Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
6Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Kič kao ultraluksuz ili totalna an-aesthesia, Anto Čabraja

Kič kao ultraluksuz ili totalna an-aesthesia, Anto Čabraja

Ratings: (0)|Views: 1,759|Likes:
Published by Zeničke sveske
Zeničke sveske 08/08
Zeničke sveske 08/08

More info:

Published by: Zeničke sveske on Jun 10, 2009
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

07/06/2013

pdf

text

original

 
 Anto ^abraja
12
Ki~ kao ultraluksuz ilitotalna an-aesthesia
 Pretvaraju}i se u ki~, umjetnost laska neredu koji vlada u “ukusu”  ljubitelja umjetnosti. Umjetnik, galerista, kriti~ar i publika u`ivajuu bezvrijednim stvarima, a trenutno vlada nemar. Ali taj realizam bezvrijednih stvari jeste realizam novca u odsustvu estetskih kriterija, a preostaje jo{ mogu}nost i korisnost u mjerenju vrijednosti djela po profitu koje ona ostvaruju.
Jean-François Lyotard
Dvostruka operacija
O
no što se nije dogodilo jednom od najvećih skulptora u historiji umjetnosti,velikom talijanskom baroknom skulptoru Berniniju, dogodilo se Jeff Koonsukoji je u septembru 2008. trijumfalno i strateški instalirao svoju “financijskuumjetnost”
u prekrasnu parišku pala~u Versailles. Koonsovi objekti kao imitacijedje~jih igra~aka i raznih proizvoda iz industrijskog svijeta, u Versaillesu doživljavajunovu transkripciju koja se kalemi na prethodni pokušaj unošenja smisla korištenjemdišanovskog pomjeranja. Autor postavlja izabrane likove naizgled neutralno bezpromjene prvobitnog simboli~kog zna~enja. U formalnom smislu ta neutralnost možefunkcionirati, ali ako slijedimo izbor i oskudne informacije o razlozima nastanka tog
Jean-FrançoisLyotard,Jean-François Lyotard,
 Post-moderna obja{njena djeci 
, Edit. Galilée ; 1986 ˝En se faisant kitsch,l’art flatte le désordre qui règne dans le ˝goût˝ de l’amateur. L’artiste, le galeriste, le critique et le public se
complaisent ensemble dans le n’importe quoi, et l’heure est au relâchement. Mais ce réalisme du n’importequoi est celui de l’argent en l’absence de critères esthétiques, il reste possible et utile de mesurer la valeur
des oeuvres au profit qu’elles procurent. ˝
PierreSouchonPierreSouchonPierre Souchon
 
 Zeni~ke sveske
13
djela, taj naizgled naivni svijet dje~je igre djeluje patvoreno. Dakle “skulpture” likovaiz svijeta bajki, Disneyevi likovi i oni iz reklama, kao dio naše kolektivne mitologije,treba da izazovu nostalgiju za svijetom snova i nevinosti. U namjeri da dobije tajefekt, Koons pribjegava hiperrealisti~koj reprodukciji brižljivo izabranih banalnihobjekata masovne proizvodnje i uvodi ih u svijet umjetnosti. Insistirajući na perfekcijireprodukcije Koons nastoji, kako sam kaže, da ukloni razliku između umjetnostii popularne umjetnosti. Jedan od ciljeva autora je i da “umiri savjest” svojihimućnih klijenata i mecena, kako bi bez osjećanja “krivnje”
mogli uživati u ki~u,lošem ukusu i površnosti koja izbija iz njegovog djela. Za njegovu prvu samostalnuizložbu u Francuskoj izabran je Versailles, pala~a kraljeva, a ne Beaubourg, pala~asuvremene umjetnosti. Takav izbor nije slu~ajan jer na taj na~in stavljanje banalnostina pijedestal može proći bezbolnije. U samom Versaillesu, mjestu gdje se ~uvaumjetni~ka i historijska baština od svjetskog zna~aja, jedino je Koonsova skulptura“Rabbit”, visoka 104,1 cm i sa~injena od ~elika, stavljena pod zaštitno zvono. Taprovidna zaštita jednog zeke ~ije se replike mogu proizvesti gotovo serijski međunezaštićenim djelima jednog genija kakav je bio Charles Le Brun unosi notu totalnogbesmisla. Tu specijalnu zaštitu zeke je zahtijevao vlasnik skulpture. Postavlja sepitanje što se skriva iza tako neopravdane predostrožnosti: strah od vandalizma(?!) ili nepodnošljiva pomisao da bi neki obožavalac mogao da poljubi zeku i ostavisvoje masne tragove. Markentiška operacija stavljanja pleksiglasa oko zeke skrivaigru promjene predznaka zate~enih umjetni~kih i historijskih vrijednosti u Versaillesu.Polimorfnost simulacija i reverzibilnost situacije “miri” veoma imućni dio publikesa lošim ukusom kojeg promovira u umjetni~ku vrijednost. Destabiliziranje ineutraliziranje smisla kao i dezintegriranje estetskih pitanja navode nas sve ~ešće narazmišljanje o tome što je stvaralaštvo i koja je funkcija umjetnosti danas. Suprotnoistraživa~u i esteti~aru Fred Forestu koji u potpunosti isklju~uje pojam ljepote, Koonspotencira industrijsku savršenost površinske obrade banalnih predmeta. On se usvom laboratoriju koji uklju~uje mnogo suradnika raznih specijalnosti, sli~no kao uWarholovoj
 Factory 
ili kao u kraljevskoj manufakturi Louis XIV, bavi proizvodnjom“multioriginala”
, uz dobru tehnološku i tehni~ku izvedbu. Rezultat tog kratkog spojaizmeđu umjetnosti i zanatstva po izlasku iz radionice može jedino da zauzme svojemjesto kao skupa dekoracija u financijskoj kulturi.
JeffKoonsJeff Koons
DževadHozoDževad Hozo
 
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
14
Uspjeh igre imitiranja imitiranog, umnožavanja već umnoženog, serijskihrepeticija, poja~an je spregom muzeja i primijenjenih matemati~kih teorija okooperativnim i nekooperativnim igrama na burzi. Jeff Koons, bivši “stockbroker”iz Wall Streeta, jedan od najbolje plaćenih umjetnika u svijetu uz engleskogumjetnika Damian Hirsta, igra se proizvodnjom ki~ objekata mijenjajući imstatus. “Novi” tip umjetnika, depolitiziran, poduzetan i bez stida pred financijskimuspjehom, jedno je od “dostignuća” post-modernog perioda. Oslobođen slikeukletog, neshvaćenog umjetnika moderne, nasmijano i neopterećeno nam nudisliku o sebi kao pristojnom i simpati~nom umjetniku srednje klase koji živi odi sa slikama svog djetinjstva. Takva slika umjetnika je opre~na slici njegovogprethodnika Warhola koji je bezli~no i hladno banalizirao umjetni~ko djelo ismrt želeći da postane mašina najavljujući tako post-modernu koja se temeljina “remećenju odnosa između egzistencije i smisla”
.Pojavom Poparta kao najave post-moderne instalira se stanovita umjetni~kakritika avangardne umjetnosti i društva 60-tih godina. To se događa u klimi ukojoj New York postaje novi centar svih umjetni~kih trendova i preuzima vodstvonad Parizom. To je doba kada televizija op~injava široke mase ljudi i vrijemekada Salvador Dali, sa velikom intuicijom prepoznaje njenu manipulativnu moć.Veoma poštovan od strane bogate religiozne ameri~ke klijentele, gospodin AvidasDollars (gladan dolara), anagram Dalievog imena kojeg je skovao André Breton,popartisti~ki promovira svoju umjetni~ku li~nost u Americi i Evropi zadovoljavajućisvoj naglašeni egzibicionisti~ki poriv. Uspijeva se afirmirati kao superzvijezdamalih ekrana i reklamnih poruka u ~asopisima. Njegovi interdisciplinarniperformansi skrivaju napade na avangardnu umjetnost i ujedno predstavljaju injegov odgovor Breton-u koji ga je isklju~io iz grupe nadrealista.Popartisti nastoje da se oslobode slikarskog ~ina pravljenjem kolaža odfotografija razli~itog porijekla što će paradoksalno izazvati povratak slikarskomzanatu i pojavu hiperrealizma. Taj pokret ostaje nedvojbeno vezan za idejepoparta, a Salvador Dali doprinosi njegovoj pojavi kroz dva momenta. Prvimoment je njegov interes za stereoskopsku viziju i u sklopu toga je op~injenoprou~avao Veermera koji se služio tamnom komorom (prete~a fotografije)u konstrukciji svojih djela. Drugi važan moment je perfomativna akcija u
Jean-FrançoisLyotard,Jean-François Lyotard,
 Post-moderna obja{njena djeci 
, Edit. Galilée;1986Galie;1986; 1986

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
drvofixxx liked this
drvofixxx liked this
garasic liked this
sedamkikirikija liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->