics of Regional Identity in the Balkans, Ramses Working Paper 1/06, University of Oxford, str. 3-23. BURTON, Nefertiti i VANDENBROUCKE, Russel (2003). Beyond Balkanization, American Theatre, god. 20, br. 3, str. 8-9. CARNEY, George O. (1998). Music Geography, Journal of Cultural Geography, god. 18, br. 1, str. 1-10. CATTERMOLE, Jennifer (2006). Sere Ni Cumu and the Contemporary Construction of Place and Identity in Tavenui, Fiji, u: Henry Johnson (ur). The 2nd International Small Island Cultures Conference, Norfolk Island Museum, str. 1 15. CHANG, Jeff (2007). It's a Hip-Hop World, Foreign Policy, br. 163, str. 58-65. CONNEL John i GIBSON, Chris (2004). World music: deterritorializing place and identity, Progress in Human Geography, god. 28, br.3, str 342- 361.

CRANG, Mike (1998). Cultural Geography. London: Routlege DE SIMONE, Claudia Sara (2008). Hip Hopping Mad, Alternatives Journal,god. 34, br. 1, str. 7-7 DUFFY, Michelle (2000). Lines of Drift: Festival Participation and Performing a Sense of Place, Popular Music, god. 19, br. 1, str 51-64

GLENNY, Mischa (1999). The Balkans, 1804-1999: Nationalism, War and the Great Powers, Granta Books GOLDSWORTHY, Vesna (2000). Izmiljanje Ruritanije: Imperijalizam mate. Beograd: Geopoetika

GORDY, Eric D. (1999). The Culture of Power in Serbia:Nnationalism and the Destruction of Alternatives, Pennsylvania State University Press deGRAF, Brad (2004). The Balkanization of Animation, Computer Graphics World, god. 27, br. 8, str. 20-22

GREGORY, Derek, JOHNSTON, Ron, PRATT, Geraldine, WATTS, Michael J. i WHATMORE, Sarah (2009). The Dictionary of Human Geography, Wiley-Blackwell GUMPRECHT, Blake (1998). The Evocation of Place in Popular Music (A West Texas Example), Journal of Cultural Geography, god. 18, br. 1, str. 61-81 HUDSON, Ray R. (2006). Regions and Place: Music, Identity and Place, Progress in Human Geography, god. 30, br.5, str. 626634 JORDAN, Sara R. (2005). Methodological Balkanization, Language Games and the Persistence of the Identity Crisis in Public Administration: A Student's Percpective, Administrative Theory & Praxis, god. 27, br. 4, str. 689706 JONES, Gaynor i RAHN, Jay (1977). Definitions of Popular Music: Recycled, Journal of Aesthetic Education, god. 11, br.4, str. 79-92 KADARE, Ismail (2001). The Balkans: Truths and Untruths u: Dimitrios Triantaphyllou (ur). The Southern Balkans: Perspectives From The Region,The Institute for Security Studies of Western European Union, str. 5-16

KAPLAN, Robert D. (2005). Balkan Ghosts, New York: Picador

KIOSSEV, Alexander (2002). The dark intimacy: Maps, Identites, Acts of Identification u: Duan Bjeli i Obrad Savi (ur). Balkan as a Metaphor: Between Globalization and Fragmentation, Cambridge: MIT Press, str. 165-191 KONG, Lily (1995). Popular Music in Geographical Analyses, Progress in Human Geography, god. 19, str. 183-198. LICHTER, Daniel i JOHNSON, Kenneth (2006). Emerging Rural Settlement Patterns and the Geographic Redistribution of Americas New Immigrants, Rural Sociology, god. 71, br. 1, str. 109131. LUKETI, Katarina (2008), Bijeg s Balkana,

Zarez,

07.02.2008,

http://www.zarez.hr/224/temabroja1.html

MAYHEW, Susan (1997). Oxford Dictionary Of Geography, New York: Oxford University Press MISKOVIC, Maya (2006). Fierce Mustache, Muddy Chaos, and Nothing Much Else: Two Cinematic Images of the Balkans, Cultural Studies Critical Methodologies, god. 6, br. 4, str. 440-459 NASH, Peter Hugh (1968). Music Regions and Regional Music, The Deccan Geographer, br. 2, str. 1-24 SALDAHNA, Arun (2009). Soundscapes u: Rob Kitchin i Nigel Thrift (ur). International Encyclopedia of Human Geography, Elsevier, str. 1-6 STANKOVI, P. (2001). Appropriating 'Balkan': Rock and Nationalism in Slovenia, Critical Sociology, god. 27, br. 3, str. 98-115. IMI, Predrag (2001). Do the Balkans Exist? u: Dimitrios Triantaphyllou (ur). The Southern Balkans: Perspectives From The Region,The Institute for Security Studies of Western European Union, str. 17-35

TAGG, Philip (1982). Analysing Popular Music: Theory, Method and Practice", Popular Music, god. 2, str. 37 65

TODOROVA, Maria (1997). Imagining the Balkans, New York: Oxford University Press

TUAN, Yi-Fu (2001). Space and Place: The Perspective of Experience, Minneapolis: University of Minnesota

IZVORI: Svatara, www.svastara.com, 17.04.2009. Galerija muzikih tekstova, http://tekstovi.net, 17.04.2009.

Marin CVITANOVI (Re)constructing Balkan identities through popular music

The paper deals with the reproduction of stereotypes about the Balkans in popular music of ex- Yugoslavia. In the last two decades over a hundred songs in the Serbian and Croatian language have been released which specifically mention the term Balkan and use it as a metaphor to evoke and explain the atmosphere of war, poverty, conflict and passion, beauty, love and pride. This research is based on these songs and the analysis of the lyrics. Four distinct discourses can be identified: 1. Balkan as an area of war and conflicts, 2. Balkan as an area of joy, passion and fatalism, 3. primitive and aggressive male Balkan vs. beautiful, proud and resistant female Balkan and 4. Balkan as Europes Other. The results show that, despite the inherent fluidity and the unclearness of the definition of the Balkans and its spatial coverage (and therefore the possibility of distancing oneself from it), mostly negative stereotypes about the Balkans are not questioned, but accepted and affirmed as a part of ones own identity.

KEY WORDS: Balkan, identity, geography of music, balkanization, turbo-folk Marin Cvitanovi diplomirao je geografiju na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu 2007. godine. Od 2008. zaposlen je na Geografskom odsjeku PMF-a na projektu Ministarstva znanosti, tehnologije i porta pod nazivom Promjene okolia i kulturni pejza kao razvojni resurs. Objavio je nekoliko radova u domaim i inozemnim znanstvenim i strunim asopisima.

1 2

Riblja orba: Mesara Papak Bluz Six Pack: Boepravde 3 Kurac od ovce: Balkanska filharmonija 4 ajeta: Ceterum censeo 5 Bajaga: Januar 6 Bajaga: Golubica 7 Drugo stanje: Da se ne zaboravi 8 Edo Maajka: Molitva 9 Frenkie: Soundtrack 10 Amon Ra: Ne raunajte na nas 11 Frenkie: Ovdje 12 Edo Maajka: Sevdah o rodama 13 Edo Majka: Stvoren za rep 14 Edo Maajka: Sevdah o rodama 15 Edo Maajka: Molitva 16 Edo Maajka: Molitva 17 Edo Maajka: Sevdah o rodama 18 ore Balaevi: Requiem 19 ore Balaevi: Mi smo jo uvek zemljaci 20 ore Balaevi: Sedam osmina 21 Alka Vuica: Balkan girl 22 Rambo Amadeus: Turbo folk 23 Seka Aleksi: Balkan 24 Seka Aleksi: Balkan 25 Aca Lukas: Balkan ekspress 26 Aca Lukas: Kafana na Balkanu 27 Luna: Balkanac 28 Daniel oki: Balkan u mojim venama 29 Edo Maajka: To mora da je ljubav 30 Rambo Amadeus: Balkan boy 31 Slaa ogani: ene 32 Andrea Doki: Balkanac 33 ivkica Mileti: Balkanka 34 Toe Proeski: ena balkanska 35 Selma Bajrami: ena sa Balkana 36 Ana Ana: Balkanka 37 Selma Bajrami: ena sa Balkana 38 ivkica Mileti: Balkanka 39 Toe Proeski: ena balkanska 40 Zaklonie prepeva: Sellam Alejkum (Alle, alle, Slovenija) 41 Perper: Montenegro Jazz 42 Bajaga: Balkan 43 ajeta: Ceterum Censeo 44 Kurac od ovce: Balkanska filharmonija 45 ajeta: Ceterum censeo 46 Tram 11: Samo kod nas 47 Bajaga: Na grani 48 ore Balaevi: Sedam osmina 49 Neverne bebe: Balkan