Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str.

OBRAZAC
SUDJELOVANJA U INTERNETSKOM SAVJETOVANJU O NACRTU PRIJEDLOGA UREDBE O DRAVNIM PRIZNANJIMA OSVAJAIMA MEDALJA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA, PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA, OLIMPIJSKIM IGRAMA GLUHIH I SVJETSKIM PRVENSTVIMA U OLIMPIJSKIM SPORTOVIMA I DISCIPLINAMA
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta o kojem se provodi savjetovanje Naziv tijela nadlenog za izradu nacrta
Razdoblje internetskog savjetovanja (poetak i zavretak) Ime i prezime osobe koja daje svoje miljenje, primjedbe i prijedloge

Uredba o dravnim priznanjima osvajaima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2. kolovoza 17. kolovoza 2013. mr. sc. Petar Marija Radelj Vladavina prava, pravnost propisa, ustavnost i zakonitost objektivnoga pravnoga poretka Pravna sigurnost 4,5 milijuna hrvatskih dravljana zavedenih u Registru biraa RH, podlonika hrvatskoga ustavnopravnog poretka 1. Neustavna je pravna osnova za donoenje predloene uredbe jer nije provedena javna rasprava o Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o sportu (NN 94/13 http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2129.html) kojim je noveliran lanak 81.a Zakona o sportu (a na osnovi kojeg se donosi predloena uredba). Potvrdu ili opovrgnue te tvrdnje zatraio sam od slubenice za informiranje MZOS-a zahtjevom za pristup informacijama jo 23. srpnja 2013.:
alje: Petar Radelj Datum: 23. srpnja 2013. 11.42 Predmet: Zahtjev za pristup informacijama povodom ZID Zakona o sportu (NN 94/13) Prima: Maja Dodi Gruii Potovana gospoo Dodi Grui, Ljubazno molim da mi proslijedite ili objavite na www.mzos.hr, a meni dostavite poveznicu: 1. ispravu ministra kojom je imenovao Povjerenstvo za sastavljanje nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sportu (NN 94/13), koji je u Saboru voen pod br. P.Z. 316, a koji je Vlada uputila u prvo itanje 13.3.2013. 2. o tome na osnovi ijih ili kojih podataka je izraunat broj dobitnika olimpijskih, paraolimpijskih medalja i medalja s olimpijskih igara gluhih i svjetskih prvenstava u olimpijskim sportovima i disciplinama, ili sam taj poimenian popis zaslunih portaa, a po kojim je podatcima napravljena Procjena trokova za trajne naknade u Prijedlogu zakona P.Z. 316. 3. Prethodnu procjenu uinaka ZID Zakona o sportu (NN 94/13), ili izjavu da ona nije obavljena i zato nije. 4. Nacrt prijedloga iskaza iz l. 19. st. 1. Zakona o procjeni uinaka propisa za ZID Zakona o sportu (P.Z. 316), ili izjavu da on nije sastavljen i zato nije. 5. obavijest o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga ZID Zakona o sportu (dakako ne onu koja je provedena 18.5.-3.6.2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3397 jer je ono bila javna rasprava o ZID Zakona o portu, a ovu novu nigdje ne mogu nai), ili izjavu da javna rasprava nije ni otvorena ni provedena. 6. objavljena oitovanja zainteresirane javnosti kao i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi javne rasprave o ZID Zakona o sportu, jer ni to ne mogu pronai na mrenim stranicama MZOS-a. Alternativno, ako javna rasprava uope nije odrana, koji je razlog da je nije bilo? Unaprijed zahvaljujem.

Interes, odnosno kategorija i brojnost korisnika koje predstavljat e

Naelne primjedbe s obrazloenje m

No, do danas nisam primio nikakav odgovor na taj zahtjev. Stoga je i po preutnoj potvrdi slubenice za informiranje MZOS-a razumno utvrditi da javne rasprave o toj zakonskoj osnovi doista nije bilo.

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 2

2. Provoenje javne rasprave o zakonskoj osnovi bilo je obvezatno. Od 8. oujka 2013. u Hrvatskoj je na snazi odredba lanka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_25_403.html): Tijela javne vlasti nadlena za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata duna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donoenje i ciljeva koji se ele postii savjetovanjem. Prema tome, provoenje javne rasprave vie nije ostavljeno na volju, nije fakultativno nego obvezatno. I nuno je za valjanost i zakonitost konanoga ishoda. U pravnoj se literaturi istie: Ako se obligatorna rasprava ne bi provela, to bi predstavljalo bitnu povredu postupka donoenja propisa, zbog ega bi takav propis mogao biti ukinut. (uro Gatari, Stvaranje prava, Zagreb, 1991., str. 481) Jedino poteno postupanje u ovoj situaciji jest provesti iscrpnu javnu raspravu o nacrtu uredbe. A to se ne moe uiniti usred ljeta. Razlog za to 12. srpnja 2013. je istaknuo sam MZOS: U vrijeme ljetnog odmora je teko pronai velik broj osoba koje su voljne raditi na tako zahtjevnom poslu kao to je prosudba [...]. U vremenu smanjenog intenziteta rada (lipanj kolovoz), intenziviran [je] rad kako od Ministarstva tako i od strunih povjerenstava koja u razdoblju lipanj kolovoz prosuuju naslove odnosno izrauju pisano struno miljenje o usklaenosti [...]. Zakonom o izmjenama [...] predlae se pomicanje [izvan sezone ljetnih godinjih odmora] odreenog broja rokova koje smatramo nunima i kljunima da bi proces mogao nesmetano tei (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20378, str. 2). Zato se to naelo ne primijeni i na provoenje javnih rasprava nego ih je u srpnju 2013. MZOS oglasio ak est! Dokaz: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502, ni jednu jedinu javnu raspravu, kao ni u rujnu ili listopadu 2012., ni u sijenju ili veljai 2013. U studenom i prosincu 2012. i u oujku 2013. otvorena je po jedna javna rasprava. Stoga je oito kako je ova javna rasprava sazvana u izrazito neprikladno doba, tijekom ljetnih godinjih odmora, od 2. do 17. kolovoza 2013. Za savjetovanje s javnou previeno je prekratko vrijeme. 3. Proceduralni problemi prijee uhodanost, povjerenje i konanu kakvou. 3.1. injenica je da MZOS sve te javne rasprave objavljuje stihijski, a ne planski pa zainteresirana javnost nije unaprijed obavijetena da e i kad e one biti. Stoga je i injenica da su sve te javne rasprave nezakonite jer lanak 11. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) odreuje: Tijela javne vlasti nadlena za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata duna su radi informiranja javnosti na svojim internetskim stranicama objaviti uz godinji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo podruje rada. Kani li MZOS nastaviti provoditi javne rasprave, kao do sada, kad i kako eli, ili e, kako zakon nalae, objaviti godinji plan savjetovanja, da se unaprijed zna kad e koja biti? Kad e se konano objaviti godinji plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koje provodi MZOS? I poeti ga se drati? 3.2. Nain na koji MZOS provodi javne rasprave vrlo je upitan. Molim da se MZOS javno oituje zato nije bilo javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sportu (NN 94/13)? Prihvaa li MZOS kao naelo da se javne rasprave ne moraju provoditi o nekim nacrtima propisa, ili da moraju o svima?
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 i http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633. Istodobno u srpnju 2012. MZOS nije otvorio

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 3

3.3. Je li naelna politika MZOS-a da autori nacrta prijedloga propisa i koordinatori javnih rasprava i dalje budu anonimni ili prihvaa da iza njih imenom i prezimenom trebaju stati oni koji su ih sastavili nacrt odnosno koji koordiniraju javnu raspravu te na taj nain preuzeti odgovornost za to drutveno korisno djelovanje? 3.4. Do kad e javne rasprave trajati koliko se kad i komu u MZOS-u prohtije? Odnosno kad e se kao pravilo poeti provoditi zakonska odredba da traju 30 dana? Ta norma znai da svaku eventualnu iznimku treba iscrpno obrazloiti ako je i kad kraa, to se do sada MZOSu nije dogodilo, i da u ukupnosti javnih rasprava ta iznimka mora ostati manjinska pojava, izuzetak, a ne prerasti u pravilo. 3.5. Do kad e MZOS sustavno uskraivati povratnu informaciju o zavrenim javnim raspravama? Odnosno kad e, kao to je po zakonu duan, poeti objaviti sve obrasce prispjele u javnu raspravu i svoje obrazloenje onih prijedloga koje ne prihvaa, i to sve prije donoenja samoga propisa ili upuivanja nacrta Vladi? 3.6. Navedena pitanja (3.1.-3.5.) nisu retorike naravi, nego na njih oekujem odgovor. Ona se tiu svake javne rasprave. Uvoenje zakonitosti i odgovornosti kod prireivanja javnih rasprava u MZOS-u pretpostavka je da od njih bude koristi. Sadanja praksa MZOS-a: - stvara opravdano nezadovoljstvo meu pripadnicima zainteresirane javnosti - ini besmislenom svaku javnu raspravu koju to Ministarstvo provodi, 4. Trajanje pisanoga savjetovanja o nacrtu ove uredbe neprihvatljivo i opasno kratko. Od kad je javna rasprava u Republici Hrvatskoj po zakonu obvezatna za sve nacrte propisa (kako je izloeno u toki 2.), MZOS je, od 19. oujka do 2. kolovoza 2013. otvorio 18 javnih rasprava. Od toga je njih 15 ili ak 83% trajalo krae od 30 dana kako u pravilu trai lanak 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Dokaz: Internetska su savjetovanja trajala: - samo est dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12527) - samo 13 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12368,
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3481, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12411, http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3483, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12473, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598 i http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600)

- samo 14 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3474,

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3486, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 i http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648)

- samo 15 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502) - samo 16 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588). Tek su u tri sluaja (17%) javne rasprave odreene na pristojnih: - 40 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3493) - 44 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12638) odnosno - 45 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633). Prozvan zbog nezakonitoga kraenja javne rasprave, MZOS odgovara: Nije prekrena odredba lanka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). U njoj stoji da su odreena tijela javne vlasti duna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana. Rijei u pravilu ne mogu se tumaiti na nain da je obvezno trajanje od 30 dana jer iz takve terminologije ne moe proizlaziti obvezatnost. To se istie u javnim oitovanjima MZOS-a od 10. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20344, str. 7), 12. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588), 17. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598), 18. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600), 26. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631) i 31. srpnja 2013.
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633).

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 4

Uzvraam: tono je da rijei u pravilu doputaju iznimku, ali ta iznimka mora potvrivati pravilo, a ne sama postati pravilo. Kljuno pitanje za vjerodostojnost ove i drugih javnih rasprava koje provodi MZOS jest: to je pravilo u omjeru 83% javnih rasprava kraih od 30 dana i samo 17% duljih od toga razdoblja? Nomotehniki loe sroena odredba zakona koju neki tumae da predloenu uredbu treba donijeti u roku od mjesec dana nije valjana izlika da javna rasprava o toj uredbi traje krae od u pravilu propisanih 30 dana. 4.1. Dapae, vanost i dalekosenost materije koju uredba regulira te procjena trokova koju e njezina provedba prouzroiti poreznim obveznicima (gotovo 15 milijuna kuna svake godine, tonije 14.468.759 kn prema ocjeni sredstava potrebnih za provoenje zakona iz Prijedloga zakona br. 316 od 13.3.2013. (https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13668, str. 4) i od 13.6.2013. (https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=14353, str. 8) postavlja razborito oekivanje da se s donoenjem takvoga akta ne brza. Javnost to oekuje: Mario Zorko, Ministar razdora, http://blog.vecernji.hr/mario-zorko/archives/350 Mario Zorko, Ministar Superhik, http://blog.vecernji.hr/mario-zorko/archives/554 eljko Stipi, Zamisao o mirovinama sportaima pokazuju dvolinost,
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zeljko-Stipic-Zamisao-o-mirovinama-sportasima-pokazujudvolicnost-Vlade

Ivica Ivanievi, Od ampiona do dravnih sponzorua,

http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/205719/ Default.aspx

HINA, Jovanovi odbija cenzus za odreivanje naknada sportaima,

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jovanovic-odbija-cenzus-za-odredivanje-naknadasportasima?articlesrclink=related

4.2. Na to je upozorilo i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava RH Miljenjem, klasa 01101/13-01/33, ur. broj 524-02-13-2, od 7. oujka 2013. u kojem se istie: Uz lanak 2. Navedena odredba propisuje pravo sportaa na trajnu novanu mjesenu naknadu s navrenih 45 godina ivota, neovisno o radnom odnosu ili koritenju mirovine i neovisno o imovinskom cenzusu. Miljenja smo da treba voditi rauna na koji je to nain rijeeno i za druge kategorije zaslunih dravljana RH. Skreemo pozornost, primjerice, da lanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji tek kada ispune uvjete za stjecanje prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ostvaruju pravo na dodatak mirovini sukladno Zakonu o HAZU, odnosno na odgovarajui nain je valoriziran njihov znanstveni i umjetniki doprinos Republici Hrvatskoj. Nadalje, miljenja smo da bi prijedlogom zakona trebalo propisati osnivanje namjenskog fonda u koji bi sportai za vrijeme svoje aktivne karijere uplaivali doprinose za zapoljavanje i mirovinu, a koji bi sluili za osiguranje sredstava za trajnu novanu naknadu. Ministar prof. dr. sc. Mirando Mrsi, dr. med., v. r. Upravo je nevjerojatno da su i kako su i MZOS, i Nacionalno vijee za sport, i Agencija za zatitu trinoga natjecanja, i Ministarstvo financija, i Ministarstvo socijalne politike i mladih, i Vladin Ured za zakonodavstvo, i Vladina Koordinacija za drutvene djelatnosti i ljudska prava, i Vlada, i mjerodavni saborski odbori i Hrvatski sabor bili zatvorili oi pred tim prijedlozima ministarstva rada i mirovinskoga sustava! 4.3. Naelnik Sektora za razvoj sporta Uprave za sport MZOS-a ljubazno mi je 7. kolovoza 2013. otpisao da je MZOS utvrdio rok od 15 dana za savjetovanje sa zainteresiranom javnou o ovom Nacrtu prijedloga Uredbe s obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o sportu ("Narodne novine", broj 94/13) propisano da e Vlada Republike Hrvatske u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu gore navedenog Zakona donijeti predmetnu Uredbu.

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 5

4.4. Budui da je nacrt Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sportu skrivan od javnosti, oito je da predlagatelja nitko nije upozorio kako je lankom 5. neprecizno odreeno da e Vlada u roku od mjesec dana donijeti uredbu iz lanka 4. stavka 11. toga zakona. Meutim, navedeni stavak ne postoji! Naime, lanak 4. ima samo dva stavka: prvi kojim se mijenja naslov iznad lanka 81.a i drugi kojim se mijenja lanak 81.a. lanak 81.a noveliranoga zakona ima stavak 11., ali novelom se nije uputilo na lanak 81.a, dakle to tako nije propisano, nego se tek moe tumaiti i doumljivati. Dakle, slovom zakona nije odreeno kad Vlada treba donijeti uredbu iz lanka 81.a stavka 11. Stoga ovakva urba nije zasnovana na zakonu, nego, sva je prilika, na neijim partikularnim srebroljubnim interesima. 4.5. MZOS je oglasio javnu raspravu o nacrtu ove uredbe http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648 2. kolovoza 2013. naveer i objavio da ona zavrava 17. kolovoza 2013. Time javna rasprava nije trajala punih 15 nego samo stvarno 14 dana i nekoliko sati. 4.6. O raunanju rokova lanak 80. stavak 2. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_47_1065.html) odreuje: Kad je rok odreen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok odnosno dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak roka rauna od prvoga sljedeeg dana. Dakle, pravno gledajui, javna rasprava oglaena 2. kolovoza, a zavrena 17. kolovoza nije trajala 15 nego 14 dana. 4.7. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3402.html) u poglavlju V. (Standardi i mjere u postupku savjetovanja), u toki 3. (Rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja) odreuje: Objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona, drugih propisa i akata treba sadravati jasno naznaen rok za oitovanja zainteresirane javnosti za koji je poeljno da ne bude krai od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadlenog za izradu nacrta, kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za prouavanje predmetnog nacrta i oblikovanje svoga miljenja. Dakle, prekren je i Kodeks savjetovanja. 4.8. O raunanju zadnjega dana roka lanak 81. stavak 2. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_47_1065.html) odreuje: Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana. MZOS je odredio da zadnji dan roka za ovu javnu raspravu bude subota 17. kolovoza 2013. No, taj dan MZOS ne radi. Stoga zadnji dan internetskoga savjetovanja po samome pravu istjee zapravo u ponedjeljak 19. kolovoza 2013. u 24.00. 4.9. Na mrenim stranicama MZOS-a http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3346 nalaze se objave za 32 javne rasprave otvorene izmeu 12. listopada 2010. i 2. kolovoza 2013. Za njih 12 ili 38% zadnji dan javne rasprave oglaen je u dan kad MZOS ne radi: - u subotu (12. V. 2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11617, 12. V. 2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11630, 10. VIII. 2013. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631 i 17. VIII. 2013. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648) - u nedjelju (24. IV. 2011. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11091, 27. V. 2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11632, 3. VI. 2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3397, 3. VI. 2012. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3398, 21. VII. 2013. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3502, 15. IX. 2013. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633 i 15. IX. 2013. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12638) - na dravni blagdan (Svi sveti 1. XI. 2010. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10823). Zar onaj tko u MZOS-u odreuje trajanje javne rasprave nema kalendar? Na alost, praksa pokazuje da se slubenici MZOS-a pridravaju tih nadnevaka kao neodgodivih, neprekoraivih, prekluzivnih (tko ne poalje do tada, zakasnio je).

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 6

Stoga su sve te odredbe protivne zakonu! Pozivam MZOS da prestane odreivati rokove u dane kad MZOS ne radi, odnosno ako ih netko omakom tako i odredi, da MZOS kao pravodobne uzima sva oitovanja koja stignu do kraja prvoga sljedeeg radnoga dana jer tako odreuje zakon! 5. Vrlo podcijenjen i nepouzdano utvren broj olimpijaca. MZOS je u Prijedlozima zakona br. 316 od 13.3.2013. (https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13668, str. 4) i 13.6.2013. (https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=14353, str. 8)neistinito informirao druga sredinja tijela dravne uprave, Vladu i Sabor da nositelja olimpijskih odlija, primatelja budue sportske mirovine ovlatenika na trajnu novanu naknadu ima 86. Naime, moj popis, sastavljen na osnovi javno dostupnih podataka, sadrava ime i prezime portaa, godinu roenja, naziv i godinu natjecanja te vrstu osvojene medalje. Prema tom popisu, odlikovanih olimpijaca u Hrvatskoj ima 182. Rije je o razlici od 96 imena ili ak 212%. Zbog toga sam 7. kolovoza 2013. koordinatora javne rasprave zamolio objanjenje, na osnovi ijih ili kojih podataka je izraunat broj dobitnika olimpijskih, paraolimpijskih medalja i medalja s olimpijskih igara gluhih i svjetskih prvenstava u olimpijskim sportovima i disciplinama? Postoji li poimenian popis zaslunih portaa, a po kojim je podatcima napravljena Procjena trokova za trajne naknade u Prijedlogu zakona P.Z. 316? Smijem li ga vidjeti/dobiti? Sutradan je stigao odgovor: alje: sport <sport@mzos.hr> Datum: 8. kolovoza 2013. 12:46 Predmet: RE: neodumice oko ZID Zakona o sportu (NN 94/13) Prima: Petar Radelj Potovani, izraun je izraen na temelju podataka Hrvatskog kluba olimpijaca, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Popis Vam nismo u mogunosti dostaviti iz razloga to e se pravo na trajnu novanu mjesenu naknadu ostvarivati na osobni zahtjev uz ispunjenje i drugih uvjeta propisanih Zakonom o sportu. Podaci o korisnicima koji e ostvariti pravo na gore navedenu naknadu, odnosno kojima e Ministarstvo izdati rjeenje, nee biti tajni. S potovanjem, Uprava za sport Tako sam ostao prikraen utvrditi ija imena Hrvatski klub olimpijaca nije prijavio. Ne uspijem li prije postii suradnju s MZOS-om, svoj u popis ustupiti Ustavnomu sudu RH. 6. Troak podcijenjen 150% ili sedam milijuna kuna! Primjenom iste metodologije, osnovica i koeficijenata, kakvi su dani u Procjeni trokova za trajne naknade uz Prijedlog zakona koji je skrivan od javne rasprave, dolazi se do sljedeih razlika: Olimpijci MZOS: broj odlikovanih PMR: broj odlikovanih Razlika ljudi Iznos (kn) MZOS: Mjeseni iznos PMR: Mjeseni iznos Mjesena razlika (kn) MZOS: Godinji izdatak PMR: Godinji izdatak Godinja neto razlika (kn) Godinja bruto razlika (kn) Zlato 50 85 -35 5.464,00 273.200 464.440 -191.240 3,278.400 5,573.280 -2,294.880 -3,258.730 Srebro 25 57 -32 4.371,20 109.280 249.159 -139.878 1,311.360 2,989.901 -1,678.541 -2,383.528 Bronca 11 40 -29 3.278,40 36.062 131.136 -95.074 432.749 1,573.632 -1,140.883 -1.620.054 Ukupno 86 182 -96 418.542 844.734 -426.192 5,022.509 10,136.813 -5,114.304 -7,236.312

Legenda: MZOS simulacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta PMR simulacija pisca ovoga oitovanja

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 7

Podatke o broju slavodobitnika na svjetskim prvenstvima, paraolimpijskim igrama te olimpijskim igrama gluhih nemam kompletirane pa ih ne mogu usporediti. U svakom sluaju izraun je na primjeru olimpijskih pobjednika podcijenjen najmanje 7,2 milijuna kn. 7. Nepravednost naknade. Ni zakonom ni uredbom se ne predvia vremenski, prostorni, dravljanski ni pripadniki oblik stjecanja prava na trajnu novanu naknadu. Zakon se misli primjenjivati retroaktivno, ne samo na osvajae medalja za Republiku Hrvatsku, pa ak niti samo za njezina pravnog prednika SFRJ/FNRJ, nego openito. Uvjet za stjecanje prava nije da je porta u trenutku osvajanja medalje imao hrvatsko dravljanstvo (to bi se lako moglo dokazati izvodom iz knjige hrvatskih dravljana) i prebivalite u Hrvatskoj (to bi se lako moglo dokazati potvrdom o prebivalitu). Dakle, trajna novana naknada nije priznanje za zasluge za Domovinu. Naprotiv, trajna novana naknada je socijalna kategorija, osiguravanje bezbrinosti dokonim portaima. Ona je diskriminatorna prema svim radnicima u Hrvatskoj koji pravo na mirovinu ne mogu ostvariti prije navrene 65. godine ivota. Bez obzira to se slubeno ne zove mirovina, rije je o socijalnoj naknadi. Ustavni sud RH je u odluci, broj: U-I-764/2004 od 21. oujka 2007. (NN 34/07 http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_34_1107.html), izrazio pravno stajalite da lanak 14. Ustava ne zabranjuje zakonodavcu da prava i obveze pojedinih istovrsnih ili slinih skupina ureuje razliito, ako se time ispravljaju postojee nejednakosti meu tim skupinama ili za to postoje drugi opravdani, na Ustavu utemeljeni razlozi. Razliito ureenje prava i obveza, meutim, smatrat e se diskriminirajuim ako propisano razlikovanje nema objektivnog i razumnog opravdanja, odnosno ako se time ne ostvaruje legitimni cilj ili ako ne postoji razmjernost izmeu propisane zakonske mjere i cilja koji se nastoji postii. 8. Zahtjev za izuzee g. Petra Skansija u odluivanju o prihvaanju rezultata javne rasprave; predlaganju Uredbe Vladi; brifiranju i bilo kakvom drugom savjetovanju, lobiranju ili utjecanju na druge dunosnike i slubenika MZOS-a i Vlade RH o ovom sluaju. Postoje ozbiljne sumnje u integritet i neovisnost ministrova pomonika za sport u predmetu dodjele trajnih novanih naknada zaslunim portaima. Dravni dunosnik Petar Skansi nakon imenovanja ministrovim pomonikom nije dao ostavku na dunosniko mjesto u Hrvatskom klubu olimpijaca kao organizaciji iji su deklarirani partikularni ciljevi u moguoj koliziji s javnim interesom. Naime, Hrvatski klub olimpijaca je interesno-lobistika organizacija hrvatskih osvajaa olimpijskih odlija. lanak 10. redak 1. Statuta Hrvatskoga kluba olimpijaca odreuje: Ciljevi Kluba su [...] poticanje [...] javne vlasti na maksimalnu skrb o osiguranju drutvene i profesionalne budunosti olimpijaca. (http://www.olimpijci.hr/statut.html) Istodobno, nakon imenovanja u radnu skupinu za pripremu izmjena Zakona o portu, g. Skansi nije zatraio od Povjerenstva za sukob interesa miljenje o svojem moguem sukobu interesa u toj stvari. Tijekom postupka promjene Zakona o portu kao dunosnik je pogodovao jednoj interesnoj organizaciji (Hrvatskomu klubu olimpijaca) iji je dopredsjednik, davanjem povlatenih informacija o tijeku postupka te omoguavanjem toj organizaciji da utjee na sadraj zakonskog prijedloga, a istodobnim onemoguavanjem drugih mogue zainteresiranih stranaka i zainteresirane javnosti da sudjeluju u njegovu oblikovanju. U konanici, donoenjem zakona, uredbe i rjeenja ministrov pomonik Petar Skansi sebi i povezanim osobama (lanovima Hrvatskoga kluba olimpijaca) osigurava povlasticu doivotne financijske naknade iz dravnoga prorauna, i to s pozicije financiranja osnovnih djelatnosti ministarstva nadlenoga za obrazovanje, znanost i port.

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 8

Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili akta s obrazloenje m (Ako je primjedaba vie, prilau se obrascu, a ovdje se navode samo lanci ili dijelovi nacrta na koje se odnose.)

9. Zakon, pa ni Uredba, nemaju legitiman cilj, svrhu. Postoji nerazmjer davanja i nerazmjer ogranienja slobode ili prava. lanak 81.a stavak 1. Zakona o sportu sada odreuje: Sporta koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, kao dravno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ostvaruje na vlastiti zahtjev pravo na trajnu novanu mjesenu naknadu... Zakon, meutim, i to namjerno, ne uvjetuje za koga je zasluni porta nastupao kad je osvojio medalju na tim najprestinijim natjecanjima. Kakve veze osvajanje medalje za neku drugu dravu ima s potrebom da se tom portau kao dravno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske dodjeljuje trajna novana mjesena naknada? To je nerazmjer davanja! Po toj logici i odredbi osvajai takvih medalja iz bilo koje drave svijeta, mogu se naseliti u Hrvatsku, stei u njoj prebivalite, nakon odreenoga broja godina i dravljanstvo, a zatim i trajnu novanu mjesenu naknadu kao zasluni portai. ime su oni doprinijeli ugledu Republike Hrvatske da bi im se zbog toga dodjeljivalo dravno priznanje u obliku doivotne rente? Budui da se novci za tu trajnu novanu mjesenu naknadu u Dravnom proraunu osiguravaju na poziciji MZOS-a (l. 8. st. 2. nacrta Uredbe), to znai da e se oduzeti od odgoja, obrazovanja, znanosti, tehnologije ili poticanja amaterskoga i vrhunskoga porta . Time odredba lanka 81.a zakona postaje neustavna. Naime, lanak 16. stavak 2. Ustava odreuje: Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Koja je svrha ogranienja prava hrvatske djece, uenika, studenata, uitelja, nastavnika, profesora, znanstvenika i aktivnih portaa da se novci njima namijenjeni, iz njihova matinog ministarstva dijele kao portska mirovina, i to ljudima koji nikad nisu morali nastupati ni pod hrvatskim stijegom, ni s hrvatskim grbom, ni za hrvatsku himnu? Predloeni lanak 3. Uredbe dovodi tu situaciju do apsurda jer isputa zakonsku odredbu kao dravno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske ime se potvruje da ova uredba nema nikakve veze s domoljubljem ni zahvalnou Domovine portvovnim portaima nego iskljuivo s osobnim financijskim probitcima. to e se u sportu rijeiti uvoenjem sportskih mirovina? Ba nita, osim to emo uz politiku i vojnu kastu povlatenih dobiti jo jednu sportsku. Ba kao u SSSR-u i DDR-u. 10. Uredba e biti neprovediva. Potvrdu o osvojenoj medalji, prema lanku 4. stavku 2. nacrta Uredbe izdaju: Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih. Meutim, te njihove potvrde bit e i ostat e privatne isprave. Naime, premda je rije o pravnim osobama s javnim ovlastima, nijednim zakonom nije propisano da te tri pravne osobe imaju javnu ovlast voditi oevidnike o osvajaima medalja na najuglednijim natjecanjima. Stoga one nemaju pravnu osnovu po kojoj bi mogle valjano potvrivati da je i tko je dobitnik koje medalje. Budui da pravo ili obveza tih pravnih osoba da izdaju takve potvrde nije utvrena zakonom (jer nije bilo javne rasprave ni paljivih itatelja!), ne moe se primijeniti ni lanak 160. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09): Javnopravna tijela izdaju potvrde o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju ako je to zakonom propisano. zato jer to nije propisano Zakonom o sportu ni kojim drugim zakonom. A na krug adresata kakav je zamiljen zakonom i uredbom ne moe se primijeniti ni lanak 159. stavak 3. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09): Slubenom evidencijom smatra se evidencija koja je ustanovljena na temelju propisa, odnosno opeg akta pravne osobe koja ima javne ovlasti. zato jer slubena evidencija Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih ne obuhvaa niti moe obuhvaati osvajae

Petar Marija Radelj o Nacrtu prijedloga Uredbe o dravnim priznanjima osvajaima medalja (17. VIII. 2013.), str. 9

medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, nego eventualno samo one natjecatelje koje su na ta dogaanja prijavile ili poslale te pravne osobe. U tom sluaju otpada mogunost da se trajna novana naklada isplauje onima koji medalju nisu osvojili za Republiku Hrvatsku nego za nekoga drugog i nekad prije, to nije bila nakana onih koji su ovaj i ovakav zakon progurali. 11. Odredba predloenoga lanka 4. Uredbe neustavna je i nezakonita. lanak 19. stavak 1. Ustava odreuje: Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Budui da Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih nemaju zakonsku osnovu i ovlast izdavati potvrde iz l. 4 nacrta Uredbe, onda e sve te potvrde biti nesuglasne lanku 19. stavku 1. Ustava.
Ime i prezime osobe (ili osoba) koja je sastavljala primjedbe i prijedloge ili osobe koja predstavlja zainteresiran u javnosti, email ili drugi podaci za kontakt

Petar Marija Radelj e-pota: pemarade@gmail.com

Datum dostavljanja

17. kolovoza 2013.

Vana napomena: Popunjeni obrazac s prilogom zakljuno do 17. kolovoza 2013. dostaviti na adresu elektronike pote: javnarasprava-trajnenaknade@mzos.hr Primjedbe koje nee biti dostavljene na priloenom obrascu, nee se razmatrati.