A

Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2012./2013.
HRVAT5K
IZK
HRVATSKI 2013.indd 1 8.1.2013 12:48:42
2
Struna radna skupina za izradu ispitnih materijala iz Hrvatskoga jezika:
Sandra Breka-Ovar, prof., Gimnazija Josipa Slavenskog akovec
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
Sunica Podoreki, prof., Medicinska kola Varadin
Davor Tanocki, prof., III. gimnazija, Osijek
dr. sc. Sanda Lucija Udier, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku
Struni konzultanti za izradu ispitnih materijala iz Hrvatskoga jezika:
dr. sc. Lana Hudeek, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
dr. sc. Dean Slavi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku.
HRVATSKI 2013.indd 2 8.1.2013 12:48:42
3
Sadraj
Uvod ................................................................................................5
1. VIA RAZINA ISPITA ...........................................................6
1.1. Podruja ispitivanja ..................................................6
1.2. Struktura ispita ...........................................................6
1.2.1. kolski esej ...........................................................6
1.2.2. Knjievnost i jezik...............................................7
1.3. Obrazovni ishodi ........................................................8
1.4. Tehniki opis ispita ................................................ 11
1.4.1. Trajanje ispita.................................................... 11
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 11
1.4.3. Pribor ................................................................ 12
1.5. Opis bodovanja ........................................................ 12
1.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
kolskoga eseja ................................................. 12
1.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika .......................................... 14
1.6. Vrste zadataka ......................................................... 14
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka .......................... 14
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej ............ 14
1.6.1.2. Usporedna ralamba
dvaju ili vie tekstova ..................... 16
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 19
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora ....... 23
1.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora
s dopunjavanjem ............................................ 24
1.6.4. Primjer zadatka povezivanja ...................... 24
2. OSNOVNA RAZINA ISPITA ............................................ 25
2.1. Podruja ispitivanja ............................................... 25
2.2. Struktura ispita ........................................................ 25
2.2.1. kolski esej ........................................................ 25
2.2.2. Knjievnost i jezik............................................ 26
2.3. Obrazovni ishodi ..................................................... 27
2.4. Tehniki opis ispita ................................................ 30
2.4.1. Trajanje ispita.................................................... 30
2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 30
2.4.3. Pribor ................................................................ 31
2.5. Opis bodovanja ........................................................ 31
2.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
kolskoga eseja ................................................. 31
2.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika .......................................... 33
2.6. Vrste zadataka .......................................................... 33
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka .......................... 33
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej ............ 33
2.6.1.2. Usporedna ralamba
dvaju ili vie tekstova ..................... 35
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 37
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora ....... 39
2.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora
s dopunjavanjem ............................................ 40
2.6.4. Primjer zadatka povezivanja ...................... 40
3. PRIPREMA ZA ISPIT ......................................................... 41
HRVATSKI 2013.indd 3 8.1.2013 12:48:42
4
HRVATSKI 2013.indd 4 8.1.2013 12:48:42
5
Uvod
Hrvatski je jezik na dravnoj maturi obavezan predmet.
Pristupnik
1
moe polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na
vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika
temeljni je dokument ispita u kojem su navedeni
i objanjeni sadraji, kriteriji i naini ispitivanja i
vrjednovanja na vioj i osnovnoj razini u kolskoj
godini 2012./2013.
Via razina ispita iz Hrvatskoga jezika usklaena je s
Nastavnim planom i programom za gimnazije
2
. Oni
pristupnici koji su sluali Hrvatski jezik prema ostalim
nastavnim programima, trebaju ako ele polagati
viu razinu, proiriti steeno znanje sadrajima
gimnazijskoga nastavnog programa sluei se
dodatnom odobrenom literaturom.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
strukovnim kolama
3
.
Ispitni katalog podijeljen je u dva dijela od kojih se
svaki odnosi na jednu od navedenih razina.
Svaka je razina ispita opisana u est poglavlja.
U prvome se poglavlju (Podruja ispitivanja) openito
navode ispitne cjeline i podruja ispitivanja.
U drugome poglavlju (Struktura ispita) opisana je
okvirna struktura ispita prema ispitnim cjelinama s
obzirom na trajanje, udio pojedine cjeline u ispitu i
polazni sadraj (tekst). U tome su poglavlju ukratko
opisani sadraji ispitivanja, kljuna znanja i vjetine te
1
Termin pristupnik u tekstu Kataloga ima ope znaenje te se odnosi
i na pristupnice i na pristupnike.
2
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, broj 2,
kolske novine, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
3
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11,
Zagreb, lipnja 1997.
struktura svake ispitne cjeline (kolski esej i Knjievnost
i jezik). U treem je poglavlju (Obrazovni ishodi)
podrobno navedeno koje sadraje pristupnik mora
znati i razumjeti u svakoj ispitnoj cjelini, te to mora
moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit.
U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno
je trajanje svake ispitne cjeline, opisan je izgled ispita i
objanjen je nain njegova rjeavanja.
U petome poglavlju (Opis bodovanja) podrobnije su
opisani kriteriji i kategorije za vrjednovanje kolskoga
eseja te su ukratko opisani kriteriji za bodovanje druge
cjeline.
U estome se poglavlju (Vrste zadataka) nalaze upute i
primjeri svih vrsta zadataka koji se nalaze u ispitu.
HRVATSKI 2013.indd 5 8.1.2013 12:48:42

1. VIA RAZINA ISPITA

1.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan
zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.
1.2. Struktura ispita
Svaka ispitna cjelina ima 50% udjela u ukupnome uspjehu na ispitu. U Tablici 1. prikazana je struktura ispita iz
Hrvatskoga jezika na vioj razini.
Tablica 1. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini
Ispitna
cjelina
Naziv Trajanje Udio u ocjeni Pribor Prilozi
1. kolski esej 160 minuta 50%
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom
ulomak (ili vie njih) teksta s
popisa knjievnih ispitnih djela
2. Knjievnost i jezik 80 minuta 50%
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta
Ukupno 240 minuta 100%
1.2.1. kolski esej
Pristupnik treba napisati kolski esej ograniene duljine na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski
esej treba imati od 400 do 600 rijei.
U ispitu iz Hrvatskoga jezika mogue su tri vrste kolskoga eseja:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Pristupniku e na ispitu biti zadan jedan zadatak za kolski esej koji se odnosi na jednu od triju navedenih
vrsta kolskoga eseja.
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica kojima se odreuju
zahtjevi prema kojima pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskom eseju, bez obzira
na vrstu, uvijek biti ponuen bar jedan knjievni tekst, odnosno pjesma ili ulomak s popisa knjievnih ispitnih
djela. Uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe biti zadan
HRVATSKI 2013.indd 6 8.1.2013 12:48:42
7
i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili knjievnim kontekstom
zadanoga ispitnog djela.
Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja
(Tablica 3.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski esej nalazi se na 8. stranici.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze se na stranicama od 14. do 22.
Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.
1.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 2. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika.
Tablica 2. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
Podruje
ispitivanja
Polazni tekst Vrsta zadataka
Broj
zadataka
Broj
bodova
1. Knjievnost sedam polaznih tekstova zadatci viestrukoga izbora 35 35
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta
zadatci viestrukoga izbora
s dopunjavanjem
3 3
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 7 7
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci povezivanja 2 10
2. Jezik zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 25 25
Ispit druge ispitne cjeline ukupno sadri 72 zadatka i nosi 80 bodova.
Ispit druge ispitne cjeline sastoji se od dvaju dijelova i podijeljen je prema podrujima ispitivanja.
Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjerava se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te se sastoji:
a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izbora
b) od triju zadataka viestrukoga izbora s dopunjavanjem koji nisu vezani uz polazni tekst
c) od sedam zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekst
d) od dvaju zadataka povezivanja koji nisu vezani uz polazni tekst.
Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.
HRVATSKI 2013.indd 7 8.1.2013 12:48:43
8
1.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi
ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik
mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno
rijeio ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga
standardnog jezika.
U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da
samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu
i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta.
Od pristupnika se oekuje da zna:
sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te
sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zakljuak)
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
strukturirano izlagati u zadanim veliinama
(vrijeme i broj rijei)
prikladno rabiti struno nazivlje
potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i
primjerima (citati ili parafraze)
objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga
teksta
nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,
strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti
slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima
povezivati steena knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska znanja
4
s ponuenim tekstom
4
Na 9. i 10. str. odreeno je koja se sve knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska znanja oekuju od pristupnika na vioj razini.
vladati normama hrvatskoga standardnog jezika
5

povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno
sastaviti kolski esej prema ponuenim smjernicama
uskladiti stil pisanja s namjenom teksta
pisati itko i uredno.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2012./2013. za viu razinu ispita su:
1. Camus, Albert, Stranac
2. Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg
3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna
4. Dri, Marin, Dundo Maroje
5. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary
6. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera
7. Kafka, Franz, Preobrazba
8. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi
9. Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza
10. Marinkovi, Ranko, Ruke
(novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah)
11. Poe, Edgar Allan, Crni maak
12. Salinger, Jerome David, Lovac u itu
13. Sofoklo, Antigona
14. imi, Antun Branko, Preobraenja
15. oljan, Antun, Kratki izlet.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst u ispitu moe
biti zadan i tekst autora koji nije naveden u popisu
knjievnih ispitnih djela za kolski esej ili neknjievni
tekst, ali e se na temelju toga teksta ispitivati opa
znanja iz teorije knjienosti, povijesti knjievnosti ili
jezika te razumijevanje teksta.
5
Na 10. i 11. str. odreeno je koja se jezina znanja i vjetine oekuju
od pristupnika na vioj razini.
HRVATSKI 2013.indd 8 8.1.2013 12:48:43
9
Knjievnost i jezik
Knjievnost
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Od pristupnika se oekuje da zna:
prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike
hrvatske i svjetske knjievnosti
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih
tekstova
razumjeti specifnosti stvaralatva pojedinoga
autora
prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i
vrsta
razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) knjievnosti (vremenske
odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka
do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice,
predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do
suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
razlikovati i usporediti poetike i estetike
knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do
suvremene knjievnosti
razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske
civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni
tekstovi predvieni programima)
interpretirati: Homer, Ilijada, Odiseja; Sofoklo,
Antigona, Kralj Edip
interpretirati: Plaut, krtac; Vergilije, Eneida
poznavati tekst Baanske ploe te razumjeti vanost
Baanske ploe za hrvatsku kulturu
razumjeti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati
Petrarkin sonet i petrarkistiki stil
interpretirati: Dante Alighieri, Boanstvena komedija,
Pakao; Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco
Petrarca, Kanconijer
interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel
de Cervantes, Don Quijote
poznavati stvaralatvo Marka Marulia i
Marina Dria
interpretirati: Marko Maruli, Judita; Petar
Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin
Dri, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zorani,
Planine
interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal
Luci, iko Meneti i Dore Dri
razumjeti tematiku rasute baine i turske
opasnosti (Juraj igori, Marko Maruli i Petar
Zorani)
razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti i
ljubavi
poznavati stvaralatvo Ivana Gundulia i
interpretirati djela Suze sina razmetnoga i Dubravka
poznavati i razumjeti geografsku, tematsku i
anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka
interpretirati: Jean Racine, Fedra; Voltaire, Candide
razumjeti tematsku specifnost hrvatskoga
prosvjetiteljstva
interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje
mladoga Werthera; Edgar Allan Poe, Crni maak
razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome
preporodu i interpretirati liriku Petra Preradovia
poznavati stvaralatvo Ivana Maurania i
interpretirati djelo Smrt Smail-age engia
HRVATSKI 2013.indd 9 8.1.2013 12:48:43
AO
poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti
njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti
19. st. te interpretirati djela Zlatarovo zlato i
Prijan Lovro
interpretirati: Honor de Balzac, Otac Goriot;
Gustave Flaubert, Gospoa Bovary; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj,
Kabanica
interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav
Novak, Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Tena
interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia
interpretirati: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
interpretirati: Henrik Ibsen, Nora
interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i
Vladimira Vidria
razumjeti obiljeja dijalektalnoga pjesnitva
hrvatske moderne
interpretirati: Milan Begovi, Bez treega; Antun
Gustav Mato, Cvijet sa raskra, Camao; Milutin
Cihlar Nehajev, Bijeg
interpretirati: Marcel Proust, Combray; Franz Kafka,
Preobrazba
razumjeti obiljeja moderne lirike
interpretirati: Luigi Pirandello, est lica trai autora;
Samuel Beckett, U oekivanju Godota
interpretirati liriku Antuna Branka imia
poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i
interpretirati njegova djela: Baraka pet be, Gospoda
Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Lirika
interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i
Dragutina Tadijanovia
interpretirati: Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger,
Lovac u itu
interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun i
Josipa Pupaia
interpretirati: Ranko Marinkovi, Ruke (zbirka)
poznavati stvaralatvo i interpretirati poeziju Ivana
Slamniga i Slavka Mihalia
interpretirati: Antun oljan, Kratki izlet; Ivan Aralica,
Psi u trgovitu.
Jezik
U podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika
se oekuje da zna:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu, Babi-Finka-Mogu, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.,
4. izdanje)
razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i
grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na
primjerima
na primjerima prepoznati i razumjeti sljedee
glasovne promjene:
sibilarizaciju
palatalizaciju
jotaciju
nepostojano a
vokalizaciju
jednaenje glasova po mjestu tvorbe
jednaenje glasova po zvunosti
gubljenje glasova
alternacije ije/je/e/i
HRVATSKI 2013.indd 10 8.1.2013 12:48:43
AA
razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga
teksta
prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,
kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti
njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi, odnos prema
standardu te poloaj etnografskih dijalektizama u
standardnome jeziku
razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj
knjievnosti i pokuaje grafjskoga ujednaavanja
razlikovati gramatike kategorije promjenjivih
vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid,
nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
prosuditi stilsku obiljeenost glagolskih i imenskih
oblika
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
spojeva rijei (sronost, upravljanje, pridruivanje)
te ih prepoznati na primjerima
analizirati reenino ustrojstvo:
predikat
subjekt
objekt
prilone oznake
atribut i apoziciju
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike pojmove:
metaforu
metonimiju
sinonime
antonime
homonime
arhaizme i historizme
antroponime
toponime
razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome
jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim
jezicima
razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati
vrste posuenica i pravilno pisati posuenice
razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice
razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga
jezika.
1.4. Tehniki opis ispita
1.4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Hrvatskoga jezika pie se ukupno 240 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od drugoga dijela i pie se ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) pie se ukupno
80 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www. ncvvo.hr).
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista
za ocjenjivae.
HRVATSKI 2013.indd 11 8.1.2013 12:48:43
A2
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i
upute za pisanje kolskoga eseja.
U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak
za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik moe rabiti list za koncept tijekom pisanja,
ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati na list
za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik s polaznim tekstovima,
uputama i zadatcima te listom za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst upute.
Za svaku je vrstu zadataka navedena uputa za
rjeavanje. Vano je pozorno proitati upute za
rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
1.4.3. Pribor
Pribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju
dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka
kojom se pie plavom ili crnom bojom.
1.5. Opis bodovanja
Najvii broj bodova koji pristupnik moe postii je 160.
1.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
kolskoga eseja
Uspjeno napisan kolski esej u prvoj ispitnoj cjelini
donosi najvie 80 bodova jer se stvaran najvii broj
bodova (40) iz psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni
ocjenjivai prema jasno utvrenim mjerilima.
U svakome kolskom eseju vrjednuje se:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
U Tablici 3. prikazano je to podrazumijeva svaka
od navedenih sastavnica vrjednovanja, najvii broj
bodova i njihov postotni udio.
HRVATSKI 2013.indd 12 8.1.2013 12:48:43
A3
Tablica 3. Temeljne sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja na vioj razini
Oznaka
Element
vrjednovanja
Opisivai Broj bodova
Postotni udio
elementa u
ukupnome broju
bodova
a
Poznavanje i
razumijevanje teksta
A1
prepoznati obiljeja polaznoga
teksta/tekstova
2
50%
A2
navesti kljune sadrajne podatke i
strukturu
4
A3
razumjeti i problematizirati polazni
tekst/djelo u cjelini
6
A4 potkrijepiti tvrdnje 4
A5
sintetizirati argumente, stavove i
itateljsko iskustvo
4
b Povezanost teksta
B1 sadrajno oblikovanje 1
15%
B2 smislenost i loginost 4
B3 prikladan stil 1
c
Uporaba hrvatskoga
standardnog jezika
C1 sintaktika tonost 4
35%
C2 pravopisna tonost 6
C3 morfoloka tonost 2
C4 leksika tonost 2
UKUPNO 40 100%
HRVATSKI 2013.indd 13 8.1.2013 12:48:43
A4
Posebne situacije u vrjednovanju
kolski esej ne e se vrjednovati i dobit e nula (0)
bodova:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje od 10% od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
Za svaki esejski zadatak izrauje se precizna ljestvica
bodova za pojedine opisivae.
1.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
1.6. Vrste zadataka
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor
i obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora i za
zadatke viestrukoga izbora s dopunjavanjem.
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan
nain rjeavanja zadatka, broj rijei i sl.), polaznoga
teksta ili tekstova te smjernica za pisanje kolskoga
eseja.
U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve
tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na
dravnoj maturi, a to su:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
djela navedenih za kolsku godinu 2012./2013. Esejski
zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela na 8. stranici.
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej
U interpretativnome kolskom eseju polazni tekst
je pjesma ili ulomak iz proznoga ili dramskoga
knjievnog djela s popisa knjievnih ispitnih djela
navedenih na 8. stranici.
Ponueni tekst popraen je metodikim
instrumentarijem, odnosno podatcima o naslovu,
autoru i, ako je potrebno, kontekstualnim
napomenama kojima se ponuenomu ulomku
upotpunjuje smisao.
Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 14 8.1.2013 12:48:43
A5
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
U crnoj svili on je tu enu jedamput davno, prije mnogo godina, neobino intenzivno doivio u onoj
udnoj zlatnoj kavani kad je ekao na nju itav dan. Onda je tu enu prvi puta ugledao umornu i staru,
a danas, trideset i etiri godine poslije onoga dogaaja on je mnogo umorniji i stariji od nje. I koliko god
to nije odgovaralo stvarnosti, ona njegova davna spoznaja da je njeno lice klaunsko, bijelo, kao branom
namazano, sve je vie dolazila do izraaja pod njegovim kistom to je dublje ulazio u sliku. Njeno makasto
kreveljenje, prenavljanje, njena namjetena ljubaznost, protuprirodan, izvjetaen smijeh, njena laljiva
pretvorljivost i namjetena katolika treoredaka skromnost, sve su to bile duhovne naslage u koje je
prodirao snimajui masku te ene u crnoj svili pred sobom, kao da je posmrtna. Pod osnovnim potezom
njegove ruke ostala je ta blijeda maska kao podloga blijedog klaunskog obraza u crnoj svili sa starinskim
broem. Zarezi oko usana neobino strastveni, oi ive, velike, upale, gorue, a pod tim tamnim oima
umorni podonjaci, kao sjenke poroka. A iza toga jedno umorno lice, nenaravno, neprirodno, lano, lice
zapravo majmunsko, neobine, zguvane, nervozne fziognomije. Prva dva dana, dok je to lice bilo jo pod
koprenom nabaenosti, u foteci prvog poteza, pod masom neizdiferencirane boje, dok su se samo nazirali
mutni obrisi, a sve je jo izgledalo na konvencionalnu distancu, stara je bila zadovoljna i odobravala je
frazama koje su graniile sa zanosom. Ali poslije, kada je taj kist pod rukom njenog sina poeo sve ivlje da
zalazi pod kou, kada se pod tim otrim dlakama rastvarala epiderma kao pod britvom, kada su se rastapale
boje pod prodirnom snagom pogleda, ona je pred tim obrazom u crnoj svili na platnu, to je tamo nastajao
pod rukom slikarskom, postajala sve nemirnijom. to je taj kist namoen u terpentin sve vie skidao s toga
lica sve lutkasto, nainjeno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu minke pod tim potkonim tajnama,
to se tu sve vie, kao pod anatomskim noem, razrezivalo i skalpiralo jedno potajno skriveno lice, njena je
zlovolja sve vie rasla. Ona je postajala nervoznom, nju su poele muiti njene poslijepodnevne glavobolje,
ona je izostajala zbog raznih smetnja, a konano jednog jutra, prije posla, kada je Filip puei svoju prvu
cigaretu i sav zadubljen u svoje platno (koje je ve poelo da ga privlai) i zaboravio da ga mati eka, ona je
htjela neto da mu kae, ali nije dospjela dalje od prvih rijei. Iz nje je provalio pla, grevito i iskreno.
HRVATSKI 2013.indd 15 8.1.2013 12:48:43
A
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Predstavite Krlein knjievni rad u kontekstu
hrvatske knjievnosti s naglaskom na romansijersko
stvaralatvo. Smjestite ulomak u kontekst romana.
Navedite koje su okolnosti obiljeile Filipovu osobnost
ve u najranijim godinama te svoje tvrdnje potkrijepite
navodima iz polaznoga teksta.
Izdvojite i opiite kako se sjeanje na majku iz
djetinjstva ostvaruje na Filipovoj slici.
Obrazloite stvaralaki problem koji mui Filipa.
Uoite i opiite tehniku introspekcije i simultanosti
vremena u polaznome tekstu. Protumaite Filipov
probueni stvaralaki interes pri slikanju majina
portreta. Objasnite zato se majka rasplakala.
Usporedite lik Filipa Latinovicza i lik ure Andrijaevia
iz Nehajevljeva romana Bijeg.
1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie
tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice
tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna
vrsta, stilsko razdoblje itd.
I u ovome zadatku pristupnik treba izraziti svoj osobni
stav koji se temelji na njegovoj knjievnoj naobrazbi.
Od pristupnika se oekuje da uoi problem, slinosti i
razlike izmeu ponuenih tekstova.
Dakle, valja promiljeno proitati ponuene tekstove
i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu meu
tekstovima. I u ovome zadatku uz ponuene tekstove
naveden je metodiki instrumentarij, odnosno podatci
o naslovu i autoru, a ako je potrebno, navedene su
kontekstualne napomene kojima se ponuenomu
ulomku upotpunjuje smisao.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 16 8.1.2013 12:48:43
A7
Prvi tekst
Marin Dri, Dundo Maroje (drugi in)
MAROJE: (...) signor Marino! Metre! Signor! U kolajini! U velutu! Gdje mi su dukati, moje pet tisu,
manigodo jedan? S zlijem enami? Ne odgovara? Dukate mi moje, dukate, ribaode jedan!
Bjei, ne odgovara, pse jedan?
MARO: Tko ste vi, dobri ovjee? to elite?
MAROJE: to elite?!
MARO: Ne poznam vas, idite zbogom!
MAROJE: Ajme! ini me se ne znat!
MARO: Ovaj je lud!
MAROJE: Nee da me pozna, ribaode? Da eka!
MARO: Oruje! S orujem! Gospodine kapetane, ovaj me eli ubiti!
KAPETAN: Dr ga, dr ga!
BIRI: Miruj, daj ovamo taj no!
MAROJE: Pustite me da ubijem ribaoda jednoga!
KAPETAN: Odvedite ga u tamnicu, tamo emo ga dobro izlijeiti od ludosti.
HRVATSKI 2013.indd 17 8.1.2013 12:48:43
A8
Drugi tekst
Honor de Balzac, Otac Goriot
Lijenik je stigao u osam i po i, premda se nije izjasnio osobito povoljno, nije mislo ni da e smrt
nastupiti odmah. Najavio je naizmjenine uzmahe i padove o kojima e ovisiti starev ivot i razum.
Bilo bi mu bolje odmah umrijeti, na kraju je rekao lijenik.
Eugne je prepustio iu Goriota Bianchonovoj skrbi te krenuo odnijeti gi de Nucingen alosne
vijesti koje bi, za njegovu duu, jo proetu obiteljskim dunostima, trebale onemoguiti svako veselje.
Recite joj neka se ipak dobro zabavi, doviknuo mu je ia Goriot; izgledao je kao da
spava, no u trenu kad je Rastignac izlazio, podigao se u sjedei poloaj.
Mladi se ovjek pojavio kod Delphine duboko potresen, i naao je poeljanu i obuvenu; nedostajala
je samo jo plesna haljina. (...)
Kako, niste odjeveni? rekla je.
Ali gospoo, va otac...
Opet moj otac, uskliknula je prekidajui ga. Ali neete me valjda uiti to dugujem svojemu
ocu. Poznajem ja oca ve dugo. Ni rijei vie, Eugne. Sluat u vas tek kad se odjenete. Thrse je sve
pripremila u vaem stanu; moja koija je spremna, uzmite je; vratite se. Priat emo o mojemu ocu idui
na bal. Treba krenuti rano; ako zapadnemo u kolonu koija, bit emo sretni ako se pojavimo tamo u
jedanaest sati.
HRVATSKI 2013.indd 18 8.1.2013 12:48:43
A9
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite problem koji povezuje polazne tekstove.
Ukratko predstavite likove koji su nositelji temeljnoga
problema u Dundu Maroju i Ocu Goriotu.
Opiite slinosti i razlike meu roditeljima i meu
djecom u polaznim tekstovima.
Kakav je odnos djece i oeva u Dundu Maroju, a kakav
u Ocu Goriotu?
Smatrate li odgojno poeljnijim odnos roditelja i djece
u Dundu Maroju ili u Ocu Goriotu?
Obrazloite svoj stav.
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 8. stranici.
U ovoj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi/problemu koji
proizlazi iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje,
analiziranje i sintetiziranje zadane teme te
argumentacija tvrdnji i stavova koja se temelji na
osobnome i itateljskome iskustvu.
Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 19 8.1.2013 12:48:43
2O
Prvi tekst
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskomu kastoru
Prostite, sjeni, lutaju tihe na Letinu alu,
to u pozajmit klasinu strofu!
Majica Gaea neto je druka, neg li je bila,
Drukiji danas treba Apolo.
Prostite i vi, Kastore dragi, gospodski psiu!
Drijemajte samo mekom na sagu.
Vani je zima (ne znam vam toga rei na pasju,
Al vi ste uvijek istoga mnijenja!),
Sipa po vraku! Kako li samo mirkate vano!
Oito, da se udite neto,
Kud li se trgom vucare trome, prostake psine
Podvita repa, kime ko britva.
Skitnice jedne! gotove uvijek eljno zavirit
Poganom njukom u svaku tricu!
Pee vas, reko bih, ta zaboravnost, ali izvinte,
Kastore dragi. Tempora! Mores!
Glete, na primjer, toga se nae ba i u ljudi;
to su to ljudi sigurno znate;
Vidi se, vidi; uope psi ste moderan posve,
Sve vam je jasno, nain korektan.
Bah il je udo: s vremena duhom pooste naprijed.
Sve je uzlud: odlina kua,
Gdje vas je asna predala nekad na svijet majka,
Ne da se tako lako zatajit.
I kad su ljuske pale sa vaeg slijepoga vida,
eljeli nijeste pogledat u zrak;
Prvi vam korak bjee da svojoj gospoi bajnoj
Laznete skromno gospodsku petu.
Zlatna metoda! Cjelovom tijem shvatiste ivot!
Meka vas ruka uze u krilo;
Cijela obitelj, odlina kua i ekcelenca
U vas je slavne vidjela dare.
Kad vas je koji majin miljenik razmien neto
Obijesnim prstom epo za uho,
Vi ste mu odmah, psiu vanredni, gotovo njeno,
Pruili drugo, repi podvinuv!
Zato ste tako legnuli meko, zato vam danas
Prolazi starost kao u loju,
U kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato
Ne prua vaa apa badava!
HRVATSKI 2013.indd 20 8.1.2013 12:48:43
2A
Eto, to znai biti psetancem odlina gazde!
Najlake k cilju podvita repa!
Pitoma njuko, cjeluje petu, al se i za te
Mirisno pee masna kobasa!
I ja sam, evo, kreposti vaoj savio pjesmu,
Polaem lovor preda vas;
Slab je to darak, jestive vie volite stvari,
Odlike vie praktine vrsti!
Ipak vam ne ht uditi daljem napretku vaem
U uho neto apnuti moram:
Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom
metodom,
Kastore, malko slijedili ljude!
Drugi tekst
La Fontaine, Vuk i pas
Vuk od gladi kost i koa posta,
Pasja straa jest mu nije dala.
Jednom srete dogu, to negdje zaosta,
Punu, situ, lijepu, sva se sjala.
Rado bi je vuk napao,
Na komade rastrgao,
Al to ne bi bilo lako,
Jer je pseto bilo jako;
Tko zna, tko bi rtvom pao.
Zato je dobru veer psetu nazivao,
Drugarski se s njime u razgovor dao,
Divio se njegovoj debljini.
Ako ti se lijepim ini,
Moj gosparu, bit debeo ree pseto
A ti pusti umu, eto,
Tvoja braa sva su jadna,
Skitnice i eljad gladna;
Svi u bijedi tamo skapavate;
Bez brige za hranu nikad ne mo lei,
I sve borbom mora stei.
Moj primjer ti slijedi, bit e bolje za te.
HRVATSKI 2013.indd 21 8.1.2013 12:48:43
22
Vuk e: A to za to treba uiniti?
Skoro nita pas e osim paske jake
I lavea na prosjake;
Treba laskat domarima, gazdi sluga biti,
Pa e onda imat i ti
Kao plau pune ostataka zube,
I pilie i golube;
esto e te i pogladit za to.
Vuk se, ganut, misle na blaenstva taka,
Rasplakao skoro nato.
Usput vidje, gdje psu na vratu fali dlaka.
to ti je to? Ah nita! Kako?
Malo pa nita.
Ali ipak? Trag od lanca bit e,
Uz koji sam vezan sred dvorita.
Vezan? vuk e. Zar ne moe ii,
Kamo hoe? Uvijek ne, al to to mari?
I te kako mari! Sve te lijepe stvari
to mi vrijede, kad ih ropstvo kvari.
Nema li slobode, vuk e radije da strada.
I pobjegav trkom, tri jo i sada.
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Usporedite polazne tekstove i napiite to im je
zajedniko s obzirom na strukturu.
Odredite alegorinost.
Iznesite i obrazloite svoje miljenje o ponaanju likova
u La Fontaineovu tekstu te o Kastorovu ponaanju u
Kranjevievu tekstu. Obrazloite koji je pisac kritiniji
prema ljudskim karakternim osobinama te oprimjerite
svoje miljenje.
Protumaite smisao latinske izrjeke: O tempora,
o mores! (O, udnih li vremena, udnih li obiaja!;
O, pokvarenog li svijeta!). Iznesite svoje miljenje
o dodvoravanju.
Budi li lik vuka Va optimizam u pogledu na svijet i
ljude? Obrazloite.
HRVATSKI 2013.indd 22 8.1.2013 12:48:43
23
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Koja je stilska fgura uporabljena u sljedeim
stihovima?
Jer prava je samoa samo zbog sree
Jer prava je samoa samo zbog ljubavi
Jer prava je samoa eljna smrti
A. anadiploza
B. anafora
C. epifora
D. simploka
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja
knjievnih i neknjievnih tekstova (stilske fgure)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
Kojim je tvorbenim nainom nastala rije primorje?
A. istim slaganjem
B. prefksalnom tvorbom
C. prefksalno-sufksalnom tvorbom
D. sufksalnom tvorbom
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: razumjeti tvorbene naine u
hrvatskome jeziku
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
HRVATSKI 2013.indd 23 8.1.2013 12:48:43
24
1.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s
dopunjavanjem
U sljedeim zadatcima zadanu reenicu dopunite
jednim od ponuenih odgovora.
Od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Dopunite sljedeu reenicu.
___________________ alegorijska je pjesma u kojoj
Pavao toos daje pesimistiku sliku odnaroene
Hrvatske.
A. Kip domovine vu poetku leta 1831.
B. Nek se hrusti aka mala
C. Prosto zrakom ptica leti
D. Rodu o jeziku
TOAN ODGOVOR: A
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti
(vremenske odrednice, predstavnike i poetiku)
od srednjega vijeka do suvremene knjievnosti u
kronolokome slijedu
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
1.6.4. Primjer zadatka povezivanja
U sljedeim zadatcima svaki sadraj oznaen brojem
poveite samo s jednim odgovarajuim sadrajem
oznaenim slovom.
Svaki sadraj oznaen slovom moe se povezati
jedanput ili vie puta.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Autorima pridruite odgovarajue knjievno razdoblje
u kojemu su djelovali.
1. Charles Dickens A. realizam
2. Giovanni Verga B. naturalizam
3. Guy de Maupassant C. verizam
4. Gustave Flaubert
5. mile Zola
TONI ODGOVORI: 1. A, 2. C, 3. B, 4. A, 5. B
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske)
knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i
poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti
u kronolokome slijedu
BODOVANJE:
1 bod svaki toan odgovor (ukupno 5 bodova)
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
HRVATSKI 2013.indd 24 8.1.2013 12:48:43
25
2. OSNOVNA RAZINA ISPITA
2.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan zadatak
otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.
2.2. Struktura ispita
Svaka ispitna cjelina ima 50% udjela u ukupnome uspjehu iz ispita. U Tablici 4. prikazana je struktura ispita iz
Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini.
Tablica 4. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini
Ispitna
cjelina
Naziv Trajanje
Udio u
ocjeni
Pribor Prilozi
1. kolski esej 160 minuta 50%
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom
ulomak (ili vie njih) teksta s
popisa knjievnih ispitnih djela
2. Knjievnost i jezik 80 minuta 50%
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta
UKUPNO 240 minuta 100%
2.2.1. kolski esej
Pristupnik treba napisati kolski esej ograniene duljine na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski
esej treba imati od 350 do 500 rijei.
U ispitu iz Hrvatskoga jezika mogue su tri vrste kolskoga eseja:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Pristupniku e na ispitu biti zadan jedan zadatak za kolski esej koji se odnosi na jednu od triju navedenih
vrsta kolskoga eseja.
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima se
odreuju zahtjevi u skladu s kojima pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskome eseju,
bez obzira na vrstu, uvijek biti ponuen bar jedan knjievni tekst, odnosno pjesma ili ulomak s popisa knjievnih
HRVATSKI 2013.indd 25 8.1.2013 12:48:43
2
ispitnih djela. Uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe
biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, tematikom i/ili knjievnim
kontekstom zadanoga ispitnog djela.
Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja
(Tablica 6.). Popis knjievnih ispitnih djela nalazi se na stranicama 27. i 28.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja su na stranicama od 33. do 39.
Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.
2.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituje se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 5. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.
Tablica 5. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
Podruje
ispitivanja
Polazni tekst Vrsta zadataka
Broj
zadataka
Broj
bodova
1. Knjievnost sedam polaznih tekstova zadatci viestrukoga izbora 35 35
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta
zadatci viestrukoga izbora
s dopunjavanjem
3 3
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 7 7
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci povezivanja 2 10
2. Jezik zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 25 25
Ispit druge ispitne cjeline sadri ukupno 72 zadatka i nosi 80 bodova.
Ispit druge ispitne cjeline sastoji se od dvaju dijelova i podijeljen je prema podrujima ispitivanja.
Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjerava se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te se sastoji:
a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izbora
b) od triju zadataka viestrukoga izbora s dopunjavanjem koji nisu vezani uz polazni tekst
c) od sedam zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekst.
d) od dvaju zadataka povezivanja koji nisu vezani uz polazni tekst.
Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.
HRVATSKI 2013.indd 26 8.1.2013 12:48:43
27
vladati normama hrvatskoga standardnog jezika
7

povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno
sastaviti traeni kolski esej prema ponuenim
smjernicama
uskladiti stil pisanja s namjenom teksta
pisati itko i uredno.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2012./2013. za osnovnu razinu ispita su:
1. Boccaccio, Giovanni, Dekameron (Uvod, 1. dan
1. novela, 2. dan 3. novela)
2. Cesari, Dobria, Lirika
3. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera
4. Gunduli, Ivan, Dubravka
5. Ibsen, Henrik, Nora
6. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi
7. Mato, Antun Gustav, Pjesme
8. Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipanii
9. Sofoklo, Antigona.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst u ispitu moe
biti zadan i tekst autora koji nije naveden u popisu
knjievnih ispitnih djela za kolski esej ili neknjievni
tekst, ali e se na temelju toga teksta ispitivati opa
znanja iz teorije knjienosti, povijesti knjievnosti ili
jezika te razumijevanje teksta.
7
Na 29. i 30. str. odreeno je koja se sve jezina znanja i vjetine
oekuju od pristupnika na osnovnoj razini.
2.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi
ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik
mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno
rijeio ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga
standardnog jezika.
U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da
samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu
i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta.
Od pristupnika se oekuje da zna:
sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te
sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zakljuak)
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
strukturirano izlagati u zadanim veliinama
(vrijeme i broj rijei)
prikladno rabiti struno nazivlje
potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i
primjerima (citati ili parafraze)
objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga
teksta
nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,
strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti
slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima
povezivati steena knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska znanja
6
s ponuenim tekstom
6
Na 28. i 29. str. odreeno je koja se sve knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska znanja oekuju od pristupnika na osnovnoj
razini.
HRVATSKI 2013.indd 27 8.1.2013 12:48:43
28
Knjievnost i jezik
Knjievnost
Drugom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Od pristupnika se oekuje da zna :
prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike
hrvatske i svjetske knjievnosti
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih
tekstova
razumjeti specifnosti stvaralatva pojedinoga
autora
prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i
vrsta
razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) knjievnosti (vremenske
odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka
do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice,
predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do
suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
razlikovati i usporediti poetike i estetike
knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do
suvremene knjievnosti
razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske
civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni
tekstovi predvieni programom)
interpretirati: Homer, Ilijada; Sofoklo, Antigona
interpretirati: Plaut, krtac
poznavati tekst Baanske ploe te razumjeti vanost
Baanske ploe za hrvatsku kulturu
razumjeti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati
Petrarkin sonet i petrarkistiki stil
interpretirati: Dante Alighieri, Boanstvena komedija,
Pakao; Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco
Petrarca, Kanconijer
interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel
de Cervantes, Don Quijote
poznavati stvaralatvo Marka Marulia i Marina
Dria
interpretirati: Marko Maruli, Judita; Marin Dri,
Dundo Maroje
interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal
Luci, iko Meneti i Dore Dri
poznavati stvaralatvo Ivana Gundulia i
interpretirati njegova djela Suze sina razmetnoga i
Dubravka
poznavati i razumjeti geografsku, tematsku i
anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka
razumjeti tematsku specifnost hrvatskoga
prosvjetiteljstva
interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje
mladoga Werthera
razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome
preporodu i interpretirati liriku Petra Preradovia
poznavati stvaralatvo Ivana Maurania i
interpretirati njegovo djelo Smrt Smail-age engia
poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti
njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti
19. st. te interpretirati djelo Zlatarovo zlato
interpretirati: Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor
Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
HRVATSKI 2013.indd 28 8.1.2013 12:48:43
29
interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav
Novak, Posljednji Stipanii
interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia
interpretirati: Henrik Ibsen, Nora
interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i
Vladimira Vidria
razumjeti ulogu dijalektalnoga pjesnitva hrvatske
moderne
interpretirati: Antun Gustav Mato, Kip domovine
leta 188*
interpretirati: Albert Camus, Kuga
razumjeti obiljeja moderne lirike
interpretirati liriku Antuna Branka imia
poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i
interpretirati njegova djela: Gospoda Glembajevi i
Povratak Filipa Latinovicza
interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i
Dragutina Tadijanovia
interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun,
Josipa Pupaia, Ivana Slamniga i Slavka Mihalia
interpretirati: Pavao Pavlii, Dunav.
Jezik
U podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika
se oekuje da zna:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu, Babi-Finka-Mogu, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.,
4. izdanje)
razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i
grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na
primjerima
na primjerima prepoznati i razumjeti sljedee
glasovne promjene:
sibilarizaciju
palatalizaciju
jotaciju
nepostojano a
vokalizaciju
jednaenje glasova po mjestu tvorbe
jednaenje glasova po zvunosti
gubljenje glasova
alternacije ije/je/e/i
razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga
teksta
na primjerima prepoznati osnovna obiljeja
akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja
te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi,
odnos prema standardu te poloaj etnografskih
dijalektizama u standardnome jeziku
HRVATSKI 2013.indd 29 8.1.2013 12:48:43
3O
prepoznati i razumjeti obiljeja i razvoj hrvatskoga
jezika i pisma od Baanske ploe do danas
razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj
knjievnosti i pokuaje grafjskoga ujednaavanja
razlikovati gramatike kategorije promjenjivih
vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid,
nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
analizirati reenino ustrojstvo:
predikat
subjekt
objekt
prilone oznake
atribut i apoziciju
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike pojmove:
metaforu
metonimiju
sinonime
antonime
homonime
arhaizme i historizme
razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome
jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim
jezicima
razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati
vrste posuenica i pravilno pisati posuenice
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice.
2.4. Tehniki opis ispita
2.4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Hrvatskoga jezika pie se ukupno 240 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od drugoga dijela i pie se ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) pie se ukupno
80 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).
2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista
za ocjenjivae.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i
upute za pisanje kolskoga eseja.
U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak
za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik moe rabiti list za koncept tijekom pisanja,
ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati na list
za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik s polaznim tekstovima,
uputama i zadatcima te listom za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute.
Za svaku je vrstu zadataka navedena uputa za
rjeavanje. Vano je pozorno proitati upute za
HRVATSKI 2013.indd 30 8.1.2013 12:48:44
3A
rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
2.4.3. Pribor
Pribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju
dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka
kojom se pie plavom ili crnom bojom.
2.5. Opis bodovanja
Najvii broj bodova koji pristupnik moe postii je 160.
2.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej
Uspjeno napisan kolski esej u prvoj ispitnoj cjelini
donosi najvie 80 bodova jer se stvaran najvii broj
bodova (40) iz psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni
ocjenjivai prema jasno utvrenim mjerilima.
U svakome kolskom eseju vrjednuje se:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
U Tablici 6. prikazano je to podrazumijeva svaka
od navedenih sastavnica vrjednovanja, najvii broj
bodova i njihov postotni udio.
HRVATSKI 2013.indd 31 8.1.2013 12:48:44
32
Tablica 6. Temeljne sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja na osnovnoj razini
Oznaka
Element
vrjednovanja
Opisivai Broj bodova
Postotni udio elementa u
ukupnome broju bodova
a
Poznavanje i
razumijevanje teksta
A1
prepoznati obiljeja polaznoga
teksta/tekstova
2
50%
A2
navesti kljune sadrajne podatke
i strukturu
4
A3
razumjeti i problematizirati
polazni tekst/djelo u cjelini
6
A4 potkrijepiti tvrdnje 4
A5
sintetizirati argumente, stavove i
itateljsko iskustvo
4
b Povezanost teksta
B1 sadrajno oblikovanje 1
15% B2 smislenost i loginost 4
B3 prikladan stil 1
c
Uporaba hrvatskoga
standardnog jezika
C1 sintaktika tonost 4
35%
C2 pravopisna tonost 6
C3 morfoloka tonost 2
C4 leksika tonost 2
UKUPNO 40 100%
HRVATSKI 2013.indd 32 8.1.2013 12:48:44
33
Posebne situacije u vrjednovanju
kolski esej ne e se vrjednovati i dobit e nula (0)
bodova:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje od 10% od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
Za svaki kolski esej izrauje se precizna ljestvica
bodova za pojedine opisivae.
2.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
2.6. Vrste zadataka
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor
i obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora i za
zadatke viestrukoga izbora s dopunjavanjem.
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan
nain rjeavanja zadatka, broj rijei i sl.), polaznoga
teksta ili tekstova te smjernica za pisanje kolskoga
eseja.
U ovome poglavlju ponuen je primjer za sve tri vrste
kolskoga eseja koje mogu biti zadane na dravnoj
maturi, a to su:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
djela navedenih za kolsku godinu 2012./2013. Esejski
zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela navedenih na 27. i 28. stranici.
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej
U interpretativnome kolskome eseju polazni tekst
je pjesma ili ulomak iz proznoga ili dramskoga
knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela
navedenih na 27. stranici.
Ponueni tekst popraen je metodikim
instrumentarijem, odnosno podatcima o naslovu,
autoru i, ako je potrebno, kontekstualnim
napomenama kojima se ponuenomu ulomku
upotpunjuje smisao.
Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 33 8.1.2013 12:48:44
34
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
(...) I koliko je to njezino eznue za odlinim drutvom i zabavama to bi ih sad graani a sad asnici davali,
bilo neobuzdano, opet ga je neumoljivo sapinjala tvrdokorna vlast oca. Nije htio ni da uje za kakove izdatke
na njezina odijela i gdjekada upravo surovo uskraivao i neznatne trokove to bi ih za nju mati od njega
traila. Da uskrati novac, on bi naao sto razloga i napokon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete
putajui mu preko oevoga znanja kojeta na volju. Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te mu
ita, a on je poduava, kako bi tvrdio, u onome to e joj danas-sutra vrijediti daleko vie nego msli na
kojekakve ludorije to ih moe da zamisli enska ispraznost.
Nelijepo, zlobi nalik uvstvo proti ocu muilo bi gdjekada Luciju, a to nije mogla da zataji ni njemu ni
majci. Izravno mu toga dato nije smjela rei; ali je Stipani pogaao da je njezina pokornost i uslunost
prama njemu usiljena. Majci pako nije skrivala to svoje uvstvo naspram ocu; kad bi joj rekla da otac eli neka
doe u njegovu sobu, smraila bi lice:
Idem kad moram. Ali da znate kako mi teko teku asovi u oevoj sobi, vi me ne bi nikada gore slali.
Vidi, Lucijo, a on eli samo da s njime razgovara.
Ja ne umijem da s njime razgovaram.
Zato si takova? I otac se na te tui da sjedi uza nj kao tua i samo ga mui svojom upornom
utnjom.
Velim vam, kad sam sama uza nj, meni su svezana usta. to bih s njime govorila, kad znam da mi
nije pravedan? Zar nisam odrasla pa i danas jo zatvorena u ovim tamnim sobama kao u samostanu?
Neka pogleda moje vrnjakinje kakvi im je ivot, pa e vidjeti govorim li pravo.
I Valpurga je bila o tom uvjerena, ali je htjela da Luciju priljubi ocu, jer on je jo uvijek najradije njoj
spoitavao da nije umjela dati Luciji odgoja te nema u sebi nikakvih njenijih osjeaja ve je odrasla divlja i
surova kao gortakinja.
HRVATSKI 2013.indd 34 8.1.2013 12:48:44
35
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite roman u knjievnopovijesno razdoblje u
kojem je nastao. Poveite ulomak s kontekstom djela.
Usporedite meusobne odnose i postupke likova
o kojima se u polaznome tekstu pripovijeda i svoje
tvrdnje potkrijepite citatima.
Objasnite odnos oca i keri te ulogu majke u tom
odnosu. Objasnite zato je Lucija Stipani primjer
tragine djevojke.
Usporedite Stipaniev odnos prema sinu i prema
keri. Usporedite lik Ante Stipania i lik oca Goriota.
Komentirajte tadanji nain odgoja.
2.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie
tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice
tematika, glavni motiv, knjievna vrsta, stilsko
razdoblje itd.
I u ovome zadatku pristupnik treba izraziti svoj osobni
stav koji se temelji na njegovoj knjievnoj naobrazbi.
Od pristupnika se oekuje da uoi problem te slinosti
i razlike izmeu ponuenih tekstova.
Dakle, valja promiljeno proitati ponuene tekstove
i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu meu
tekstovima. I u ovome zadatku uz ponuene tekstove
naveden je metodiki instrumentarij, odnosno podatci
o naslovu, autoru i, ako je potrebno, navedene su
kontekstualne napomene kojima se ponuenomu
ulomku upotpunjuje smisao.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 35 8.1.2013 12:48:44
3
Prvi tekst
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Lucija gledae asak strogim pogledom u lice slike.
No gledaj mi u oi! ree ona tiho; gledaj vrsto, ravno, da vidim ve jednom jasno to je istina.
Oprosti ti, ovjek kavalir uen, ugledan i bogat, kako bi ti mogao varati sirotu osamljenu djevojku? No
gledaj mi vrsto u oi! Zar bi tvoje oi mogle varati i onda uj, Alfrede! Ja sumnjam: Ta reci jasno, otvoreno:
Kad e to biti, da me doe osloboditi iz ovih uza? Ja sjedim u onom starom naslonjau med njegovim mrkim
drugovima i esto mi bude kao da se ova tijesna etiri zida sve steu i da se niski strop nada mnom sve sputa k
momu tjemenu, i biva mi da viem: Uguit u se pomozite, uguit u se! Pa onda plaem i sakrivam oi da ne
vidim ovaj grob ivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrtvu nose odovuda gdje propada moja mladost:
jo mogu samo da vidim tebe da ti pruim ruku, moda me izvede tamo gdje je iroki svijet, gdje je svjetlo,
gdje se giblju pravi, ivi ljudi! Da nijesam jo zdrava? Ako nijesam, pa ti mi donesi zdravlje! Zar bih ovdje mogla
ozdraviti? Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oi. Zato, ako me ljubi, i ne doe po me?
Drugi tekst
August enoa, Zlatarovo zlato
Gospodine Pavle, ako Boga znate, idite! apnu Dora otimljui mu ruku.
Hou. Al sluaj me. Samo rije. Moram. Danas mi se u srce zarinuo krvav no, htio sam da prokunem dan
na koji me majka rodila. Tmina mi pade na oi, kamen na srce, bilo mi je da se iv zakopam. Al neviena ruka
trgnu me iz ame, ponese me pred tebe, djevojko. Da mi je put do tebe zakrio roeni brat, bio bih ga ubio.
Karaj me da sam uao kao zlotvor amo, karaj! Istina je. Htjedoh ti vidjeti samo kuu, opazih tebe. Srce me srvalo.
Srce, Doro moja koje uva u sebi predragi zapis ime tvoje. to mi je volja ta snaga ta pamet? Sve si
samo ti, djevojko moja! Kad sam dozivao u pamet onaj blagi as gdjeno ti suze ljubavi potekoe niz moje elo,
miljah da je samo bio san o raju, o Bogu. Al sad sam kod tebe. Ovo je tvoja ruka. Sad mi je dobro. Oj djevojko,
nemoj da sve to i snom bude, reci, po Boga ivoga, da me voli. Vjeri mi se da me iznevjeriti nee, ma kako
nas raskidali. I evo ti nevjeren plemiku podajem ruku da neu biti nego tvoj i ne ugledao lica bojega ako
nijesam poten i ist.
Ne govori, ne govori, Pavle odvrati djevojka drui kroz suze da, da, tvoja sam, al ne govori, previe
sam sretna!
I baci mu se u naruje, i trgnu mu se iz naruja, pa zavapi:
Zbogom, Pavle! Evo me, kumo!
Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boe! zamrmlja stara i ode sa Dorom u kuu.
urno pohiti Pavle na konju u svoje noite.
HRVATSKI 2013.indd 36 8.1.2013 12:48:44
37
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Autore polaznih tekstova smjestite u
knjievnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju.
Smjestite polazne tekstove u sadrajni kontekst djela
kojima pripadaju.
Navedite slinosti i razlike u polaznome tekstu izmeu
Lucije i Dore s obzirom na njihove osjeaje.
Objasnite koje su okolnosti obiljeile Lucijin razgovor
s Alfredovom slikom te navedite uzroke Lucijina
emocionalnoga stanja.
Objasnite prirodu odnosa Dore i Pavla. Usporedite
Alfreda i Pavla.
Iznesite svoje miljenje o tvrdnji da se na putu
ostvarenja velike ljubavi javljaju mnoge tekoe.
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 27. i 28. stranici.
U ovoj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi/problemu koji
proizlazi iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje,
analiziranje i sintetiziranje zadane teme te
argumentacija tvrdnji i stavova koja se temelji na
osobnome i itateljskome iskustvu.
Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
HRVATSKI 2013.indd 37 8.1.2013 12:48:45
38
Charles Baudelaire, Albatros
esto za zabavu mornari na brodu
Love albatrose, bijele morske ptice
to prate brodove uz duboku vodu
Kao ravnodune, tihe suputnice.
Tek to ih uhvate i na daske stave,
Vladarice neba nespretno i bijedno
Spuste svoja krila i, pognute glave,
Dre ih ko vesla postieno, edno.
O, kako je mlohav taj putnik krilati!
Nedavno prekrasan, kako li je ruan!
Netko mu kljun drai onim to dohvati,
Drugi oponaa hod mu tako tuan.
Pjesnik je nalik tom gospodaru neba
to ivi u buri i carskog je roda,
U zemaljskoj hajci nema to mu treba
I silna mu krila ne daju da hoda.
HRVATSKI 2013.indd 38 8.1.2013 12:48:45
39
Upute za pisanje
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite temeljni problem pjesme Albatros. Objasnite
ivot Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros.
Opiite kako se okolina odnosi prema pjesniku i kako
se on osjea u tome okruenju.
Iznesite svoje miljenje o ulozi i poloaju pjesnika/
umjetnika u suvremenome svijetu. Smatrate li da je
pjesnik potreban suvremenomu svijetu? Obrazloite
svoj stav.
Potkrijepite tvrdnje stihovima ili parafrazama stihova.
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Kaja je stilska fgura uporabljena u sljedeim
stihovima?
Volio sam je
kao travu
i kao jasenje
ko trsku i kanarinca
ko uspavanku
i majino buenje.
A. gradacija
B. metafora
C. poredba
D. simbol
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja
knjievnih i neknjievnih tekstova (stilske fgure)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
HRVATSKI 2013.indd 39 8.1.2013 12:48:45
4O
Koji je oblik instrumentala imenice hobi pravilan?
A. hobiem
B. hobijem
C. hobijom
D. hobiom
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati gramatike kategorije
promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme,
vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
2.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s
dopunjavanjem
U sljedeim zadatcima zadanu reenicu dopunite
jednim od ponuenih odgovore.
Od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Dopunite sljedeu reenicu.
Prva i temeljna epoha europske knjievnosti,
__________________________________________,
ini povijesni poetak i temelj europske kulture i
knjievnosti sve do danas; u njoj se knjievna djelatnost
dijeli od mita, s jedne strane, i od znanosti i flozofje,
s druge strane.
A. antika
B. srednji vijek
C. humanizam
D. renesansa
TOAN ODGOVOR: A
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske)
knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i
poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti
u kronolokome slijedu
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
2.6.4. Primjer zadatka povezivanja
U sljedeim zadatcima svaki sadraj oznaen brojem
poveite samo s jednim odgovarajuim sadrajem
oznaenim slovom.
Svaki sadraj oznaen slovom moe se povezati
jedanput ili vie puta.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
HRVATSKI 2013.indd 40 8.1.2013 12:48:45
4A
Autorima pridruite odgovarajue knjievno razdoblje
u kojemu su djelovali.
1. Jean Racine A. renesansa
2. Miguel Cervantes B. barok
3. Pierre Corneille C. klasicizam
4. Torquato Tasso
5. William Shakespeare
TONI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. C, 4. B, 5. A
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske)
knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i
poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti
u kronolokome slijedu
BODOVANJE:
1 bod svaki toan odgovor (ukupno 5 bodova)
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
3. PRIPREMA ZA ISPIT
Upute pristupnicima jednake su i za viu i za osnovnu
razinu ispita.
Literaturu za pripremu ispita iz Hrvatskoga jezika
ine svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta za rad u gimnazijama i
strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem
razdoblju.
Obrazovnim ishodima odreeno je to e se
ispitivati na dravnoj maturi.
U ishodima za podruje knjievnosti neka je
knjievna djela potrebno interpretirati i razumjeti, a
neka je potrebno samo poznavati, kao to je navedeno
u ovome katalogu.
U ishodima za podruje knjievnosti navedena
su knjievnopovijesna razdoblja, knjievna djela i
autori prema slubenim planovima i programima za
gimnazije i strukovne kole.
Ishodi za podruje jezika obuhvaaju najvanije
sadraje u etverogodinjemu srednjokolskom
obrazovanju. Uporaba hrvatskoga standardnog jezika
posebno se vrjednuje u pisanju kolskoga eseja u prvoj
ispitnoj cjelini, a podruje nastave jezika ispituje se
posebnim zadatcima u drugoj ispitnoj cjelini.
Uspjeh na ispitu uvjetovan je dobrim poznavanjem
naina ispitivanja.
Za postizanje uspjeha na ispitu pristupnicima se
savjetuje:
temeljito poznavanje ispitnih djela
poznavanje ispitnih cjelina te primjera zadataka
svladavanje svih sadraja propisanih Ispitnim
katalogom
upoznavanje s materijalima koje je objavio
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
rjeavanje oglednoga primjera ispita.
HRVATSKI 2013.indd 41 8.1.2013 12:48:46
42
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
HRVATSKI 2013.indd 42 8.1.2013 12:48:46