Razlog zato je indijska konoplja (kanabis) ilegalna (efekti na um i tijelo nemaju veze s tim) Kau da je kanabis opasan.

Ali to nije istina, ona nije tetna za ljudsko tijelo ni um. Ona ne predstavlja opasnost iroj javnosti, ve je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja poela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatiji su se zato urotili za irenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije. Odakle uope rije marijuana? Sredinom 1930-ih, ta je rije stvorena da sakrije dobru sliku i fenomenalnu povijest konoplje - kao to ete proitati dalje u tekstu. injenice navedene ovdje, s referencama u zagradama, openito se mogu provjeriti u Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izraenom od konoplje: - Svi udbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.) -] Bilo je legalno plaati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.) - Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljea bila je ak kanjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj dravi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia). - George Washington, Thomas Jefferson i drugi oevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.) - Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je preraivala konoplju. Takoer, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je elio sprijeiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes) - Tisuama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (ueta) su pravljeni od konoplje. Rijei platno je nizozemska rije za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.) - 80% svih tekstila, tkanine, odjee, posteljine, runika itd. su izraivane od konoplje sve do 1820te, odnosno do poetka koritenja pamuka za tkaninu. - Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.) - Prvi uzgajani usjevi u mnogim amerikim dravama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljea konoplja je zasluna za najvei priljev novca u dravnu blagajnu Amerike. (State Archives.) - Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine jo prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno see jo i do drevnog Egipta.

- Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela veine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje. - 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da e do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da nee vie biti potrebe za sjeom stabala. Izvjea studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvjea, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.) - Kvalitetne boje i lakovi su pravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedoenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) amerikog Kongresa iz 1937.g.) - Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil takoer bio izgraen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko eli uvjeriti evo link na sliku http://www.newagecit...HempFarmera.JPG ). Automobil napravljen od tla imao je kontrolne ploe takoer izraene od konoplje ija je vrstoa 10 puta jaa od elika. (Popular Mechanics, 1941.) - 1938. godine, konoplja je nazivana Billion dollar crop (Usjev od milijardu dolara). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premai zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljaa 1938.) -Mechanical Engineering Magazine (veljaa 1938.) je objavio lanak pod naslovom The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown(Najprofitabilniji i najpoeljniji usjevi koji se mogu uzgajati.). U lanku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljea da bi usjevi konoplje bili jedni od najveih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu. Sljedee informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i poduava patriotske amerike poljoprivrednike da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram: ... [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je ve bila davno poznata u slubi ovjeanstva. Tisuama godina, ak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju uadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljeima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali uad i jedra izraena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna ... Sada, sa filipinskim i istono-indijskim proizvoaima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca ... amerika konoplja mora zadovoljiti potrebe nae vojske i mornarice, kao i nae industrije ... Mornarica naglo troi svoje resurse. Kad se to potroi, amerika konoplja mora opet doi, konoplja za privez brodova, konoplja za vuu, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Ba kao u dane kada je Stari hrabar ovjek plovio morima pobjedniki, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!) Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knjinice Kongresa), koji je pronaao istraiva Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film Hemp for victory iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne tete okoliu. USDA Bulletin #404 je donio zakljuak da konoplja proizvodi etiri puta vie pulpe (sri, kae) s najmanje etiri do sedam puta manje zagaenja. Iz asopisa Popular Mechanics, veljaa 1938: Ima kratku fazu vegetacije i rasta ... Moe rasti u bilo kojoj dravi ... Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savrenom stanju za sljedeu godinu usjeva. Sa svojim gustim liem raste 2 do 3 metra iznad tla ... Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti amerikoj poljoprivredi i industriji. 1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisue kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i itav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).

UROTA William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasnitvu ogromne umovite povrine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razara prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje. 1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godinje izvjee DuPont-a pozvalo je dioniare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao to su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rayon, dacron itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je unititi vie od 80% DuPont-ovog poslovanja. Andrew Mellon (DuPont-ov bankar) postao je Hoover-ov tajnik riznice (Hoovers Secretary of the Treasury) i DuPont-ov glavni investitor. Imao je veze sa Morgan-ima, Rockefeller-ima i Rothschild-ima koji su bili tri najvee bankarske obitelji onda, i danas. Mellon je postavio Harry J. Anslinger-a (Mellon je bio stric Anslinger-ove ene) na najviu poziciju Federalnog zavoda za narkotike i opasne droge (Federal Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs), danas Agencija za suzbijanje droga, DEA (Drug Enforcment Agency) Ovi financijski tajkuni esto su odravali tajne sastanke. Konoplja je proglaena opasnom i prijetnjom za njihove multi-milijarderske kompanije. Kako njihova bogatstva ne bi nestala, konoplja se morala istrijebiti. Ti ljudi su uzeli ne ba jasnu rije iz meksikog slanga marijuana i gurnuli je u svijest amerikanaca, a kasnije i cijelog svijeta. MEDIJSKA MANIPULACIJA uti tisak cvijetao je kasnih 1920-ih i 1930-ih godina. Hearst-ove novine (Hearts je bio vlasnik mnogih novina diljem Amerike) objavljivale su prie da marijuana uzrokuje razne strahote, nasilja, silovanja... Ludila koja izaziva marijuana bila su naslovi novinskih lanaka u to vrijeme. itatelji su na taj nain poduavani da je izmiljena marijuana (ne spominjui uope konoplju!) odgovorna za sve, od prometnih nesrea pa sve do gubljenja razuma.

Filmove poput Reefer Madness (1936.), Marijuana: Assassin of Youth (1935.) i Marijuana: Devil's Weed (1936.) kreirali su ti isti industrijalci kao propagandu koja je od kanabisa napravila javnog neprijatelja. Njihova svrha je bila da se dobije potpora javnosti u donoenju anti-marijuana zakona. Proitajte sljedee citate iz filma The Burning Question, poznatijeg kao Reefer Madness: * Nasilna droga; * Djela okantnih nasilja; * Neizljeivo ludilo; * Efekti koji unitavaju duu; * Pod utjecajem marijuane sjekirom je pobio cijelu svoju obitelj; * Gore, i smrtonosnije od ovih droga to unitavaju duu (kokain, heroin), je ludilo marijuane; Reefer Madness nije zavrio s uobiajenim The End (Kraj), ve je film zakljuen s rijeima Tell your children! (Recite svojoj djeci!) preko cijelog ekrana. U 1930-ima, ljudi su bili jako naivni, ak do toke neukosti. Mase su bile kao ovce koje ekaju da njima zavlada nekolicina monika. Oni nisu imali autoritete. Dovoljno je bilo da vijest bude u tisku ili na radiju i mase su vjerovale da je to istina. Uili su tako svoju djecu a njihova djeca su odrasla i sad su roditelji djece koja znaju i koja se ve godinama opiru ali bezuspjeno jer aica bogatih monika dre stvari u svojim rukama. 14. travnja 1937., prohibicijski Marijuana Tax Law (Marijuana Zakon o porezu), odnosno zakon koji zabranjuje konoplju, bio je izravno doveden u House Ways (Dom) i Means Committee (Odbor). Ovaj odbor je jedini koji je mogao predstaviti prijedlog zakona Domu, a bez da ga predstavi drugim odborima. Predsjednik Senata SAD-a, Ways i Means Committee-a, u to vrijeme, bio je Robert Doughton, pristalica DuPont-a. On je osigurao da zakon proe Kongres. Dr. James Woodward, lijenik i odvjetnik, svjedoio je prekasno (nakon to je zakon ve donesen!) u ime American Medical Association (AMA, udruga lijenika Amerike). On je rekao Odboru (Committee) da je razlog zbog kojeg AMA nije ranije osudila Marijuana Tax Law (Marihuana Zakona o porezu) upravo taj to je Udruga tek saznala da je marijuana ustvari konoplja (!). Samo nekolicina ljudi je, u to vrijeme, shvaala da je smrtonosno ludilo o kojem su itali na naslovnicama Hearst-a zapravo bila konoplja. AMA je zakljuila da je cannabis lijek koji se mogao pronai u brojnim ljekovitim proizvodima koji su se prodavali itavo stoljee prije toga. U rujnu 1937., konoplja je postala ilegalna. Najkorisniji usjevi poznati ovjeku postali su droga i otada na svijet pati. Kongres je zabranio konoplju uz izgovor da je to najnasilnija droga poznata ovjeku. Harry Anslinger, koji je 31 godinu (!) bio voditelj Drug Commission (Komisije za drogu), promovirao je ideju da marijuana izaziva ekstremno nasilje kod konzumenta. Petnaestak godina kasnije, 1950ih, pod komunistikom prijetnjom McCarthyism-a, Anslinger je rekao upravo suprotno: marijuana toliko smiruje da se vojnici pod utjecajem nee htjeti boriti. Danas, na planet je u oajnikoj nevolji. Zemlja je zaguljiva jer velike povrine kinih uma (prauma) nestaju. Zagaenje, otrovi i kemikalije ubijaju ljude. Ovi veliki problemi mogli bi nestati industrijalizacijom konoplje (to e se morati dogoditi, samo je pitanje vremena). Prirodna biomasa

planeta Zemlje nam moe dati sve energetske potrebe koje trenutno dobivamo od fosilnih goriva.Ve smo potroili 80% rezervi nafte i plinova. Potrebni su nam obnovljivi resursi. Konoplja moe biti rjeenje za goriva ije su cijene u drastinom porastu. MAGINA BILJKA Konoplja ima viu kvalitetu vlakana nego to je imaju vlakna drveta. Daleko manje opasne kemikalije su potrebne da bi se dobio papir iz konoplje nego iz drva stabala. Papir doiven od konoplje vremenom ne uti i vrlo je dugotrajan. Biljka raste vrlo brzo i dospijeva u jednoj sezoni dok je stablu potrebno vrijeme 50 godina i vie (!). Svi plastini proizvodi bi trebali biti pravljeni od ulja sjemenki konoplje. Plastika dobivena na taj nain je biorazgradiva! Vremenom, ona bi se razgradila, a bez tete za okoli. Plastika kakvu mi poznajemo bitno zagauje okoli. Ona se razgrauje toliko sporo da e uskoro postati velik problem za Zemlju. Proces proizvodnje ogromnih koliina prirodne (konopljine) plastike nee unitavati rijeke kao to je unitavaju DuPont i druge petrokemijske kompanije. Ekologija Zemlje se jednostavno ne uklapa u politike i planove naftne industrije. Konopljini proizvodi su sigurni i prirodni. Lijekovi bi se trebali praviti od konoplje. Trebali bi se vratiti u dane kad je AMA podrala kanabis kao lijek. Medicinska marihuana se zakonski daje samo nekolicini ljudi, dok smo svi mi ostali prisiljeni na sustav koji se oslanja na kemikalije. Konoplja je samo zdrava za ljudski organizam. Gladi u svijetu mogao bi doi kraj. Veliki raspon prehrambenih proizvoda se moe dobiti od konoplje. Njene sjemenke su jedan od najveih izvora bjelanevina u prirodi. Takoer, sadravaju dvije esencijalne masne kiseline koje iste nae tijelo od kolesterola. Ove se kiseline ne nalaze nigdje drugdje u prirodi! Konzumiranje sjemena konoplje je najbolja stvar koju moemo uiniti za svoje tijelo. Mogu se jesti kao i sve ostale jestive sjemenke a daleko su korisnije za organizam. Odjea bi se mogla izraivati od konoplje. Odjea od konoplje je izuzetno kvalitetna i dugog je vijeka. Ovako napravljenu odjeu mogli bi nositi i nai unuci. Danas, postoje tvrtke koje proizvode odjeu od konoplja, obino od 50% konoplje. Takve bi tkanine trebalo biti biti posvuda, ali umjesto toga, one su takorei u podzemlju. Reklamiranje kvalitetnih konopljinih proizvoda nije dozvoljeno na naim faistikim televizijama. U Kentucky-u, saveznoj dravi koja je ne tako davno bila najvei proizvoa konoplje, danas je zabranjeno nositi odjeu od konoplje! Moete li zamisliti da Vas bace u zatvor zbog noenja kvalitetnih traperica? Svijet je lud!. No, to ne znai da se morate pridruiti ludilu. Drite se zajedno. irite vijest. Recite ljudima, a to ukljuuje i vau djecu, istinu. Koristite proizvode od konoplje. Eliminirajte rije marijuana i shvatite povjest koja ju je stvorila. Neka bude politiki netono govoriti i tiskati tu rije. Borite se protiv propagande (koja je osmiljena tako da ide u prilog super bogatima) i lai. Konoplja se mora iskoristiti u budunosti. Trebamo ist izvor energije kako bi spasili na planet. Industrijalizirajte konoplju! Alkoholne, duhanske i naftne kompanije daju vie od milijun dolara svaki dan kako bi bili partneri sa Drug-Free America i drugim slinim agencijama (sad se zapitajte zato?). Svi smo ve vidjeli njihove reklame. Njihov moto sada je: Opasnije je nego to smo mislili. (mislei pritom na konoplju drogu(!)). Lai koje potiu iz monih korporacija, zapoele su jo sa Hearst-om, a jo

su dobre i prolaze i danas. Ispiranje mozgova se nastavlja. Danas nam reklame govore: Ako kupite joint, doprinosite ubojstvima i ratovima bandi. Najnovija anti-konopljina propaganda je: Ako kupite joint ... promiete terorizam!. Novim neprijateljem, terorizmom (koji je izmiljen isto kao i marijuana), mogu nam prati mozgove na bilo koji nain koji im odgovara. Postoji samo jedan neprijatelj, prijateljski ljudi kojima plaamo porez, koji izazivaju ratove i unitavaju prirodu. Mi ih financiramo, a oni nam ubijaju svijet ravno ispred nosa. 13.000 Hrvata godinje umre od posljedica puenja duhanskih proizvoda. 200.000 ljudi u Europskoj Uniji umre svake godine smru koju uzrokuje konzumiranje alkohola. Nikada i nigdje u svijetu nitko nije umro zbog koritenja kanabisa (!!). Dakle, u cijeloj povijesti ljudskog roda nije zabiljeena niti jedna smrt koja bi se mogla pripisati kanabisu. Nae drutvo kanjava konoplju ali dozvoljava uporabu ubojica: duhana i alkohola. Konoplja treba biti deklasificirana i postavljena u ljekarne za ublaavanje stresa. Otvrdnue i suavanje arterija su loi, ali konoplja proiruje arterije, to je zdravo stanje. Mi smo bili toliko uvjetovani da smo mislili da je puenje tetno. To nije sluaj za kanabis. Unoenje THC-a, konopljine aktivne tvari, ima pozitivan uinak: ublaava astmu i glaukom (oni tlak). Takoer, ublaava munine uzrokovane kemoterapijom, otvara apetit i to je zdravo stanje bia. Kau da je stanje pod utjecajem kanabisa slino kao pijano stanje. Ali, istina je da kreativnost osobe moe biti poboljana pod utjecajem kanabisa. Percepcija vremena se lagano uspori tako da osoba bolje osjea okolinu. Vie cijeni sve umjetnosti, priblii se prirodi i openito postaje svjesniji pod utjecajem kanabisa. To je, ustvari, upravo suprotno stanje uma i tijela nego kao kod pijanog stanja. Konoplja je vanzemaljska biljka. Postoje fiziki dokazi da konoplja nije niti slina nijednoj drugoj biljci na ovom planetu. Pojedinci bi ak mogli pomisliti da ju je netko donio ovdje za dobrobit ovjeanstva. Konoplja je jedina biljka kod koje se mujaci (biljka mukog spola) pojavljuju na jedan, a enke na drugi, vrlo razliit nain, i to je fiziki vidljivo! Nikad nitko ne govori o mujacima i enkama u biljnom svijetu, jer biljke ne pokazuju svoje spolove. Nijedna, osim konoplje (!). Da biste ustanovili spol bilo koje druge biljke na naem planetu, morate pogledati interno, u njen DNA. Npr., muka vlat trave (mislim na onu to se sadi po travnjacima i sl.) fiziki izgleda isto kao i enska vlat trave (to vrijedi i za ostale biljke). Biljka konoplje ima izraen spol. Uzgajivai znaju posjei mujaka prije nego to oprai enke. Zato? Zato jer najpotentnije cvijee daje samo enka. Razlog zato je ova udesna, vrlo sofisticirana biljka budunosti protuzakonita nema veze s tim kako ona utjee na nas. Konoplja je zabranjena jer milijarderi ele ostati milijarderi! I posijat u za njih biljku o kojoj e se nadaleko uti, i nee vie biti gladi na ispaenoj Zemlji, Ezekiel, 34:29.