SLUAJ FRANAK Svi znamo da je nedavno (4.7.2013.

) donesena nepravomona presuda u sluaju Franak protiv osam najveih hrvatskih banaka koje su plasirale visokorizine kredite s valutnom klauzulom vicarski franak (CHF) i s nezakonito ugovorenim promjenjivima kamatnim stopama. Ovdje donosimo saeti osvrt na cijeli sluaj Franak. Valutna klauzula Znate li emu slui valutna klauzula? Nismo to znali odnosno nismo se pitali sve dok se nije dogodio sluaj Franak. Graani su potpisivali ugovore o kreditima ne shvaajui to uistinu znai klauzula u ugovoru kojom se kunski iznos kredita vee uz valutnu klauzulu. Dodue, jasno je da se time rate kredita veu na teaj tamo neke strane valute, ali koje je stvarno znaenje i emu to slui, to je neto o emu se uope nije govorilo niti je bilo jasno zato se tako ugovaraju krediti u Republici Hrvatskoj. Dakle, emu u stvari slui valutna klauzula? Ona bi trebala sluiti za zatitu vrijednosti plasiranog novca (plasiranih kuna), meutim, kao to e se vidjeti u nastavku, valutna klauzula CHF ponuena je radi postizanja enormnih bankarskih zarada. Ona je, u stvari, kukavije jaje u obiteljskim gnijezdima. Krediti Tako je preko 100.000 graana Republike Hrvatske ugovorilo s bankama u Republici Hrvatskoj, koje su u stranome vlasnitvu, kredite vezane uz valutnu klauzulu vicarski franak (CHF). Velika veina ostalih graana ugovorila je kredite s valutnom klauzulom euro, a jako mali dio kredite bez valutne klauzule. Ponuda pravih kunskih kredita u zemlji u kojoj je kuna jedino sredstvo plaanja bila je vrlo ograniena i izrazito nepovoljna. Budui da je bilo vrlo uobiajeno ugovoriti kredit s valutnom klauzulom, sve do 2010. i 2011. godine nitko nije govorio o valutnoj klauzuli kao o neemu loem, tetnom, nepotenom, sredstvom za zaradu ekstra profita i slino. Poremeaji na teajnim listama (na kladionicama novcem) to se dogodilo tih godina? CHF je poeo znaajno rasti u odnosu na sve svjetske valute, pa tako posredno i u odnosu na hrvatsku kunu. Zbog toga su svi graani koji su podigli kredite s valutnom klauzulom CHF doli u vrlo nezavidnu situaciju. Situaciju na rubu ivotne katastrofe. Franak je u svojim najveim vrijednostima narastao i do 70% u odnosu na poetne vrijednosti koje je imao tada kada su graani dizali kredite u kunskim protuvrijednostima. Tako se dogaalo da su rate koje su na poetku kredita iznosile 4.000 kn narasle do 7.000 pa ak i 8.000 kn, dok su glavnice u kunskim iznosima nakon viegodinje redovne otplate umjesto da se smanje narasle. Danas, graanin koji je podigao kredit 2007. i redovno otplaivao svoje rate, ima preostalu glavnicu u kunama veu za 10-15% od poetne kunske glavnice. Zato
1

je dolo do takvih poremeaja? Zato jer veliki igrai tijekom svjetskih kriza svoj kapital stabiliziraju u valutama koje su sigurne, a jedna od takvih je i CHF. Kad se dogodi bijeg velikog kapitala u neku od svjetskih valuta, onda ta valuta pod pritiskom kupoprodajnih transakcija poinje rasti, pa i divljati. Upravo to se dogodilo sa CHFom. Podivljao je i prouzroio strane poremeaje na tritu novca. Nije niti vicarska presretna zbog toga, pa je vicarska narodna banka u jednome trenutku odluila zalediti teaj franka na graninoj veliini 1,2 franka za 1 euro. To zaleivanje nije jednostavno, jer vicarska narodna banka mora stalno pratiti i regulirati graninu cijenu franka, a to vicarsku itekako kota. Buenje svijesti Uslijed enormnog porasta kreditnih rata, ugroeni graani poeli su meusobno komunicirati putem interneta, i jedna grupica oajnih, ali ne i malodunih, graana ugroenih kreditima odluila je oformiti udrugu s jednim temeljnim ciljem prouiti uvjete ugovaranja spornih kredita, pronai nezakonitosti i tuiti banke koje su dovele graane na rub bankrota odnosno na rub ivotne egzistencije. I tako je 2011. godine osnovana Udruga Franak udruga koja nam je svima poznata po tome to je dobila prvostupanjsku nepravomonu presudu protiv 8 banaka koje su plasirale kredite s valutnom klauzulom CHF. Tubu je podnijela udruga Potroa, meutim glavni inicijator i nositelj cijeloga projekta, ako to moemo tako nazvati, jest Udruga Franak. Danas Udruga Franak ima preko 13.000 lanova, to ju ini stvarno respektabilnom civilnom udrugom u Republici Hrvatskoj. Udruga Franak Kako funkcionira Udruga Franak? Prije svega kroz svoje strune timove i podrunice irom Republike Hrvatske. Udruga ima pravni i ekonomski struni tim te struni tim zaduen za medijske istupe (PR tim). Tko su ti ljudi, imenom i prezimenom? Pravni tim ine koordinator pravnog tima, Goran Aleksi, dipl.ing i odvjetnica Nicole Kwiatkowski. Ekonomski tim ine ekonomisti Branka Lukaevi-Gregi i Tomislav Prpi, a PR tim ine dr.sc. Petra Rodik i mr.sc. Andrea Gerener. U cijelome procesu pomogli su im i uvaeni profesori s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, profesor Jakovevi i profesor Lovrinovi. U medijskim istupima svoj doprinos dao je i profesor Ljubo Juri, objanjavajui valutnu klauzulu kao glavnu prepreku monetarnom suverenitetu Republike Hrvatske. Osim spomenutih medijski eksponiranih lanova, postoje jo koordinatori podrunica koji svojim velikim zalaganjem doprinose porastu lanstva te pomau jednom tjedno prijemom lanova u uredima podrunica, gdje se razgovara sa lanovima o njihovim konkretnim problemima u vezi s kreditima. Nicole Kwiatkowski Vjerojatno ve svi znaju i tko je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica koja zastupa Udrugu Franak odnosno udrugu Potroa, zajedno sa svojim kolegom odvjetnikom Nikom Valjalom, u sudskome sporu. Ona je jedna vrlo neuobiajena odvjetnica, koja je
2

krenula u pravnu bitku protiv nepotenih bankarskih poslova, unato tome to ona sama nema kredit s valutnom klauzulom CHF. U svemu tome joj se dogodilo i to da je usred aktivnosti oko tube ostala bez najdrae osobe na svijetu, bez svojeg mua, koji je umro nakon teke bolesti. Ta 42-godinjakinja primjer je izrazito potenog, moralnog i humanog odvjetnika. Bilo bi dobro da takvih strunjaka ima vie u svim sferama naega ivota, a posebice u politici. Tuba Podizanjem tube protiv banaka te medijskim istupima Udruga Franak znaajno je podigla svijest graana o nainu poslovanja hrvatskih banaka. Koja su temeljna saznanja o bankarenju, o kojima prije osnivanja Udruge Franak nitko od obinih graana nije niti razmiljao niti je shvaao o emu se radi? Otkrivena je jedna oigledna nezakonitost, na koju nitko nije obraao panju. Naime, veina ugovora s promjenjivom kamatnom stopom ugovorena je na nezakonit nain. Odredba u ugovoru koja govori o promjenjivoj kamatnoj stopi nitetna je i samim time neprimjenjiva u veini ugovora. Unato tome, ona se primjenjuje, zato jer o nitetnosti ugovornih odredaba mora odluiti sud. Kao to je poznato, Trgovaki sud u Zagrebu tako je i odluio. U emu je kvaka? Prema Zakonu o obveznim odnosima objekt ugovorne obveze jest inidba koja mora biti ili odreena ili odrediva. Da bi inidba bila odrediva, moraju biti ugovoreni podaci na temelju kojih se inidba provodi ili treba biti ugovoreno da e inidbu odrediti trea osoba (a to nije niti dunik, niti banka vjerovnik). Promjena kamatne stope jest jedna takva inidba. Kamata je u biti cijena kredita. Budui da je u veini ugovora ugovoreno da promjenjivu kamatu odreuje banka na temelju svoje interne odluke (dakle, jedna od ugovornih strana, a ne trea osoba), to je u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima te je kao takvo nitetno. Dakle, unato tome to je potpisan pristanak na takav posao, ipak se takva ugovorna odredba smatra nitetnom i time nevaeom. To je otprilike isto kao kada bi Mato prodao Ivici automobil u 100 rata po 100 eura, ali bi ugovorom odredio da tih 100 eura u budunosti moe biti i uveano, ali samo na temelju Matine odluke, bez ikakvih jasnih i egzaktnih faktora koji na to utjeu. Sve to se na temelju ugovorne nitetnosti stekne, smatra se stjecanjem bez osnove, pa se tako naplaena sredstva moraju vratiti onome od koga su naplaena. U tome smjeru ide i nepravomona presuda kojom je odreeno da kamata mora biti fiksna i to onakva kakva je bila na poetku ugovornog odnosa u svim kreditima s valutnom klauzulom CHF. Isto je primjenjivo i na druge kredite, ali e dunici, ako budu htjeli ostvariti svoja prava, to morati ostvariti privatnim tubama. Osim toga je utvreno da potroai nisu bili upozoreni na rizik koji predstavlja valutna klauzula CHF.

Tubu je napisala odvjetnica Kwiatkowski, ali u tome su joj pomagali svi aktivni lanovi Udruge Franak, koji su svatko iz svojeg djelokruga pomogli da se prikupe svi potrebni relevantni podaci vani za kvalitetan sadraj tube. Jesu li dunici moda kockari? Razne individue koje lobiraju za bankarske interese nastojale su prikazati dunike u kreditima s valutnom klauzulom CHF kockarima. Prema njihovim tezama CHF dunici su se kockali zato jer su uzimali jeftine kredite. Oekivali su da e profitirati u budunosti. Dakle, ovjek koji ivi od svoje plae, koja je ionako nesigurna, prema tezama bankarskih lobista odluuje se podii kredit koji je u biti vrlo rizian, ali se nada da e u budunosti profitirati, jer e taj kredit koji je jeftin sada, takav ostati ili e ak jo pojeftiniti. Prema tezama tzv. neovisnih ekonomista takvih kockara bilo je u Hrvatskoj nekih 120.000. Je li to stvarno tako, ili se ipak radi o okretanju pile naopake? Nisu li moda ipak kockari bankari profesionalci, dakle oni koji znaju svoj posao i koji ne gube na kocki nego na njoj zarauju, nisu li ti kockari ipak bankarski strunjaci? Jer, ako su CHF dunici kockari, onda su banke kockarnice. Kako to da je HNB dopustio bankama da se umjesto prodajom kredita i drugih proizvoda bave kockanjem? Kako to da je HNB dopustio da se hrvatske graane navue na rizine poslove? injenica jest da su graani navueni na jeftine kredite, ali ti krediti nisu bili ba toliko silno jeftiniji od kredita s klauzulom euro kao to se to sada prikazuje. Ti krediti bili su u ukupnim iznosima jeftiniji za 10-15%. Netko tko radi za plau i ima samo taj izvor prihoda, planirao je svoju budunost na temelju tih 10-15%. Raunao je da e i u budunosti otplata biti neto manja od drugih kredita u istim kunskim iznosima. Nitko se nije nadao niti je oekivao enormni porast cijene rata kredita s valutnom klauzulom CHF. Meutim, netko je to ipak znao. To su znale banke, jer CHF je u vrijeme plasiranja kredita bio na povijesnom minimumu. Jesu li graani to isto znali? Niti su znali, niti su morali znati. Graani nisu financijski strunjaci i graani ne moraju znati kako se novac ponaa na tritu. Oni to ne moraju i nisu morali istraivati. Ali zato su banke bile obvezne graane na to upozoriti i upoznati ih detaljno sa svim rizicima koji su vezani uz valutnu klauzulu CHF. Banke bi to uinile da su se ponaale savjesno, ali umjesto toga one su se kladile na vicarski franak. Eto, zbog toga je jedini kockar u poslovnom odnosu banka-dunik, ba odnosna banka, jer ona se kladi na sigurno. Dunik se nije niti kladio, niti je mislio da je banka kladionica odnosno kockarnica. Dunik je samo elio rijeiti svoje stambeno pitanje ili neko drugo pitanje koje se plaa odmah, i za koje nema dovoljno gotovine. Nitko ne spori bankama pravo na zaradu. Meutim, zarada koja se temelji na dovoenju druge ugovorne stranke u prekomjeran rizik, prema Zakonu o zatiti

potroaa nije osnovano stjecanje novca. Naprotiv, takvo poslovno ponaanje jest nedoputeno. Presuda Trgovaki sud u Zagrebu odnosno sudac Radovan Dobroni, presudio je da su banke krive, da su stvarno ugovorile nitetne ugovorne odredbe u vezi s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom te je naloio sljedee: Da se u svim ugovorima s valutnom klauzulom CHF glavnice moraju prikazati u kunskim iznosima prema teaju franka na poetku kredita te da se sve kamate moraju prikazati kao fiksne kamate koje su poetno ugovorene. Presuda je nepravomona, i kao takva zasad nema prisilnu snagu prema bankama. Presuda je potanko obrazloena na cca. 180 stranica teksta. Zato je nepravomono presueno da je nitetna valutna klauzula CHF: 1. Valutna klauzula CHF nije isto to i valutna klauzula euro. Euro i kuna su u jakoj meusobnoj vezi, jer HNB titi teaj kune u odnosu na euro, koliko je to god mogue, a dosad se to pokazalo vrlo moguim, dok vicarski franak slobodno fluktuira na meunarodnoj kladionici novcem. Nasreu, posljednjih godinu i pol ipak je vicarska narodna banka donekle ograniila franak, radi interesa vicarskog gospodarstva. Razni bezobrazno bogati meetari klade se na odreenu valutu, kupuju tu valutu dok je na niskim vrijednostima, pa je prodaju kad je na najviim vrijednostima, i zarauju na tome silne milijarde. Tko to plaa mi koji nemamo novca za klaenje, ali ipak smo oteeni u tuoj kladionici u koju nismo uope niti uli. To se dogaa u svim dravama ovoga svijeta, osim u onima gdje nema valutne klauzule. 2. Zato jer je CHF jaka, ali izrazito nestabilna valuta, uslijed injenice da kapital bjei u tu valutu u kriznim vremenima. MMF je upozoravao 90.-ih godina da e kapital bjeati u CHF nakon eurizacije zemalja EU-a. 3. Zato jer je CHF u trenutku nuenja kredita s tom valutnom klauzulom bio na povijesno minimalnim iznosima, a to znai da je predstojao neizbjean rast vrijednosti te valute u odnosu na druge valute. To su bankarski strunjaci itekako dobro znali. 4. Zato jer nije logino niti ima ikakva ekonomskog opravdanja da se kao valutna klauzula u visoko euriziranoj zemlji nudi bilo koja druga valuta osim eura. To je neto to je trebao i morao sprijeiti HNB, meutim, HNB je zatvorio oi i nije regulirao financijsko trite. Nije zatitio monetarni suverenitet zemlje odnosno financijsku sigurnost graana Republike Hrvatske. Nita od navedenoga nije bilo objanjeno dunicima kod ugovaranja kredita, sve to je bilo jasno bila je samo injenica da e se primjenjivati ugovoreni teaj valute na dan plaanja kreditne rate. To samo po sebi nije sporno, meutim preuivanje
5

posebnog rizika koji predstavlja ugovaranje valutne klauzule CHF itekako je razlog za presuivanje u korist dunika, a protiv banaka. Naime, prema Zakonu o zatiti potroaa, banke su dune upozoriti na sve mogue rizike ugovaranja odreene valutne klauzule. Nakon presude Nakon presude uslijedila je silna medijska hajka neovisnih novinara i neovisnih ekonomista koji su pokuavali presudu prikazati opasnou za pravnu i ekonomsku sigurnost Republike Hrvatske te su suca Dobronia pokuali prikazati kao udaka koji je udan zbog toga to se ne ponaa bahato, zbog toga to parkira svoj automobil na mjesto za to namijenjeno, zbog toga to na pauzama izmeu radnih zadataka ne obilazi kafie, zbog toga to nije oenjen i ivi s majkom, itd. ovjek je udan zato jer ne postoje nikakve niti najmanje natruhe bilo kakvog senzacionalistikog dogaanja vezanog uz njega. Bankari su ak pokuali uvjeriti vlast kako je presuda opasna po ekonomiju i pravni sustav Republike Hrvatske, pa su neki politiari malo i nasjeli na te bankarske provokacije. Udruga Franak je odmah reagirala i istupila medijskim upozorenjem da je takvo ponaanje banaka i vlasti nedopustivo. ak je i predsjednik Hrvatske udruge sudaca podijelio medijske packe ministru Griu i premijeru Milanoviu zbog neprimjerenih izjava nakon presude. Treba napomenuti da je nedavno austrijski Vrhovni sud presudio da je valutna klauzula CHF nitetna u jednome ugovoru zbog istih razloga zbog kojih je ona nitetna prema presudi suca Dobronia. Mora li uope postojati valutna klauzula? Neovisni ekonomski analitiari tvrde kako je sudac Dobroni ukinuo valutnu klauzulu, da je ukinuo zakonsku odredbu o valutnoj klauzuli. To je najblae reeno LA. Sudac Dobroni nije ukinuo valutnu klauzulu, nego je proglasio valutnu klauzulu CHF nitetnom u svim potroakim ugovorima o kreditu zbog ve objanjenih razloga vezanih uz neobavjetavanje potroaa o rizicima te klauzule. Meutim, mogli bismo postaviti pitanje koja je uope svrha postojanja valutne klauzule u zemlji sa stabilnom valutom, a hrvatska kuna vrlo je stabilna valuta. Prije svega, HNB kao regulator financijskog trita, imao je pravo i obvezu zabraniti sve valutne klauzule osim eura. Ako to i nije formalno mogao HNB, trebao je i morao je isti taj HNB potencirati odgovarajue izmjene Zakona o obveznim odnosima da se tamo unese jedan takva odredba koja bi doputala primjenu iskljuivo valutne klauzule euro. I vlast i HNB su zaspali i potpuno pali na zadatku nisu radili za svoju zemlju i za graane. Nisu titili monetarni suverenitet Republike Hrvatske. Nisu titili financijsku sigurnost graana, koji sve njih plaaju svojim radom.

Osim to su HNB ili vlast mogli reagirati, postavlja se jo jedno bitno pitanje. Zbog ega same banke nisu umjesto valutne klauzule primjenjivale u ugovorima indeksnu klauzulu koje je takoer doputena prema Zakonu o obveznim odnosima, a radi zatite vrijednosti plasiranog novca. Indeksna klauzula doputa da se novani plasman vee uz indeks inflacije. To je realni nain zatite vrijednosti novca, jer potpuno je logino i poteno da se ili glavnica ili kamata na neki nain veu uz slubenu inflaciju zemlje. Meutim, takvo vezivanje novca u Republici Hrvatskoj potpuno je nepoznato. Valutna klauzula je ope prihvaen nain ugovaranja novanih plasmana. Moemo zakljuiti da valutna klauzula uistinu nikada nije trebala biti ozakonjena i da su se svi novani plasmani mogli vezati umjesto uz valutnu klauzulu uz slubeni indeks inflacije. Budunost sluaja Franak to e se dogaati u nastavku sluaja Franak? Banke su se alile na prvostupanjsku presudu. Nakon to Visoki trgovaki sud (VTS) proui cijeli spis, albe banaka i odgovore koje je na albe dao odvjetniki tim tuitelja, donijet e i odluku o pravomonosti presude. VTS moe presudu potvrditi, moe je preinaiti, moe je poslati natrag na nii sud, moe je i ukinuti. togod da se desi, nita vie u Republici Hrvatskoj niti e biti niti nije isto kakvo je i bilo. Svete krave su raskrinkane i nee moi vie biti zatiene kao to su bile dosad. Dolaze bolja vremena za graane, za dravu, za gospodarstvo u cjelini. Regulativa u odnosu banke-dunici popravlja se u smjeru bolje zatite dunika. Oteeni dunici najvjerojatnije e dobiti svoja obeteenja. Drava e profitirati zbog desetaka tisua obitelji koje e izai iz krize. Ako iz krize izlazi obitelj, to je dobro i za dravu. Poveava se potronja, poveava se punjenje prorauna, poveava se broj radnih mjesta. Ako to bude poveanje od samo 1%, to je veliki doprinos jednoga dijela graana za boljitak svoje zemlje. Udruga Franak svakako je najzaslunija za taj boljitak koji dolazi. Ona je uinila svojevrsni kopernikanski obrat u financijskom sektoru. Boljitak graana i drave mora se dogoditi. Osim ako se ne dogodi negativni kopernikanski obrat. Nadamo se da nee. Hoe li banke propasti? Na kraju, potrebno je napomenuti da banke nee doi ni u kakvu teku krizu zbog eventualne pravomone presude u sluaju Franak. Nikome nije niti udno niti neobino da najvee banke u zemlji koja grca u dugovima imaju godinje profite u neto iznosima veim od 3 milijarde kuna unazad 5 godina te da se njihovim menaderima isplauju bonusi u iznosima veim od 200 milijuna kuna godinje. Zato ne bi banke nekoliko godina poslovale s minimalnim dobitima, i zato ne bi banke ukinule bonuse svojim menaderima sve dok se ne saniraju oteeni dunici?
7

Ako se to dogodi, to nee znaiti da su banke propale, to e samo znaiti da moraju platiti ceh svojeg neodgovornog ponaanja u poslovnim odnosima. Ne bi bilo loe da same krenu u tome smjeru i prestignu Visoki trgovaki sud te se pokuaju nagoditi s Potroaem (Udrugom Franak) prije pravomonosti presude. To bi im bila daleko najbolja mogua reklama, koja dodue puno kota, ali prave vrijednosti nikada nisu bile jeftine niti lako dostine. Goran Aleksi, koordinator pravnog tima Udruge Franak