You are on page 1of 46

UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET Proizvodno mainstvo Predmet: CAD / CAM kolska godina: 2012 / 2013 Tuzla , 19.01.

2012. godine

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA CAD CAM Izrada NC koda

Student : Nii Hazim

Profesor : Dr.sc.Samir Butkovi,doc

1.Osnove CNC tehnologija


Cilj ovog odjeljka je da prikae samo osnovne karakteristike numerikih tehnologija, kao i da saeto opie postupke programiranja za CNC maine alatke. Problematika CNC tehnologija je dovoljno kompleksna da zahtijeva daleko vie prostora i ukljuuje razliite oblasti primjene. Stoga e se izlaganje ograniiti samo na primjenu CNC tehnologija u obradi metala rezanjem koje je osnov mainiranja povrina. Tehnologija numeriki upravljanih maina alatki (NUMA), kakvu danas poznajemo, pojavila se sredinom XX vijeka. Naime, prva NC maina alatka razvijena je na Massachusetts Institute of Technology (MIT) 1952. godine (Sl. 8).

Slika 1. Prva NC maina alatka Meutim, u proizvodnji NC maine nisu u veem obimu bile primenjivane do poetka 1960-tih. Osnovni motiv za razvoj ovakvih maina alatki leao je u injenici da je u to vrijeme nastala izraena potreba za proizvodnjom sve sofisticiranijih proizvoda u veim serijama, uz istovremeno odriv visok kvalitet. Pokazalo se da velike serije nisu problem, ali pad ili nestabilnost kvaliteta jeste. Tome su u najveoj mjeri doprinosili ljudski faktori. Manji uticaj ljudi na izvoenje proizvodnih operacija mogao se ostvariti jedino podizanjem nivoa automatizacije, a u tom periodu je primjena raunara u te svrhe sve vie uzimala maha. Razvojem NC maina postignuti su osnovni ciljevi: poveanje produktivnosti, podizanje nivoa kvaliteta i tanosti dijelova, snienje i stabilizacija proizvodnih trokova i izvoenje (veoma) sloenih obradnih i proizvodnih zadataka, kao i operacija koje na drugi nain nisu izvodljive. Upravljanje NC mainama alatkama odvija se putem raunarskog programa unijetog u upravljaku jedinicu maine. Prvobitne verzije NC maina zahtijevale su unos programa putem buene trake. Naime, inenjeri su pisali programe pomou raunara, prebacivali ih na
-2-

papirne trake uz pomo tzv. buaa trake, a zatim nosili do maine i uitavali ih u upravljaku jedinicu pomou itaa trake. Bez obzira to su raunari i numerika tehnologija doneli mnoge boljitke u industrijskoj praksi, javljali su se i brojni problemi. Meu njima su velika mogunost oteenja buene trake, oteano uvanje i skladitenje, nemogunost provjere ispravnosti programa prije putanja u rad, itd. Dalji razvoj NC tehnologije donijeo je nove generacije maina, ali i nove sisteme upravljanja. Kompjuterski numeriki upravljane maine alatke (KNUMA), ili CNC maine, upravljaju se pomou raunara, odnosno kompjuterizovane upravljake jedinice na samoj maini. Ovime je uinjen veliki napredak u efikasnijoj pripremi, organizaciji i izvoenju proizvodnih operacija. S obzirom da upravljaka jedinica sada sadri u sebi raunar, programi se mogu memorisati, modifikovati i dograivati, a rezultati takvih intervencija mogu se odmah simulirati i provjeriti,prije nego to proizvodnja pone. Programiranje CNC maine alatke izvodi se pomou raunara, a u upravljaku jedinicu se prenosi putem disketa (sve ree, s obzirom da ova tehnologija sve vie gubi na znaaju), optikih diskova, USB memorijskih ureaja i putem raunarske mree. Kako upravljake jedinice posjeduju sopstvenu tastaturu i ekran, programiranje je mogue izvriti i direktno na CNC maini. Prednosti CNC nad NC tehnologijom mogu se sumirati u slijedeem: programi se na razliite naine mogu unijeti u upravljaku jedinicu maine i u njoj sauvati, programi se lake modifikuju i dograuju, ispravnost programa se moe simulirati i na samoj maini, skraeno je vrijeme programiranja i pripreme procesa obrade, kompleksnost dijelova koji se proizvode je vea, upravljake jedinice podravaju 3D geometrijske modele kao osnovu za automatsko generisanje programa, CNC maine mogu se povezivati u mreu i tako komunicirati sa glavnim kompjuterom, koji moe biti potpuno dislociran. Nasuprot prednostima, postoje i neke uslovne mane CNC tehnologije: CNC maine mogu zahtijevati znaajna inicijalna ulaganja, obuka za operatore moe biti sloenija i skuplja (mada je ukupno vrijeme obuke najee krae, a povratak uloenih sredstava bri), trokovi odravanja su vei. Meutim, navedeni (uslovni) nedostatci mnogo su manjeg znaaja od dobiti koju prua CNC tehnologija. Tome u prilog ide i injenica da su klasine NC maine sada u potpunosti potisnute. tavie, 85% procenata maina alatki koje se danas proizvode pripadaju CNC klasi. Direktno numeriko upravljanje (engl. "Direct Nimerical Control - DNC") i distribuirano numeriko upravljanje (engl. "Distributed Nimerical Control - DNC") su tehnologije koje odreuju nain komuniciranja upravljake jedinice CNC maina sa glavnim raunarom. U direktnom numerikom upravljanju programi se mainama prosleuju po potrebi (zahtijevu),

-3-

lokalnom raunarsko-komunikacionom mreom, onom brzinom koju omoguava upravljaka jedinica i sama mrea .Na ovaj nain je eliminisana potreba, prvo,za buenom trakom, a kasnije i za drugim manje pouzdanim medijumima. Uz to, duina programa koja se prenosi je znatno poveana. Distribuirano numeriko upravljanje podrazumeva dislociran glavni raunar i mrenu komunikaciju (ukljuujui Intranet i Intemet) sa tzv. "DNC satelitima", odnosno raunarima za direktno numeriko upravljanje i/ili grupama CNC maina. Ovime je omogueno programiranje i uvanje programa na centralnim raunarima i njihovo distribuiranje na radna mjesta po potrebi. S obzirom da u okviru upravljakih jedinica CNC maina postoje hard diskovi, sa centralnog raunara mogu se proslijediti na stotine programa i aktivirati saglasno termin planu. CNC tehnologija se danas primenjuje u mnogim industrijskim oblastima i procesima. Najrazvijenija je primjena u: obradnim procesima: struganje, glodanje, buenje, bruenje, elektroeroziona obrada, seenje plamenom, laserom i plazmom, probijanje, prosecanje, savijanje i dr.; procesima zavarivanja i montae; upravljanju proizvodnom i transportnom opremom: robotima, kranovima, vozilima i sl. Programiranje CNC maina alatki moe se izvoditi na dva naina: runo i automatski. Runo programiranje se odvija primenom raspoloivog programskog jezika, koji najee podlee ISO standardu, ili APT ("Automatically Programmed Tools") jezikom, razvijenim na MIT-u. APT programi se moraju obavezno post-procesirati, odnosno prevesti na instrukcije koje upravljaka jedinica moe prihvatiti. Sa druge strane, automatsko programiranje se izvodi specijalizovanim postupkom u okviru CAD/CAM sistema, pri emu raunar generie kod programa na osnovu geometrijskog i tehnolokog modela proizvoda.

2. Pojmovi u obradi povrina


U optem sluaju, CNC programiranje podrazumijeva odreivanje putanje alata, reima rezanja i prevoenje plana obrade u spisak instrukcija razumljivih upravljakoj jedinici maine. Putanja alata je skup linija i taaka du kojih se alat kree i u kojima se posebno pozicionira, ili se izvrava neka funkcija maine, od svog baznog ("parkirnog") poloaja u radnom prostoru maine, pa tokom aktivne obrade dijela, sve do ponovnog vraanja u bazni poloaj. Alat se du aktivnog (obradnog) dijela putanje najee kree u vie prolaza. Prolaz predstavlja jedan ciklus kretanja alata po putanji. Po zavretku jednog prolaza alat se pomijera bono u odnosu na putanju, ka radnom komadu, za veliinu dodatka za obradu i izvodi naredni prolaz. Taj postupak se ponavlja u onom broju prolaza koji obezbijeuje uklanjanje svog materijala sa pripremka predvienog tekuim zahvatom ili operacijom. Putanja, pored linija, moe sadrati i skup karakteristinih taaka u kojima se vri promijena smijera kretanja, promijena
-4-

reima obrade, ukljuivanje ili iskljuivanje sredstava za hlaenje i podmazivanje, izmjena alata isl. Svaki zahvat i operacija imaju svoj skup putanja. Odredivanje putanje alata znai odredivanje potpunog skupa putanja i broja prolaza potrebnih za izvodenje obrade nad radnim komadom. Sastavni dio plana obrade, izmedu ostalog, ini i sekvenca zahvata i operacija, spisak alata kojima e se obrada izvoditi, nain stezanja, kao i reimi rezanja. Kvalitetna izrada plana obrade od vitalne je vanosti za ispravnost kreiranja CNC programa. Ova faza pripreme obrade na CNC mainama, oigledno, zahtijeva primjenu irih znanja iz oblasti obrade metala rezanjem. Na osnovu plana obrade pristupa se razradi detalja putanje alata. To, najprije, podrazumijeva izraunavanje x, y, z koordinata karakteristinih taaka na putanji, a zatim pisanje, verifikaciju i post-procesiranje programa. Izraunavanje koordinata taaka zasniva se na geometrijskim karakteristikama kontura radnog komada, uz primenu trigonometrijskih i aritmetikih funkcija. Prevoenje detaljnog plana obrade u program izvodi se primjenom raspoloivog programskog jezika, kada se programiranje vri runo, odnosno aktiviranjem odgovarajueg modula CAD/CAM softvera, kada se generisanje programa vri automatski. Veina jezika baziranih na ISO standardu imaju sintaksu izgradenu primjenom engleskih rei, to programerima olakava rad. Medutim, upravljake jedinice maina mogu koristiti samo kod nieg nivoa, pa je postprocesiranje, kojim se programi pisani u viim programskim jezicima (kao to je APT) prevode u kod nieg nivoa, neophodno. Prije putanja programa u rad na maini vri se verifikacija projektovane putanje alata, iscrtavanjem na ploteru ili prikazivanjem na ekranu raunara, u cilju identifikacije i otklanjanja eventualnih greaka i propusta. U integrisanom CAD/CAM okruenju simulacija kretanja alata, generisanje, verifikacija i post-procesiranje programa izvode se u okviru istog CNC modula. Pri tome bogata vizuelizacija prua dodatne pogodnosti, kao to su prikazivanje cijelog obradnog sistema, ukljuujui mainu, stezni pribor, pripremak, alate i dr., analizu pristupanosti lokacija za obradu, identifikaciju kolizije elemenata obradnog sistema, itd. Tada se animirano kretanje alata odvija u odnosu na pripremak i ostale elemente obradnog sistema, to olakava verifikaciju, a odgovarajuim sistemom boja i senenja oznaavaju sve relevantne karakteristike obradnog procesa. Pored ostalog, ovi sistemi posjeduju i baze upravljakih jedinica, pa post-procesirenje obezbeuje ne samo program nieg nivoa, ve i odgovarajui specifini format izabrane upravljake jedinice. Kreiranje plana obrade i pisanje programa za CNC mainu alatku treba da ima logian i metodoloki opravdan tok. S obzirom na veliku raznolikost inenjerskih zadataka u oblasti obrade metala rezanjem nije mogue sastaviti jedinstven spisak i redoslijed aktivnosti koje ovaj postupak obuhvata. Slijedea lista obuhvata najtipiniju grupu i redoslijed aktivnosti koja se moe sa manjim ili veim izmjenama primeniti na veliki broj praktinih problema: 1. prouavanje polaznih podataka i informacija (crtea ili modela), 2. definisanje pripremka, 3. izbor maine, 4. odreivanje karakteristika upravljake jedinice, 5. izbor i sekvenciranje zahvata i operacija, 6. izbor, priprema i postavljanje alata,
-5-

7. analiza (geometrije) radnog komada, 8. definisanje putanje alata, 9. izbor reima rezanja, 10. proraun putanje alata, 11. pisanje programa, 12. testiranje, korekcije i verifikacija programa, 13. post-procesiranje, 14. izrada dokumentacije, 15. eksploatacija, 16. arhiviranje. Programiranje CNC maina direktno je povezano sa upravljanjem kretanjem i radom maine, potujui cjelokupno obradno okruenje (radni prostor maine, rezni alati, pomoni pribori, itd.). Sami programski jezici imaju svoju sintaksu i semantiku koja se mora potovati.

-6-

3. CATIA V5
Computer Aided Three Dimensional Interactive Applications. (kompjuterski podrano trodimenziona interaktivna aplikacija) V5 je skraenica od verzije softvera. CATIA je razvijena od strane Dassault Systems u ranim 1980-im. Veoma brzo je postala svjetski lider to se tie kompjuterski podranog dizajniranja. Razlika od ranijih verzija ovog programa je to to se u potpunosti oslanja na MS Windows, i to koristi sve njegove prednosti. 3.1 CATIA-V5(opcije) Sve opcije koje CATIA nudi korisniku se nalaze u gornjem lijevom uglu pod opcijom START MENU.

Poseban osvrt na sve ove opcije u ovom diplomskom neu praviti jer bi to bio ogroman posao. Ovde u samo navesti ta nudi CATIA u svom dijelu NC Manufacturing.

4. NC Manufacturing ( numerika kontrola maina )


Glavni zadaci koje ovaj softver obezbjedjuje prilikom mainiranja su: - Odredjivanje oblika poetnog komada - Definisanje operacija na dijelovima pri mainiranju - Definisanje uslova mainiranja pri obradnom procesu - Vizuelizacija odstranjivanja vika materijala, prikaz obradnog procesa - Modifikovanje geometrije i popravljanje operacija mainiranja - Generisanje APT koda za maine

-7-

4.1 Toolbars( alati za rad )


U okviru ovog dijela izloiu alate koji se koriste kod obrade porina, odnosno alate koji su dostupni u opciji Surface machining Surface Machinig Workbench/ modul za obradu sloenih povrina Machining Patern/ putanja alata pri mainiranju Machining Axis System/ omoguava pravilan izbor osa pre poetka mainiranja Part Operation/ ubacuje u specifikacisko stablo novu operaciju nad nekim delom Manufacturing Program/ ubacuje u specifikacisko stablo novi program za mainiranje Roughing/ gruba obrada materijala
-8-

Sweeping/ fina obrada horizontalnih malih povrina Pencil/ oblik obrade materijala kod teko pristupnih mesta Zlevel/ obrada ne horizontalnih povrina Contour Driven/ konturna obrada materijala Spiral Milling/ vrsta glodanja horizontalnih povrina sa velikom tanou Pocketing/ ubacuje operaciju za pravljenje depa. Counturing/ ubacuje operaciju glodanja po konturi Driling/ ubacuje aksijalni mod u operaciju. Machining Process View/ pregled procesa mainiranja Machining Process/ proces mainiranja Drill Tool Change/ promena alata za buenje Machine Rotation/ alat koji dozvoljava rotaciju maine u odnosu na obradak Machine Instuction/ automatske instrukcije za mainiranje Machining Axis Change/ rotacija alata maine Post Processor Instruction/ post-procesorske instrukcije

-9-

5.Odreivanje mjera pripremka


Materijal . 2133 Grupa tabela 1.12 5.4 Mehanicka svojstva Pripremak je ipkasti polufabrikat.vrue valjan NT. Izbor dodataka za obradu Saglasno zadatim klasama za kvalitet povrine iz tabele 2.1.3 odredjuje se broj i vrsta potrebnih zahvata za svaku povrinu pa iz tabele 4.1.2:4.1.4 i 4.1.11 biraju dodaci za obradu: dodatak za poprenu grubu obradu eone povrine dodatak za poprenu grubu obradu eone povrine dodatak za grubu obradu cilindrine povrine dodatak za grubu obradu cilindrine povrine dodatak za grubu obradu cilindrcne povrine dodatak za finu obradu cilindrine povrine dodatak za finu obradu cilindrine povrine dodatak za finu obradu cilindrine povrine dodatak za odsijecanje-irina noa za odsijecanje B = 5 mm Raunske mjere pripremka Na osnovu izabranih dodataka za obradu raunske mjere polufabrikata su :

Iz tabele 4.4.10

Redoslijed operacija i zahvata

- 10 -

Zahvat 01 - Spoljanja poprena gruba obrada eone povrine Zahvat 02 Uzduna spoljanja gruba obrada na prenik i duinu Zahvat 03 Uzdua spoljasnja gruba obrada na precnik i duzinu Zahvat 04 Uzduna spoljanja gruba obrada na precnik i duzinu Zahvat 05 Uzduna spoljanja fina obrada na precnik Zahvat 06 Uzduzna spoljanja fina obrada na prenik Zahvat 07 Uzduzna spoljanja fina obrada na prenik Zahvat 08 Izrada navoja M 30x1na duini L = 55mm Zahvat 09 Odsijecanje predmeta sa noem za odsijecanje na preniku i odnosno na stvarni prenik odnosno na stvarni prenik odnosno na stvarni prenik i duinu i duinu i duinu

- 11 -

6.Izbor obradnog sistema


Iz tabele 6.11 bira se strug PH42 - CNCH sa sledeim karakteristikama Maksimalni prenik obradka Gv Du = 200 mm Maksimalni moment Snaga pogonskog motora Pm = 16 Kw Max.presjek drke noa 20 x 20 mm

- 12 -

7.Izbor alata
Obrada dijela se izvodi sa alatom od tvrdog metala gdje se koriste posebni draci sa ploicama Iz tb.5.12.1b. biraju se drai ploica Za pojedine zahvate je : Zahvat 01 dra tipa CSDP sa ploicom SPMR 09 05 08 FR Zahvat 02 dra tipa CTGP sa ploicom DPMR 16 07 08 FR Zahvat 03 dra tipa CTGP sa ploicom DPMR 16 07 08 FR Zahvat 04 dra tipa CTGP sa ploicom DPMR 16 07 08 FR Zahvat 05 dra tipa CTGP sa ploicom DPMR 16 07 04 FR Zahvat 06 dra tipa CTGP sa ploicom DPMR 16 07 04 FR Zahvat 07 dra tipa CTGP sa ploicom TPMR 16 07 04 FR Zahvat 08 dra tipa S66S tb.5.6.3a Zahvat 09 dra tipa FC 51.22 tb.5.5.1a Za uzdunu obradu bira se DP a za poprenu SP

- 13 -

8.IZBOR REIMA OBRADE PREKO FUNKCIJA OBRADLJIVOSTI

Zahvat 01 - Spoljanja poprena gruba obrada eone povrine

Korak s obzirom na otpornost drke noa

Specifina sila rezanja i parametri obradljivosti su :

Konstanta stezanja

Usvaja se korak / o jer maina nemoze nas broj obrtaja podnijeti tj on se mora nalaziti u intervalu masine gdje je maksimalni korak 1,42 mm / o Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

180 < 207,29 < 250


- 14 -

Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

Slika1 .Prikaz strategije obrade

- 15 -

Slika 2.Prikaz dijela u toku obrade

Slika 3. Izbor ploice

Slika 4 .Karakteristike nosaa ploice


- 16 -

Zahvat 02 Uzduna spoljanja gruba obrada na precnik i duzinu

odnosno na stvarni prenik

Korak s obzirom na otpornost drke noa

Specifina sila rezanja i parametri obradljivosti su :

Konstanta stezanja

Korak s obzirom na stabilnost ( krutost ) predmeta obrade

- 17 -

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine ( )

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

355 < 455,7 < 500 ( )

Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

- 18 -

Slika 5. Prikaz dijela nakon izvrene obrade

Slika 6.Geometrijske karakteristike ploice

Slika 7. Karakteristike nosaa ploica

- 19 -

Zahvat 03 Uzduna spoljanja gruba obrada na prenik D = 57,5 mm d = 39,3 mm Korak s obzirom na otpornost drke noa

Specifina sila rezanja i parametri obradljivosti su :

Konstanta stezanja

Korak s obzirom nastabilnost ( krutost ) predmeta obrade

- 20 -

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine ( )

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

Poeto je Tada se broj prolaza odredjuje kao ( ) ( )

Novi elementi reima obrade su

Mjerodavni broj obrtaja se nalazi izmedju 125 < 166,2 < 180 ( ) ( )

Prema tome je Glavno vrijeme obrade

- 21 -

Snaga se racuna kao

Slika 8. Prikaz dijela nakon izvrene obrade

Slika 9. Geometrijske karakteristike ploice

- 22 -

Slika 10. Karakteristike nosaa ploice

Zahvat 04 Uzduna spoljanja gruba obrada na prenik i duzinu

odnosno na stvarni prenik

Korak s obzirom na otpornost drke noza

Specificna sila rezanja i parametri obradljivosti su :

- 23 -

Konstanta stezanja

Korak s obzirom nastabilnost ( krutost ) predmeta obrade

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine ( )

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

Poto je Tada se broj prolaza odredjuje kao ( ) ( )


- 24 -

Novi elementi reima obrade su

Mjerodavni broj obrtaja se nalazi izmedju 500 < 554 < 710 ( ) ( )

Prema tome je Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

- 25 -

Slika 11.Prikaz dijela nakon izvrene obrade

Slika 12. Geometriske karakteristike ploice

Slika 13. Geometrijske karakteristike nosaa ploice


- 26 -

Zahvat 05 Uzduna spoljanja fina obrada na prenik Dodatak za finu obradu je

i duinu

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

500 < 505,6 < 710 ( )

Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

- 27 -

Slika 13.Prikaz dijela nakon izvrene fine obrade

Slika 14. Geometrijske karakteristike ploice za finu obradu

Slika 15. Geometrijske karalteristike nosaa

- 28 -

Zahvat 06 Uzduna spoljanja fina obrada na prenik Dodatak za finu obradu je

i duinu

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

1000 < 1032,7 < 1400 ( )

Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

- 29 -

Slika 16. Prikaz dijela nakon operacije 06

Slika 17. Geometrijske karakteristike ploice

Slika 18. Geometrijske karakteristike nosaa ploice

- 30 -

Zahvat 07 Uzduna spoljanja fina obrada na prenik Dodatak za finu obradu je

i duinu

Korak s obzirom na kvalitet obradjene povrine

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

1000 < 1190,5 < 1400 ( )

Glavno vrijeme obrade

Snaga se rauna kao

- 31 -

Slika 19. Prikaz dijela nakon zavrne obrade

Slika 20. Geometrijske karakteristike ploice

Slika 21. Geometrijske karakteristike nosaa

- 32 -

Zahvat 09 Izrada navoja M 30x1 na duini L = 55mm Zadata zavojnica je jednohodna z = 1 pa se uzimajuci no od tvrdog metala iz tabele 11.38 broj hodova za grubu obradu =2 odnosno za finu za korak zavojnice s = 1mm:dubina profila zavojnice je Izraz za brzinu rezanja u sluaju obrade sa noem od tvrdog metala je

Tabela 11.35 i 11.36

Broj obrtaja se odredjuje kao

Za finu obradu bit ce : Reimi za finu obradu su

- 33 -

Tabela 11.35 i 11.36

Broj obrtaja se odredjuje kao

Slika 22. Prikaz dijela nakon operacije narezivanje navoja

- 34 -

Slika 23.Prikaz ploice za narezivanje navoja

Slika 24. Geometrijske karakteristike nosaa ploice

- 35 -

Zahvat 10 Odsijecanje predmeta sa noem za odsijecanje na preniku B = 5 mm Korak se racuna kao

Specifina sila rezanja i parametri obradljivosti su : tb.mainska obrada za silu rezanja i parametre

Dra tipa FC51.22 tabela 5.5.1a sa sledecim karakteristikama b x h = 25 x 25 Konstanta stezanja 7

Broj obrtaja s obzirom na puno iskoritenje postojanosti alata

- 36 -

90 < 91,1 < 125 ( )

Glavno vrijeme obrade

M.Kalajdzic mm

Slika 24. Prikaz strategije obrade za operaciju odsijecanja

- 37 -

Slika 25. Geometrijske karakteristike ploice za odsijecanje

Slika 26. Geometrijske karakteristike nosaa ploice

- 38 -

GENERISANJE NC KODA U PROGRAMSKOM PAKETU CATIA V5R20

;====================================================== ;=== cPost Standard PP for SINUMERIK 840 D === ;====================================================== N10 G0 G90 G40 N20 ;=============== TOOL CHANGE ================= N30 ; DESC : N40 ;============================================= N50 T1 M06 Alat za poprenu obradu N60 D1 nalazi se na prvom mjestu N70 G0 G90 G40 G17 N80 F0 S0 N90 G64 SOFT N100 S70 M4 N110 G1 X31.567 Y0 Z16.952 F0.3 G95 N120 Z14.952 N130 Z0.4 F0.4 N140 X31.779 Z0.612 F0.8 N150 G0 Z16.952 N160 G0 X28.733 N170 G1 Z14.952 F0.3 N180 Z0.4 F0.4 N190 X28.945 Z0.612 F0.8 N200 G0 Z16.952 N210 G0 X25.9 N220 G1 Z14.952 F0.3 N230 Z0.4 F0.4 N240 X26.112 Z0.612 F0.8 N250 G0 Z16.952 N260 G0 X23.067 N270 G1 Z14.952 F0.3 N280 Z0.4 F0.4 N290 X23.279 Z0.612 F0.8 N300 G0 Z16.952 N310 G0 X20.233 N320 G1 Z14.952 F0.3 N330 Z0.4 F0.4 N340 X20.445 Z0.612 F0.8 N350 G0 Z16.952 N360 G0 X17.4 N370 G1 Z14.952 F0.3 N380 Z0.4 F0.4 N390 X17.612 Z0.612 F0.8 N400 G0 Z16.952 N410 G0 X14.567 N420 G1 Z14.952 F0.3 N430 Z0.4 F0.4 N440 X14.779 Z0.612 F0.8 N450 G0 Z16.952 N460 G0 X11.733 N470 G1 Z14.952 F0.3 N480 Z0.4 F0.4 N490 X11.945 Z0.612 F0.8 N500 G0 Z16.952 N510 G0 X8.9

- 39 -

N520 G1 Z14.952 F0.3 N530 Z0.4 F0.4 N540 X9.112 Z0.612 F0.8 N550 G0 Z16.952 N560 G0 X6.067 N570 G1 Z14.952 F0.3 N580 Z0.4 F0.4 N590 X6.279 Z0.612 F0.8 N600 G0 Z16.952 N610 G0 X3.233 N620 G1 Z14.952 F0.3 N630 Z0.4 F0.4 N640 X3.445 Z0.612 F0.8 N650 G0 Z16.952 N660 G0 X0.4 N670 G1 Z14.952 F0.3 N680 Z0.4 F0.4 N690 X0.612 Z0.612 F0.8 N700 ;=============== TOOL CHANGE ================= N710 ; DESC : N720 ;============================================= N730 T2 M06 Alat za uzduznu grubu obradu N740 D2 nalazi se na drugom mjestu N750 G0 G90 G40 G17 N760 G95 F0.8 S70 M4 N770 G64 SOFT N780 G1 X31.5 Y0 Z4.4 F0.3 N790 Z2.4 N800 Z-139.5 F0.4 N810 X31.712 Z-139.288 F0.8 N820 G0 Z4.4 N830 G0 X28.5 N840 G1 Z2.4 F0.3 N850 Z-139.5 F0.4 N860 X28.712 Z-139.288 F0.8 N870 X31.5 Z4.4 F0.3 N880 Z2.4 N890 Z-89.5 F0.4 N900 X31.712 Z-89.288 F0.8 N910 G0 Z4.4 N920 G0 X28.5 N930 G1 Z2.4 F0.3 N940 Z-89.5 F0.4 N950 X28.712 Z-89.288 F0.8 N960 G0 Z4.4 N970 G0 X25.5 N980 G1 Z2.4 F0.3 N990 Z-89.5 F0.4 N1000 X25.712 Z-89.288 F0.8 N1010 G0 Z4.4 N1020 G0 X22.5 N1030 G1 Z2.4 F0.3 N1040 Z-89.5 F0.4 N1050 X22.712 Z-89.288 F0.8 N1060 G0 Z4.4 N1070 G0 X19.5 N1080 G1 Z2.4 F0.3 N1090 Z-89.5 F0.4

- 40 -

N1100 N1110 N1120 N1130 N1140 N1150 N1160 N1170 N1180 N1190 N1200 N1210 N1220 N1230 N1240 N1250 N1260 N1270 N1280 N1290 N1300 N1310 N1320 N1330 N1340 N1350 N1360 N1370 N1380 N1390 N1400 N1410 N1420 N1430 N1440 N1450 N1460 N1470 N1480 N1490 N1500 N1510 N1520 N1530 N1540 N1550 N1560 N1570 N1580 N1590 N1600 N1610 N1620 N1630 N1640 N1650 N1660 N1670

X19.712 Z-89.288 F0.8 X31.5 Z4.4 F0.3 Z2.4 Z-59.5 F0.4 X31.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X28.5 G1 Z2.4 F0.3 Z-59.5 F0.4 X28.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X25.5 G1 Z2.4 F0.3 Z-59.5 F0.4 X25.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X22.5 G1 Z2.4 F0.3 Z-59.5 F0.4 X22.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X19.5 G1 Z2.4 F0.3 Z-59.5 F0.4 X19.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X16.5 G1 Z2.4 F0.3 Z-59.5 F0.4 X16.712 Z-59.288 F0.8 G0 Z4.4 G0 X13.5 G1 Z2.4 F0.3 Z0.207 F0.4 X13.712 Z0.419 F0.8 ;=============== TOOL CHANGE ================= ; DESC : ;============================================= T3 M06 Alat za uzdunu finu obradu D3 nalazi se na treem mjestu G0 G90 G40 G17 G95 F0.8 S70 M4 G64 SOFT G1 X31.4 Y0 Z4.3 F0.3 Z2.3 Z-139.6 F0.4 X31.612 Z-139.388 F0.8 G0 Z4.3 G0 X28.4 G1 Z2.3 F0.3 Z-139.6 F0.4 X28.612 Z-139.388 F0.8 G0 Z4.3 G0 X25.4 G1 Z2.3 F0.3 Z-89.6 F0.4 X25.612 Z-89.388 F0.8 G0 Z4.3

- 41 -

N1680 N1690 N1700 N1710 N1720 N1730 N1740 N1750 N1760 N1770 N1780 N1790 N1800 N1810 N1820 N1830 N1840 N1850 N1860 N1870 N1880 N1890 N1900 N1910 N1920 N1930 N1940 N1950 N1960 N1970 N1980 N1990 N2000 N2010 N2020 N2030 N2040 N2050 N2060 N2070 N2080 N2090 N2100 N2110 N2120 N2130 N2140 N2150 N2160 N2170 N2180 N2190 N2200 N2210 N2220 N2230 N2240 N2250

G0 X22.4 G1 Z2.3 F0.3 Z-89.6 F0.4 X22.612 Z-89.388 F0.8 G0 Z4.3 G0 X19.4 G1 Z2.3 F0.3 Z-89.6 F0.4 X19.612 Z-89.388 F0.8 G0 Z4.3 G0 X16.4 G1 Z2.3 F0.3 Z-59.6 F0.4 X16.612 Z-59.388 F0.8 G0 Z4.3 G0 X13.4 G1 Z2.3 F0.3 Z0.166 F0.4 X13.612 Z0.378 F0.8 ;=============== TOOL CHANGE ================= ; DESC : ;============================================= T4 M06 Alat za narezivanje navoja D4 nalazi se na etvrtom mjestu G0 G90 G40 G17 G95 F0.8 S70 M4 G64 SOFT ;=============== TOOL CHANGE ================= ; DESC : ;============================================= T5 M06 Alat za odsijecanje D5 nalazi se na petom mjestu G0 G90 G40 G17 G95 F0.8 S70 M4 G64 SOFT G1 X37.2 Y0 Z-144.3 F0.3 X35.2 X1.2 X37.2 F0.8 G0 Z-145.3 G1 X35.2 F0.3 X1.2 F0.4 X1.412 Z-145.088 F0.8 G0 X37.2 G0 Z-146.3 G1 X35.2 F0.3 X1.2 F0.4 X1.412 Z-146.088 F0.8 G0 X37.2 G0 Z-147.3 G1 X35.2 F0.3 X1.2 F0.4 X1.412 Z-147.088 F0.8 G0 X37.2 G0 Z-148.3 G1 X35.2 F0.3 X1.2 F0.4 X1.412 Z-148.088 F0.8

- 42 -

N2260 G0 X37.2 N2270 M5 M9 N2280 M30

Prikaz vanijih naredbi u koje se spominju u NC kodu T1 D1 N F X Z M30 S G90 M06 G40 G95 G03 M01 Pozicija na kojoj je alat Broj korekcije alata Referentna taka alata Posmak Koordinate maine po X - osi Koordinate maine po Z - osi Kraj programa Naredba za brzinu rezanja u okretajima / min Apsolutni mjerni sistem Naredba za izmjenu alata Iskljucena kompenzacija alata Naredba za posmak u mm / obrtaju Kruno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki sata Uvjetni stop

Prikaz svih naredbi vezanih za NC kod M strojna nulta taka (Machine zero point) Pozicija ove take se ne moe mijenjati. Odreena je od strane proizvoaca NC stroja. Ona je ishodite koordinatnog sistema. W Nulta taka obratka (Workpiece zero point) Taka vezana za obradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade. N Referentna taka alata (Tool mount reference point) Pocetna taka od koje se mjere svi alati. Lei na osi draca alata. Odreena je od strane proizvoaa i ne moe se mijenjati. R Referentna taka stroja (Reference point) Toaka u radnom podrucju stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidacima. Pozicija se prijavljuje kontrolnom ureaju cim se klizaci priblie taki R F- brzina kretanja alata - pomak, posmak I - kruna funkcija - paralelna sa osi X J - kruna funkcija - paralelna sa osi Y K - kruna funkcija - paralelna sa osi Z N- redni broj naredbe T - broj alata X- gibanje po osi X Z -gibanje po osi Z G0 ili G00. linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu G1 ili G01. linearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu G2 ili G02. kruno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu G3 ili G03. kruno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki sata G4. vrijeme cekanja

- 43 -

G17. izbor radne povrine XY G18. izbor radne povrine XZ G19. izbor radne povrine YZ G40. iskljucena kompenzacija alata G41. ukljucena kompenzacija alata LIJEVA G42. ukljucena kompenzacija alata DESNA G54. odreena W referentna (nulta) taka G55. odreena W referentna (nulta) taka G56. odreena W referentna (nulta) taka G57. odreena W referentna (nulta) taka G70. mjerni sistem u inchima G71. mjerni sistem u milimetrima G90. apsolutni mjerni sistem G91. inkrementni mjerni sistem G94. naredba za posmak u mm/min G95. naredba za posmak i mm/okretu G96. konstantna brzina rezanja ukljucena G97. konstantna brzina rezanja iskljucena M0. bezuvjetni stop M1. uvjetni stop M2. naredba zavretak glavnog programa M3. rotacija vretena u smjeru kazaljke na satu M4. rotacija vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu M5. zaustavljanje rotacije vretena M6. naredba za izmjenu alata M17. naredba za povratak iz podprograma M30. naredba zavretak glavnog programa T. naredba za odabir alata tj. pozicije na kojoj je alat D. broj korekcije alata F. naredba za posmak kod glodanja u mm/min S. naredba za brzinu rezanja u okretajima/min

- 44 -

8.Zakljuak
Ulaganje u CAD/CAM rjeenja je ozbiljan poduhvat (posao).Odabir odgovarajueg proizvoda direktno utie na metode mainiranja a esto odreuje produktivnost i profitabilnost odreene kompanije.U dananjem svijetu proizvodnja je poboljana lakoom upotrebe (rada), automatizovanjem, pojednostavljivanjem, inoviranjem (stalnim unoenjem novina) i radom. U dananjem visoko takmiarskom industrijskom okruenju, postii pogodak iz prvog ini veliku razliku. Postizanje profita ili gubitak, vrhunski proizvod ili srednjeklasni -ukratko, dominacija na tritu ili aktivno uee u njoj-sve to odreuje odnosno poboljava brzina i tanost prevoenja ideja (dizajna) u proizvod. Mane dananjih tehnologija u odnosu na nekadanje tehnologije su male odnosno nikakve. Ali ono to jeste problem kod dananjih tehnologija jeste cijena. Cijena tehnologija, pri tom raunajui u tehnologije kako softverska reenja tako i tehnika reenja, je velika. to je tehnologija mlaa njena cijena je vea. To je najvei problem kod dananjih tehnologija. S druge strane, prednosti koje se dobijaju korienjem savremenih tehnologija su ogromne. Laki je rad sa savremenim tehnologijama, njihov interfejs je poboljan, komande su olakane, obuka za rad na novim tehnologijama je kraa itd. Sve ovo ide u prilog dananjem razvitku jer poboljanje na bilo kom polju skoro da uslovljava poboljanje na drugim poljima. Ono to smo dobili sa razvijanjem CAD/CAM tehnologija je brzina, odnosno ogromna koliina vremena koja se utedi prilikom korienja ovih tehnologija. isto primjera radi, iskusni ininjer koji se due vreme bavi CAD/CAM tehnologijama, primjerer koji sam ja objasnio sa dizajnom i kompletnom dokumentacijom NC koda uz pomo raunara moe da zavri za tri do etiri sata. Sa druge strane ininjer koji ne koristi prednosti ovih tehnologija ve sve obavlja runo morao bi da potroi skoro 24 asa svog radnog vremena za dobijanje sve komletne dokumentacije koju ove tehnoloije pruaju automatski. Mislim da je ovo najbolji primer koliko znae ove tehnologije i da je svaka mana, pa makar ona bila i u cijeni, suvie bezazlena u odnosu na ono to se dobija korienjem ovih tehnologija.

- 45 -

- 46 -

You might also like