NA ZAVIAJ

STRANJANI I MATOEVCI NEKAD I SAD

Broj 89.
DESETI GODINJI SUSRETI 2004.-2013. STRANJANANA I MATOEVLJANA Stranjanani i Matoevljani, neki izbjegli tijekom rata 1992.-1995., a svi ostali protjerani sredinom kolovoza 1995., ve deset godina se na zadnju subotu mjeseca srpnja okupljaju u rodnom kraju na Stranjansko-matoevakim susretima. Ove godine to je bilo 27. srpnja. Neki od sudionika Susreta doli su ve koji dan ranije, a mnogi ujutro i tijekom dana 26. srpnja, meu kojima su najbrojniji bili u Stranjanima osii, gosti kod Rude i Anelke, Pranjii, kod Vlade Josinog i Ane, i Bogdanovii, kod Ante Jurinog i Rue, a u Matoevcima Batkovii, kod Antike (Ante) Josinog, i Debeljaci, kod sinova Pere Josipovog i kod Mare, pok. Mile. Kod Antike je toga dana uveer bilo i glavno okupljanje i veselje uz pjesmu brojnih Matoevljana. A Stranjanani su takvo veernje okupljanje i veselje imali u Duganji, na uobiajenom mjestu u bari Angele Mijatovine. Na 27. srpnja na svetoj misi, koja je slavljena kod kria u Ljevarima u 10,30 sati, a slavio ju je pomoni banjoluki biskup fra Marko Semren sa upnikom fra Dujom, bilo je nazono oko 75 osoba. Znatno manje nego prole godine, i manje nego zadnjih godina uope. Biskup je u propovijedi na poetku istaknuo znaaj i potrebu ovakvih susreta koji ljude meusobno zbliavaju i povezuju, duhovno osnauju i usreuju, i trajno ih veu uz njihov zaviaj iz kojeg su otili, bilo slobodno ili da su na to primorani, kao to je sluaj hrvatskog i katolikog naroda ovih krajeva.

Srpanj, 2013.

Na kraju propovijedi biskup je upozorio i pozvao, a to isto je uinio i upnik fra Dujo na kraju mise, da u mjesecu listopadu svi pristupe popisu stanovnitva u BiH, a oni koji to dosad nisu uinili, da prije toga izvade osobne dokumente (linu kartu), da bi mogli izai na popis. To je vano, jer e pokazati koliko se bosansko-hercegovakih Hrvata ovog trenutka nalazi izvan vlastitog zaviaja, prvenstveno u Hrvatskoj, ali i negdje drugdje, a takoer i to koliko i tko i dalje rauna sa svojom kuom, zemljom, oevinom i djedovinom. Jer koga ne bude na tom popisu, smatrat e se da vie ni ne rauna sa svojim zaviajem, svojom imovinom, pa ni s pravom na nju, i ako u rodni kraj ubudue bude nekad i dolazio, dolazit e kao stranac, a ne kao onaj tko dolazi na svoje!

Na kraju mise, nakon skupnog fotografiranja, svi su se razili na ruak kod kua koje su ih ugostile. U Ljevarima, keri pok. Ilije i Ane, Mira i Rua sa svojim muevima Brankom i Ivom, imali su na ruku, uz vie drugih uzvanika, biskupa fra Marka, upnika fra Dujo, fra Velimira i . s. Marinu Domi koja je vodila pjevanje i sviranje na misi.

Zabavni popodnevni, bolje rei veernji program Susreta bio je u Duganji. Kako je itavog dana bila dosta velika ega, pravo okupljanje, a zatim i nogometna utakmica i pjesma s naruenim sviraem i pjevaicom poeli su tek iza 18 sati. Zabava je potrajala do kasno u no, zapravo za neke sve do 3-4 sata u nedjelju ujutro. Vito ipka i supruga Josipa, sa svojim pomagaima, podigli su atore i pod njih postavili stolove s klupama, te itavo vrijeme sudionike Susreta posluivali peenjem i hladnim piem. Sve u svemu, moe se rei da su i ovogodinji Susreti Stranjanana i Matoevljana protekli u dobrom raspoloenju i u potpunom redu. Zaaliti je jedino to nije bilo vie sudionika. Oekivalo se da e ih barem ove godine, na desetim jubilarnim Susretima biti vie. Naalost, to se nije dogodilo, da li zbog ekonomske krize, ljetne ege, neega drugog, ili zbog svega toga pomalo, teko je znati. Vjerojatno je i premalo uloeno u informiranje i animiranje ljudi rodom ili porijeklom iz Stranjana i Matoevaca, da ne zaborave svoga kraja i da ga u ovakvim prigodama posjete i da provedu dan-dva, ili barem nekoliko sati u zajednikom druenju. Moe se raunati da je ove godine sudionika na Susretima bilo svega oko 130, od kojih dosta njih nije stiglo na misu, i bili su samo na druenju u Duganji. Mislim da e se mnogi sloiti da su ovakvi Susreti poeljni i potrebni. Ali ako ne bude spremnosti i na odreenu rtvu, i ako se ubudue ne nau ljudi koji e se, uz one koji su to inili svih proteklih godina, angairati da Stranjanane i Matoevljane potiu i povezuju i da ih zainteresiraju za dolazak na

Susrete u rodnom kraju, i koji e se brinuti oko organizacije tih Susreta, moe se lako dogoditi da se ti Susreti ugase, a to bi bila velika teta. KRTENJE I KRIZMA U STRANJANIMA U nedjelju, 28. srpnja, na popodnevnoj misi u Stranjanima nalo se neuobiajeno mnogo vjernika, njih vie od 40. Okupili su se i prisustvovali isto tako neuobiajenom dogaaju - krtenju i krizmi jedne djevojke. Glorija, ki Hamdije Merdia i Ljiljane r. Bogdanovi, unuka Ante i Rue Bogdanovi, sama je kao punoljetna djevojka donijela odluku i izrazila elju da se krsti. Nakon potrebnog vremena pripremanja i upoznavanja kranskog nauka, sakrament krtenja a odmah zatim i potvrde ili krizme primila je u crkvici u Stranjanima, kamo je za ovu sveanost sa svojim roditeljima dola iz Francuske. Kuma na krtenju i krizmi bila je Ljilja Majdandi, supruga Ivice Majdandia, Tominog.

upnik fra Dujo Ljevar podjeljuje sakrament krtenja i svete potvrde

Glorija u sredini, s kumom i majkom Nakon sveanosti u stranjanskoj crkvici, uveer je kod Ante i Rue Bogdanovi, Glorijinog djeda i bake bila veera i prigodno veselje s vie od 50 sudionika, koja je potrajala do iza ponoi.

RODNA GRUDA PRIVLAI A DRUENJE IVOT ULJEPAVA Ima nade i izgleda da se u Matoevce i u Stranjane jo netko vrati. Takvoj odluci su najblii Borislav i Ljilja Blaevi, i Vlado i Ana Blaevi. Oni su i ranije povremeno dolazili iz Hrvatske i neko vrijeme provodili u svojim kuama, a ovoga ljeta u njima borave kroz dui period. Borislav ve obrauje i svoju zemlju. ee u Stranjane dolazi iz Njemake Stjepan-Braco Pranji, Stipin, sa suprugom Ankicom. Tako oni i ovoga ljeta dio godinjeg odmora provode u svojoj kui. Povratnicima u Stranjane i Matoevce ivot nije lagan. Osim to ih je malo, a to samo po sebi daje sumornu i obeshrabrujuu sliku, najtea je samoa, jer u pet kua ivi po jedna osoba, a u tri po dvije osobe. U takvoj situaciji puno znai ne samo kad jedni drugima priskau u pomo, nego i kad se meusobno posjeuju i drue. A toga ima. Osim kod svete mise nedjeljama i svetkovinama, esta su, pa skoro i redovita okupljanja i druenja, u koja se, uz kavu kod Mare Debeljak, Miline, ili kod neije druge kue, rado ukljuuju takoer upnik fra Dujo sa . s. Marinom i fra Velimir. Takva okupljanja se ponekad u novije vrijeme dogaaju i kod nekih koji iz Hrvatske ili koje druge zemlje dou te due ili krae vremena provedu u svojim kuama u Stranjanima i Matoevcima.

U Matoevcima, kod Borislava i Ljilje Blaevi

U gostima kod Ante i Rue Bogdanovi, u Stranjanima

Kod Stjepana-Brace i Ankice Pranji, u Stranjanima

Kod Vlade i Ane Blaevi, u Stranjanima

DOPIS CENTRA JAVNE BEZBJEDNOSTI BANJA LUKA I ODGOVOR NA NJEGA Na dopis koji su fra Velimir i Mare Debeljak, Milina, uputili 19. 04. 2013. Centru javne bezbjednosti Banja Luka, a koji je objavljen u broju 87. Naeg zaviaja (str. 3), fra Velimir je dobio odgovor pisan 29. 04. 2013. U tom se odgovoru kae kako je izvrena provjera vezana za prijave o provalama i pljakama kua u Stranjanima i za sjeu ume. to se tie provala u kue, navodi se 5 konkretnih sluajeva, i za jedan se kae da je rasvijetljen i izvrioci otkriveni, a za druge: nije rasvijetljeno ali se i dalje radi po navedenom predmetu. A glede bespravne sjee ume navodi se da su policijski slubenici izlazili na lice mjesta, sainjavali slubene zabiljeke i obavjetavali uvara ume, ali kako u PS Potkozarje nije doao vlasnik ume u kojoj je sjea vrena, niti je o vlasnitvu dotine ume dostavljena dokumentacija, tako da se ne moe postupati po prijavama niti okonati predmet. Na taj dopis fra Velimir je napisao i poslao svoj odgovor, koji se ovdje u cijelosti donosi. VELIMIR BLAEVI Marije Dimi 4 78000 BANJA LUKA Banja Luka, 10. maja 2013. CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BANJA LUKA n/r.: Naelnik Centra, gosp. Mladen Mari Kralja Petra I. Karaorevia br. 5 78000 B A N J A L U K A Gospodine Naelnie! Potvrujem primitak Vaeg dopisa 08-052-191/13, od 30. 04. 2013. godine, upuen kao odgovor na moj dopis od 19. 04. 2013., te Vam najljepe zahvaljujem. Zahvaljujem i za sve izvrene provjere te utvrivanje injeninog stanja u svezi s provalama u kue i pomone objekte u zaseoku Stranjani, mjesto Dragoaj, kao i u pogledu bespravne sjee ume! Moram, meutim, iznijeti i neke primjedbe na Vaa obrazloenja: 1. U spomenutom svom dopisu navodite da je policija PS Potkozarje izlazila na teren i vrila uviaje po prijavama o provalama u kue i pomone objekte, te radila na rasvjetljavanju pojedinih djela i o tome dostavljala prijave OT Banja Luka. To nije sporno, to sam i ja naveo u svom pismu, ali je teko razumjeti da je od 5 sluajeva, koliko ih

navodite u svom dopisu, a bilo ih je znatno vie, rasvijetljen samo jedan! Nije li to lo pokazatelj ne/efikasnosti policije. 2. Ako se i moe donekle shvatiti da je poinitelje krivinih djela teko otkriti, pogotovo u slabo naseljenom mjestu, nije shvatljivo kako se poinitelje krivinih djela, i kad se otkriju, ne kanjava, i puta ih se da ista djela ponavljaju. Mislim da je zadaa policije da radi i na prevenciji takvih djela. U svezi s ovim navodim najnoviji sluaj - da je prije dva dana, 08. 05. o. g., izvrena u Stranjanima provalna kraa u kui Terezije Ljevar, dok je ona bila odsutna u gradu, da je poinitelj zateen na djelu, te da je to dojavljeno policiji u PS Potkozarje, koja je potom obavila potrebne istrane radnje. Za dotinog poinitelja, inae hrvatske nacionalnosti, otprije se znalo da je izvrio i neke druge provale i krae, i da je sklon takvim radnjama, pa tim vie udi to organi sigurnosti ne mogu tomu stati u kraj. 3. to se tie bespravne sjee privatnih uma, navodite da su policijski slubenici postupali po prijavama, izlazili na lice mjesta, sainjavali slubene zabiljeke te o istom obavjetavali uvara ume za privatne ume. To se ne osporava, kao ni to da ni u jednom sluaju kada su u pitanju prijave o bespravnoj sjei privatne ume, u PS Potkozarje nije doao vlasnik ume u kojoj je izvrena bespravna sjea, niti je dostavljena dokumentacija o vlasnitvu navedenih uma, ali tvrdnja: da se ne moe postupati po prijavama niti okonati predmet, izaziva dvojbu i namee pitanja u pogledu primjene Zakona o umama u RS, prema kojem Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve ume i umsko zemljite, bez obzira na oblik svojine /l. 1, st. 2/; da su protupravne aktivnosti u umama: sjea ili aktivnosti izvan posjeda sa pravom vlasnitva ili korienja, kao i sjea koja je uraena bez traenih dozvola /l. 8, c, 1) i 8)/, te da se u umama u privatnoj svojini doznaka stabala za sjeu vri samo vlasniku koji prui odgovarajui dokaz o vlasnitvu ume /l. 70, st. 3/. Imajui ovo pred oima, teko se sloiti s Vaom tvrdnjom da se ne moe postupati po prijavama niti okonati predmet. Neto se ipak moe. Organi vlasti, bez obzira to prijavu sjee nije izvrio vlasnik ume i to nije dostavljena dokumentacija o vlasnitvu, mislim da bi po slubenoj dunosti trebali, ako ne kazneno goniti, onda barem onemoguavati protupravne aktivnosti, a sjea privatne ume, kao i one u vlasnitvu Republike Srpske, zasigurno to jest. Gospodine Naelnie CJB Banja Luka, raduje Vae obeanje da e policijski slubenici i dalje u svim sluajevima postupati krajnje profesionalno i zakonito, te na svaku osnovanu prijavu graana izai na lice mjesta i postupati po vaeim zakonskim propisima, ali e to biti od slabe koristi ako i druge slube izvrne i sudbene vlasti ne budu izvravale svoj dio posla za koji su nadlene i odgovorne. S potovanjem _________________ /Velimir Blaevi/ _____________ Dostavljeno na znanje: Ministarstvu unutranjih poslova RS, n/r Gosp. Radislavu Joviiu, ministru

Prireuje: Velimir Blaevi, Marije Dimi 4, 78000 BANJA LUKA, BiH Tel/Fax: 00/387/51/354-813