TISKANICA Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

www.novi-informator.net
ZAGREB, 2. i 6. 4. 2011.

instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja

ISSN 0537 6645
BROJ 5955-5956
Nakladniki savjet Novog informatora - predsjednik: Mladen uvela, dipl. iur.
lanovi: prof. dr. sc. Mate Babi akademik Jaka Barbi dr. sc. Ivo Grbin Damir Kontrec, dipl. iur. mr. sc. Hrvoje Mominovi
Nastavak na 2. stranici
na stranicama
2. USTAVNO PRAVO: Vladavina prava kao jedini valjan izbor
doc. dr. sc. Sanja Bari, predstojnica Katedre za ustavno pravo
Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci
3. VIJESTI I DOGAAJI: Prva dodjela priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crni
4. SUDSKA PRAKSA
5. PRORAUNSKO RAUNOVODSTVO: Izvjetaji prorauna i proraunskih i
izvanproraunskih korisnika za razdoblje sijeanj-oujak 2011.
Ivana Uroi, dipl. oec., Zagreb
7. ZEMLJINOKNJINO PRAVO: Zabiljeba pridraja prvenstvenoga reda
Anamarija Kovaevi Turac, dipl. iur., via sudska savjetnica
Opinskog suda u Poegi
8. POREZI: Porezni nadzor u fiktivnim poslovima
Zdravko Vuki, dipl. oec., Sredinji ured Porezne uprave
9. MALE STRANICE INFORMATORA - USTAVNI VIDICI BR. 9: Novi reim politikog
financiranja u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Robert Podolnjak, profesor na
Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Formalna neustavnost Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu
na pristup informacijama, Sandra Markovi, via ustavnosudska savjetnica
14. OBVEZNO PRAVO: Nain plaanja naknade kod ugovora o licenciji
Marija Medi, dipl. iur., Zagreb
17. RADNO PRAVO: Gospodarsko-socijalno vijee, Nataa Novakovi, dipl. iur., Zagreb
19. VI PITATE - MI ODGOVARAMO
I. dr. sc. Jadranko Crni,
ugledni civilist I legalist kao
predsjednik Ustavnog suda
Kad je 1984. godine ugledni sudac
Vrhovnog suda i jedan od najuglednijih
hrvatskih civilista, Jadranko Crni od-
luio prijei u onda izrazito politiziran
Ustavni sud, mnogi su zaueno aputa-
li. Do danas ostaje otvoreno pitanje koji
je tome bio razlog. Prema tadanjim
propisima, suci Ustavnog suda nisu
morali biti pravnici, premda se on u tim
godinama ve pomalo nadopunjavao
uglednim pravnicima. No, kada je Ja-
dranko Crni, kao priznati i poznati le-
galist, 1988. godine postao predsjednik
Ustavnog suda RH, to je nedvojbeno
bilo naznaka nailaska novog vremena u
kojemu e se Ustav uzimati daleko oz-
biljnije nego do tada. Kao iskreni to-
vatelj dr. sc. Jadranka Crnia, sklon sam
vjerovati da je on slutio kako e vanu
ulogu u predstojeim dogaanjima odi-
grati Ustavni sud, te kako e borba za
ustavnost dominirati hrvatskom prav-
nom scenom sljedeih desetljea. Ta je
borba teka i nije zavrena.
II. Politika i pravna struktura
Politiki sustav ne ine samo institu-
cionalne strukture pravnih pravila, nego
i strukture svijesti, koje uobiajeno na-
zivamo politikom i pravnom kulturom.
O njima ovisi poloaj i utjecaj ustava u
politikoj zajednici. U demokratskim
politikim zajednicama ustavi su temelj,
okvir i oslonac razvoja politikog sustava
utemeljenog na vladavini prava, a vlast se
smjenjuje na izborima. U autokracijama
ustavi su privid, bljetavi izlozi to se po-
kazuju svijetu i vlastitom narodu kako bi
ga se prevarilo glede tiranske naravi vla-
sti, a vlast se smjenjuje pobunom unutar
vladajuih elita ili revolucijom masa.
U tranzicijskoj, pak, dravi poloaj
i ulogu ustava u cjelokupnom
politikom sustavu odreuje
specifna mjeavina eleme-
nata jednog i drugog sustava.
Najvee dostignue demokra-
cije u ranoj tranzicijskoj dra-
vi jest etablirana mogunost
da se vlast smijeni bez ispa-
ljenog metka, prema rezultatu
slobodnih i potenih izbora.
Ostali uvjeti, kao to je to od-
govornost vlasti, participacija
graanstva, konzistentnost
odluka, pravna sigurnost, ne-
politinost dravnih i javnih
slubi, umjerenost pri upora-
bi dravne prisile, uglavnom u
punoj mjeri nisu ostvareni.
III. Borba za pravo
Najvanije je razumjeti i
stalno drati na pameti kako
niti u jednom od navedena
tri tipa politikog poretka,
proces institucionalizacije i
razvoja demokratskog politikog susta-
va nije dovren i konaan, niti irever-
zibilan. Jednostavno reeno, u svakom
od tri navedena tipa politike zajednice
vodi se svakodnevno borba za pravo, ali
su naini kako se ta borba manifestira
bitno razliiti.
U demokratskom drutvu borba za
pravo odvija se preteno kroz razvijeni
sustav institucija koje pruaju zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ustav
je opeprihvaen kao osnovni politiki
instrument drutvene integracije i temelj
unutar kojeg se odvija politika borba
oko vlasti te rjeavaju sporovi izmeu
pojedinaca i pravnih osoba. U odnosima
s dravnim slubama i slubenicima gra-
ani se redovito pozivaju na ustav i ovi
to uvaavaju. Zna se da se ustav primje-
njuje izravno i da je to pravni akt za ije
krenje slijede sankcije.
U suvremenim autokracijama borba
za ustavnost priguena je, ali tinja, vodi
se potajno, u oekivanju povoljnog tre-
nutka za demokratske promjene. Ustav
slui vlasti za legitimiranje pred meu-
dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
Jadranko Crni: legalist na elu trnovite,
ali zvjezdane ustavne tranzicije
Dr. sc. Jadranko Crni, prvi predsjednik
Ustavnog suda samostalne i suverene Republike
Hrvatske, veliko ime hrvatske pravne misli i
ustavnopravne povijesti, obiljeio je svojim
ljudskim i pravnim djelovanjem desetljea
XX. i XXI. stoljea. Njegovom smru 4. travnja
2008. godine izgubili smo vrsnog znalca
mnogih pravnih podruja, a osobito ustavnog
prava, prava vlasnitva i drugih stvarnih
prava, obiteljskog i drugih pravnih podruja
te predsjednika naeg Nakladnikog savjeta.
Stoga, na treu godinjicu smrti, in honorem dr.
sc. Jadranku Crniu, legalistu na elu trnovite, ali
zvjezdane ustavne tradicije, svoju kolumnu (14)
O ustavima i ljudima posveuje prof. dr. sc.
Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno
pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu. Doc. dr. sc. Sanja Bari, predstojnica
Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, pie rad pod naslovom
Vladavina prava kao jedini i valjani izbor, u obliku
dijaloga in memoriam dr. sc. Jadranku Crniu o
nekim ustavnopravnim pitanjima, ponajprije
u odnosu na zatitu ljudskih prava i ulogu
ustavnog sudovanja. U ovom broju donosimo i
lanak dravnog tajnika Ministarstva pravosua
mr. sc. Zorana Piuljana, o prvoj dodjeli
priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crni. Naime,
Zakladna uprava pod predsjedanjem mr. sc.
Zorana Piuljana, na sjednicama od 15. veljae
i 22. oujka, donijela je odluku o dobitnicima
priznanja Zaklade za 2010. U ovom broju, isto
tako, donosimo i prilog Ustavni vidici br. 9, koji
je pokrenuo dr. sc. Jadranko Crni. U prilogu piu
prof. dr. sc. Robert Podolnjak i Sandra Markovi,
via ustavnosudska savjetnica.
2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Nastavak sa 1. stranice
narodnom zajednicom, ponajprije pred
velikim silama. Graanin koji se poziva
na ustav sumnjiv je i evidentira se u do-
sjeima slubi kao potencijalni unutar-
nji neprijatelj. Ustav je formalno na sna-
zi, ali o tome hoe li se i kako primije-
niti, odluuje ad hoc mudro rukovodstvo.
Ustav se u teoriji smatra programskim
dokumentom, koji se ne moe izravno
primjenjivati.
IV. Uloga dr. sc. Jadranka
Crnia u pripremi
provoenja izbora
U povoljnom povijesnom trenut-
ku, ustav moe posluiti kao oslonac
ruenja autokratske vlasti ili za mirnu
smjenu vlasti, koja vodi promjeni su-
stava. Upravo to dogodilo se u Hrvat-
skoj 1990. godine. Ope prihvaenim
tumaenjem, proturjeje izmeu nede-
mokratskih (jednopartijskih) odredaba
u jednom dijelu Ustava SR Hrvatske
iz 1974. (namijenjenom za unutarnju
uporabu), i demokratskih jamstava
slobode politikog udruivanja i dje-
lovanja u njegovom drugom dijelu, o
ljudskim pravima i slobodama (namije-
njenom za stjecanje ugleda u (slobod-
nom) svijetu), omoguilo je donoenje
izbornog zakonodavstva, odravanje
viestranakih izbora i mirnu smjenu
vlasti. Hrvatska je postala dio procesa
na koji se u tom svijetu gledalo kao na
ustavne revolucije.
Predsjednik Ustavnog suda Jadranko
Crni odigrao je u pripremi i provedbi
izbora izuzetno vanu, a danas gotovo
zaboravljenu ulogu. Kao predsjedavaju-
i Odbora za nadzor izbora sastavljenog
od nezavisnih uglednika, koji je isto-
dobno kreirao pravila izborne kampanje
i pazio na njihovo potovanje, on je u
dramatinoj situaciji prvih slobodnih
izbora bio prihvaen kao krajnji jamac
potenog brojenja glasova i potovanja
izbornih rezultata. alosno je, stoga,
kako se danas zanemaruje djelovanje
Ustavnog suda (od 1964. godine) i nje-
govog predsjednika Jadranka Crnia
(od 1988. godine), kao i njegova uloga
u krucijalno vanim politikim zbiva-
njima kojima je 1990. godine zapoela
demokratska tranzicija.
V. Boini Ustav
U tranzicijskom drutvu sustavi su
pravila nestabilni i nepouzdani, po-
naanje dunosnika infcirano osta-
cima autokratske svijesti, a ponaanje
graanstva jo i te kako korumpirano
strahom od vlasti pod utjecajem poda-
nikog mentaliteta. Ustav se potiskuje
iz javnog diskursa, njegova izravna pri-
mjena dovodi u pitanje, a ostvarivanje
zajamenih sloboda i prava dugotrajno
i neizvjesno. Razdoblje demokratske
tranzicije je u svakom poznatom po-
vijesnom primjeru trajalo desetljeima
uz brojne prijetnje po sam opstanak
demokratskih sustava.
Toliko je uglavnom bilo poznato
prije dvadeset godina, kada su nastu-
pile demokratske promjene. Nasu-
prot euforiji optimizma i sanjarijama
Jadranko Crni: legalist na elu
trnovite, ali zvjezdane ustavne tranzicije
o kraju povijesti (F. Fukuyama), po-
neki su svjetski ugledni znanstvenici
(Ralf Dahrendorf, Zbigniew Brzezin-
ski) upozoravali na povijesno iskustvo
i nunost trezvenih oekivanja glede
rezultata barunastih revolucija.
Ipak, pod utjecajem uspjeno pro-
vedenih demokratskih izbora i upravo
primjerne predaje vlasti, u hrvatskoj je
pravnikoj zajednici prevladao ustav-
ni optimizam. Od najirih slojeva puka
pozdravljen i slavljen, novi je Boini
Ustav imao sluiti kao svjetovna Biblija.
Demokracija i vladavina prava izgleda-
la je kao opeprihvaeni oblik ustavnog i
politikog poretka nove demokratske Hr-
vatske. Taj optimizam izraava naslov
prvog Crnieva djela posveenog ustav-
nom pravu: Vladavina Ustava (1994).
Originalnim odstupanjem od uobiajene
terminologije (koja govori o vladavini
prava), Crni je izrazio uvjerenje kako
nastupa doba konstitucionalizma (koje
smo mi u to doba nazivali ustavnom
vladavinom).
VI. Vladavina prava
Ideja racionalno organizirane zajedni-
ce u kojoj ustavne norme slue kao jam-
stvo uzajamnog potovanja interesa svih
njezinih lanova bez diskriminacije, nije
nova. Demokracija je sustav vladavine
veine, pod uvjetom potovanja i zatite
prava manjina zajamenog demokrat-
skim ustavom. Njemaki ustavni pravnik
Peter Hberle takvu zajednicu naziva
drutvom slobodnih tumaa Ustava,
a ameriki politolog Vincent Ostrom
zajednicom uzajamnog razumijevanja
ustavnih naela. Brojni se autori deset-
ljeima bave pitanjem kako rijei napisa-
ne na papiru mogu postati iva stvarnost,
odnosno kako nastaje zbiljski ustav, ono
to obini i svakodnevni ljudi smatraju
najviim zakonom, a svaka vlast potuje
kao vrhovnu normu. Odgovor nalazimo
na podruju socijalne psihologije, a ista-
knuti mu je ameriki autor Sanford Le-
vinson dao ime vjera u ustav.
Jadranko Crni to je dobro razumio,
pa je tijekom dva desetljea demokrat-
ske tanzicije uporno djelovao na stvara-
nju uvjeta za jaanje sustava utemeljenog
na zbiljskom Ustavu, putem irenja vjere
u Ustav. Koliko je samo ugledu Ustava i
Ustavnog suda pridonijela odluka o mi-
rovinama iz 1998. na koju je on odlu-
no utjecao? No, na vlastitom je iskustvu
nauio kako je to teko, pa i s najvieg
poloaja u dravnom pravozatitnom su-
stavu. To najbolje pokazuje naslov jednog
njegovog rada: Na trnovitom i zvjezda-
nom putu vjenog ideala vladavine pra-
va (1998). Podnaslov toga rada glasi In
laudem Iustitiae, pohvala pravednosti.
Put je doista trnovit i mnogo je dui
nego to smo oekivali. To je put idea-
lista, ali je osvijetljen zvjezdanim svje-
tlom racionalnog izbora. Onima koji su
skloni napustiti ideju vladavine prava
i pomiriti se s njezinim porazom, uvi-
jek je korisno sjetiti se lika Jadranka
Crnia i njegova djela, kao i uvjeta u
kojima ga je stvarao, irei ustavne
ideje u dobrom duhu upravo mlade-
nakog optimizma.
1. Pravna drava i ostvarenje
ljudskih prava
U ovom nemirnom, uzdrmanom, nesigur-
nom i okrutnom svijetu, nije nimalo utjeno
konstatirati da u ovom trenutku nema ni jedne
grupe, ni jedne udruge, ni jedne politike stran-
ke, pa ni crkve, ni drave koja se ne dii svojom
brigom o proklamiranju, zatiti i ostvarivanju
ljudskih prava,
1
pie dr. Crni u svojoj dok-
torskoj disertaciji i govori kako je, piui je,
zapravo uhodio vrijeme, istraujui razvoj
ustavne tube u hrvatskom pravu od 1991.
do 1999., razmatrajui probleme koji se po-
javljuju i pokuavaju rijeiti u praksi, esto i
uz iskustva stranih prava u zatiti sloboda i
prava. to god da je istina za zemlje koje su,
slijedei politiku individualne slobode, postale
velika sredita stvaralake civilizacije, a doista
ne znam ni za jedan primjer u ljudskoj povije-
sti, da je neka zemlja to postigla kojim drugim
putem, osim pravnom dravom, ne sumnjam
da je put do takve intelektualne i stvarne ve-
liine neke zemlje, do ostvarenja ili barem pri-
bliavanja idealu ostvarenja temeljnih prava
i sloboda ovjeka i graanina, dakle i kod nas,
jednako teak kao to je to bio u davnim razdo-
bljima kada su to neke zemlje postizale, a vje-
rojatno je i tei, i suroviji.
2
Dobro poznata stara kineska kletva:
Dao Bog da ivio u promjenjivim vreme-
nima! stanovnicima je Republike Hrvat-
ske, slino kao i stanovnitvu ostalih drava
koje danas uvrijeeno nazivamo tranzicijske,
i te kako bliska. Moderna tranzicija - pod
ime podrazumijevamo brojne gospodarske,
drutvene, politike i druge sui generis pro-
mjene kroz koja prolaze primarno drutva
srednje i istone Europe - ujedno ukljuuje
i sveobuhvatnu pravnu transformaciju, kako
zbog prekida s prijanjim reimima, tako i
radi ukljuivanja u suvremene europske in-
tegracijske tijekove.
2. Humanist i erudit
Drutvena je tranzicija u naoj dravi
dodatno obiljeena zlosretnim ratnim zbi-
vanjima, koja su uz dugi popis traginih
posljedica imale i posve specifni zamani
uinak na mobiliziranje i onog najboljeg u
ovjeku - solidarnosti, altruizma i humanosti.
No, dr. Crni - humanist i erudit par excellence
- podsjea nas kako je vizija Publiusa Ovidi-
usa Nasa (1. st. pr. Kr.) imaginarna, a njegova
pjesma Metamorphoseon Libri govori ipak
samo o utopijskom zlatnom dobu, u kojem
e se bez zakona gajiti dobra vjera i ono to
je pravo, tako da pravo u uem smislu ne e
biti ni potrebno. To je, podsjea nas, nedo-
stini ideal potpune pravne kulture te je napro-
tiv potrebno da pravo kao klinika medicina
bolesnih meuljudskih odnosa, bude kao lijek
propisano i da tako propisano postane odbojnik
u interesnim sukobima meu ljudima.
3

3. Privrenost pravu i vladavini
prava jedna je od temeljnih
osobina povijesnog bia
hrvatskog naroda
Promatrajui hrvatsku pravnu misao u
povijesnoj perspektivi, dr. Crni nas sokoli
da se u normotvorstvu i praksi ugledamo na
vane uzore: Privrenost pravu i vladavini
prava jedna je od temeljnih osobina povijesnog
bia hrvatskog naroda. O tome svjedoe broj-
ni pravni dokumenti kako iz starije, tako i
novije prolosti. Oni su dokaz da je hrvat-
ski narod oduvijek pripadao europskom
civilizacijskom i kulturnom krugu i da su
u njemu uvijek ive moralne, intelektualne
i politike snage koje su takvu orijentaciju
nosile i poticale.
4
Uvijek je pri tome poseb-
no naglaavao vrijednost i vanost Vinodol-
skog zakonika, produkta dragog mu primorskog
kraja i podneblja.
Danas bi sredite pravnog poretka trebao
biti ovjek-pojedinac, a smisao, ideja vodi-
lja i cilj takvog poretka stvaranje okruenja
za potpuni i slobodni razvoj svake ljudske
jedinke. Tu slobodnu potragu za sreom
- i dalje odzvanjaju rijei amerike Dekla-
racije neovisnosti i francuske Deklaracije o
pravima ovjeka i graanina - nije mogue
ostvariti u drutvu koje nema ustav. Vodei
maarski konstitucionalist i profesor ustav-
nog prava, A. Saj, ustav s pravom naziva
biografjom moi pisanom od zaetka. ()
To je biografja ivota koji jo nije proivljen,
a koja je u trenutku nastanka napisana radi
potrebe. () Ona je odraz primarnog straha
od neograniene sile.
5
Utvrivanje okvira, u
kojem ideja non sub homine, sed sub lege do-
biva smisleni oblik, ostvaruje se putem kru-
tog ustava odreivanjem temeljnih pravila
igre, koja nisu podlona politikim hiro-
vima svakodobnog vlastodrca. Ustanov-
ljenje krajnjeg jamca i interpreta ustava, tj.
ustavnosudskog foruma s glavnom zadaom
eliminiranja zakona koji se kose s temelj-
nim zakonom, zavrni je kamen u logikoj
piramidi funkcioniranja ustavnopravnog
poretka. Dapae, ustavno je sudovanje esto
zaglavni kamen arhitektonike ustavnoprav-
nog poretka, a Crniev Ustavni sud, kako
je neformalno bio poznat, i u najteim je
vremenima (p)ostao svjestan toga. Osobno
doc. dr. sc. SANJA BARI, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci
Vladavina prava kao jedini valjani izbor
Noeni nemilosrdnim ritmovima svakodnevice, mi, potovatelji i suradnici
dr. sc. Jadranka Crnia, zastajemo shvaajui da ga tjelesno nema meu
nama ve tri godine, no njegovu pravnu, duhovnu, ljudsku i osobnu
ostavtinu osjeamo prisutnom s nesmanjenom aktualnou, ivotnou
i bliskou. Ovi su redci skroman pokazatelj onoga to se zbiva u nama,
isjeci estih unutarnjih promiljanja, analiziranja, oslanjanja, jednom
rijeju dijaloga s dragim dr. sc. Jadrankom Crniem, o nekim ustavnopravnim
pitanjima, primarno u odnosu na zatitu ljudskih prava i ulogu ustavnog
sudovanja.
1
J. Crni, Ustavna tuba, doktorska disertacija,
Zagreb, 1999., prva reenica.
2
Ibid., str. 5.
3
Ibid., str. 7.
4
Ibid., 6.
5
A. Saj, Limiting Government: An Introduction to
Constitutionalism, CEU Press, Budimpeta, 1999., str. 2.
Uredila Davorka Foreti, dipl. iur.
2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
predan zadai svjedoenja vrednote vladavi-
ne prava, dr. Crni nas upozorava () tim
je vea odgovornost svakoga za ostvarenje
tog ideala, a izuzetna je onoga tko mora
konano i neporecivo kazati to je ustavno i
zakonito, a to nije. To je u RH Ustavni sud,
gotovo u cijeloj svojoj nadlenosti, meutim
posebno se tu izdvaja nova (nova u odnosu
na razdoblje prije 1990. godine - op. S. B.)
nadlenost Ustavnog suda da titi ustavne
slobode i prava ovjeka i graanina.
6
4. Uloga Ustavnog suda kao
uvara Ustava
Realan, a istovremeno neumoran u napo-
rima prema boljem, prihvaao je i sloio se s
ocjenom rane faze (1991.-1993.) djelovanja
Ustavnog suda RH, koju je dao ve spome-
nuti A. Saj: Ustavni sud Republike Hr-
vatske mladi je orkestar koji izvodi klasinu
nedovrenu simfoniju konstitucionalizma,
to su je skladali Mozartovi i Beethovenovi
suvremenici. Izvedba nije historijska: tamo
gdje je muziarima nelagodno ima mnogo
improvizacije. Naa publika dolazi gledati
Oaloenu udovicu: ona je od klasika do-
bila samo program s varijacijama avangar-
dnog J. Cagea. Kada bi drugaije itala note,
moda bi publika bila manje kritika. Ipak,
ona se ponovo vraa na svaku izvedbu. Ona
moda zna da je najgora stvar koja bi se mo-
gla desiti da u svome malome gradu uope
nema orkestra.
7
Kritikama i te kako pod-
lonih odluka bilo je i kasnije, prisjetimo
se, primjerice, odluke o uredbama iz nude
predsjednika dr. Franje Tumana i blago-
naklonog stajalita koje je zauzeo Crniev
sud.
8
Dr. Crni svakako bi ponudio mudar
odgovor kojim, uvijek i iznova, izaziva na
stremljenje k viem: Interpretativna uloga
svakog Ustavnog suda je, od svojih poetaka
do dana, sloen, vrlo osjetljiv, suptilan i ni-
kad dovren mozaik. Sastavljen u doktrini, a
i praksi, od beskonanog niza pitanja, taj mo-
zaik uvijek u svojoj raznovrsnosti, razliitosti
i beskonanosti otvara i nudi nova pitanja,
trai nove odgovore.
9
U vremenu ubrzane, ali na alost i uveli-
ke nesustavne, konfuzne i brzoplete adaptacije
hrvatskog pravnog poretka mjerilima i za-
htjevima europske integracije, na stvarnu ra-
zinu ostvarenja vladavine prava utjeu dvije
dobro poznate pojave: normativna hiperin-
facija (injenica) i normativni optimizam
(pravno-politiko shvaanje).
Normativna hiperinfacija, ini se, do-
nosi primarno kvantitativne izazove. Naime,
glavni raison dtre odvjetnitva kao samo-
stalne profesije sastoji se u dobro poznatoj
razlici izmeu pojmova imati neko pravo i
ostvariti to pravo. Pravna je pomo potrebna
upravo onima koji imaju neko pravo da bi
ga mogli ostvariti. Studenti pravnih fakul-
teta nauit e meu prvim latinskim maksi-
mama i poznatu poslovicu: iura vigilantibus
scripta sunt. Ta nikada dovoljno naglaavana
pravna budnica upuuje sve nas da pazi-
mo na svoja prava. U sluaju nekoritenja,
prava su za adresata mrtvo slovo na papiru,
a pasivnost u nekim sluajevima dovodi i do
potpunog gubitka pojedinih prava. Budnost
svakako podrazumijeva poznavanje svojih
prava. U suvremenom kompleksnom svijetu
normativnog bogatstva to nije uvijek laka
zadaa ni za iskusne pravnike. S druge pak
strane, normativni optimizam kvalitativni je
faktor koji zanemaruje neizostavni imbenik
oivotvorenja ustavne vladavine: ustavno-
pravnu kulturu ponaanja. Sporost, ponav-
ljanje, smislenost, promiljanje, promjene uz
oprez - sve su to nuni preduvjeti razvijanja i
ouvanja vjere naroda u vlastiti ustav i ustav-
ne institucije. I na tome je dr. Crni inzi-
stirao, tumaei da je interpretativna uloga
Ustavnog suda u ouvanju Ustava, ali ne kao
okamenjenog, ve kao ivog organizma, sat-
kana iz pouka prolosti i sadanjosti i vizija, i
nezamjenjiva je. Do buduih rjeenja dolazi
se upravo stvaralakom praksom Ustavnog
suda. To je i razlog zbog kojeg smatram da
ne treba brzati u zahtjevima za novim za-
konodavnim inicijativama ili ak onima za
promjenu Ustava.
10

U perspektivi vremena, pravni poredak
nuno se mijenja, ali pravo je pitanje koja
je prava metoda (normativna ili interpre-
tativna), odnosno koji je njihov ispravni
meusobni omjer. Znao je to dr. Crni i
govorio: Cjelokupni rad Ustavnog suda po-
kazuje da je ustavna drava uvijek, takorei,
na putu. Razvija se u tijeku vremena, una-
to pravnoj trijadi pravde, pravne sigurnosti
i svrhovitosti, unato svoj statici i stabilno-
sti potrebne predvidivosti pravne drave.
Moda bismo, kako god to paradoksalno
zvualo - nastavlja dr. Crni - mogli govo-
riti o ustavnoj dravi kao res publici semper
reformandi. To je ujedno i pokazatelj uloge
Ustavnog suda kao uvara Ustava, ali i nje-
gova tumaa u res publici semper reformandi.
() Takav poloaj Ustavnog suda nije lako
ostvariti. On je takoer dio ostvarivanja
pravne drave, on se stvara. Mogli bismo
govoriti, posebno s obzirom na sve vee
obraanje graana i pravnih osoba Ustav-
nom sudu, i o sve veoj privlanosti ustav-
nopravnog sudovanja. Ona lei u moralnoj
snazi koju stjee u oima graana, kada se
uzdaju u Ustavni sud radi osiguranja ostva-
rivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda
odnosno, kada najvei broj nastojanja za
pokretanjem postupka ocjene ustavnosti
zakona ili ustavnosti i zakonitosti drugih
propisa, predlau graani (i pravne osobe) i
time postaju uvari uvara Ustava.
11
5. Dr. sc. Crni kao predsjednik
Ustavnog suda Republike
Hrvatske
Razmiljajui o vremenu provedenom
na dunosti predsjednika Ustavnog suda
RH, dr. Crni nikada nije propustio ista-
knuti vanost svakog ovjeka, svake osobe
ponaosob, cijenei bogatstvo razliitosti
te praktinu spoznajnu vrijednost pozna-
te latinske maksime audiatur et altera pars.
Svatko je, bez obzira na kojoj je dunosti
i radnom mjestu bio u Ustavnom sudu, na-
stojao izvriti svoju dunost. To to se nismo
uvijek u svemu slagali, samo je pridonijelo
ukrtanju maeva kovanih iz argumenata,
potpunijim saznanjima o injenicama i o
pravnim pitanjima, a time i traenju i na-
laenju, nikada do kraja prijeenog puta ka
vjenom idealu vladavine prava.
12
Ujedno,
nije se ustruavao i sam kritizirati tijela dr-
avne vlasti (pa i sam Ustavni sud RH), ute-
meljeno, ali i dobronamjerno, stilom koji je
ukazivao na problem ali i potovao kritizi-
ranog, odravajui uvijek osudu postupanja,
a ne i osudu osobe. U kontekstu ustavne
tube i prava na suenje u razumnom roku,
izrekao je sljedee: Nee biti dvojbe da je
jedna od najviih vrednota ustavnog poret-
ka Republike Hrvatske po lanku 3. Ustava
vladavina prava ili prevedeno na jezik sva-
kodnevice: pravna sigurnost. Jednako nee biti
dvojbe da postoje bezbrojni uvari te ustavne
vrednote ali, ma kako to paradoksalno zvualo,
to ih je vie, to je ta vrednota ugroenija. ()
Uz potovanje svih ustavno i neustavno ui-
njenih napora na tom podruju, uz priznanje
vrlo otegotnih injenica koje stvaraju mno-
gobrojne barijere u realizaciji ovog ustavnog
i zakonodavnog instrumentarija, uz uvod-
nu izjavu da je uvijek lake kritizirati nego
iznai prava rjeenja, a kamoli ih napisati, u
ovom lanku dokazujem iznsenu tvrdnju i to
kroz tri grijeha struktura. () Ako u mojim
izlaganjima nisam u pravu, bit u zadovoljan
pobije li ih se argumentima.
13
Jednom je prilikom precizno naglae-
no da je dr. Crni u politikoj i socijalnoj
praksi hrvatske zbilje rudarski uporno i ne-
umorno irio ionako skueni prostor kul-
ture konstitucionalizma i vladavine prava.
U tom vremenskom razdoblju hrvatskog
ustavnog sudovanja, nakon donoenja
Boinog Ustava pa do kraja mandata
1999. godine, dr. Crni se potvrdio kao
ovjek i sudac kojemu je ideja i praksa
vladavine prava u demokraciji bila blia
od svih drugih postojeih mogunosti, i
koji je, upravo zbog toga, s razlogom obi-
ljeio razdoblje due od dva mandata na
Olimpu hrvatskog (ustavnog) sudova-
nja.
14
Mi, potovatelji i suradnici dr. Ja-
dranka Crnia, nastavljamo obavljati svoje
profesionalne zadae dajui, prema svojim
mogunostima i sposobnostima, osobni
doprinos ostvarenju vladavine prava u iju
vrijednost neizostavno vjerujemo. Ne gubi-
mo, pri tome, iz vida misao vodilju: De-
mokracija i ljudska prava vrlo su krhka biljka,
koju treba neprekidno njegovati. Nikada ih
dosta. Ideal su kojemu treba teiti. Ideali su
nedostini, ali im se moe pribliiti. Koliko
emo im se pribliiti ovisi o svima nama, o
naem ponaanju, ali i o tome kamo tei-
mo, kao i o saznanju kako to ostvariti.
15

Nastavljamo inspirirani predanou dr.
Crnia, za kojeg je pravna struka bila i-
votni poziv, a duboka humanost i ljubav
prema blinjemu condicio sine qua non
svake ljudske egzistencije; poelo, svrha i
cilj svakog pravnog djelovanja.
D
ana 30. sijenja 2011. istekao je javni poziv za prvu dodjelu priznanja za dopri-
nos pravnoj struci i vladavini prava Zaklade dr. sc. Jadranko Crni za 2010.
Zakladna uprava, na sjednicama 15. veljae i 22. oujka 2011., izmeu pri-
stiglih prijedloga odabrala je dobitnike priznanja Zaklade za 2010.
Nagradom dr. sc. Jadranko Crni za izniman doprinos pravnoj struci i osobit doprinos vla-
davini prava u Republici Hrvatskoj, svojevrsnoj nagradi ove Zaklade za ivotno djelo u
podruju prava, nagraen je gospodin Mladen uvela.
Gospodin uvela uvaeni je umirovljeni sudac Ustavnog suda i Vrhovnog suda,
istaknuti pravni pisac i urednik, vrstan organizator i predava na brojnim pravnim sku-
povima te promotor pravne struke kao suosniva i voditelj pravnih drutava (primje-
rice Hrvatskog drutva za graanskopravne znanosti i praksu; Zaklade Zlatko Crni za
stipendiranje osobito nadarenih studenata prava i dr.). U svom profesionalnom, stru-
nom i znanstvenom radu osobito se bavio graanskim materijalnim pravom, posebno
stvarnim pravom, ustavnim pravom te obradom i publiciranjem sudske prakse.
Nagrada se sastoji od medalje u srebru s likom Jadranka Crnia, koju je izradio aka-
demski kipar i medaljer prof. Damir Mataui, a odljevena je u Ljevaonici umjetnina
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te povelje koju je dizajnirao studio profeso-
ra Ante Raia.
Priznanjem Zaklade za pravno djelo od osobite vanosti za unapreenje pravne struke
nagraen je dr. sc. Ivo Grbin, uvaeni umirovljeni sudac Vrhovnog suda, pravni pisac i
predava na brojnim skupovima, i to za knjigu Zakon o parninom postupku. Knjigu je
izdao Organizator iz Zagreba.
Nagraena knjiga sveobuhvatan je prikaz i komentar zakonskih rjeenja s boga-
tom i aktualnom sudskom praksom, a zbog iznimno iroke prihvaenosti u pravnikoj
javnosti, ona predstavlja svojevrsni hrvatski parnini klasik.
Priznanjem Zaklade za rad od osobite vanosti za pravnu struku u Republici Hrvatskoj
u 2010. nagraen je prof. dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor i predstojnik Katedre
ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, znanstvenik meunarodne reputacije i
jedan od sukreatora brojnih rjeenja hrvatskog Ustava. lanak je objavljen u izdanju
Novog informatora iz Zagreba.
Nagraeni lanak predstavlja vrlo temeljit pravno-povijesni pregled ustavnih rjee-
nja s iznimno konciznim obrazloenjem temeljnih ustavnopravnih instituta u Ustavu
samostalne Republike Hrvatske.
Priznanja Zaklade za pravnu knjigu i lanak sastoje se od povelja, koje je dizajnirao
studio prof. Ante Raia.
Priznanje Zaklade za uredniki rad u podruju prava ove se godine, po odluci Za-
kladne uprave, ne e dodijeliti.
Sveanost dodjele priznanja Zaklade odrat e se 12. travnja 2011., u 13. sati u Prepo-
rodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Predsjednik Zakladne uprave
mr. sc. Zoran Piuljan
doc. dr. sc. SANJA BARI, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci
Vladavina prava kao jedini valjani izbor
- dijalog in memoriam dr. sc. Jadranko Crni -
Prva dodjela priznanja Zaklade
dr. sc. Jadranko Crni
6
J. Crni, doktorska disertacija, str. 5.
7
J. Crni, Komentar Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu RH, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 5.
8
Rjeenje U-I-179/1991 od 24. lipnja 1992., Narodne
novine, br. 49/92.
9
J. Crni i N. Filipovi (ur.), Ustavni sud u zatiti ljudskih
prava - Interpretativna uloga Ustavnog suda, Zagreb,
2000., str. 15.
10
Loc. cit.
11
Ibid., str. 26.
12
J. Crni, Komentar..., op. cit., str. 5.
13
J. Crni, Suenje u razumnom roku: Tri grijeha struk-
tura, u Pravo u gospodarstvu, br. 6/2007.
14
A. Bai, Sudac i ustavna demokracija: dr. sc.
Jadranko Crni kao uvar Ustava, u Liber amicorum
in honorem Jadranko Crni (1928.-2008.), Novi infor-
mator, Zagreb, 2009., str. 32-33.
15
J. Crni, Vladavina Ustava - zatita sloboda i prava
ovjeka i graanina ili kako pokrenuti postupak pred
Ustavnim sudom RH, Informator, Zagreb, 1994., str. 7.
ustavno pravo
vijesti i dogaaji
2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Urednitvo
Sudska praksa
Ustavno naelo jednakosti i
vladavine prava civilni i
vojni invalidi
Ne postoje ustavnopravne zapreke zbog kojih
bi zakonodavcu bilo zabranjeno razlikovanje in-
valida, ovisno o razliitim okolnostima nastanka
njihove invalidnosti. Bitno je da su prava svake
skupine invalida ureene sukladno naelima
Ustava Republike Hrvatske
ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE,
BR. U-I-3227/2008 OD 1. OUJKA 2011.
U
stavni sud Republike Hrvatske, rjeavajui o prijed-
logu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti
zakona s Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov.,
br. 56/90, 135/97, 8/98 - pro. tekst, 113/00, 124/00 - pro.
tekst, 28/01, 41/01 - pro. tekst, 55/01 - ispr., 76/10 i 85/10
- pro. tekst - u nastavku teksta: Ustav), na sjednici odranoj
1. oujka 2011. donio je Rjeenje kojim se ne prihvaa pri-
jedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Usta-
vom lanka 2. glava VII. toka 3. i 5. Zakona o listi tjelesnih
oteenja (Nar. nov., br. 162/98 - u nastavku teksta: ZLTO).
Iz obrazloenja:
Predlagatelj smatra da osporeni lanak 2. glava VII. to-
ka 3. i 5. ZLTO-a dovodi do nejednakosti izmeu dviju sku-
pina osoba s istom vrstom invaliditeta, odnosno da civilne
invalide neosnovano stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu
prema invalidima Domovinskog rata, to je u nesuglasnosti
s ustavnim naelom jednakosti.
Navedena neustavnost proizlazi iz injenice da su ospo-
rene odredbe ZLTO-a u suprotnosti sa Zakonom o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (Nar. nov., br. 174/04 - u nastavku teksta: ZPHB),
odnosno s Pravilnikom o utvrivanju postotka oteenja or-
ganizma hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog
rata (Nar. nov., br. 45/05 - u nastavku teksta: Pravilnik), koji
je, kako smatra predlagatelj, sastavni dio ZPHB-a. To stoga
to je pod rednim brojem 100. Liste postotka oteenja or-
ganizma HRVI-a iz Domovinskog rata propisano 70%-tno
oteenje organizma u sluaju amputacije potkoljenice jed-
ne noge, pri emu stanje batrljka, odnosno zglobova koljena
i kuka, nije relevantno dok se civilnim invalidima s istom vr-
stom invaliditeta odreuje manji stupanj tjelesnog oteenja
(50% odnosno 60%), to je diskriminatorno te predstavlja za
njih znaajnu potekou u svakodnevnom ivotu.
Ustavni sud primjeuje da predlagatelj neustavnost os-
porenih odredaba ZLTO-a zapravo nalazi u njihovoj nesu-
glasnosti s odredbom podzakonskog opeg akta (konkret-
no Liste postotaka oteenja organizma, koja je sastavni
dio Pravilnika).
Ustavni sud nije ovlaten ocjenjivati meusobnu sugla-
snost dvaju akata jednake (primjerice zakonske) pravne sna-
ge, a jednako tako nije ovlaten ocjenjivati suglasnost zakona
s podzakonskim aktom (ve je, naprotiv, na temelju l. 129.
al. 2. Ustava, ovlaten ocjenjivati suglasnost drugog propisa
- podzakonskog akta - s Ustavom i zakonom).
Budui da izvor moebitne nejednakosti i diskriminacije
oigledno, pa niti prema navodima predlagatelja, nije izri-
jekom osporeni ZLTO, Ustavni je sud zauzeo stajalite da
konkretan prijedlog nije podoban za ustavnosudsku ocjenu.
Naime, ocjena o (ne)suglasnosti osporenog ZLTO-a s
Ustavom, konkretno s lankom 14. Ustava, podrazumijevala
bi ocjenu o postojanju ili nepostojanju nedoputenog razli-
itog postupanja, ali samo unutar skupine adresata ZLTO-
a (civilnih invalida), na temelju meusobne usporedbe i
zakljuka o postojanju ili nepostojanju nedoputenog razli-
itog zakonskog tretmana odreene podskupine adresata
(kategorije civilnih invalida).
U vie slinih ustavnosudskih predmeta Ustavni je sud
ve razmatrao pitanje razlikovanja u pravima i primanjima
civilnih, odnosno vojnih invalida.
Primjerice, u predmetu, br. U-I-2362/2001, doneseno je
rjeenje od 5. svibnja 2005. (Nar. nov., br. 64/05), kojim Ustav-
ni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocje-
nu suglasnosti s Ustavom lanka 16. stavak 2. Zakona o za-
titi vojnih i civilnih invalida rata (Nar. nov., br. 33/92, 77/92,
27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03 i
174/04), zasnovano na stajalitu predlagatelja da svi invalidi
Domovinskog rata, bez obzira na to radi li se o civilnim ili
vojnim invalidima, moraju za jednaka tjelesna oteenja imati
jednaka prava i primati jednaku novanu naknadu.
U tom je rjeenju, izmeu ostalog, Ustavni sud izrazio i
sljedee stajalite:
(...) polazei od injenice da ne postoje ustavnopravne
zapreke zbog kojih bi zakonodavcu bilo zabranjeno razliko-
vanje invalida rata ovisno o razliitim okolnostima nastanka
njihove invalidnosti, s ustavnopravnog aspekta bitno je da
pri ureivanju prava svake pojedine skupine invalida Domo-
vinskog rata zakonodavac uvaava zahtjeve koje pred njega
postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz naela vla-
davine prava i one kojima se tite odreena ustavna dobra i
vrednote. U konkretnom sluaju, neosporno je da je zakono-
davac posebnim zakonom uredio prava civilnih invalida Do-
movinskog rata I. skupine, koja obuhvaaju i njihovo pravo
na osobnu invalidninu u visini koja se odreuje prema mje-
rilu propisanom u osporenom lanku 16. stavak 2. Zakona o
zatiti vojnih i civilnih invalida rata, koje se mjerilo, prema
ocjeni Ustavnog suda, ne moe smatrati protivnim nijednoj
ustavnoj vrednoti ili Ustavom zatienom dobru.
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Postupak utvrivanja oinstva
Kad se u postupku radi utvrivanja oinstva
tuenik, koji je u kritino vrijeme odravao in-
timne odnose s majkom tuitelja, nije
odazvao pozivu za izvoenje dokaza medicinskog
vjetaenja (DNA analizu krvi), sud je tuenika
utvrdio ocem tuitelja
ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE,
BR. Rev 64/2009-2 OD 5. SVIBNJA 2009.
U
postupku pred niestupanjskim sudovima utvreno
je da je tuenik odravao intimne odnose s drugotu-
iteljicom u vrijeme zaea maloljetnog tuitelja S.
Na temelju takvog utvrenja, a imajui na umu da je
tuenik odbio sudjelovati u izvoenju medicinskog vjeta-
enja DNA analize krvi, odnosno nije se odazivao pozivu
za izvoenje tog vjetaenja, niestupanjski sudovi utvruju
tuenika ocem maloljetnog tuitelja.
Jedini revidentov prigovor u tom smjeru je da dokaz
medicinskim vjetaenjem DNA analize krvi nije proveden,
jer da tuenik nije imao sredstava koje je trebao uplatiti za
provoenje tog dokaza, a sada ih je uspio pribaviti.
Na takav revidentov prigovor treba rei da takav navod
revidenta nije toan. Iz spisa je vidljivo da dokaz medicin-
skim vjetaenjem DNA analizom krvi nije proveden upra-
vo zbog izbjegavanja tuenika da sudjeluje u provoenju
tog dokaza, pa su niestupanjski sudovi prilikom ocjene
osnovanosti tubenog zahtjeva pravilno primijenili odredbe
lanka 292. Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 116/03, 17/04,
136/04 i 107/07), ocjenjujui od kakvog je znaenja takvo
ponaanje tuenika.
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Izvlatenje gospodarski interes
Zahtjev za izvlatenje preostalog dijela nekret-
nine ocjenjuje se iskljuivo u granicama zakonom
predvienog gospodarskog interesa vlasnika za
koritenje preostalog dijela nekretnine
ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE,
BR. REV 1204/2007-2 OD 23. TRAVNJA 2008.
O
dredbom lanka 7. stavak 1. Zakona o izvlatenju
(Nar nov., br. 9/94, 35/94 - ispr., 112/00 - Odluka
USRH, 114/01, 79/06 - u nastavku teksta: ZI) pro-
pisano je da e se, ako se prilikom potpunog izvlatenja dije-
la nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa
koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastiti i taj dio.
Odluujui o zahtjevu tuitelja za izvlatenje preosta-
log dijela nekretnine, u smislu odredbe lanka 7. stavak 1.
ZI-a, sud je utvrdio da je u upravnom postupku (vjetae-
njem) utvreno da izmijenjeni uvjeti ivota u gospodarstvu
tuitelja, nastali formiranjem novog prometnog pojasa koji
ulazi u sastav budue prometnice ueg gradskog prstena,
ne dovode u pitanje njegov gospodarski interes da koristi
preostali dio nekretnine, i to kako s obzirom na izmjene do
kojih e doi na zemljitu otvaranjem novog ulaza, odno-
sno izlaza i posljedica koje iz toga proizlaze, tako i s obzi-
rom na injenicu da izvlateni dio predstavlja samo 1,34%
od ukupne povrine.
Pravilno je u osporenoj presudi istaknuto da se zakoni-
tost navedenog rjeenja tuenika ispituje iskljuivo u grani-
cama odredbe lanka 7. stavak 1. ZI-a, ne ulazei u pitanje
moebitnog prava tuitelja na naknadu tete nastale novom
regulacijom prometa.
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Pravo intelektualnog
vlasnitva - stvarna nadlenost
trgovakog suda
injenica da su opinski sudovi iskljuivo nadleni
za sporove iz radnih odnosa, ali samo za one koje
pokree radnik protiv odluke o prestanku
ugovora o radu, kao i injenica da su odreena
prava radnika glede izuma i tehnikog
unapreenja propisana Zakonom o radu, ne
utjeu na stvarnu nadlenost trgovakih sudova
za suenje u sporovima koji se odnose na zatitu
izuma i tehnikih unapreenja
ODLUKA VISOKOG TRGOVAKOG SUDA REPUBLIKE
HRVATSKE, BR P-910/08 OD 26. SIJENJA 2009.
P
rema priloenim ispravama, odnosno rjeenjima tue-
nika, ali i Ministarstva poljoprivrede i umarstva (list
73., 75., 76., 78., 79., 80., 81., 84., 86., 87., 97., 104. i
dr.), za novostvorene hibride kukuruza, priznate rjeenjem
Saveznog komiteta za poljoprivredu, radnicima tuenika
meu kojima je i tuitelj, priznaje se koautorstvo.
Dakle, ve tuenik u svojim rjeenjima priznaje autor-
stvo, uz ostalo, i tuitelju. Prema rjeenjima Ministarstva
poljoprivrede i umarstva kao to je navedeno, priznaju se
novostvoreni hibridi kukuruza pod odreenim nazivima,
te se znaju stvaratelji novostvorenih hibrida, a navode se
radnici koji su sudjelovali u njegovom stvaranju, kao ople-
menjivai. Meu tim je oplemenjivaima naveden i tuitelj,
i to u skoro svim rjeenjima.
Prema odredbi lanka 34.b toka 8. Zakona o parninom
postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH
i 123/08 - ispr. - u nastavku teksta ZPP) trgovaki sudovi
u parninom postupku u prvom stupnju sude i u sporovima
koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva,
autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektual-
nog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih una-
preenja, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. To
to su u odredbama lanka 89., 90. i 91. Zakona u radu (Nar.
nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03,
123/03, 142/03, 30/04, 137/04 - pro. tekst, 68/05 - Odluka
USRH i 94/09 - u nastavku teksta: ZR) sadrane odred-
be o izumima i tehnikim unapreenjima radnika, ne znai
da su izumi i tehnika unapreenja izuzeti od odluivanja i
stvarne nadlenosti trgovakih sudova. U ovom postupku
nije se odluivalo o tome je li tuitelj u radnom odnosu ili
nije, nego, prije svega, pripada li mu odreena naknada za
novostvorene hibride kukuruza za koje ga i tuenik u svo-
jim rjeenjima naziva jednim od autora, odnosno koautorom.
Odredba lanka 34. stavak 1. toka 10. ZPP-a upuuje na
nadlenost opinskih sudova samo ako se radi o sporu iz
radnih odnosa koji pokree radnik protiv odluke o prestan-
ku ugovora o radu, a ovo nije takav sluaj, iako je postupak
djelomino reguliran ZR-om koji u lanku 91. stavak 2., uz
ostalo, odreuje da e ako naknada za tehniko unapreenje
koje poslodavac prihvati primijeniti, nije utvrena kolek-
tivnim ugovorim, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom,
sud odrediti primjerenu naknadu.
Stoga, iz navedenih razloga, nije bilo osnovanosti za
proglaavanje stvarno nenadlenim Trgovakog suda u Z.
za odluivanje u ovom predmetu.
Napomena: Odredbe lanaka 89., 90. i 91. ZR-a (Nar.
nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03,
123/03, 142/03, 30/04, 137/04 - pro. tekst, 68/05 - Odluka
USRH i 94/09) odgovaraju odredbama lanaka 90., 91. i 92.
ZR-a (Nar. nov., br. 149/09).
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
5 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
proraunsko raunovodstvo Uredila Desanka ikandi, dipl. oec.
Izvjetaji prorauna i proraunskih i izvanproraunskih
korisnika za razdoblje sijeanj - oujak 2011.
IVANA UROI, dipl. oec., Zagreb
Propisi
Temeljni propis kojim je, izmeu osta-
log, defniran i ureen raunovodstveni i
izvjetajni sustav prorauna i subjekata ve-
zanih uz proraun je Zakon o proraunu
(Nar. nov., br. 87/08).
Na temelju ovlasti iz lanka 100. Zako-
na o proraunu, ministar fnancija je donio
provedbene propise kojima su podrobno
razraene odredbe navedenog Zakona
glede poslovnih knjiga i knjigovodstvenih
isprava, naela iskazivanja imovine, obveza,
vlastitih izvora, prihoda i rashoda i fnan-
cijskog izvjetavanja u sustavu proraun-
skog raunovodstva. To su:
- Pravilnik o proraunskom rauno-
vodstvu i raunskom planu (Nar. nov., br.
114/10 - u nastavku teksta: Pravilnik o ra-
unovodstvu) i
- Pravilnik o fnancijskom izvjetavanju
u proraunskom raunovodstvu (Nar. nov.,
br. 32/11 - u nastavku teksta: Pravilnik o
izvjetavanju).
Pravilnikom o izvjetavanju propisani
su sadraj i izgled obrazaca fnancijskih
izvjetaja, obveznici, razdoblja za koja se
izvjetaji sastavljaju te rokovi i mjesta nji-
hovog podnoenja.
Osim navedenih propisa obveznici sa-
stavljanja i predaje fnancijskih izvjetaja
za prvo tromjeseje 2011. trebaju se pridr-
avati uputa danih u Okrunici o predaji
fnancijskih izvjetaja prorauna i korisni-
ka prorauna za razdoblje od 1. sijenja do
31. oujka 2011. Okrunica e biti do kra-
ja oujka objavljena na web stranici Mini-
starstva fnancija: www.mfn.hrDravna
riznicaDravno raunovodstvo.
Novi Pravilnik o raunovodstvu pri-
mjenjuje se od 1. sijenja 2011. Donoe-
njem toga Pravilnika nije bitno izmijenjen
sustav proraunskog raunovodstva te se
on i dalje temelji na:
- jedinstvenom raunskom planu koji
primjenjuju i prorauni i proraunski ko-
risnici;
- neizmijenjenom znaenju modifcira-
nog naela nastanka dogaaja u iskazivanju
prihoda i rashoda;
- neizmijenjenom naelu iskazivanja
imovine, obveza i vlastitih izvora;
- neizmijenjenom voenju i uvanju po-
slovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava;
te
- neizmijenjenoj metodologiji utvriva-
nja i iskazivanja fnancijskog rezultata.
Izmjene u novom Pravilniku o rauno-
vodstvu, u odnosu na istoimeni dosadanji
Pravilnik (iz 2005. s izmjenama iz 2007.),
odnose se na Raunski plan (uglavnom na
raune razreda 6 - Prihodi poslovanja). O
svim izmjenama koje je donio novi Pravil-
nik o raunovodstvu, pisali smo u naem
listu, br. 5911-5912 od 30. listopada i 3.
studenoga 2010.
Financijski izvjetaji prorauna, prora-
unskih i izvanproraunskih korisnika za
razdoblje od 1. sijenja do 31. oujka 2011.
sastavljaju se i predaju prema odredbama
novog Pravilnika o izvjetavanju.
Isto tako ni novi Pravilnik o izvjetava-
nju nije znatnije izmijenio dosadanji na-
in izvjetavanja u proraunskom sustavu. I
nadalje ostaju:
- isti obveznici njegove primjene - pro-
rauni, proraunski i izvanproraunski ko-
risnici;
- isti obvezni obrasci fnancijskih iz-
vjetaja - Bilanca, Izvjetaj o prihodima i
rashodima, primicima i izdacima, Izvjetaj
o prihodima i rashodima korisnika pro-
rauna, Izvjetaj o novanim tijekovima,
Izvjetaj o rashodima prema fnancijskoj
klasifkaciji, Izvjetaj o promjenama u vri-
jednosti i obujmu imovine i obveza, Izvje-
taj o obvezama i Biljeke;
- ista izvjetajna razdoblja - mjesena
(za Izvjetaj o obvezama korisnika drav-
nog prorauna), za razdoblja od 1. sijenja
do 31. oujka, od 1. sijenja do 30. lipnja,
od 1. sijenja do 30. rujna i za proraunsku
godinu;
- iste oznake razine obveznika fnancij-
skog izvjetavanja (11, 12, 13, 21, 22, 23, 31,
41 i 42);
- isti rokovi i mjesta predaje fnancij-
skih izvjetaja;
- isti rokovi uvanja fnancijskih izvje-
taja.
U odnosu na dosadanji istoimeni Pra-
vilnik novim Pravilnikom o izvjetavanju:
- izmijenjen je sadraj obrazaca fnan-
cijskog izvjetavanja, koji je prilagoen
izmjenama Raunskog plana i s veim bro-
jem dodatnih podataka;
- obrasci ne sadravaju podatke o plani-
ranim iznosima;
- podrobnije je regulirano fnancijsko
izvjetavanje kod statusnih promjena (spa-
janje, pripajanje i podjela);
- podrobnije je utvreno na kojoj se
razini obavlja konsolidacija fnancijskih iz-
vjetaja te je propisana metodologija kon-
solidacije.
U nastavku dajemo temeljne upute o sa-
stavljanju i predaji fnancijskih izvjetaja za
razdoblje od 1. sijenja do 31. oujka 2011.
Obveznici
Financijske izvjetaje za razdoblje od 1.
sijenja do 31. oujka obvezatni su sastaviti
i predati svi prorauni i svi proraunski i
izvanproraunski korisnici. Navedeni ob-
veznici izvjetavanja u proraunskom su-
stavu defnirani su u lanku 2. stavak 1. i 2.
Zakona o proraunu (Nar. nov., br. 87/08) i
utvreni u Pravilniku o utvrivanju prora-
unskih i izvanproraunskih korisnika dr-
avnog prorauna i prorauna jedinica lo-
kalne i podrune (regionalne) samouprave
te o nainu voenja registra proraunskih i
izvanproraunskih korisnika (Nar. nov., br.
128/09 - u nastavku teksta: Pravilnik o re-
gistru). Zadnji podaci iz Registra korisnika
prorauna objavljeni su u Narodnim novi-
nama, br. 86/10.
Valja istaknuti da izvanproraunski
korisnici nisu obveznici primjene prora-
unskog raunovodstva, ali su obveznici
fnancijskog izvjetavanja prema propisima
proraunskog sustava.
Od 1. sijenja 2011. proraunski ko-
risnik ija je vrijednost imovine i godinji
prihod prema podacima za proteklu kalen-
darsku godinu (ovaj put za 2010.) manji od
100.000,00 kuna nije obvezatan primjenji-
vati propisani Raunski plan te nije obve-
zatan sastavljati i predavati fnancijske iz-
vjetaje (l. 3. Pravilnika o raunovodstvu).
Dosadanji cenzus bila je vrijednost imo-
vine i godinji prihod od 35.000,00 kuna.
Odluku o navedenom i dalje donosi osni-
va proraunskog korisnika, a za donoenje
odluke moraju biti ispunjena oba uvjeta.
Rok za donoenje odluke nije propisan.
Smatramo da odluka treba biti donesena
najkasnije do roka za podnoenje fnancij-
skih izvjetaja za proteklu godinu.
- Izvjetaj o prihodima i rashodima, pri-
micima i izdacima na Obrascu PR-RAS;
- Izvjetaj o prihodima i rashodima kori-
snika prorauna na Obrascu S-PR-RAS;
- Izvjetaj o novanim tijekovima na
Obrascu NT;
- Izvjetaj o obvezama na obrascu OB-
VEZE i
- Biljeke.
Svi obveznici fnancijskog izvjetavanja
ne sastavljaju i ne predaju sve navedene iz-
vjetaje.
Svi se izvjetaji predaju FINI u elektro-
nikom obliku.
Za elektroniku predaju koriste se
obrasci objavljeni na internet stranica-
ma Ministarstva fnancija (www. mfn.
hrDravna riznicaDravno rauno-
vodstvo). Uz elektroniki oblik predaje se
izlist referentne stranice, potpisane od za-
konskog predstavnika i ovjerene peatom.
Referentna stranica nalazi se u prilogu i
sastavni je dio Pravilnika o izvjetavanju.
Rokovi predaje fnancijskih izvjetaja
za razdoblje od 1. sijenja do 31. oujka
2011. nisu se izmijenili. To su i nadalje:
- za proraun i proraunske korisnike
rok predaje je 10. travnja 2011. - zbog ne-
djelje to je 11. travnja 2011.
- za izvanproraunske korisnike rok
predaje je 20. travnja 2011.
Napominjemo da e FINA zaprimati
fnancijske izvjetaje samo s oznakom RKP
broja u zaglavlju obrazaca. RKP broj je broj
iz navedenog Popisa i jednom dodijeljen
ne moe se mijenjati.
U nastavku dajemo pregled obvezatnih
izvjetaja (obrazaca), njihovih razina, ro-
kova predaje i mjesta predaje po skupina-
ma obveznika.
Za razdoblje od 1. sijenja do
31. oujka 2011., prorauni i
proraunski korisnici obvezatni
su sastaviti tromjesene
fnancijske izvjetaje i dostaviti
ih FINI do 11. travnja 2011. Svi
izvanproraunski korisnici takoer
sastavljaju tromjesene fnancijske
izvjetaje i dostavljaju ih FINI,
ali do 20. travnja 2011. Za isto
izvjetajno razdoblje ne obavlja se
konsolidacija fnancijskih izvjetaja.
O obvezi, obrascima i rokovima
predaje izvjetaja, s uputama
o popunjavanju obrazaca, pie
autorica IVANA UROI, dipl. oec.
Proraunski korisnici koji odlue kori-
stiti navedenu mogunost, vode jednostav-
no knjigovodstvo najmanje kroz Knjigu pri-
hoda i rashoda i Knjigu blagajne, ali prema
potrebi i druge poslovne knjige i evidencije.
Pravilnikom o raunovodstvu propisan je
sadraj obvezatnih knjiga (l. 3.).
Obrasci, rokovi i mjesto predaje
Financijski izvjetaji prorauna, prora-
unskih i izvanproraunskih korisnika za
razdoblje sijeanj-oujak 2011., sastavljaju
se i predaju na sljedeim obrascima:
Red.
br.
Obveznik Obrasci izvjetaja Razina Rok Mjesto
1.
Proraunski korisnici dravnog
prorauna
S-PR-RAS 11 11. 4. FINI
2.
Izvanproraunski korisnici dravnog
prorauna
PR-RAS
NT
OBVEZE
Biljeke
41 20. 4. FINI
3. Prorauni JLP(R)S-a PR-RAS
NT
OBVEZE
Biljeke
Obrazac UDJ
22
-
11. 4.
11.4.
FINI
Ministarstvu fnancija
4. Proraunski korisnici JLP(R)S-a* S-PR-RAS 21 11. 4. FINI
5.
Izvanproraunski korisnici JLP(R)S-a
(upanijske uprave za ceste)
S-PR-RAS 42 20. 4. FINI
Tablica 1: Obveznici, obrasci, razine, rokovi i mjesta predaje izvjetaja za razdoblje sijeanj-oujak 2011.
* Napomena: Proraunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentrali-
ziraju, u redak razina zaglavlja obrazaca izvjetaja unosit e sljedee oznake:
- osnovne i srednje kole, domovi za starije i nemone, ueniki domovi, javne vatrogasne po-
strojbe, ustanove u zdravstvu u vlasnitvu upanija i zavodi za javno zdravstvo, unose oznaku
31, proraunski korisnici JLP(R)S-a;
- centri za socijalnu skrb, iako su korisnici dravnog prorauna prema Registru, unose takoer
oznaku 31.
Sadraj i popunjavanje obrazaca
Sadraj obrazaca fnancijskih izvjetaja
propisan je u lancima 8.-19. Pravilnika o
izvjetavanju.
Zaglavlje i zavretak obrazaca
Poznata je injenica da zaglavlje (a i za-
vreci) svih obrazaca istog obveznika mo-
raju biti isti. To se odnosi i na Biljeke.
Smatramo da je obveznicima sastavljanja
fnancijskih izvjetaja jednostavno pravilno
Nastavak na 6. stranici
6 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Nastavak sa 5. stranice
popuniti retke zaglavlja i zavretaka obrazaca,
pa emo pojasniti samo neke od njih.
U zaglavlju to su:
- u retke ifra upanije i ifra opine
upisuje se statistika ifra upanije, odnosno
opine. ifre je mogue nai na web stranici
FINE, a dodijelila ih je Dravna geodetska
uprava prema Pravilniku o registru prostor-
nih jedinica;
- u redak RKP obvezatno se upisuje
broj iz objavljenog Popisa iz Registra kori-
snika prorauna (Nar. nov., br. 86/10);
- u redak matini broj upisuje se mati-
ni broj iz Obavijeti o razvrstavanju poslov-
nog subjekta prema NKD-u 2007. Drav-
nog zavoda za statistiku;
- u redak ifra djelatnosti upisuje se broj-
ana oznaka razreda djelatnosti iz Obavijesti
o razvrstavanju poslovnog subjekta prema
NKD-u 2007. Dravnog zavoda za statistiku;
- u redak AOP oznaka razdoblja upi-
suje se godina i mjesec kojim zavrava izvje-
tajno razdoblje. Za razdoblje sijeanj-ou-
jak 2011. to je: 2011-03.
U zavretku obrazaca to su:
- u redak osoba za kontaktiranje upi-
suje se ime i prezime osobe koja je sastavila
izvjetaj;
- u redak odgovorna osoba upisuje se
rukovoditelj ili od njega ovlatena osoba.
Primjerice, u ministarstvu je to ministar, u
gradu gradonaelnik, kod proraunskih ko-
risnika obino ravnatelj i sl.
Obrazac PR-RAS
Izvjetaj o prihodima i rashodima, pri-
micima i izdacima na Obrascu PR-RAS za
izvjetajno razdoblje sijeanj-oujak 2011.
sastavljaju samo JLP(R)S-i i izvanprora-
unski korisnici dravnog prorauna.
Obrazac PR-RAS ima est stupaca od
kojih se popunjavaju:
- stupac 4 - s podacima o ostvarenim pri-
hodima i rashodima, primicima i izdacima
u izvjetajnom razdoblju prethodne godine -
ovaj puta u razdoblju sijeanj-oujak 2010.;
- stupac 5 - s podacima o ostvarenju u
izvjetajnom razdoblju tekue godine - za
tromjeseni izvjetaj za razdoblje sijeanj-
oujak 2011.;
- stupac 6 - s indeksom ostvarenja u iz-
vjetajnom razdoblju tekue godine (2011.)
u odnosu na isto razdoblje prethodne godi-
ne (2010.), i to samo kao cijeli broj.
Prema tome, Obrazac PR-RAS vie ne
sadrava podatke o planiranim iznosima
prihoda i rashoda, primitaka i izdataka.
Obrazac PR-RAS ima ukupno 899 re-
daka, i to:
- od AOP 001 do AOP 606 za unos
podataka o prihodima i rashodima, primi-
cima i izdacima za izvjetajno razdoblje na
razini etveroznamenkastih rauna razre-
da 3, 4, 5, 6, 7 i 8, dopunjeni s podacima
o prenesenim vikovima i manjkovima iz
prethodnih izvjetajnih razdoblja na rau-
nima podskupine 922;
- od AOP 607 do AOP 863 za unos ob-
vezatnih analitikih podataka, uglavnom s
osnovnih rauna razreda 3, 4, 5, 6 i 8 (pete-
roznamenkasti rauni) uz iskazivanje kon-
trolnih zbrojeva na AOP 647, AOP 737,
AOP 799 i AOP 863.
U recima od AOP 607 do AOP 610
unose se podaci o stanju i promjenama
(ukupni priljevi i odljevi) s rauna novanih
sredstava, tj. svi podaci sa skupine rauna 11
- Novac u banci i blagajni koja obuhvaa no-
vac u banci, izdvojena novana sredstva te
novac i vrijednosnice u blagajni;
- od AOP 864 do AOP 899 za unos
obvezatnih dodatnih podataka s osnovnih
rauna skupine 13 - Potraivanja za dane
zajmove tuzemnim trgovakim drutvima,
obrtnicima te drugim razinama vlasti i pod-
skupine 267 - Obveze za primljene zajmove
od drugih razina vlasti.
Obveznici sastavljanja i predaje
Obrasca PR-RAS imaju i za razdoblje
sijeanj-oujak obvezu utvrivanja pri-
vremenih fnancijskih rezultata, i to do
razine rauna 921 - Utvrivanje rezultata
poslovanja. Prenoenje na raune podsku-
pine 922 - Viak/manjak prihoda nije po-
trebno jer su knjienja privremena. Nakon
sastavljanja fnancijskih izvjetaja za prvo
tromjeseje, knjienja vezana uz utvrivanje
fnancijskih rezultata na raunima podsku-
pine 921 trebaju se stornirati.
esto pitanje proraunskih subjekata
odnosi se na popunjavanje pozicija prenese-
nih vikova/manjkova u Obrazac PR-RAS.
Je li to stanje na podskupini 922 na dan 1.
sijenja 2011., tj. poetno stanje ili je to sta-
nje nakon raspodjele rezultata? U Obrazac
PR-RAS unose se stanja nakon raspodjele
rezultata, ako je raspodjela obavljena. Ope-
nito se u Obrazac PR-RAS unose stanja o
prenesenim vikovima/manjkovima i nakon
svih drugih njihovih promjena, primjerice,
nakon knjienja ispravaka.
Raspodjela fnancijskih rezultata iz
prethodne godine propisana je u lanku
84. stavak 2. Pravilnika o raunovodstvu, a
provodi se donoenjem odluke o raspodjeli.
Donoenje takve odluke nije obvezatno, a
nije propisan ni rok do kojeg se takva od-
luka treba donijeti. Naprotiv, odluka o ras-
podjeli rezultata donosi se samo na temelju
stvarnih poslovnih dogaaja koji utjeu na
te rezultate i ako postoje izvori fnanciranja
za takvu raspodjelu (vikovi prihoda) i uz
pridravanje ogranienja, sukladno Zakonu
o proraunu (Nar. nov., br. 87/08 - u nastav-
ku teksta: Zakon).
To su sljedea ogranienja:
- lankom 65. Zakona odreeno je da se
primici od prodaje dionica i udjela u glav-
nici mogu koristiti samo za otplatu duga,
a moebitni viak tih primitaka za nabavu
nefnancijske imovine;
- sredstva od prodaje i zamjene nefnan-
cijske dugotrajne imovine i od naknade teta
s osnove osiguranja mogu se, prema odred-
bama lanka 70. Zakona, koristiti samo za
kapitalne rashode, a to su rashodi za na-
bavu ili odravanje nefnancijske imovine,
kapitalne pomoi odreenim trgovakim
drutvima, te za ulaganja u dionice i udjele
trgovakih drutava.
U biljekama obvezatno treba objasniti
sve pozicije Obrasca PR-RAS na kojima je
indeks odstupanja vei od 10%, tj. na koji-
ma je indeks kod prihoda ispod 90, a kod
rashoda iznad 110.
Obrazac S-PR-RAS
Svi proraunski korisnici dravnog pro-
rauna i proraunski i izvanproraunski
korisnici prorauna JLP(R)S-a (znai i u-
panijske uprave za ceste), za razdoblje sije-
anj-oujak sastavljaju i predaju FINI samo
izvjetaj na Obrascu S-PR-RAS.
U Obrazac se unose samo podaci o
ostvarenim prihodima i rashodima poslo-
vanja te o prihodima i rashodima nefnan-
cijske imovine. Podaci se unose sa skupina
rauna razreda 3, 4, 6 i 7 u retke od AOP
001 do AOP 028.
To ne znai da se ti podaci ne trebaju
temeljiti na tonim knjigovodstvenim evi-
dencijama o poslovnim transakcijama u
izvjetajnom razdoblju. Posebno istiemo
pravilnu primjenu odredaba lanka 51. Pra-
vilnika o raunovodstvu u svezi s iskaziva-
njem kontinuiranih rashoda.
U Obrazac se unose podaci o ostvare-
nim prihodima i rashodima u izvjetajnom
razdoblju prethodne godine (sijeanj-ou-
jak 2010.) i u izvjetajnom razdoblju tekue
godine (2011.).
Od AOP 029 do AOP 090 unose se ob-
vezatni analitiki podaci i njihov kontrolni
zbroj. To su uglavnom podaci s etverozna-
menkastih rauna razreda 3, 4 i 6.
U retke od AOP 091 do AOP 126 uno-
se se podaci o stanjima potraivanja za dane
zajmove tuzemnim trgovakim drutvima
i obrtnicima te drugim razinama vlasti s
osnovnih rauna skupine 13 i o stanjima ob-
veza za primljene zajmove od drugih razina
vlasti s osnovnih rauna podskupine 267.
Prema tome, Obrazac S-PR-RAS ne
sadrava podatke o planiranim iznosima,
kao ni podatke o primicima i izdacima od
fnancijske imovine (rauni razreda 5 i 8).
Proraunski korisnici i upanijske
uprave za ceste nemaju obvezu utvriva-
nja privremenog fnancijskog rezultata za
razdoblje sijeanj-oujak, jer se u Obrascu
S-PR-RAS ne trae takvi podaci i jer se
ne unose podaci o primicima i izdacima
od fnancijske imovine. Meutim, nadle-
ni JLP(R)S moe zahtijevati informaciju o
privremenom fnancijskom rezultatu svojih
korisnika za prvo tromjeseje.
Obrazac NT
Obrazac NT za razdoblje sijeanj-oujak
2011. sastavljaju i predaju samo JLP(R)S i
izvanproraunski korisnici dravnog prora-
una (osim HZZO-a, HZMO-a i HZZ-a).
Obrazac NT ima etiri stupca, a unose
se samo podaci o ostvarenom u izvjetaj-
nom razdoblju tekue godine - u razdoblju
sijeanj-oujak 2011.
Obrazac NT ima ukupno 399 redaka, a
moemo ga podijeliti u dvije skupine po-
dataka.
OD AOP 001 do AOP 227 unose se
podaci o primicima i izdacima poslovanja,
od nefnancijske imovine, od fnancijske
imovine ostvarenim novanim transakcija-
ma i evidentiranim na raunima razreda 3, 4,
5, 6, 7 i 8 te o ostalim novanim transakci-
jama na temelju kojih nisu evidentirani pri-
hodi, odnosno rashodi, a unose se s rauna
razreda 1 i 2.
Na AOP 228 i 229 unose se podaci o
stanju novanih sredstava na dan 1. sijenja
2011., odnosno na dan 31. oujka 2011., a
na AOP 229 i AOP 230 iskazuju se uku-
pna poveanja i ukupna smanjenja novanih
sredstava u izvjetajnom razdoblju.
U drugu skupinu redaka od AOP 232
do AOP 399 unose se obvezatni analiti-
ki podaci nekih podataka iz prvog dijela
obrasca te njihovi kontrolni zbrojevi.
U svezi s popunjavanjem Obrasca NT
upozorit emo na sljedee:
- gotovinske isplate za rashode koji su
nastali i evidentirani na raunima razreda 3
i 4 u prethodnoj, 2010., ali su obveze pod-
mirene u 2011., unose se u Obrazac NT u
retke prema vrsti rashoda, a ne u dijelu osta-
lih nespomenutih izdataka;
- podaci o nenovanim transakcijama,
kao to su cesije, oprosti, kompenzacije i
slino, ne iskazuju se u Obrascu NT;
- podaci o doznaenim sredstvima
u 2011. za fnanciranje decentraliziranih
funkcija u 2010. unose se u Obrazac NT
za 2010., iako su kao prihod bili iskazani u
Obrascu PR-RAS za 2010.;
- ne unose se podaci o prihodima i ras-
hodima iskazanim u glavnoj knjizi za do-
nacije nefnancijske imovine izvan sustava
prorauna.
Zbog navedenog, podaci koji se unose u
Obrazac NT najee nisu identini s po-
dacima unesenim u Obrazac PR-RAS. To
se posebno odnosi na podatke o prihodima
i rashodima poslovanja i nefnancijske imo-
vine. Isti podaci u obrascima NT i PR-RAS
mogu biti samo ako nije iskazano stanje
obveza za poslovanje i nabavu nefnancijske
imovine u prethodnom razdoblju, ali i na
kraju izvjetajnog razdoblja.
Obrazac OBVEZE
Izvjetaj o obvezama sastavlja se i pre-
daje u razliitim rokovima, ovisno o vrsti
obveznika. Sve obveznike moemo svrstati
u tri skupine i to:
1. Korisnici dravnog prorauna
Obrazac OBVEZE sastavljaju mjeseno i
predaju u roku 10 dana, po isteku mjeseca,
nadlenom ministarstvu/razdjelu. Prora-
unski korisnici koji se prema organizacij-
skoj klasifkaciji dravnog prorauna kla-
sifciraju kao razdjel, Obrazac OBVEZE
predaju FINI takoer u roku 10 dana po
isteku mjeseca. Nadleno ministarstvo/raz-
djel sastavlja konsolidirani izvjetaj o obve-
zama i predaje ga FINI u roku 15 dana po
isteku mjeseca.
2. Korisnici prorauna jedinica lokal-
ne i podrune (regionalne) samouprave,
meu koje se ubrajaju i oni korisnici koji
obavljaju poslove decentraliziranih funkcija,
Obrazac OBVEZE sastavljaju polugodi-
nje i za proraunsku godinu te ga predaju
FINI u roku za predaju ostalih izvjetaja za
navedena razdoblja.
3. Prorauni JLP(R)S-a te izvanpro-
raunski korisnici dravnog prorauna
sastavljaju Obrazac OBVEZE tromjeseno
i na kraju proraunske godine te ga zajedno
s drugim izvjetajima predaju podrunom
uredu FINE u roku odreenom za predaju
ostalih izvjetaja tog razdoblja.
Prema tome, za izvjetajno razdoblje si-
jeanj-oujak 2011. Izvjetaj o obvezama do
11. travnja 2011. obvezatni su predati:
- proraunski korisnici dravnog pro-
rauna - za oujak 2011. - nadlenom mi-
nistarstvu/razdjelu;
- prorauni JLP(R)S-a izvanproraun-
ski korisnici dravnog prorauna - za raz-
doblje sijeanj-oujak 2011. - FINI.
Biljeke
Biljeke su sastavni dio fnancijskih iz-
vjetaja te su obvezatne i kod izvjetavanja
za razdoblje sijeanj-oujak. One su dopu-
na podataka u izvjetajima, a mogu biti opi-
sne, brojane ili kombinirane i oznaavaju
se rednim brojevima s pozivom na AOP
oznaku izvjetaja na koju se odnose.
lankom 17. Pravilnika o izvjetavanju,
propisane su obvezatne biljeke u svezi s
podacima u Obrascu PR-RAS. Naime, u
biljekama uz navedeni obrazac obvezatno
se moraju navesti razlozi zbog kojih je dolo
do veih odstupanja u ostvarenju planiranih
iznosa (ispod ili iznad 10%).
Biljeke za izvjetajno razdoblje sije-
anj-oujak 2011. nisu obvezatni sastaviti
i predavati obveznici koji za to razdoblje
sastavljaju i predaju samo Obrazac S-PR-
RAS. To su proraunski korisnici drav-
nog prorauna i prorauna JLP(R)S-a i
upanijske uprave za ceste.
Kad je rije o biljekama, valja istaknu-
ti da je novim Pravilnikom o izvjetavanju
propisan kao obvezna biljeka Izvjetaj
JLP(R)S-a o vlasnikim udjelima/neto
imovini - Obrazac UDJ (l. 19.).
Taj se Obrazac obvezatno sastavlja i
predaje uz fnancijske izvjetaje za prora-
unsku godinu, i to samo JLP(R)S te pre-
daje u elektronikom obliku Ministarstvu
fnancija do 28. veljae za razdoblje od 1.
listopada do 31. prosinca prethodne godi-
ne. Za razdoblja od 1. sijenja do 31. oujka,
od 1. travnja do 30. lipnja i od 1. srpnja do
30. rujna, Obrazac UDJ sastavlja se i pre-
daje samo u sluaju promjena u vlasnikim
udjelima, nastalim u nekom od navedenih
razdoblja, a rok za predaju je 10 dana po
isteku izvjetajnog razdoblja.
Iznimno u 2011. (v. l. 28. prijelaznih i
zavrnih odredaba Pravilnika o izvjetava-
nju) JLP(R)S-i su obvezatni predati Mini-
starstvu fnancija Obrazac UDJ za razdo-
blje od 1. sijenja do 31. oujka u roku 10
dana po isteku izvjetajnog razdoblja - 11.
travnja 2011.
proraunsko raunovodstvo
Izvjetaji prorauna i proraunskih i izvanproraunskih
korisnika za razdoblje sijeanj - oujak 2010.
2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
zemljinoknjino pravo Uredila Biljana Barjaktar, dipl. iur.
1. Uvod
Zabiljeba pridraja prvenstvenog
reda, prema lanku 348.
1
ZV-a jedan je od
pravnih instituta kojima je zakonodavac
omoguio raspolaganje prvenstvenim re-
dom u zemljinoj knjizi. Uz raspolaganje
neizbrisanom hipotekom (l. 347. ZV-a) i
zabiljebu prvenstvenog reda (l. 72. Za-
kona o zemljinim knjigama - Nar. nov.,
br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04,
107/07, 152/08 i 126/10 - Odluka USRH
- u nastavku teksta: ZZK), odredba lanka
348. ZV-a omoguuje zabiljebu pridraja
prvenstvenog reda vezanog uz hipoteke. U
lanku 348. stavak 1. ZV-a propisan je pri-
draj prvenstvenog reda za upis nove hipo-
teke vezanog uz brisanje stare hipoteke, dok
odredba lanka 348. stavak 2. ZV-a omo-
guuje upis nove hipoteke u prvenstvenom
redu i do visine hipoteke kojom je nekretni-
na optereena bez istodobnog brisanja stare
hipoteke. Uz taj upis vezano je ogranienje
da e nova hipoteka imati pravni uinak je-
dino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u
roku godine dana od odobrenja upisa nove.
Dakle, u prvom sluaju vlasnik nekretnine
prilikom brisanja hipoteke pridrava njezin
prvenstveni red za upis nove hipoteke do
visine izbrisane hipoteke (s tim da je upi-
som te zabiljebe pridran prvenstveni red
na rok od tri godine), dok u drugom sluaju
vlasnik nekretnine osniva novu hipoteku
bez istodobnog brisanja stare hipoteke, ali
pod suspenzivnim uvjetom da postojea hi-
poteka bude brisana u roku godine dana.
Zajedniko je u oba sluaja to nove hi-
poteke ne mogu osiguravati trabinu veu
od upisane.
2. Uknjiba nove hipoteke uz
uvjet brisanja stare hipoteke
Predmet naeg interesa je odredba lan-
ka 348. stavak 2. ZV-a.
Kad se na temelju te odredbe uknjii
nova hipoteka uz uvjet brisanja stare hipo-
teke u roku godine dana, po proteku jed-
nogodinjeg roka razlikuje se postupanje
ovisno o ispunjenju uvjeta. Ako se uvjet is-
puni i uknjii brisanje stare hipoteke, nova
hipoteka ostaje upisana s redom prvenstva
stare hipoteke. Ako se uvjet ne ispuni i stara
hipoteka ne bude brisana unutar jednogo-
dinjeg roka, nova hipoteka izbrisat e se po
slubenoj dunosti, zajedno sa svim upisi-
ma koji se na nju odnose.
3. Sluaj iz prakse
zemljinoknjinog suda
Zabiljeba pridraja prvenstvenog reda
(l. 348. ZV-a) te ostale vrste raspolaganja
prvenstvenim redom hipoteke nisu rijetki
meu prijedlozima upuenima zemljino-
knjinom sudu. Iznosimo jedan primjer koji
se pojavio pred zemljinoknjinim sudom
Opinskog suda u P.
Na nekretnini u vlasnitvu P. I. d.o.o.,
upisanoj u zk. ul. br.__ k.o. P., upisana je hi-
poteka u iznosu 7.000.000,00 kuna u korist
banke. Uknjiba je doputena na temelju
Sporazuma o osiguranju trabine zasniva-
njem zalonog prava na nekretninama od
25. oujka 2005.
Predlagatelj P. I. d.o.o. predloio je na
temelju lanka 348. stavak 2. ZV-a uknji-
bu zalonog prava u iznosu 7.000.000,00
kuna u prvenstvenom redu i do visine hi-
poteke odreene rjeenjem, br. Z 1431/05,
uz upis zabiljebe da e hipoteka dopute-
na na temelju novog rjeenja imati pravni
uinak ako se brisanje hipoteke odreene
rjeenjem Z 1431/05 uini u roku godi-
ne dana od dana doputenja uknjibe na
temelju novog rjeenja. Prijedlog predla-
gatelj temelji na I. Dodatku Sporazuma o
osiguranju trabine zasnivanjem prava za-
loga na nekretninama od 25. oujka 2005.,
zakljuenog 7. travnja 2008. (u nastavku
teksta: I. Dodatak Sporazumu od 7. travnja
2008.) izmeu predlagatelja i banke.
Sukladno odredbi lanka 348. stavak
2. ZV-a, vlasnik nekretnine moe zahtije-
vati da se u prvenstvenom redu i do visine
hipoteke kojom je nekretnina optereena
upie hipoteka za novu trabinu, ali s ogra-
nienjem da e nova hipoteka imati pravni
uinak jedino ako se brisanje stare hipoteke
uknjii u roku godine dana od odobrenja
upisa nove. Stoga je na temelju lanka 348.
stavak 2. ZV-a, a na temelju I. Dodatka
Sporazumu od 7. travnja 2008., s obzirom
na ispunjenje pretpostavki za upis, prijedlo-
gu udovoljeno tako da je u zemljinoj knjizi
pod br. Z 2127/08, doputen upis hipoteke
u iznosu 7.000.000,00 kuna u korist banke,
u prvenstvenom redu i do iznosa hipoteke
upisane pod br. Z 1431/05, uz zabiljebu
da e ta hipoteka proizvoditi pravni uinak
ako se brisanje hipoteke upisane pod br. Z
1431/05 uini u roku godine dana od dana
doputenja uknjibe hipoteke na temelju
rjeenja pod br. Z 2127/08.
U zemljinoj je knjizi, sukladno pred-
metnom rjeenju, provedena uknjiba prava
zaloga i zabiljeba uvjeta.
Protekom godine dana od upisa nove
hipoteke pod br. Z 2127/08 stara hipoteka
nije brisana, to je dovelo do sljedeeg pri-
jedloga za upis.
Predlagatelj P. I. d.o.o. predlae no-
vim prijedlogom zaprimljenim pod br.
Z 4272/09, brisanje hipoteke pod br. Z
2127/08, s obzirom na to da nije ispunjen
uvjet iz lanka 348. stavak 2. ZV-a.
Istodobno s brisanjem predlagatelj
predlae, na temelju istih isprava (dakle I.
Dodatka Sporazumu od 7. travnja 2008.),
upis po istoj osnovi (na temelju l. 348. st.
2. ZV-a), istog sadraja - uknjibu zalo-
nog prava u iznosu od 7.000.000,00 kuna
u korist banke, u prvenstvenom redu i do
iznosa hipoteke upisane pod br. Z 1431/05,
uz zabiljebu da e ta hipoteka proizvodi-
ti pravni uinak ako se brisanje hipoteke
upisane pod br. Z 1431/05 uini u roku
godine dana od dana doputenja uknjibe
hipoteke na temelju novog rjeenja.
Oigledno je da se uvjet pod kojim je
upisana hipoteka pod br. Z 2127/08 izja-
lovio. Izostalo je brisanje stare hipoteke u
roku godine dana od upisa nove hipoteke. U
lanku 348. stavak 3. ZV-a odreeno je da
ako se u roku iz stavka 2. toga lanka ne za-
trai brisanje stare hipoteke ili ono ne bude
doputeno, prestat e nova hipoteka im
protekne rok, te e se ona brisati po slube-
noj dunosti, zajedno sa svim upisima koji
se na nju odnose.
Stoga je zemljinoknjini sud dio pri-
jedloga za brisanjem hipoteke pod br. Z
2127/08 naao osnovanim te je tome dijelu
prijedloga za upis udovoljio.
Meutim, u novome prijedlogu zemlji-
noknjini sud spornim je naao dio prijed-
loga koji se odnosi na novi upis zabiljebe
pridraja prvenstvenog reda s osnove lanka
348. stavak 2. ZV-a, a na temelju istih ispra-
va. Dakle, na temelju prijanjeg I. Dodatka
Sporazumu od 7. travnja 2008., trai se na
istim nekretninama upis istog instituta za-
biljebe pridraja prvenstvenog reda.
Neosporno je da je nakon brisanja upi-
sa hipoteke i zabiljebe pod br. Z 2127/08
u zemljinoj knjizi stanje kao da upisa nije
niti bilo. Ako su ispunjene pretpostavke
propisane zakonom za nova zasnivanja
pridraja prvenstvenog reda, takvu vrstu
raspolaganja vlasnik nekretnine moe
nesmetano koristiti. Meutim, postavlja
se pitanje moe li se takva vrsta raspola-
ganja temeljiti na istim ispravama o koji-
ma je ve odlueno.
Praksa nekih sudova u Republici Hrvat-
skoj doputa takvu mogunost zasnivanja
nove hipoteke. Smatraju da se, iako je brisa-
nje hipoteke doputeno zbog neispunjenja
uvjeta iz lanka 348. stavak 2. ZV-a, moe
na temelju istih isprava zasnovati nova hi-
poteka pod istim uvjetima, jer se nakon bri-
sanja u zemljinoj knjizi treba smatrati kao
da upisa nije niti bilo.
Mi ne mislimo tako. Isprava na koju se
predlagatelj ponovno poziva u novom pri-
jedlogu za upis (I. Dodatak sporazumu od
7. travnja 2008.), konzumirana je. Naime,
novi se prijedlog temelji na istim isprava-
ma o kojima je odlueno i na temelju kojih
je proveden upis pod br. Z 2127/08. Upis
pod br. Z 2127/08 brisan je samo zato to
se izjalovio uvjet pod kojim je upis i izvren,
ime zemljinoknjini sud smatra da je od-
luivanje na temelju predmetnih isprava is-
crpljeno. Odredba lanka 348. stavak 2. ZV-
a, izmeu ostaloga, propisuje i da se nova
hipoteka moe upisati u prvenstvenom redu
upisane hipoteke - za novu trabinu. U kon-
kretnom se sluaju ne radi o novoj trabini,
ve o trabini koja je bila predmet odluiva-
nja u predmetu, br. Z 2127/08. Njezino osi-
guranje upisom hipoteke bilo je uvjetovano
brisanjem stare hipoteke u jednogodinjem
roku. Protekom toga roka i neispunjenja
uvjeta, ta je trabina prestala i brisana je hi-
poteka koja ju je osiguravala.
4. Ponovno traenje upisa na
temelju istih isprava
U zemljinim knjigama nema zapreke
ponoviti prijedlog za upis na temelju istih
isprava, ali nain odluivanja ovisit e o sta-
nju zemljine knjige te ostalim pretpostav-
kama upisa. Sama okolnost to je prijedlog
utemeljen na istoj ispravi, nije automatski
razlog za odbijanje prijedloga za upis. Moe
se dogoditi da je razlog prijanjeg odbijanja
prijedloga za upis bilo postojanje nekakve
zapreke u zemljinoj knjizi, ijim se otklanja-
njem otvara mogunost ponovnog podnoe-
nja prijedloga za upis na temelju istih isprava
(primjerice, kupac koji nije mogao provesti u
zemljinoj knjizi ugovor o kupoprodaji zbog
upisane zabiljebe ovrhe, nakon njezinog
brisanja nema zapreku ponovno predloiti
uknjibu na temelju iste isprave).
U sluaju da je prijedlogu za upis udo-
voljeno, ne e biti potrebe ponavljati prijed-
log za upis na temelju istih isprava, ali i to
se dogaa. Tada e stanje zemljine knjige
onemoguiti upis na temelju istih isprava
(ve upisani vlasnik koji trai upis vlasnitva
u svoju korist, brisanje koje se predlae za
ve brisano knjino pravo i sl.). U tom je
smislu situacija iz naeg primjera zanimljiva,
s obzirom na okolnost da je upis proveden,
ali potom i brisan, tako da aktualno stanje
zemljine knjige ne daje vidljivu zapreku
novom upisu na temelju iste isprave.
Meutim, miljenja smo, kako je nave-
deno, da se nova zabiljeba pridraja prven-
stvenog reda moe u ovom sluaju upisati
samo na temelju novog sporazuma stranaka.
U suprotnom bi se na temelju istih isprava
unedogled raspolagati prvenstvenim redom,
bez prave volje da se zasnuje nova hipoteka.
Zakonodavac je takoer prepoznao opasnost
od takvog i slinog postupanja, zbog ega je
propisao mogunost sprjeavanja daljnjeg
raspolaganja u prvenstvenom redu hipote-
ke kroz institut zabiljebe obveze brisanja
hipoteke (l. 347. st. 3. ZV-a). Zabiljebom
obveze brisanja hipoteke vlasnik se obvezu-
je da e ishoditi brisanje neke hipoteke kad
prestane trabina osigurana tom hipotekom,
nakon ega se ne e moi koristiti pravom
da neizbrisanu hipoteku prenese na novu
trabinu (l. 347. st. 2. ZV-a) niti da pri-
likom njezinog brisanja pridri prvenstve-
ni red za upis nove hipoteke (l. 348. st. 1.
ZV-a), niti da zahtijeva upis nove hipoteke
na istom mjestu u prvenstvenom redu stare
hipoteke (l. 348. st. 2. ZV-a).
5. Zakljuno
U konkretnom sluaju vlasnik se nije
obvezao na brisanje hipoteke po prestanku
trabine te iz tog razloga moe nesmetano
raspolagati prvenstvenim redom hipoteke,
ali na temelju odgovarajuih isprava.
ANAMARIJA KOVAEVI TURAC, dipl. iur., via sudska savjetnica Opinskog suda u Poegi
Autorica u lanku analizira odredbu lanka 348. stavak 2. Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99
- Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09 i 153/09 - u nastavku teksta: ZV) i njezinu primjenu u praksi, s
osvrtom na neka pitanja.
lanak 348. stavak 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
Zabiljeba pridraja prvenstvenoga reda
1
lanak 348. ZV-a glasi:

(1) U sluaju brisanja hipoteke moe vlasnik istodobno
ishoditi da se u zemljinoj knjizi zabiljei da je za upis
nove hipoteke do visine izbrisane pridran prvenstveni
red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljebe.
Promijeni li se vlasnitvo, taj pridraj djeluje i u korist no-
vogavlasnika, ali usluajuprisilne javne drabe te nekret-
nine ovaj se pridraj ne uzima u obzir, ako nije iskoriten
prije zabiljebe rjeenja kojimje doputena ovrha na toj
nekretnini radi naplate neije novane trabine.

(2) Vlasnik nekretnine moe zahtijevati da se u prven-
stvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretni-
na optereena upie hipoteka za novu trabinu, ali s
ogranienjem da e nova hipoteka imati pravni uinak
jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u roku od
godine dana od odobrenja upisa nove.

(3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga lanka ne zatrai bri-
sanje stare hipoteke ili ono ne bude doputeno, prestat
e nova hipoteka im protekne rok te e se ona brisati po
slubenoj dunosti, zajedno sa svim upisima koji se na
nju odnose. Brisanje stare hipoteke ovlaten je traiti ne
samo hipotekarni dunik nego i vjerovnik u iju je korist
upisana nova hipoteka.

(4) Ako je starija hipoteka optereena, nova koja je upisa-
nananjezinumjestuuprvenstvenomreduimat epravni
uinak jedino uz daljnji uvjet da se taj teret izbrie ili s pri-
stankomsudionikaprenese nanovuhipoteku. Akostarija
hipoteka tereti vie nekretnina zajedniki (simultano),
nova dobiva pravni uinak jedino uz daljnji uvjet da se
starija hipoteka izbrie na svimnekretninama koje tereti.

(5) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se na odgo-
varajui nain i kad bi nova trabina trebala stupiti na
mjesto dviju ili vie hipotekarnih trabina koje u prven-
stvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.
2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
porezi
1. Pojam
Fiktivni (engl. sham contract; njem.
Scheinvertrag; franc. contrat simule)
pravni posao (simulirani
1
pravni posao,
prividni pravni posao) je posao koji po-
rezni obveznici zakljuuju, ali su pritom
suglasni ele li, uope, ili ne zakljui-
vanje pravnog posla ili ele zakljuenje
drugog pravnog posla, tj. pravnog posla
s drukijim sadrajem i pravnim uinci-
ma u odnosu na onaj koji prema van si-
muliraju. Najea svrha zakljuivanja
fktivnih pravnih poslova je zaobilae-
nje pravnih propisa, izigravanje treih,
prikrivanje od treih stvarnih namjera,
stjecanje materijalne dobiti i sl.
I. OtkrIvanjefIktIvnO-
PravnIhPOslOvau
POreznOmnadzOru
Mata ljudi o lairanju fnancijskih
izvjetaja i poreznih prijava neogranie-
na je, ali ipak postoji iskustvo na koji se
nain najee lairaju
2
. Za otkrivanje
fktivno pravnih poslova u poreznom
nadzoru potrebno je posjedovanje in-
terdisciplinarnih znanja o zakonima i
razliitim propisima iz podruja poreza,
raunovodstva, fnancija, statistike, in-
formatike i dr., kao i razvijanje nunih
vjetina (komunikacijske vjetine, po-
znavanje specifnih prijevarnih shema i
scenarija, istraiteljske vjetine i sl.).
U nastavku navodimo najee teh-
nike i instrumente kojima se koriste
inspektori u otkrivanju fktivno pravnih
poslova: 1. uvid u Informacijski sustav
Porezne uprave; 2. oevid; 3. popis (in-
ventura); 4. nadzor kod treih osoba; 5.
nadzor znakovitih stavki fnancijskih
izvjetaja i poreznih prijava; 6. nadzor
transakcija (vezani nadzori); 7. dojave i
razne pisane predstavke; 8. razgovor.
1. znakovitestavkeu
poreznimprijavamai
fnancijskimizvjetajima
Za razliku od oevida ili popisa gdje
se trenutno moe osnovano utvrditi radi
li se o fktivnom poreznom obvezniku,
a time i o fktivno-pravnim poslovima,
znakovitim stavkama utvrujemo samo
pokazatelje koji mogu signalizirati o
manipulacijama u poreznim prijavama
i fnancijskim izvjetajima, a time i o
moebitnim fktivno pravnim poslo-
vima. Stavka je znakovita ako njezin
izostanak ili pogrean prikaz utjee na
vjerodostojnost fnancijskih izvjetaja
i poreznih prijava.
Pojam znakovitosti ovisi o inspek-
torovoj percepciji fnancijskih izvjetaja
i poreznih prijava. Pri odreivanju zna-
kovitosti neke stavke, potrebno je uzeti
u obzir sljedee:
1. usporednu veliinu stavke,
2. apsolutnu veliinu stavke,
3. osebujni karakter stavke,
4. odnos s/prema drugim stavkama
iz izvjetaja ili prijave,
5. je li prijavljeni prihod dostatna
podrka fnancijskim aktivnostima po-
reznog obveznika,
6. je li dobit uobiajena za predmet-
nu vrstu poslovne djelatnosti.
Slijedom navedenog proizlazi da
svaka stavka iz fnancijskih izvjetaja i
poreznih prijava moe biti znakovita iz
najmanje etiri razloga:
1. novani iznos - neka novana
stavka moe biti neobino mala ili veli-
ka za posebnu poslovnu djelatnost;
2. opis, naziv ili ime - vrsta nave-
dene stavke moda se ne moe pripisati
odreenoj poslovnoj djelatnosti;
3. injenica da se stavka nala na
prijavi;
4. injenica da stavke nema na pri-
javi.
Kad se analitikim postupcima ot-
kriju znaajne promjene ili meuovi-
snosti koje su nedosljedne u odnosu na
ostale znaajne informacije ili u odnosu
na predviene iznose, inspektor ih treba
istraiti i stvoriti odgovarajua objanje-
nja te prikupiti dokaze koji e ih potvr-
diti ili osporiti.
Napominjemo, inspektori trebaju
kontrolirati raune neobinog iznosa,
neobinog izvora ili neobine prirode.
Rauni neobinog iznosa mogu,
primjerice, biti: rauni s velikim saldom,
rauni sa stanjem nula (a s velikim pro-
metom), rauni transakcija izmeu po-
vezanih poreznih obveznika, potrana
stanja rauna imovine, dugovna stanja
rauna pasive i sl.
Izvor transakcije takoer moe vo-
diti do potencijalno oporezivih tran-
sakcija. Rashodi se openito prenose iz
dnevnih knjienja gotovinskih isplata
ili nabavki. Neobian je prijenos na ras-
hode iz blagajnikog dnevnika i stoga
bi trebala uslijediti podrobna provjera.
Rauni neobinog izvora mogu biti ra-
uni transakcija plaanja na nereziden-
tne raune ili of shore kompanija, rauni
trokova slubenih putovanja, rauni
rezerviranja, vrijednosnih usklaenja,
manjkova i sl.
Knjienje moe biti neobino i pre-
ma svojoj prirodi. Knjienje je neobi-
ne prirode ako se radi o vrsti knjienja
koju ne bismo oekivali u glavnoj knji-
zi. Knjienja potraivanja na kontima
koja obino sadravaju samo tereenje
neobina su prema svojoj prirodi. Tere-
enje na kontu prodaje moe biti otpis
nenaplativog duga.
Znakovite stavke mogu se otkriti s
pomou razliitih elektronikih tehnika
koje se primjenjuju na ulazne i izlazne
raune. Takve je stavke potrebno iz-
dvojiti i dodatno istraiti kao primjeri-
ce: dvostruko knjienje istih rauna, isti
brojevi rauna razliitih iznosa, razliiti
kupci/dobavljai, ali su iste adrese, ra-
zliiti kupci/dobavljai, ali je isti pore-
zni broj, identifciranje zaposlenika koji
su istodobno i dobavljai, identifcira-
nje rauna koji nedostaju u redoslijedu,
identifciranje rauna sa zaokruenim
velikim iznosima, identifciranje neo-
bino velikih rauna u odnosu na velii-
nu tvrtke, identifciranje svih dobavljaa
koji su istodobno i kupci, identifciranje
transakcija s of shore kompanijama i sl.
2.fiktivnepojavekod
fnancijskihizvjetaja
Osim fktivno pravnih poslova, fk-
tivne mogu biti i odreene kategorije
fnancijskih izvjetaja.
2.1.Bilanca
Bilanca je dvostruk prikaz imovi-
ne poreznog obveznika, promatrano s
dva razliita gledita: jednom to ima-
mo (pojavni oblik) i drugi put odakle
nam to to imamo, tj. podrijetlo ili
vlasnika pripadnost, odnosno izvor te
imovine. Imovina poreznog obveznika
raunovodstvenim se rjenikom naziva
jo i aktiva (lat. activus = radin, djela-
tan), a izvori te imovine pasiva. Bilanca,
dakle, ima dva dijela - aktivu i pasivu,
na osnovi kojih se utvruje imovinsko
stanje, odnosno fnancijski poloaj po-
reznog obveznika.
2.1.1. Fiktivnaaktiva
Fiktivna aktiva posljedica je precje-
njivanja aktive bilance ili fktivnu akti-
vu predstavljaju oni dijelovi aktive koji
nemaju sposobnost funkcioniranja radi
obavljanja gospodarskih zadataka kod
poreznog obveznika. Prema prvom mi-
ljenju, fktivna aktiva nastaje kao po-
sljedica nemogunosti apsolutnog pre-
ciznog procjenjivanja, odnosno tonije,
kao posljedica precjenjivanja aktive. U
tom je sluaju pojavni iznos aktive vei
od stvarnog, za iznos fktivne aktive,
nastale zbog precjenjivanja aktive, zbog
skrivenog gubitka.
2.1.2. Raundobitkaigubitka
Kao krajnji rezultat poslovanja, po-
rezni obveznik na kraju godine iskazuje
dobitak ili gubitak. Meutim, kako na-
staje fktivni dobitak, odnosno fktivni
gubitak, pisat emo podrobnije u na-
stavku teksta.
2.1.3. Fiktivnidobitak
Fiktivni dobitak je prividno pozi-
tivni poslovni rezultat, prouzroen pre-
cjenjivanjem aktive ili podcjenjivanjem
pasive.
Ako porezni obveznik prihode iska-
zuju u jednom poreznom razdoblju, a
rashode u drugom ili fakturira poslove
prije negoli su obavljeni, tada je iskaza-
ni rezultat razliit od stvarnog rezultata.
Fiktivan dobitak, u naelu, nastaje
podcjenjivanjem aktive i precjenjiva-
njem pasive, kao i trokova. Primjerice,
kad porezni obveznik, prema vaeim
propisima o popisu, obavlja procje-
njivanje zaliha sirovina i materijala po
prosjenoj nabavnoj cijeni, u sluaju
kad trine cijene pokazuju tendenciju
porasta, dolazi do podcjenjivanja aktive,
to ima za posljedicu pojavu skrivenih
dobitaka. Obratno, u sluaju kad tr-
ine cijene pokazuju tendenciju pada,
trokove sirovina i materijala i sl., preci-
jenjeni su te je fnancijski rezultat manji
to, takoer, izaziva pojavu skrivenih
dobitaka. Isto tako, kad npr., porezni
obveznik prilikom procjenjivanja iznosa
rezerviranja (ispravke vrijednosti) spor-
Porezninadzorufiktivnimposlovima
ZDRAVKO VUKI, dipl. oec.,
Sredinji ured Porezne uprave
U poreznom nadzoru, inspektori
obavljaju nadzor poreznih
obveznika razliitih djelatnosti
i poslova. U manjem opsegu
utvrde da je porezni obveznik
obavljao pravni posao sa
svrhom prikrivanja nekog
drugog pravnog posla ili je
sklopljen ugovor o obavljanju
nekog posla koji nije obavljen,
a u raunovodstvu, odnosno u
poslovnim knjigama, postoji
dokumentacija o nastalom
poslovnom dogaaju.
Kako prepoznati porezne
obveznike koji obavljaju fktivno
pravne poslove u poreznom
nadzoru, tema je ovog lanka.
1
Pretvaranje, zavaravanje, prenemaganje, predstav-
ljati lano neku stvar (B. Klai: Rjenik stranih rijei,
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1989., str.
1228).
2
Z. Vuki: Provedbe poreznog nadzora - Porezne i ra-
unovodstvene prijevare poreza na dobit, IJF, Zagreb,
2010., str. 336-361 (poseban broj Poreznog vjesnika
za lipanj 2010.).
13 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Uredio Draen Kozuli, dipl. oec.
nih potraivanja predvidi vei iznos od
ostvarene ispravke vrijednosti, u pitanju
je precjenjivanje pasive, to ima za po-
sljedicu pojavu skrivenih dobitaka.
Primjer procjene skrivene dobiti, skri-
vene proftne mare, skrivenog povrata na
aktivu
3
:
- moguaskrivenadobit = otpisi zali-
ha + otpisi potraivanja + trokovi rezer-
viranja + plaeni trokovi budueg razdo-
blja + nedospjela naplata prihoda i prihodi
budueg razdoblja + izvanredni rashodi +
ubrzana amortizacija
3
Prof. dr. sc. Vinko Belak: Forenzino raunovodstvo,
RRiF Konzalting, Zagreb, 2009., str. 145 i 146.
4
Prof. dr. sc. Vinko Belak: Forenzino raunovodstvo,
RRiF Konzalting, Zagreb, 2009., str. 147 i 148.
Vei postotak mogue skrivene proft-
ne mare i skrivenost povrata na aktivu
ukazuje na veu vjerojatnost manipulacije
dobiti.
Primjenom navedenih formula kod
jednog poreznog obveznika, utvreni su
sljedei rezultati:
Mogua skrivena dobit = 60.978.000
Skrivena proftna mara = 60.978.000
:1.408.314.000 = 4,33%
Skriveni povrat na aktivu = 60.978.000
: 799.307.000 = 7,63
Prikazana neto dobit = 22.789.000
Postoci mogue dobiti visoki su, to uka-
zuje na veliku vjerojatnost manipulacije
iskazane dobiti, posebice stoga to je mo-
gua skrivena dobit skoro trostruko vea od
prikazane neto dobiti. Najvei dio mogue
skrivene dobiti odnosi se na vrijednosna
usklaenja rezerviranja, a to znai da po-
stoji velika vjerojatnost da je porezni obve-
znik iskazao niu dobit od realne i da ima
namjeru dobit prenijeti u idue razdoblje.
2.1.4. Fiktivnigubitak
Fiktivni gubitak je prividan negati-
van poslovni rezultat, prouzroen pod-
cjenjivanjem aktive ili precjenjivanjem
pasive.
Ako porezni obveznik u poslovnim
knjigama iskae trokove na osnovi
nevjerodostojne dokumentacije (npr.
rauni dobavljaa iz inozemstava za
usluge marketinga, ispitivanja trita,
konzultantske usluge i sl., bez pratee
dokumentacije) postoji realna mogu-
nost iskazivanja negativnog rezultata.
Fiktivni gubici nastaju precjenjiva-
njem aktive ili podcjenjivanje pasive u
bilanci. Precjenjivanje aktive, odnosno
podcjenjivanje pasive u bilanci javlja se
kao razlika prema stvarnoj bilanci. Ako
je aktiva u bilanci vea od stvarne bi-
lance, onda razlika predstavlja skriveni
gubitak. Isto tako, ako je pasiva u bi-
lanci manja od pasive u stvarnoj bilan-
ci, razlika predstavlja fktivni gubitak.
Fiktivni gubici ne mijenjaju stvarni f-
nancijski rezultat, ve samo utjeu na
onaj koji je iskazan u bilanci. Fiktivni
gubitak ne znai da on ne postoji; on
postoji, samo to se ne vidi. Zbog toga
svaki fktivni gubitak mora biti objekti-
viziran, najkasnije do likvidiranja pore-
znog obveznika.
Primjer procjene mogueg skrivenog
gubitka
4
- mogui skriveni gubici = odgoe-
no plaanje trokova + nia amortizacija
skrivena proftna
mara
mogua skrivena dobit
prihod od prodaje
=
skriveni povrat
na aktivu
mogua skrivena dobit
aktiva
=
skriveni gubitak
na proftnoj mari
mogui skriveni gubici
aktiva
=
skriveni gubitak
u povratu na aktivu
mogui skriveni gubici
aktiva
=
u odnosu na doputene stope + prihod od
vraanja vrijednosti zalihama i dugotraj-
noj imovini + prihodi od naplate otpisanih
potraivanja + prihodi od otpisa obveza +
ostali izvanredni prihodi
- mogui realan rezultat = iskazana
neto dobit (gubitak) - mogui skriveni gu-
bici
Vei postoci moguih skrivenih gubita-
ka u odnosu na prihod od prodaje i aktivu
znai i veu vjerojatnost manipulacije u
skrivanju gubitka. Ako je mogui realan
rezultat negativan, porezni obveznik je u
opasnoj situaciji.
Primjenom navedenih formula na jed-
nog poreznog obveznika utvreni su slje-
dei rezultati (porezni obveznik iskazao je
neto dobit u iznosu od 1.328.464.000):
- mogui skriveni gubici = izvanredne
prihode + odgoeno plaanje trokova
- mogui skriveni gubici = 1.779.104.000
+ 286.000 = 1.779.390.000
- skriveni gubitak na proftnoj mari =
1.779.390.000 : 2.367.260.000 = 75,17%
- skriveni gubitak na povratu na ak-
tivu = 1.779.390.000 : 2.112.400.000 =
84,23%
- mogui realan rezultata =
1.328.464.000 - 1.779.390.000 = -
450.926.000
Postoci moguih skrivenih gubitaka
u odnosu na prihod od prodaje i aktivu
su enormno visoki to ukazuje na veliku
vjerojatnost namjetanja fnancijskih iz-
vjetaja, posebice ako izvanredni prihodi
nisu ponavljajui. Mogui realan rezultat
je veliki gubitak.
3.Primjerifktivnopravnih
poslovautvrenihu
nadzoru
U nastavku navodimo nekoliko fk-
tivno-pravnih poslova koji su otkriveni
u poreznom nadzoru:
a) porezni obveznici sklopili su
ugovor o darovanju (simulirani ugovor)
da bi prikrili kupoprodajni ugovor koji
stvarno ele (disimulirani ugovor);
b) u poslovnim knjigama prikazan
fktivan izvoz robe na poznate kupce;
c) izdavanje fktivnih rauna na ne-
postojee kupce u inozemstvu s uma-
njenim PDV-om;
d) pribavljanje fktivnih ulaznih ra-
una od nepostojeih dobavljaa u svrhu
poveanja ulaznog PDV-a radi umanje-
nja mjesene ili konane obveze PDV-a
ili povrata PDV-a;
e) fktivno prikazivanje manje vri-
jednosti robe (posebice prilikom uvo-
za) radi umanjenja osnovice za obraun
PDV-a;
f) fktivno prikazivanje umanjenog
ili uveanog prometa;
g) fktivno planiranje nesolventno-
sti tako to kroz svjesno izazvanu nesol-
ventnost obveznik dolazi u situaciju da
ne moe izmiriti obvezu za PDV koji je
njegov kupac ve odbio (ukalkulirano)
kao ulazni PDV;
h) fktivni porezni obveznik koji ne
obavlja bilo kakav promet, ali predaje
PDV prijave u kojima iskazuje preplatu
u velikom iznosu, nakon ega trai po-
vrat ili prikazuje male preplate i sukce-
sivno neprimjetno ostvaruje povrate;
i) ukljuivanje fktivnog poreznog
obveznika u lanac prometa izmeu dva
stvarna porezna obveznika od kojih je
jedan kupac, a drugi dobavlja tako da
im fktivni porezni obveznik slui kao
tampon za umanjivanje PDV obveze.
4.Sudskapraksafktivno-
pravnihposlova
Kao to je ve spomenuto Republika
Hrvatska ve ima zakonodavstvo (l. 11.
Opeg poreznog zakona i l. 285. Za-
kona o obveznim odnosima) koje do-
puta dravnim institucijama suzbijanje
fktivno-pravnih poslova. U nastavku
navodimo presude Upravnog suda:
a) kad se ugovorom o kupoproda-
ji prikriva drugi pravni posao - ugovor
o kreditu - tada se ne moe priznati
pretporez po ulaznim raunima, jer se
radi o prividnom pravnom poslu (Us-
10297/2004 od 4. lipnja 2008.)
5
;
b) porezno tijelo ovlateno je ocijeni-
ti prikriva li se iza zakljuenog pravnog
posla drugi pravni posao koji je osnova
za razrez poreza (Us-6583/2005 od 2.
srpnja 2008.)
6
.
4.1.Prikrivanjekupoprodaje
ortakimugovorom
U nastavku navodimo presudu
Upravnog suda, Us-1792/2007 od 20.
sijenja 2010.
7
, a na temu prikrivanja
kupoprodaje ortakim ugovorom koji je
otkriven u poreznom nadzoru.
Tuitelj u tubi kojom pokree uprav-
ni spor osporava zakonitost pobijanog rje-
enja zato to je u upravnom aktu pogreno
primijenjen zakon i propis utemeljen na
zakonu, to je injenino stanje pogreno
utvreno te iz utvrenog injeninog sta-
nja izveden pogrean zakljuak .......
Tuba nije osnovana.
Prema spisu predmeta proizlazi da je
tueno tijelo, ocjenjujui albene navode
tuitelja utvrdilo da je prvostupanjsko ti-
jelo imalo osnovu za stajalite da se radi o
oporezivom prometu nekretnina, sukladno
l. 4. st. 1. Zakona o porezu na promet ne-
kretnina (Nar. nov., br. 69/97 do 153/07),
pa je porezna obveza nastala u trenutku
sklapanja ugovora o stjecanju ugovora o
stjecanju nekretnine, prema l. 14. sta-
vak 1. istog Zakona, na trinu vrijednost
utvrenu na temelju procjene (Zapisnik,
KLASA: 410-20/04-01/15527, UR-
BROJ 513-07-01- 2004-2 od 5. veljae
2004.) i oevidom kojem je nazoio i tui-
telj te dao suglasnost.
Sukladno l. 4. stavak 1. Zakona, na-
ime, predmet oporezivanja je promet ne-
kretnina, a to je svako stjecanje vlasnitva
nekretnine u RH, pa se prema stavku 2.
istoga lanka stjecanjem nekretnina sma-
tra kupoprodaja, zamjena, nasljeivanje,
darovanje, unoenje i izuzimanje iz trgo-
vakog drutva, stjecanje u postupku likvi-
dacije ili steaja, na temelju odluke suda ili
drugoga tijela te ostali naini stjecanja
nekretnina od drugih osoba. Prema l. 6.
st. 1. Zakona, obveznik poreza na promet
nekretnina je njezin stjecatelj, a prema l.
14. st. 1. porezna obveza nastaje u trenut-
ku zakljuenja ugovora odnosno drugog
pravnog posla kojim se nekretnina stjee.
Prema l. 9. stavak 1. Zakona, osnovi-
ca poreza na promet nekretnina je trina
vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja,
dok stavak 2. istoga lanka propisuje da
se trinom vrijednou smatra cijena ne-
kretnine koja se postie ili moe postii na
tritu u trenutku stjecanja te da se trina
vrijednost, u pravilu, utvruje na temelju
isprave o stjecanju. No, u stavku 6. istoga
lanka propisana je ovlast Porezne uprave
procjenom utvrditi trinu vrijednost.
Sukladno navedenim odredbama, da-
kle, predmet procjene trine vrijednosti je
stan u Z., ul. V. bb, u povrini 50,33 m
koji je tuitelj stekao na temelju ugovora
o zajednikom graenju (ortaki ugovor)
iz veljae 2003., jer prvostupanjsko tijelo
ne smatra da se radi o zajednikoj gradnji,
nego o kupoprodaji.
Tuitelj osporava poreznu obvezu, s
obzirom na to da se radi o ugovoru o orta-
tvu (iako nije dovoljni jasno sroen) odno-
sno investitorskom odnosu radi zajednike
gradnje stambenog-poslovnog objekta u Z.
u kojem e investitori sudjelovalo u vla-
snitvu prema udjelu u trokovima.
Tueno tijelo ocjenjujui albene na-
vode tuitelja, sukladno lanku 10. stavak
1. Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br.
127/00, 86/01 i 150/02), glede utvri-
vanja porezne injenice smatra vanom
utvrditi uinke posla s gospodarskog mo-
trita, neovisno o tome kako su stranke
nazvale pravni posao, pa ugovor o or-
tatvu u biti ini ugovor o gospodarskom
udruivanju kojim se dvije ili vie osoba
obvezuje udruiti vlastita (imovinska)
sredstva ili rad radi postizanja odreena
zajednikog cilja.
Nakon analize ugovora o zajednikom
graenju (ortaki ugovor) koji je tuitelj
sklopio s J. J. kao investitorom i vlasnikom
zemljita na kojemu je sagraen stambeno-
poslovni objekt, proizlazi, meutim, da je
ugovoren tono odreen suvlasniki dio ne-
kretnine (9,37/100 dijela) te poseban dio
nekretnine (stan na prvom katu u povrini
50,33 m) to pripada tuitelju na temelju
uloenih iznosa novca, a u oujku 2003.
je zakljuen meuvlasniki ugovor kojim
se, na jednak nain, uspostavlja etano
vlasnitvo, pa je tuitelj postao vlasnikom
937/1000 dijela nekretnine povezanog s
vlasnitvom posebnog dijela - stan na pr-
vome katu u povrini 50,33m.
Iz opisanog obveznopravnog odnosa,
dakle ne moe se zakljuiti radi li se o za-
jednikoj gradnji objekta (unosu u orta-
tvo uloga koji ulaze u imovinu ortakluka
kao zajednika imovina ortaka radi posti-
zanja odreenog zajednikog cilja), kako
je procijenilo i prvostupanjsko tijelo ili o
stjecanju od J. J. (jedini i iskljuivi vla-
snik zemljita i stambeno-poslove zgrade
u ulici V.) tono odreenog posebnog dijela
nekretnine (prijenos nekretnine uz nakna-
du), to prema bitnim obiljejima prikriva
drugi pravni posao (kupoprodaja), opore-
ziv sukladno Zakonu o porezu na promet
nekretnina.
Stoga, budui da nije ustanovljeno ni
da bi glede utvrivanja porezne osnovice
okolnosti koje navodi tuitelj u albi mo-
gle utjecati na donoenje drukijeg rjeenje
u ovoj stvari, time to je alba odbijena
nije povrijeen zakon na tetu tuitelja,
pa s obzirom na to da se ni tubene navode
ne smatra utemeljenima, trebalo je suklad-
no lanku 42. st. 2. Zakona o upravnim
sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i
77/92) tubu odbiti kao neosnovanu.
5
Porezni vjesnik, br. 11a/09, Izbor presuda iz sudske
prakse Upravnog suda RH, IJF, Zagreb, 2009., str. 11-
14.
6
Porezni vjesnik, br. 11a/09, Izbor presuda iz sudske
prakse Upravnog suda RH, IJF, Zagreb, 2009., str. 15-
17.
7
Raunovodstvo i porezi u praksi, br. 09/10, Centar
za raunovodstvo i fnancije, Zagreb, 2010., str. 133
i 134.
1 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
obvezno pravo
1. Osnovne znaajke ugovora
o licenciji
Ugovor o licenciji u naem je pravu
ureen odredbama Zakona o obveznim
odnosima (u nastavku teksta: ZOO), u
lancima 699. - 724.
Ugovorom o licenciji obvezuje se da-
vatelj licencije da e stjecatelju licencije
ustupiti u cijelosti, ili djelomino, pravo
iskoritavanja izuma, znanja i iskustva,
iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licen-
cije se obvezuje platiti mu za to odre-
enu naknadu.
1
Ugovor o licenciji je
imenovan, zatim formalan jer mora biti
sklopljen u pisanom obliku, konsezualan
jer je za valjanost ugovora dostatno da su
se stranke sporazumjele o bitnim sastoj-
cima, a osim toga je dvostrano obvezatan
i naplatan.
2
Iako je rije je o tzv. imeno-
vanom ugovoru, izrijekom ureenom u
hrvatskom ZOO-u, sadraj ugovora o
licenciji vrlo je feksibilan i ostavljen na
dogovor strankama.
3
Da bi ugovor o licenciji bio pravova-
ljano sklopljen, potrebno je da se ugo-
vorne strane suglase o bitnim elementi-
ma ugovora, a to su:
- predmet licencije, i
- naknada za iskoritavanje licencije.
Dakle, bitno obiljeje ugovora o li-
cenciji je njegova naplatnost. Meutim,
budui da ZOO u svojim odredbama
vrlo oskudno ureuje to pitanje, a u
domaoj literaturi se pojavljuje i pojam
tzv. gratis licencije, sklapanje ugovora o
licenciji moe biti motivirano i drugim
gospodarskim razlozima kao to je, pri-
mjerice, zajedniko ulaganje sredstava,
kompenzacija za izgubljenu naknadu i
sl. Isto tako, ZOO odreuje i primjenu
naela rebus sic stantibus u sluaju ako je
ugovorena naknada postala oito neraz-
mjerna prihodu koji stjecatelj licencije
ima od iskoritavanja predmeta licencije,
pri emu stjecatelj ima pravo zahtijevati
izmjenu ugovora.
U praksi se pojavljuju mnogi naini
plaanja, sve ovisno o konkretnom slu-
aju i predmetu ugovora o licenciji. Pre-
ma ZOO-u predmet ugovora o licenciji
su: izum, znanje i iskustvo, ig, uzorak ili
model. Meutim, u praksi su rijetki ugo-
vori u kojima je predmet samo odreeno
pravo industrijskog vlasnitva, ve je u
pravilu spojeno nekoliko licencija, kao
npr. patentna licencija s licencijom know-
howa ili licencijom uzorka, modela, iga,
a vrlo je esto ugovor o licenciji ugraen
u neki iri kompleksni ugovor: ugovor o
zajednikom ulaganju, ugovor o leasingu,
ugovor o franchisingu.
2. Gospodarske prednosti
ugovora o licenciji
Razlozi za sklapanje ugovora o licen-
ciji su mnogobrojni. Umjesto prodaje
svojih proizvoda ili usluga izravno na
stranom tritu, odreeni broj poduzea
odluuje se na prodaju licencije u obliku
patenata, trgovakog znaka (trademark),
zatitnog znaka (copyrighta), tehnologije,
procesa ili proizvoda.
4
Licencija davate-
lju omoguuje eksploataciju tehnologije
u zemlji i u svijetu, dok licencnom na-
knadom nadoknauje trokove i napore
svog istraivakog rada. S druge strane,
zanimanje za sklapanje ugovora o li-
cenciji postoji i u poduzeima koje brz
i neprestan razvoj prisiljava da svoj pro-
izvodni proces prilagode novim tehno-
lokim dostignuima kako bi mogla po-
nuditi nove proizvode. Uloga ugovora u
licenciji istaknuta je i u meunarodnom
prometu, osobito izmeu visoko razvije-
nih i manje razvijenih zemalja kojima je
ugovor o licenciji vano sredstvo za stje-
canje moderne tehnologije.
2.1. Prednost za davatelja licencije
Davatelji licencije imaju nesumnjivu
korist od ustupanja jer plasiraju svoju
tehnologiju tamo gdje to nije mogue ili,
pak, nije ekonomski opravdano, odno-
sno licencija omoguuje valorizaciju re-
sursa uloenih u znanstveno-istraivaki
i organizacijski rad.
5
Sklapanje ugovora o licenciji, dava-
telju omoguuje ulazak na inozemno
trite uz bru i jednostavniju promociju
njegovog prava. Na taj nain davatelj li-
cencije distribuira proizvod veem bro-
ju ljudi te sprjeava konkurente da lako
uu na trite. U tom smislu, licenciranje
predstavlja sredstvo kojim se osigurava
natjecateljska prednost. Ako davatelj
licencije ne raspolae s dovoljno sred-
stava za uinkovit ulazak na odreeno
trite, licenciranje moe ubrzati taj pro-
ces bez rizika i uz ostvarenje dobiti, bez
investiranja u poetnu opremu i osoblje.
Licenciranje je i nain na koji davatelji
licencije stjeu nadzor nad vlastitim ino-
vacijama i smjerom kojim e odreena
gospodarska grana krenuti. Pritom da-
vatelj izbjegava mnoge rizike povezane
s razvojem nove proizvodne linije jer je
rizik prebaen na stjecatelja. Licencira-
nje moe takoer poboljati prodajne re-
zultate prodavanjem proizvoda u paketu
s drugim proizvodima, moe dovesti do
proirenja suradnje ili produbljivanja
poslovnih odnosa pa tako i do zamjene
tehnologije izmeu stranaka.
2.2. Prednosti za stjecatelja licencije
Stjecatelji licencije imaju i koristi od
stjecanja licencije jer putem licencija oni
dolaze u posjed nove tehnike i tehno-
logije, postiu daljnji ekonomski i teh-
noloki razvoj, poveavaju zaposlenost i
produktivnost rada i omoguuje im se na
taj nain to bre i uinkovitije praenje,
odnosno ukljuenje u svjetske tijekove
razvoja tehnologije brzo i bez rizika.
6
Stjecatelj licencije sklapanjem ugo-
vora o licenciji ponajprije izbjegava vi-
soke trokove istraivanja i razvoja (Re-
search & Development R&D) vlastitog
proizvoda, stjeui od davatelja na taj
nain ve gotovi proizvod, spreman za
izlazak na trite. U veini sluajeva
radi se o proizvodu koji je ve doivio
komercijalni uspjeh na domaem ili
stranom tritu te na taj nain stjecatelj
licencije kupuje ve provjereni proi-
zvod ispitane kakvoe, uhodanu aktiv-
nost marketinga, istraeno i segmenti-
rano trite te poznatu i priznatu marku.
Suoen s mogunou potronje miliju-
na novca za istraivanje i razvoj proi-
zvoda, naknada za licenciju mala je cije-
na za poetak koji licencija omoguuje.
7

Preko licencije stjecatelj dolazi na bri i
jeftiniji nain do mogunosti proizvod-
nje suvremenih proizvoda s poznatom i
priznatom markom, nego da sm razvija
i uvodi na trite novi vlastiti proizvod.
8

Najvaniji rizik koji stjecatelj licencije
snosi je fnancijski, a nalazi se u ugovor-
noj obvezi prema davatelju na temelju
ugovora o licenciji, npr. pri jamenju
plaanja minimalne naknade. Na taj e
nain stjecatelj morati platiti davatelju
zajameni minimum naknade za proi-
zvode koji zapravo uope nisu dospjeli
na trite, a i da jesu, nema sigurnosti da
e uspjeti. No, unato fnancijskim rizi-
cima, u dananje je vrijeme pribavljanje
licencije najjednostavniji nain na koji
mali i srednji poduzetnici mogu opstati
na tritu jer ne raspolau sredstvima za
razvijanje vlastitog proizvoda.
3. Pravno ureenje obveza
iz ugovora o licenciji
Budui da je ugovor o licenciji dvo-
strani pravni posao te se najee skla-
pa na dulje vrijeme, osnovno je i vano
odrediti obveze davatelja i obveze stje-
catelja licencije.
3.1. Obveze davatelja licencije
Predaja predmeta licencije osnovna je
obveza davatelja licencije, a obvezatan
ju je izvriti u ugovorenom roku. Uz
predaju predmeta licencije, davatelj li-
cencije duan je stjecatelju licencije pre-
dati i sve upute i obavijesti potrebne za
uspjenu praktinu primjenu predmeta
licencije, a esto preuzima i obvezu da-
vanja praktinih usmenih uputa glede
obuavanja radne snage stjecatelja li-
cencije, da bi djelatnici ovladali znanjem
potrebnim za njegovu primjenu. Obveza
davanja jamstva za izvodljivost i upora-
bljivost predmeta licencije sastoji se u
garanciji davatelja licencije da predmet
ugovora ima odreena svojstva, odno-
sno kvalitete. Obveza davatelja licencije
je i jamstvo da pravo iskoritavanja koje
je predmet ugovora pripada njemu, da na
njemu nema tereta i da nije ogranieno u
korist nekoga treega (jamstvo za pravne
nedostatke licencije). Ako je ugovorena
iskljuiva licencija, davatelj licencije du-
an je i sm se uzdrati od iskoritavanja
predmeta licencije u bilo kojem obliku,
ili njegovih dijelova, kao i uzdrati se da
Nain plaanja naknade kod ugovora o licenciji
MARIJA MEDI, dipl. iur., Zagreb
Plaanja licencne naknade
iznimno je sloeno pitanje.
Odreivanje naina plaanja
ovisi, ponajprije, o vrijednosti
tehnologije koja se prenosi
ugovorom o licenciji. No, zbog
velikog broja imbenika,
vrijednost tehnologije iznimno
je teko odrediti. U praksi postoji
mnotvo naina plaanja licencne
naknade kao to su paualna
naknada, tantijeme, kombinacija
paualne naknade i tantijema te
niz drugih mogunosti plaanja,
a koji e se nain plaanja
ugovoriti u odreenom sluaju
preputeno je dogovoru stranaka.
Ugovaranjem licencne naknade
uvijek se nastoje ravnopravno
zastupati kako interesi
davatelja licencije tako i interesi
stjecatelja licencije. Meutim,
u suvremenom drutvu brzog
tehnolokog razvoja, vrijednost
tehnologije neprestano se mijenja
te nije jednostavno postii
odreenu ravnoteu interesa.
1
Zakon o obveznim odnosima, l. 699. (Nar. nov., br.
35/05 i 41/08).
2
Gorenc, V.: Trgovako pravo ugovori, kolska knji-
ga, Zagreb, 1997., str. 191.
3
Katuli, T.: Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u
Republici Hrvatskoj, CARNet, Zagreb, 2006., str. 84.
4
krti, M.: Poduzetnitvo, Sinergija nakladnitvo,
Zagreb, 2006., str. 269.
5
Rafaelli, B.: Ugovor o licenciji prema Zakonu o ob-
veznim odnosima, Raunovodstvo i porezi u praksi,
br. 5., 2006., str. 165.
6
Rafaelli, B.: Ugovor o licenciji prema Zakonu o ob-
veznim odnosima, Raunovodstvo i porezi u praksi,
br. 5., 2006., str. 165.
7
Slubene stranice Intrenational Licensing Industry
Merchandisers Association, Dostupno na: www.li-
censing.org, Pristup: 22.11.2010.
8
Previi, J., Ozreti - Doen, .: Meunarodni marke-
ting, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 392.
15 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Uredio Jerko Slovini, dipl. iur.
Nastavak na 16. stranici
iskoritavanje predmeta licencije povjeri
nekome drugome, u granicama prostor-
nog vaenja licencije i za sve vrijeme tra-
janja licencije.
3.2. Obveze stjecatelja licencije
Prema ZOO- u obveza stjecatelja li-
cencije je iskoritavanje predmeta licencije
na ugovoreni nain, u ugovorenom op-
segu i u ugovorenim granicama. ZOO
odreuje i da ako zakonom ili ugovorom
nije drukije odreeno, stjecatelj licen-
cije nije ovlaten iskoritavati naknadna
usavravanja predmeta licencije. Meu-
tim, suprotno tome, praksa pokazuje
da usavravanja, u pravilu, provode obje
ugovorne strane, te se esto ugovara
da je svaka od ugovornih strana duna
pravodobno izvijestiti drugu ugovornu
stranu o provedenim usavravanjima, a
objema pripada pravo koristiti se s tim
usavravanjima bez plaanja naknade.
Stjecatelj licencije duan je uvati pred-
met licencije u tajnosti ako predmet li-
cencije ine nepatentirani izum ili tajno
znanje i iskustvo (know-how). Zakon-
ska obveza stjecatelja licencije je isplata
ugovorene naknade davatelju licencije u
vrijeme i na nain kako je to odreeno
ugovorom. Ako u ugovoru o licenciji
nije odreena naknada, ili nije odrediva,
ugovor e biti nitetan jer je naknada
bitan element ugovora o licenciji. Zbog
toga, prilikom sklapanja ugovora o li-
cenciji treba posebnu panju posvetiti
odreivanju naknade, kao i njezine visi-
ne. Naknada za iskoritavanje predmeta
licencije moe biti ugovorena u odree-
nom iznosu, u postotku od vrijednosti
predmeta licencije, po komadu proi-
zvedenog proizvoda, ili na drugi nain.
Meutim, ako je ugovorena naknada
postala oito nerazmjerna u odnosu
prema prihodu koji stjecatelj licencije
ima od iskoritavanja predmeta licen-
cije, zainteresirana strana moe traiti
izmjenu ugovorene naknade zato to je
povrijeeno naelo jednake vrijednosti
inidbi. Takoer vrijedi i naelo rebus sic
stantibus, tj. naelo promijenjenih okol-
nosti, te se u tom sluaju ugovor moe
raskinuti ili izmijeniti zbog promijenje-
nih okolnosti. Ako se naknada odreu-
je u zavisnosti od opsega iskoritavanja
predmeta licencije, stjecatelj licencije
duan je podnijeti davatelju licencije
izvjee o opsegu iskoritavanja i obra-
unati naknadu svake godine, ako ugo-
vorom nije za to odreen krai rok.
9
4. Visina licencne naknade
Vrednovanje tehnologije i visina li-
cencne naknada vrlo su sloena i speci-
fna pitanja. Visina licencne naknade
izravno ovisi o vrijednosti tehnologije
koja je predmet licencije, a koja mora
biti poznata i davatelju i stjecatelju li-
cencije da bi znali je li sklapanje ugovo-
ra fnancijski isplativo ili ne. Meutim,
vrijednost tehnologije teko se moe
procijeniti jer se tehnologije ne proda-
ju na otvorenom tritu i ne mogu se
uvijek usporeivati, osobito zbog veli-
kog broja imbenika koje, pritom, treba
uzeti u obzir. Upravo zbog toga, odluka
o cijeni za odreene tehnologije i vrijed-
nosti koje e licencija donijeti, donosi
se na temelju slobodne procjene (rule of
thumb) prema nekim prihvaenim po-
slovnim naelima, a zbog nemogunosti
usporedbe raznih tehnologija, uvijek se
radi o individualnim pregovorima za
specifne proizvode.
U postupku vrednovanja tehnologije
i odreivanja visine i naina plaanja li-
cencne naknade treba ponajprije voditi
rauna o svojstvu same tehnologije (uin-
kovitost tehnologije, svrha i namjena, vi-
jek trajanja, itd.), zatim o pravnoj zatiti
prava intelektualnog vlasnitva (radi li
se o patentu, autorskom pravu ili ne-
kom drugom obliku zatite, trajanju za-
tite, itd.), svojstvu trita na koje e se
licencirana tehnologija plasirati (veliina
trita, radi li se o tritu jedne ili vie
zemalja ili svjetskom tritu, postoje li
na tritu konkurentni proizvodi, itd.) te
svojstvu licencije koja se ugovara (isklju-
iva ili neiskljuiva licencija, ograniena
ili neograniena, postoji li mogunost
davanja podlicencije, itd.).
Osim navedenih, postoje i drugi spo-
redni imbenici koji mogu posredno utje-
cati na visinu naknade, kao to su sredstva
za fnanciranje marketinga, trokovi paki-
ranja i transporta proizvoda i sl.
Neki smatraju da naknada za licen-
ciju ne smije biti via od 50% od jed-
nogodinje predviene dobiti koju e
ostvariti stjecatelj licencije uporabom
licencije.
10
Davatelj licencije ima interes
da naknada bude utvrena u postotku
od proizvodnje ili prodaje, dok je inte-
res stjecatelja licencije da naknada bude
utvrena u postotku od dobiti. U praksi
postoje razliita naela odreivanja cije-
ne. Primjerice, ako je vrijednost tehno-
logije izrazito visoka, mjerilo moe biti
vie u korist cijene, nego dobiti, ili, npr.
naknada moe biti do 25% od predvi-
ene ukupne dobiti ili 2-3% od ukupne
prodajne cijene novog proizvoda, u visini
od 1-2% od ukupne prodajne vrijednosti
novog proizvoda ili u visini 5-10% od
ukupne prodajne cijene novog proizvoda,
i sl. Kriteriji su razliiti i nepouzdani i
ne daju pouzdano vrednovanje licencije i
visine njezine naknade. Osnovno naelo
je da u svakom pojedinom sluaju, licen-
cnu naknadu treba odrediti uzimajui u
obzir oekivanu korist od iskoritavanja
te licencije.
11
Iako se, zbog navedenih razloga, te-
ko moe nai apsolutna formula za odre-
ivanje vrijednosti tehnologije koja bi se
mogla primjenjivati u svakom pojedinom
sluaju, dosad su se u praksi iskristalizi-
rale tri osnovne metode: metoda prihoda,
metoda trita i metoda troka. Metodom
prihoda (income approach) vrijednost
tehnologije odreuje se s obzirom na
oekivane ekonomske koristi. Metodom
trita (market approach) vrijednost teh-
nologije odreuje se s obzirom na zna-
ajke prodaje usporedivih proizvoda na
tritu. Metodom troka (cost approach)
vrijednost tehnologije odreuje se s ob-
zirom na troak koji bi nastao pri razvoju
sline tehnologije.
5. Naini plaanja licencne
naknade
Protuvrijednost prava iskoritavanja
predmeta licencije kod ugovora o li-
cenciji, oznaava se izrazom naknada
(fee), umjesto izraza cijena (price) koji
je svojstven, primjerice, za kupoprodajne
ugovore. Razlog tome je, ponajprije, da
se ugovorom o licenciji ne stjee pravo
vlasnitva nad predmetom licencije, nego
samo pravo iskoritavanja predmeta li-
cencije za vrijeme odreeno u ugovoru.
Protuvrijednost za koritenje tehnologi-
je zove se licencna naknada (license fee), a
naini plaanja licencne naknade mogu
se podijeliti na sljedee skupine:
- paualna naknada (lump sum payment),
- tantijeme (royality),
- kombinacija paualne cijene i tan-
tijema, i
- drugi naini plaanja.
5.1. Paualna naknada
Paualna je naknada (lump sum
payment) nain plaanja kojim se cjelo-
kupni iznos odreuje unaprijed prilikom
sklapanja ugovora o licenciji, a plaa se
odmah po potpisu ugovora ili na ugo-
vorene rate, a u potpunosti je neovisan o
opsegu ili uspjehu iskoritavanja licencne
tehnologije. Plaanje paualne naknade
moe se ugovoriti na tri naina. Moe
se ugovoriti plaanje cijelog iznosa jed-
nokratno, najee odmah pri potpisiva-
nju ugovora (lump sum fx), ili u nekom
roku, od stupanja ugovora na snagu ili
predaje odnosne dokumentacije. Ugo-
voreni iznos moe se platiti u obrocima
(primjerice, mjeseno, polugodinje ili
godinje) pri emu se obino, ako plaa-
nje traje dulje vremensko razdoblje, daje
osiguranje u obliku bankarske garanci-
je. I trei je nain plaanje ugovorenog
iznosa u obrocima, po nastupu dogaaja
odreenih ugovorom, (primjerice u ra-
zliitim stupnjevima razvoja proizvoda
za koji se koristi licencirana tehnologija).
Ponekad se moe ugovoriti i paualna
naknada do odreene koliine proizvoda
(lump sum paid-up). Ako stjecatelj licen-
cije proizvede vie od odreene koliine,
za viak plaa ili ponovno odreeni pau-
alni iznos ili dogovorenu tantijemu.
12
Plaanje naknade u paualnom
iznosu vie pogoduje davatelju nego
stjecatelju licencije. Davatelj licencije
ne snosi rizik primjene tehnologije jer
prima naknadu odmah i nije vie za-
interesiran za proftabilnost odnosno
uspjeh iskoritavanja licencirane teh-
nologije. S obzirom na sigurnost na-
plate, davatelj licencije nema potrebu
nadzirati poslovanje stjecatelja licencije
niti brinuti o sposobnosti i sredstvima
stjecatelja licencije kojima e tehnolo-
giju uiniti proftabilnom i stvoriti ko-
mercijalni proizvod. Upravo zbog toga,
naknadu u paualnom iznosu davatelji
licencije najee ugovaraju s poduze-
ima koja su manje poznata i ne ui-
vaju veliki ugled u poslovnom svijetu, s
manjim poduzeima i s poduzeima iz
zemalja koja, prema miljenju davatelja
licencije, ne pruaju dovoljno jamstvo
da e naknada u nekom drugom obliku
doista biti isplaena.
13
Meutim, una-
to navedenim prednostima, nedostatak
takvog naina plaanja za davatelja li-
cencije ogleda se u tome to u sluaju
poveanja uspjenosti stjecatelja licen-
cije u iskoritavanju licencirane tehno-
logije, iznos ugovorene naknade ne e
se poveavati, te davatelj licencije ne e
moi u potpunosti iskoristit njezine po-
tencijale. Sa stajalita stjecatelja licen-
cije, ugovaranje paualne naknade ima
vie nedostataka nego koristi. Osnovni
nedostatak je nepoznavanje tehnologije
koja se stjee, njezinih prednosti i ne-
dostataka, daleko prije ostvarivanja bilo
kakve dobiti od tehnologije. Osim toga,
u sluaju neiskljuive licencije, davatelj
moe licencirati istu tehnologiju i kon-
kurentnom poduzeu stjecatelja licenci-
je, to moe ugroziti korist od licencije.
Izvjesne prednosti stjecatelja licencije
pri takvom nainu naknade odnose se
na ve poznati troak stjecanja tehno-
logije i izbjegavanje nadzora njegova
poslovanje od strane davatelja licenci-
je glede iskoritavanja licencirane teh-
nologije. S obzirom na sve nedostatke,
paualna naknada se rijetko ugovara u
praksi kao nain plaanja kod ugovora
o licenciji, a iskustvo je pokazalo da su
najproftabilnije one licencije kad su i
davatelj i stjecatelj licencije jednako za-
interesirani za iskoritavanje i unaprje-
ivanje tehnologije.
5.2. Tantijeme
Tantijeme (royalities) su nain
plaanja koje je vezano uz odreeni
ekonomski rezultat, odnosno uspjeh
iskoritavanja licencirane tehnologije.
Budui da su ugovori o licenciji trajni
ugovori kod kojih postoji stalna surad-
nja ugovornih strana, valja oekivati
da e naknada davatelja licencije biti
u odreenom omjeru prema uspjehu
kojeg licencija ima za stjecatelja licen-
cije. U praksi se najee uporabljuju
tri osnove za izraunavanje tantijema
pa prema tome razlikujemo: tantijeme
vezane uz prodaju, tantijeme vezane uz
proizvodnju i tantijeme vezane uz dobi-
tak koji proizlazi iz iskoritavanja teh-
nologije. Osim toga tantijeme se mogu
podijeliti i prema nainu plaanja.
Tantijeme vezane uz prodaju
Tantijeme vezane uz prodaju izrau-
navaju se u postotku od prodajne cijene
proizvoda, ime se prihodi davatelja li-
cencije vezuju uz koliinu doista proda-
nih proizvoda, a ne uz koliinu proizvoda
koja se nalazi u zalihama. Time se stje-
catelj licencije oslobaa obveze plaanja
naknade za proizvedene, a neprodane
proizvode, pa je takav nain plaanja na-
knade pogodniji za stjecatelja licencije.
Nasuprot tome, ovaj nain obraunava-
nja licencne naknade nepovoljan je za
davatelja licencije jer u sluaju loe kvali-
tete proizvoda koji se ne e moi prodati
po visokoj cijeni, davatelj licencije i sm
e ostvariti nie prihode.
Ugovaranjem ove vrste tantijema u
obzir se uzima bruto prodajna cijena,
neto prodajna cijena ili pravedna tri-
na cijena.
Tantijeme vezane uz proizvodnju
Tantijeme vezane uz proizvodnju
odreuju se prema opsegu proizvodnje
ili prema proizvedenom komadu, pa
davatelj licencije ne mora voditi rauna
o prodaji proizvoda. Davatelju licencije
dovoljno je poznavati samo proizvodne
kapacitete stjecatelja licencije da bi mo-
gao nadzirati njegovu proizvodnju.
Ova vrsta tantijema najee se ko-
risti kad se radi o standardiziranoj robi
masovne proizvodnje ili u sluaju nepo-
znavanja partnera.
9
Zakon o obveznim odnosima, l. 715. (Nar. nov., br.
35/05 i 41/08).
10
Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaanja
Instrumenti osiguranja plaanja i ugovorne klauzu-
le plaanja, Pravni fakultet, Zagreb, 1997., str. 211.
11
Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaanja
Instrumenti osiguranja plaanja i ugovorne klauzu-
le plaanja, Pravni fakultet, Zagreb, 1997., str. 211.
12
Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaanja
Instrumenti osiguranja plaanja i ugovorne klauzu-
le plaanja, Pravni fakultet, Zagreb, 1997., str. 213.
13
Janji, M.: Ugovor o licenci, Institut za uporedno pra-
vo, Beograd, 1967., str. 52.
16 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
obvezno pravo
Nastavak sa 15. stranice
Tantijeme vezane uz dobit
koji proizlazi iz iskoritavanja
tehnologije (direct proft sharing)
Tantijeme mogu biti ugovorene u
postotku od dobitka koji za stjecatelja
licencije proizlazi iz iskoritavanja teh-
nologije. Iako je taj nain plaanja na
prvi pogled najpravedniji, kod te vrste
plaanja mogu se javiti odreene tekoe,
posebice za davatelja licencije. Davatelj
licencije ne moe uvijek utjecati na vo-
enje poslova stjecatelja licencije, niti
na to hoe li stjecatelj iskoritavanjem
licencirane tehnologije ostvariti dobit.
U sluaju bilo kakvih poslovnih teko-
a, bilo u proizvodnji, prodaji ili neemu
treem, davatelj licencije je u opasnosti
da ne e ostvariti dobit koju oekuje. Ta-
koer, davatelj licencije mora redovito
nadzirati poslovanje stjecatelja kako bi
provjerio prijavljene podatke vezane uz
dobitak, a u sluaju poslovnih aktivnosti
stjecatelja koje nisu vezane za licencira-
nu tehnologiju, moe biti iznimno teko
tono utvrditi koliki je dobitak proizaao
iz licencirane tehnologije, a koliki iz po-
slovnih aktivnosti, nevezanih za licenci-
ranu tehnologiju.
Tantijeme prema nainu plaanja
Tantijeme se mogu podijeliti i prema
nainu plaanja budui da postoci koji
su ugovoreni ne moraju biti jednakog
iznosa za cijelo vrijeme trajanja ugovora.
Oblici tantijema prema nainu plaa-
nja mogu biti:
- varijabilne tantijeme kod kojih po-
etni postotak moe biti manji, a pove-
avati se sljedeih godina, ili se moe
ugovoriti smanjenje tantijema u ugo-
vorenim razdobljima ako se vrijednost
prenesene tehnologije smanji istekom
vremena iskoritavanja;
- kumulativne tantijeme kod kojih je
iznos tantijema ovisan o opsegu pro-
izvodnje i nije vezan uz vrijeme, zbog
ega se u tom sluaju esto ugovaraju tzv.
minimalne tantijeme;
- izuzete tantijeme kod kojih se pri
izraunavanju naknade ne uzima u ob-
zir vrijednost prodaje ostvarena u prvih
est mjeseci ili godinu dana od sklapanja
ugovora o licenciji, kad se oekuje da e
stjecatelj licencije imati odreene pro-
bleme pri probijanju na novo trite;
- minimalne tantijeme kod kojih se
ugovara minimum naknade koji e u
odreenom vremenu stjecatelj dati da-
vatelju licencije, neovisno o proizvod-
nji, prodaji ili dobitku od iskoritavanja
predmeta licencije pri emu se stjecate-
lju licencije namee obveza ostvarivanja
odreenog obujma iskoritavanja;
- maksimalne tantijeme kod kojih
stranke ugovaraju najvii iznos tantijema
koji se plaa u odreenom razdoblju ili
najvii ukupni iznos tantijema.
5.3. Kombinacija paualne
naknade i tantijema
Stranke ugovora o licenciji mogu
ugovoriti i kombinirani nain plaanja
licencije tako da se dio licencne nakna-
de plati unaprijed u paualnom iznosu,
a dio u obliku tantijema. Kod takvog
plaanja paualni iznos uglavnom pred-
stavlja naknadu za informacije koje
omoguavaju stjecatelju licencije lake
upoznavanje s tehnologijom, dok da-
vatelj licencije odmah nadoknauje dio
trokova za razvoj licencirane tehnolo-
gije, trokove patentne zatite, troko-
ve prijenosa tehnologije na stjecatelja
i ostale predugovorne trokove. Takav
nain plaanja esto se koristi pri li-
cenciranju tehnologije koja se nalazi u
poetnoj fazi razvoja, kad oblik kona-
nog proizvoda jo nije poznat, pa se za
poetnu fazu ugovara plaanje paualne
naknade, a nakon poetka proizvodnje
ili plasiranja konanog proizvoda na tr-
ite, ugovara se plaanje tantijema.
5.4. Drugi naini plaanja
Osim navedenih naina plaanja, po-
stoje i drugi oblici plaanja naknade za
iskoritavanje licencirane tehnologije, a
u praksi se najee koriste:
- kapitalizacija tehnologije,
- kupovanje sirovina od davatelja li-
cencije,
- prodaja proizvoda po povoljnijim
cijenama,
- ugovaranje podlicencija, i
- uzajamno licenciranje.
Kapitalizacija tehnologije
Kapitalizacija tehnologije je takav
oblik plaanja kod kojeg davatelj licen-
cije, umjesto licencne naknade u novcu,
dobiva udjel u odreenom trgovakom
drutvu ili zajednikom pothvatu (jo-
int venture), tako da postaje dioniar ili
lan trgovakog drutva.
14
O vrijednosti
tehnologije koju davatelj licencije unese
u trgovako drutvo, ovisit e veliina
njegova udjela u drutvu kao i udjel u
dobitku. Ako se radi o vrednijoj teh-
nologiji, davatelj licencije imat e vei
udjel u drutvu te e, u najveem bro-
ju sluajeva, ostvariti i vei dobitak od
onoga kojeg bi ostvario ugovaranjem
plaanja tantijema i/ili paualne nakna-
de. Osim toga, davatelji licencije, za-
hvaljujui svom udjelu u drutvu, mogu
utjecati na odluke trgovakog drutva te
e na taj nain imati i vei nadzor nad
iskoritavanjem tehnologije, odnosno
nad proizvodnjom, marketingom i pro-
dajom. Najvea prednost kapitalizacije
tehnologije, kao naina plaanja, je to
to ne postoji rizik da e stjecatelj licen-
cije postati izravni konkurent davatelju
licencije na tritu.
15

Kupovanje sirovina od
davatelja licencije
Plaanje naknade kod licencija moe
se ugovoriti i tako da stjecatelj licencije
od davatelja licencije kupuje razne goto-
ve proizvode, komponente, rezervne dije-
love ili sirovine po cijeni koja je dostatna
za ispunjenje obveze plaanja odvojene
licencne naknade. Iako takav nain pla-
anja, u pravilu, ide na tetu stjecatelja li-
cencije, u nekim je sluajevima stjecate-
lju licencije povoljnije kupovati potrebne
komponente od davatelja licencije koji je
bolje opremljen za njihovu proizvodnju
i koji i sm takvim rjeenjem moe pro-
ftirati. Kombinacija cijene komponenti i
licencne naknade moe predmetnu teh-
nologiju uiniti dosta jeftinijom nego da
ih, uz plaanje licencne naknade, proi-
zvodi sm stjecatelj. U ovom sluaju radi
se zapravo o skrivenoj licencnoj nakna-
di u cijeni komponenti koje proizvodi
davatelj licencije.
Prodaja proizvoda po
povoljnijim cijenama
Naknada za licencije moe biti ugo-
vorena i tako da stjecatelj licencije dava-
telju licencije po povoljnijim cijenama
prodaje proizvode proizvedene na teme-
lju licencirane tehnologije ili neke druge
proizvode. Takav nain plaanja esto se
ugovara kod licencija sa zemljama tree-
ga svijeta i obuhvaa cijeli sustav posred-
nika koji dogovaraju pojedinosti vezane
uz proizvode koji se daju umjesto nova-
ne naknade.
Ugovaranje podlicencija
U sluaju ako stranke predvide u
ugovoru i pravo stjecatelja licencije na
davanje jedne ili vie podlicencija, dava-
telj licencije moe zahtijevati ugovaranje
odreenog postotka u kojem e sudjelo-
vati u dobitku kojeg stjecatelj licencije
ostvari ugovaranjem podlicencije, te na
taj nain poveati svoj dobitak.
Uzajamno licenciranje
Umjesto plaanja naknade za licen-
ciju, stjecatelj licencije moe davatelju
licencije dati licenciju za odreenu teh-
nologiju iji je stjecatelj vlasnik, a koja
je od interesa za davatelja licencije.
16
U
tom sluaju esto ni ne dolazi do plaa-
nja naknade za licenciju ve se licencna
naknada za prvu licenciju u potpunosti
sastoji u licenciji koju je stjecatelj dao
davatelju zauzvrat.
6. Trajanje plaanja
licencne naknade
Trajanje plaanja licencne naknade
ovisi o vrsti zatite koja postoji za pred-
met licencije. Plaanje licencne naknade
moe trajati najvie onoliko vremena
koliko traje zatita predmeta licencije
(za patent najvie 20 godina, za ig 10
godina i sl). Meutim, zatita pojedinih
predmeta licencije moe se i produljiti,
to znai da i plaanje naknade moe
trajati i za vrijeme produljenja zatite.
Kad je predmet licencije know-how koji
nije posebno zatien, trajanje ugovora o
licenciji know-howa i plaanje naknade,
u potpunosti je preputeno stranakom
dogovoru. Dakako, stranke mogu ugo-
voriti i da obveza plaanja licencne na-
knade traje krae od trajanja ugovora o
licenciji, no to treba procijeniti u svakom
pojedinanom sluaju, ovisno o znaaj-
kama predmeta licencije i mnogim dru-
gim imbenicima.
17
Istovremeno, mora se predvidjeti i ra-
zvoj primjene predmeta licencije. Ako se
kod patenata ugovori plaanje licencne
naknade kroz dulje vremensko razdoblje,
moe se dogoditi da nakon nekog vre-
mena patent zastari i nema vie onu vri-
jednost koju je imao u prvim godinama
njegova iskoritavanja.
18
Ako se ugovori
krae vrijeme, a patent daje odline re-
zultate, davatelj licencije moe postavlja-
ti tee uvjete za produljenje licencije od
prvobitno ugovorenih.
19
Ako se ugovo-
rom o licenciji prenosi know-how koji je
nezatien, ugovor o licenciji za njegovo
iskoritavanje e, u pravilu, biti krai i
naknada e se isplatiti odjednom.
Pitanje valute obraunavanja i pla-
anja licencne naknade javlja se kod
meunarodnih ugovora o licenciji, pri
emu se razlikuje valuta u kojoj e se
licencna naknada obraunavati i valuta
u kojoj e licencna naknada biti ispla-
ena davatelju licencije. Pri ugovaranju
valute plaanja, treba voditi rauna o
propisima pravnih poredaka iju drav-
nu pripadnost imaju davatelj i stjecatelj
licencije kojima se ureuje pitanje valu-
te i u kojoj se moe plaati.
7. Zakljuak
U razvoju gospodarstva i drutva, vri-
jednost svakog postignua je u izumu i
novim rjeenjima koji se ugrauju u pro-
izvode, a prenose se drugima radi koristi
za ljudsku zajednicu.
Pod pojmom licencija danas se po-
drazumijeva iroki spektar ugovora koji
se odnose na prenoenje odreenih proi-
zvoda ili znanja, u industriji i poslovanju
openito, pod odreenim uvjetima i uz
odreenu naknadu. Upravo je ugova-
ranje naina plaanja licencne naknade
jedan od najvanijih elemenata ugovora
jer o tome ovisi isplativost ugovora za
obje strane. Budui da danas postoje ne-
brojeni oblici ugovora o licenciji, ugova-
ranje naknade i naina njezina plaanja
ostavljeno je dogovoru stranaka, ovisno
o njihovom buduim ciljevima i strate-
gijama razvoja. Pritom je vano predvi-
djeti i defnirati sve obveze stranaka da
bi se izbjegla mogua nerazumijevanja
glede plaanja licencijske naknade, oso-
bito kod ugovora s meunarodnim obi-
ljejem. Licenciranje je iznimno sloen
proces, no unato tome ono je postalo
jedan od najmonijih naina ulaska u
svijet biznisa.
8. Literatura
1. Gorenc, V.: Trgovako pravo ugovori,
kolska knjiga, Zagreb, 1992.
2. Janji, M.: Ugovor o licenci, Institut za
uporedno pravo, Beograd, 1967.
3. Katuli, T.: Uvod u zatitu intelektualnog
vlasnitva u Republici Hrvatskoj, CARNet,
Zagreb, 2006.
4. Previi J., Ozreti-Doen, .: Meuna-
rodni marketing, Masmedia, Zagreb,
1999.
5. krti, M.: Poduzetnitvo, Sinergija na-
kladnitvo, Zagreb, 2006.
6. Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaa-
nja Instrumenti osiguranja plaanja i
ugovorne klauzule plaanja, Pravni fa-
kultet, Zagreb, 1997.
7. Mutabija, J.: Klauzule plaanja kod
ugovora o licenciji, Pravo i porezi, br. 5.,
2005.
8. Rafaelli, B.: Ugovor o licenciji prema
Zakonu o obveznim odnosima, Rauno-
vodstvo i porezi u praksi, br. 5, 2006.
9. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov.,
br. 35/05. i 41/08.)
10. Slubene stranice International Licen-
sing Industry Merchandisers Associati-
on, Dostupno na: www.licensing.org,
Pristup: 22.11.2010.
Nain plaanja naknade kod ugovora o licenciji
14
Mutabija, J.: Klauzule plaanja kod ugovora o li-
cenciji, Pravo i porezi, br. 5., 2005., str. 13.
15
Mutabija, J.: Klauzule plaanja kod ugovora o li-
cenciji, Pravo i porezi, br. 5., 2005., str. 13.
16
Mutabija, J.: Klauzule plaanja kod ugovora o li-
cenciji, Pravo i porezi, br. 5., 2005., str. 14.
17
Mutabija, J.: Klauzule plaanja kod ugovora o li-
cenciji, Pravo i porezi, br. 5., 2005., str. 14.
18
Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaanja
Instrumenti osiguranja plaanja i ugovorne klauzu-
le plaanja, Pravni fakultet, Zagreb, 1997., str. 217.
19
Vukmir, B.: Pravo meunarodnih plaanja
Instrumenti osiguranja plaanja i ugovorne klauzu-
le plaanja, Pravni fakultet, Zagreb, 1997., str. 217.
1 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Nastavak na 18. stranici
radno pravo Uredila Hubertina alud, dipl. iur.
1. Uvod
Ovih je dana Vlada Republike Hr-
vatske
1
postigla dogovor sa sindikalnim
sredinjicama i Hrvatskom udrugom
poslodavca o poboljanju rada Gospo-
darskog-socijalnog vijea (u nastavku
teksta: GSV) i Ureda Vlade RH za so-
cijalno partnerstvo (u nastavku teksta:
Ured), koji je logistika potpora radu
GSV-a, te je GSV ponovno zapoeo ra-
dom. Takav dogovor bio je uvjet da se
sindikalne sredinjice vrate u rad GSV-
a i da se nastavi socijalni dijalog, toliko
nuan u trenutnoj gospodarskoj situaci-
ji. S druge strane, sindikatima i poslo-
davcima je rad GSV-a iznimno vaan s
obzirom na to da je to jedini nain na
koji, donekle, mogu utjecati na predlo-
ene zakone, strategije i reforme.
Meutim, aktivnosti GSV-a svedene
su uglavnom na one u svezi sa zakono-
davnom aktivnou u dravi, te na rje-
avanje prijepora u odnosima pojedinih
organizacija socijalnih partnera, bilo
kroz institut mirenja, bilo kroz oitova-
nja pojedinih povjerenstava GSV-a na
pojedinane zahtjeve, a zapostavljena su
gospodarska pitanja - kako makro-eko-
nomska, tako i pitanja od interesa za
pojedina poduzea.
Upravo je s tim u svezi dogovoreno
da e se izmijeniti svi dokumenti vezani
uz osnivanje i rad GSV-a te dopuniti i
Program rada, tako da e GSV razma-
trati strateke teme i utvrivati ciljeve, a
drugi dio interesnih tema usklaivat e
se putem zajednikih radnih skupina i
povjerenstava GSV-a.
Dana 23. oujka 2011. u Narodnim
novinama, br. 34/11 objavljen je novi
Sporazum o osnivanju Gospodarsko-
socijalnog vijea (u nastavku teksta:
Sporazum), kojim je prestao vaiti Spo-
razum o osnivanju, nadlenosti i djelo-
vanju GSV-a od 21. sijenja 1994. Osim
toga, GSV je na prvoj sjednici usvojio
dokumente vane za njegov rad.
2
2. Sastav GSV-a
Broj lanova GSV-a mijenjao se,
ovisno o broju sindikalnih sredinjica
koje su reprezentativne za sudjelova-
nje u tripartitnom socijalnom dijalogu
na nacionalnoj razini. Dok je GSV u
poetku imao 15 lanova, odnosno po
pet lanova od strane svakog socijalnog
partnera, a svaki lan imao je obvezat-
no zamjenika, 31. oujka 2004., na 53.
sjednici GSV-a Vlada RH, Hrvatska
udruga poslodavaca i est sindikalnih
sredinjica
3
potpisali su Dodatak II.
Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom
vijeu i drugim oblicima socijalnog par-
tnerstva u Republici Hrvatskoj
4
kojim je
odreeno da GSV vijee ima 18 lanova,
po est od svakog socijalnog partnera, a
svaki lan ima obvezatno najmanje jed-
nog zamjenika.
Meutim, nakon izvrenog prebro-
javanja lanova sindikalnih sredinjica
1. travnja 2009. ponovno je dolo do
promjene jer je ministar nadlean za
rad donio rjeenje kojim se utvruje
da sve uvjete za zastupljenost udru-
ga sindikata vie razine u tijelima na
nacionalnoj razini, u kojima su preko
svojih predstavnika zastupljeni Vlada
RH, sindikati i poslodavci (tripartitna
tijela na nacionalnoj razini), propisane
u odredbi lanka 2. Zakona, ispunjava-
ju sljedee udruge sindikata vie razine:
Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
Nezavisni hrvatski sindikati, Matica
hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga
sindikata i Udruga radnikih sindika-
ta Hrvatske, dakle ponovno samo pet
sindikalnih sredinjica.
S tim se ponovno broj lanova GSV-
a smanjio s 18 lanova (po est od sva-
kog socijalnog partnera) na 15 lanova.
Kako se vaei Sporazum ne bi
konstantno mijenjao ovisno o broju
lanova, tako je sada sastav defniran
openito te ga ine: predstavnik Vlade
RH, udruga poslodavaca vie razine te
udruga sindikata vie razine, za koje
je odgovarajuim zakonom ili drugim
aktom utvreno da ispunjavaju propi-
sane uvjete o nainu odreivanja za-
stupljenosti u tripartitnim tijelima na
nacionalnoj razini, a broj lanova ovisi
o broju udruga sindikata vie razine, za
koje je utvreno da ispunjavaju uvje-
te o nainu odreivanja zastupljenosti
udruga sindikata vie razine u tripar-
titnim tijelima na nacionalnoj razini.
GSV ima predsjednika i dva pot-
predsjednika, s tim da se na predsjeda-
vajuem mjestu izmjenjuju predstavnici
socijalnih partnera. Predsjednika i do-
predsjednike GSV-a imenuju lano-
vi GSV-a, na vrijeme od godinu dana,
naizmjenino iz redova sve tri strane
u Vijeu, u pravilu u oujku svake ka-
lendarske godine. Sindikati, poslodavci
i Vlada RH samostalno utvruju pri-
jedlog za imenovanje i razrjeenje svog
predstavnika - lana GSV-a koji e ob-
naati funkciju predsjednika, odnosno
dopredsjednika.
Rad GSV-a odvija se na sjednicama,
s tim da se prethodno za svaku godinu
donese program rada, pa se prema nje-
mu sastavlja dnevni red sjednica te ih
se saziva. Veina toaka dnevnog reda
prethodno se raspravi na radnim tijeli-
ma GSV-a, odnosno povjerenstvima za
odreena podruja.
3. Djelokrug rada GSV-a
GSV ima jako irok djelokrug rada,
5

a veliki dio zadataka ovisi o radu Ureda
i drugim dravnim institucijama koje
moraju imati dobru suradnju s Uredom
i dostavljati mu na vrijeme materijale da
bi mogli biti proslijeeni drugim soci-
jalnim partnerima.
Novopostignutim dogovorom sa
sindikatima dodatno je naglaena nu-
nost da Vlada RH potuje svoju obve-
zu prema socijalnim partnerima u svezi
s njihovom djelatnim sudjelovanjem u
radu GSV-a, tako da nastoji materijale
uiniti dostupnima lanovima GSV-a
najmanje sedam dana prije sjednica,
a samo u izuzetnim okolnostima, uz
prethodnu obavijest socijalnih partne-
ra, i u kraem vremenu.
6

Nadalje, Vlada RH obvezala se da
e javne politike te nacionalne strate-
gije, nacrti zakona, propisa, programa i
drugih dokumenata iz djelokruga rada
GSV-a, a polazei od njegovog djelo-
kruga, prije upuivanja saborsku pro-
ceduru biti razmotreni na GSV-u od-
nosno odgovarajuim radnim tijelima.
Ono to je jo bitnije, prilikom oito-
vanja Vlade RH u Hrvatskom saboru o
odreenim dokumentima, tj. zakonima,
ovlateni predstavnik Vlade RH izvije-
stit e zastupnike i o miljenju GSV-a.
7
4. Donoenje odluka
Za pravovaljano odluivanje o pita-
njima iz nadlenosti GSV-a potrebna
je nazonost najmanje tri predstavnika
svakog socijalnog partnera, s tim da su
do sada svi predstavnici jednog socijal-
nog partnera imali jedan zajedniki glas,
a odluke su se do sada donosile veinom
glasova svih partnera.
Sukladno novom Pravilniku, nakon
zavrene rasprave o pojedinoj toki
dnevnog reda, predsjednik GSV-a e
od svih potpisnika Sporazuma za-
traiti izjanjavanje o raspravljenom
prijedlogu, to znai da se svaka sin-
dikalna sredinjica ima pravo pojedi-
nano oitovati na dokumente. Naime,
sukladno novom dogovoru mijenja se
nain izjanjavanja socijalnih partnera
u GSV-u tako da se sadanje formal-
no glasovanje zamijeni iskazivanjem
konkretnog miljenja pojedinih soci-
jalnih partnera o pojedinom pitanju
ako o njemu nije postignut konsen-
zus. Ako o raspravljenom prijedlogu
nije postignut konsenzus, predsjednik
GSV-a e od predstavnika Vlade RH i
socijalnih partnera zatraiti iznoenje
konkretnog miljenja o raspravljenom
prijedlogu, uz obvezu da ga, najkasni-
je u roku 24 sata, u pisanom obliku
dostave Uredu. Zajedniko miljenje
GSV-a i/ili izdvojena miljenja pojedi-
nog potpisnika Sporazuma unose se u
zapisnik sa sjednice, te se objavljuju na
web stranicama Vlade RH i Ureda.
Gospodarsko-socijalno vijee
NATAA NOVAKOVI, dipl. iur., Zagreb
Vlada Republike Hrvatske ovih
je dana postigla je dogovor
sa sindikalnim sredinjicama
i Hrvatskom udrugom
poslodavca o poboljanju rada
Gospodarskog- socijalnog vijea i
Ureda Vlade Republike Hrvatske
za socijalno partnerstvo, te je
Gospodarsko-socijalno vijee
ponovno zapoelo svojim radom.
U Narodnim novinama, br. 34/11
objavljen je i novi Sporazum
o osnivanju Gospodarsko-
socijalnog vijea koji je sklopljen
14. oujka 2011. Slijedom
toga, autorica pie o sastavu,
djelokrugu i nainu rada
Gospodarsko-socijalnog vijea
u skladu s tim Sporazumom i
ostalim dokumentima koji su
doneseni na prvoj sjednici.
1
U nastavku teksta: Vlada RH.
2
Odluka o osnivanju Savjeta za unapreenje tripartit-
noga socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, ko-
jom je osnovano novo tijelo GSV-a, Poslovnik o radu
Gospodarsko-socijalnog vijea i njegovih radnih
tijela te Odluka o osnivanju, djelokrugu rada te sa-
stavu Povjerenstava Gospodarsko-socijalnog vijea
kojim je izmijenjena uloga i nadlenost dosadanjeg
povjerenstva (sve dostupno na web stranici: http://
www.sssh.hr/index.php?option=com_content&task
=blogcategory&id=72&Itemid=82)
3
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska
udruga sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati,
Matica Hrvatskih sindikata javnih slubi, Udruga
radnikih sindikata Hrvatske i Sindikat usluga
UNI-CRO.
4
Nar. nov., br. 44/04.
5
Djelokrug rada utvren je l. 8. Sporazuma.
6
Ako materijali dou u jo kraem roku, teko da e
socijalni partneri moi dobiti oitovanja od svojih
lanova. Upravo je pravovremena dostava doku-
mentacije nuna za uinkovitu raspravu na GSV-u
odnosno prethodno na njegovim radnim tijelima.
7
Do sada je samo postojala obveza da uz nacrte pri-
jedloga zakona i drugih propisa, te akata koje Vlada
RH predlae za donoenje Hrvatskom saboru, mora-
ju biti priloena miljenja i zakljuci GSV-a. Na taj se
nain htjela ojaati uloga GSV-a kao savjetodavnog
tijela Vlade RH, te osigurati da svi saborski zastupni-
ci budu upoznati s miljenjem socijalnih partnera.
1 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
radno pravo
Nastavak sa 17. stranice
5. Ured Vlade RH za socijalno
partnerstvo
Sukladno Sporazumu, Vlada RH
osigurava kadrovske, organizacijske,
tehnike i materijalne uvjete za rad i
snosi trokove GSV-a, a struni poslovi
za GSV obavljaju se u Uredu. Funkcija
Ureda je, izmeu ostalog, praenje, ko-
ordiniranje i izvjetavanje o radu GSV-
a i drugim oblicima socijalnog partner-
stva na nacionalnoj i na razini jedinica
lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave. Nadalje, Ured osigurava
rad povjerenstava, radnih skupina, su-
djeluje u svim bipartitnim i tripartitnim
sastancima, kolektivnom pregovaranju
za dravne i javne slube i sl.
6. Savjet za unapreenje
tripartitnoga socijalnog
dijaloga u Republici
Hrvatskoj
Savjet za unaprjeenje tripartit-
noga socijalnog dijaloga u Republici
Hrvatskoj (u nastavku teksta: Savjet)
osnovan je u svrhu jaanja uloge, una-
preenja i razvoja tripartitnog socijal-
nog dijaloga u Republici Hrvatskoj,
te unapreenja suradnje izmeu pot-
pisnika Sporazuma o osnivanju Gos-
podarsko-socijalnog vijea, nadlenih
dravnih tijela i Ureda.
Savjet e imati pet lanova, a initi
e ga: predstavnik poslodavaca, pred-
stavnik sindikalnih sredinjica, pred-
stavnik Vlade RH i dva neovisna lana,
strunjaka za podruje socijalnog dija-
loga, koje e imenovati GSV. lanovi
Savjeta bit e imenovani na vrijeme od
tri godine te mogu biti ponovno ime-
novani. Kao i GSV, Savjet ima pred-
sjednika i zamjenika predsjednika koji
se biraju iz redova lanova Savjeta na
vrijeme od godinu dana.
Djelokrug rada Savjeta obuhvaa:
1. praenje realizacije preuzetih ob-
veza svih sudionika? tripartitnog soci-
jalnog dijaloga, te Ureda u dijelu koji se
odnosi na rad GSV-a;
2. praenje stanja i predlaganje stra-
tekih smjernica unapreenja i razvoja
tripartitnog socijalnog dijaloga u Repu-
blici Hrvatskoj;
3. praenje provedbe Sporazuma, Po-
slovnika o radu te Programa rada GSV-
a kao i drugih tripartitno potpisanih
sporazuma i/ili usvojenih dokumenata;
4. praenje potovanja dogovorenog
postupka, posebice u svezi s ukljuiva-
njem predstavnika socijalnih partnera u
dogovorene radne skupine i pridrava-
njem zadanih rokova;
5. davanje preporuka nadlenim dr-
avnim tijelima i GSV-u, odnosno Vla-
di RH, socijalnim partnerima i Uredu
u svezi s rjeavanjem spornih pitanja, te
za unapreenje meusobne suradnje;
6. predlaganje programa informira-
nja javnosti, odnosno podizanja svijesti
o vanosti tripartitnog socijalnog dija-
loga putem specijaliziranih oblika ko-
municiranja i radionica;
7. predlaganje programa kontinuira-
ne izobrazbe za sudionike tripartitnog
socijalnog dijaloga sa svrhom pobolj-
anja njihove suradnje, te uinkovitosti
njihovog rada i ukupnih rezultata soci-
jalnog dijaloga.
Iz tako postavljenih aktivnosti Sa-
vjeta, oito je da je njegova uloga kon-
trole i nadzora rada socijalnih partnera
radi njihove vee discipline.
7. Radna tijela GSV-a
GSV ima stalna radna tijela-povje-
renstva, dok za razmatranje, pripremu
ili strunu obradu pojedinog pitanja iz
svog djelokruga, GSV moe osnovati
povremena radna tijela, odnosno radne
skupine i povremena radna tijela.
Povjerenstva su doivjela najveu iz-
mjenu unutar reforme GSV-a. Promi-
jenio se naziv pojedinih povjerenstava,
neka su ukinuta, a dobila su i sasvim
novu funkciju. Naime, pojedinani se
zakoni vie ne raspravljaju na sjednici
GSV-a (osim kad zbog njihove vano-
sti to socijalni partneri izriito zatrae),
ve samo na povjerenstvu, ije miljenje
zamjenjuje miljenje GSV-a. GSV sada
raspravlja samo o stratekim temama,
reformama i javnim politikama.
S obzirom na vanost povjerenstava,
GSV je donio posebnu Odluku o osni-
vanju, djelokrugu rada te sastavu po-
vjerenstava GSV-a, kojom je propisano
da se povjerenstva osnivaju kao stalna
tripartitna struna tijela Vlade RH i
socijalnih partnera, koja sudjeluju u
oblikovanju javnih politika za podru-
ja za koja su osnovana, prate realizaciju
javnih politika i primjenu propisa, te
daju prijedloge za njihovo unapree-
nje. Povjerenstva raspravljaju i utvruju
miljenja o prijedlozima javnih politika
(usklaivanje gospodarske, socijalne i
razvojne politike) i propisa koji su im
dostavljeni prema Programu rada GSV-
a, ali i na vlastitu inicijativu.
7.1. Povjerenstva GSV-a
7.1.1. Povjerenstvo za politiku
plaa, porezni sustav i ivotni
standard
Ovo Povjerenstvo utvruje i pra-
ti politiku plaa, izuava i ocjenjuje
utjecaj promjena cijena i plaa na gos-
podarsku stabilnost i razvoj, utvruje
strukturu cijena za potroaku koari-
cu, izuava i ocjenjuje utjecaj promje-
ne cijena na ivotni standard graana,
razmatra voenje usklaene politike
cijene i plaa te raspravlja i daje svoje
miljenje o prijedlozima kao i o po-
jedinim odlukama Vlade RH kojima
se ureuju ta pitanja, razmatra i daje
prijedloge vezane uz poreznu politiku
te propise kojima su regulirani paraf-
skalni nameti.
7.1.2. Povjerenstvo za socijalnu
politiku
Povjerenstvo za socijalnu politiku
prati, raspravlja i daje svoje miljenje
i prijedloge o predloenim zakon-
skim inicijativama Vlade RH i drugih
predlagatelja zakona te drugih akata
kojima se ureuju pitanja iz podruja
socijalne politike i socijalne sigurno-
sti u Republici Hrvatskoj, a osobito iz
podruja mirovinskog i zdravstvenog
sustava (ukljuujui i meunarodne i
europske socijalne standarde/doku-
mente), te takoer razmatra uinkovi-
tost socijalnih transfera na smanjenje
rizika od siromatva.
7.1.3. Povjerenstvo za zapoljavanje,
obrazovanje i usklaivanje s
tritem rada
Povjerenstvo za zapoljavanje, obra-
zovanje i usklaivanje s tritem rada
prati, raspravlja i daje svoje miljenje i
prijedloge o predloenim zakonskim
inicijativama Vlade RH i drugih pred-
lagatelja zakona i drugih akata kojima
se ureuje podruje politike zapolja-
vanja, obrazovanja, stanja i kretanja na
tritu rada, usklaivanje obrazovanja s
potrebama trita rada u Republici Hr-
vatskoj, te mogunostima zapoljavanja
u novim sektorima (zeleni poslovi i
sl.). Povjerenstvo prati primjenu i pred-
lae mjere za unapreenje aktivne po-
litike zapoljavanja, te radne i socijalne
integracije radnika-migranata.
7.1.4. Povjerenstvo za
zakonodavstvo, kolektivne
pregovore i zatitu prava
Ovo Povjerenstvo razmatra opa
pitanja oko unapreenja zakonodav-
stva Republike Hrvatske, posebice
radnog zakonodavstva, prati proved-
bu propisa, daje prijedloge i miljenja
radi unapreenja ovoga podruja. Po-
vjerenstvo daje miljenje o nacrtima
zakona i drugim aktima od interesa
za socijalne partnere, sukladno Pro-
gramu rada GSV-a i njegovih radnih
tijela ako oni nisu predmet rasprave
ostalih povjerenstava. Povjerenstvo
prati i daje svoje miljenje oko ak-
tualnih pitanja vezanih uz sklapanje
i primjenu kolektivnih ugovora te
procjenu uinka proirenja kolektiv-
nog ugovora, potie razvoj i primje-
nu mirenja u rjeavanju individualnih
radnih sporova, te prati primjenu i
potovanje meunarodnih i europskih
radnih standarda/dokumenata.
7.1.5. Povjerenstvo za odrivi razvoj,
poticanje gospodarstva,
energetiku i klimatske
promjene
Povjerenstvo za odrivi razvoj, po-
ticanje gospodarstva, energetiku i kli-
matske promjene u Republici Hrvat-
skoj, razmatra prijedloge i daje svoje
miljenje o predloenim stratekim
razvojnim dokumentima te o nacrtima
zakona i drugim aktima koje predlae
Vlada RH. Povjerenstvo GSV-u pred-
lae odgovarajue mjere za poticanje
gospodarstva, razvoja proizvodnoga
sektora te poslovanja tvrtki s aspekta
drutvene odgovornosti, te razma-
tra pitanja vezana uz implementaci-
ju meunarodnih dokumenata iji je
Republika Hrvatska potpisnica i eu-
ropskoga zakonodavstva u podruju
energetike, emisije staklenikih pli-
nova i raspodjele kvota te rjeavanje
njihovih gospodarskih, socijalnih i
ekolokih posljedica, kao i pitanja ve-
zana uz oblikovanje i implementaciju
nacionalnih stratekih dokumenata i
zakona, primjerice energetskog razvoja
Republike Hrvatske, energetske uin-
kovitosti, emisije staklenikih plinova.
Povjerenstvo e posebice sudjelovati
u izradi i unapreenju odgovarajueg
zakonodavstva Republike Hrvatske,
praenju provedbe propisa, te davanju
prijedloga i miljenja za unaprjeenje
ovoga podruja.
Socijalni partneri trenutno provode
postupak imenovanja svojih predstav-
nika da bi Povjerenstva to prije mogla
zapoeti radom.
7.2. Nain rada Povjerenstava
Vlada RH, poslodavci i sindikati
mogu u povjerenstvima imati najma-
nje tri, a najvie pet svojih predstavnika
i/ili njihovih zamjenika), s tim da svaki
potpisnik Sporazuma samostalno ime-
nuje i opoziva svoje lanove i njihove
zamjenike u povjerenstvu.
8
Povjerenstva prouavaju i razmatra-
ju pojedine zakone, podzakonske akte i
druga pitanja iz djelokruga rada GSV-
a, utvruju prijedloge i miljenja o
prijedlozima, javnih politika i propisa
koja su im dostavljena prema Progra-
mu rada GSV-a, ali i na vlastitu inici-
jativu, te o svom stajalitu, miljenju i
prijedlozima pisanim putem izvjeuju
Vijee. Prijedlozi i miljenja povjeren-
stva pisanim putem dostavljaju se GSV-
u i Vladi RH i prema vanosti su izjed-
naeni s miljenjima Vijea. Ako se na
sjednici GSV-a razmatra odreeno pi-
tanje koje je prethodno razmatrano na
odreenom povjerenstvu, predsjednik
GSV-a moe pozvati koordinatora ili
osobu koju je ovlastilo povjerenstvo da
na sjednici usmeno obrazloi prijedlo-
ge i miljenje povjerenstva.
7.3. Povremena radna tijela - radne
skupine
GSV moe osnivati i povremena
radna tijela (radne skupine). Tako je,
radi kvalitetnije pripreme odreenih
radnih materijala i prijedloga, te uskla-
ivanja pojedinih zakona, dogovorom
socijalnih partnera u sklopu Ureda, u
proteklom razdoblju osnovano vie
strunih radnih skupina (povremena
radna tijela) socijalnih partnera.
Radne e se skupine od sada osni-
vati odlukom kojom e se utvrditi sa-
stav, broj lanova i djelokrug rada radne
skupine. lanovi radne skupine mogu
biti lanovi GSV-a i njihovi zamjenici,
strunjaci Vlade RH i socijalnih par-
tnera, pripadnici akademske zajednice,
predstavnici drugih organizacija civil-
nog drutva i dr.
8. Zakljuno
Teko je rei to je, u stvari, posti-
gnuto novim dogovorom socijalnih
partnera i Vlade RH, osim jo jednog
pokuaja da se osnai socijalno par-
tnerstvo i dijalog. Svakako, poboljanje
je da se odluke vie ne preglasavaju, da
povjerenstva postaju GSV u malom,
pa se time na vioj razini omoguava
raspravljanje o najvanijim globalnim
temama, a osnovan je i Savjet kao jo
jedno tijelo za jaanje socijalnog dija-
loga. Meutim, rad socijalnih partnera
ne ovisi niti o nainu glasovanja, niti
o radu Ureda za socijalno partnerstvo,
ve samo o volji sva tri socijalna par-
tnera da rade i pregovaraju u dobroj
vjeri i za ope dobro.
Gospodarsko-socijalno vijee
8
Svako povjerenstvo bira svoga koordinatora koji
saziva i vodi sjednice povjerenstva, a socijalni
partneri se na tom mjestu izmjenjuju istim redosli-
jedom i u istom roku kao predsjednici i dopredsjed-
nici GSV-a.
19 2. i 6. 4. 2011. br. 5955-5956
Telefonski savjeti radnim danom od 9 do 15 sati
besplatni odgovori na pitanja pretplatnika
vi-mi@novi-informator.net
pitate
odgovaramo
vi
mi
Ugovori s lanovima nadzornog
odbora
Ugovor koji sklopi lan nadzornog odbora s drutvom
izvan obavljanja poslova lana toga odbora, nitetan
je ako nadzorni odbor nije dao suglasnost za sklapanje
toga ugovora
vi
Je li ugovor koji sklopi lan nadzornog odbora, bez suglasnosti nadzornog
odbora, valjan ili je nitetan?
Pita: P. S., Dubrovnik
mi
Prema lanku 270. Zakona o trgovakim dru-
tvima (Nar. nov., br. 111/93, 39/99, 121/99,
52/00, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09), za sve ugo-
vore koje lan nadzornog odbora sklapa s drutvom
izvan obavljanja poslova lana toga odbora, potrebna je
suglasnost nadzornog odbora. Nadalje, prema stavku 2.
toga lanka, lan nadzornog odbora koji sklopi ugovor
s drutvom, a da za to ne dobije suglasnost toga odbora,
duan je drutvu vratiti sve ono to je na temelju toga
od njega primio, osim ako nadzorni odbor kasnije ne da
suglasnost za takav ugovor.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je uvjet
valjanosti ugovora koji lan nadzornog odbora sklopi s
drutvom izvan djelokruga obavljanja poslova lana toga
odbora, pribavljanje suglasnosti nadzornog odbora. Ta je
odredba prisilne prirode, zbog ega je ugovor sklopljen
bez suglasnosti nadzornog odbora protivan prisilnom
propisu i zbog toga nitetan, prema lanku 322. Zakona
o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08).
U pravilu, nitetan ugovor ne postaje valjan kad
uzrok nitetnosti naknadno nestane. Meutim, iz
lanka 270. Zakona o trgovakim drutvima proizlazi
da nadzorni odbor ugovor lana nadzornog odbora s
drutvom moe naknadno odobriti, ime bi taj ugovor
postao valjan, a lan nadzornog odbora ne bi bio duan
vratiti drutvu ono to je na temelju toga ugovora dobio.
(5-1, J. S., 22. 3. 2011.)
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Zabiljeba spora postupak
utvrivanja granice pomorskog
dobra
Postupak utvrivanja granice pomorskog dobra nije
postupak iji bi ishod mogao utjecati na uknjibu,
pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili optereenje
knjinog prava pa se njegovo voenje ne moe
zabiljeiti u zemljinoj knjizi
vi
Postoji li zakonski temelj za zabiljebu postupka utvrivanja granice pomor-
skog dobra u zemljinu knjigu?
Pita: J. S., Medulin
mi
Prema odredbi iz lanka 81. stavak 1. Zakona o
zemljinim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 - Od-
luka USRH), zabiljeba spora je upis kojim se ini vid-
ljivim da se glede knjinoga prava vodi pred sudom ili
drugim nadlenim tijelom postupak iji bi ishod mogao
utjecati na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg, sa-
draj ili optereenje toga prava. Dakle, zabiljeba spora
moe se dopustiti tek ako se pred sudom ili drugim nad-
lenim tijelom vodi postupak iji bi ishod mogao utjecati
na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili op-
tereenje knjinog prava.
Nadalje, prema odredbi iz lanka 40. ZZK-a, upisi u
zemljinu knjigu doputeni su samo protiv osobe koja je
u trenutku podnoenja prijedloga za upis u toj zemlji-
noj knjizi upisana kao vlasnik zemljita ili nositelj prava,
glede kojega se upis zahtijeva ili koja bar istodobno budu
kao takva uknjiena ili predbiljeena (knjini prednik).
Dakle, uz prijedlog za zabiljebu spora treba priloiti
tubu, zahtjev ili neki drugi odgovarajui podnesak ko-
jim se zapoinje postupak iji bi ishod mogao utjecati na
uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili opte-
reenje knjinog prava.
to se zabiljebe postupka utvrivanja granice po-
morskog dobra tie, istiemo da ni ZZK-om, a ni nekim
drugim zakonom, nije predviena mogunost zabiljebe
takvog postupka.
Vodei rauna o zakonskim pretpostavkama iz lanka
81. i 82. ZZK-a, na temelju kojih se moe odrediti zabi-
ljeba spora ili nekog drugog postupka, valja utvrditi da
se predmetna zabiljeba ne moe dopustiti ako bi se ra-
dilo o upisu za koji nisu ostvarene pretpostavke knjinog
prednika iz lanka 40. ZZK-a. Dakle, kad za predloeni
upis nije ostvarena ta temeljna zakonska pretpostavka,
tada niti postupak utvrivanja granica pomorskog dobra
na nekretnini nije onaj iz lanka 81. ZZK-a, iji bi ishod
mogao utjecati na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg,
sadraj ili optereenje toga prava iz jednostavnog razloga
to pravne posljedice takvog postupka, u kojem ne su-
djeluje vlasnik nekretnine i u kojem ne nastaje zemlji-
noknjina isprava podobna za brisanje upisanog prava
vlasnitva, neposredno ne mogu utjecati na postojeu
uknjibu prava vlasnitva. (17-0/6, B. B., 29. 3. 2011.)
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Porez po odbitku
Porez po odbitku plaa se na osnovicu u koju ne ulazi
porez na dodanu vrijednost
vi
S obzirom na to da je porezna osnovica poreza po odbitku bruto iznos
naknade koju tuzemni isplatitelj plaa inozemnom primatelju, ulazi li u tu
osnovicu porez na dodanu vrijednost?
Pita: S. T., Osijek
mi
Prema odredbi lanka 31. Zakona o porezu na
dobit (Nar. nov., br. 177/0480/10), porez po od-
bitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari ne-
rezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik poreza
po odbitku je isplatitelj.
Porez po odbitku plaa se na kamate te na autorska
prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (prava
na reprodukciju, patente, licencije, zatitni znak, diza-
jn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule,
nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga
slina prava), koji se plaaju inozemnim osobama koje
nisu fzike osobe. Porez po odbitku plaa se i na usluge
istraivanja trita, poreznog i poslovnog savjetovanja
i revizorske usluge. Kad je rije o kamatama, tada vrijedi
izuzee koje se ogleda u tome da se porez po odbitku ne
plaa na kamate na robne kredite za kupnju dobara koja
slue za obavljanje djelatnosti, na kamate na kredite koje
daje inozemna banka i druga fnancijska institucija te na
kamate isplaene imateljima obveznica, dravnih i kor-
porativnih, a koje su inozemne pravne osobe.
Navedeno znai da se radi o oporezivanju porezom
po odbitku isplata inozemnim osobama (nerezidenti-
ma) koje nisu fzike osobe, a koje u Republici Hrvat-
skoj ostvare dobit ili neku drugu naknadu. Meutim,
kad se radi o isplatama inozemnim fzikim osobama,
tada se, valja istaknuti, primjenjuju odredbe Zakona o po-
rezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10).
Pravilnikom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05
123/10) odnosno lankom 49. propisan je predmet opo-
rezivanja. Prema odredbi stavka 1. toga lanka Pravilni-
ka, ako naknada iz lanka 31. Zakona podlijee obvezi
plaanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku
plaa se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.
Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na dobit (Nar. nov., br. 80/10), porez po odbitku
plaa se po stopi od 20% na sve vrste usluga koje su pla-
ene osobama koje imaju sjedite ili mjesto stvarne upra-
ve odnosno nadzora poslovanja u dravama, osim drava
lanica Europske unije, u kojima je opa ili prosjena
nominalna stopa oporezivanja dobiti nia od 12,5%, a
drava je objavljena u Popisu drava, koji donosi ministar
fnancija i koji se objavljuje na internetskim stranicama
Ministarstva fnancija i Porezne uprave Republike Hr-
vatske. (8-2/4, D. ., 29. 3. 2011.)
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.
Lokalna samouprava radno
iskustvo na odgovarajuim
poslovima
Iskustvo ostvareno u okviru radnog odnosa na po-
slovima odgovarajue strune spreme i struke, ulazi u
radno iskustvo na odgovarajuim poslovima, neovisno o
poslodavcu kod kojeg je ostvareno
vi
Ulazi li u radno iskustvo na odgovarajuim poslovima, kao uvjet za prijam
u slubu, radni sta na poslovima odgovarajue strune spreme i struke
ostvaren u trgovakom drutvu u vlasnitvu Republike Hrvatske?
Pita: D. ., Zagreb
mi
Radno iskustvo na odgovarajuim poslovima je-
dan je od posebnih uvjeta za prijam i raspored
na radna mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave (l. 12. st. 2. Zakona
o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi - Nar. nov., br. 86/08 - u na-
stavku teksta: ZSN).
Radno iskustvo na odgovarajuim poslovima defni-
rano je u lanku 13. stavak 1.-3. ZSN-a, koji glase:
Radno iskustvo u smislu ovoga Zakona je radno
iskustvo ostvareno u slubi u upravnim tijelima lokal-
nih jedinica, u dravnoj ili javnoj slubi, u radnom od-
nosu kod privatnog poslodavca te vrijeme samostalnog
obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s poseb-
nim propisima.
U radno iskustvo iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se
i radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova u meu-
narodnim organizacijama.
Radno iskustvo na odgovarajuim poslovima je radno
iskustvo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ostvareno na poslo-
vima odgovarajue strune spreme i struke.
Meu poslodavcima kod kojih se, u okviru radnog
odnosa, moe stei radno iskustvo na odgovarajuim po-
slovima, odredbom lanka 13. stavak 1. ZSN-a izrijekom
su navedeni samo privatni poslodavci, a ne i drugi poslo-
davci kod kojih su zaposlenici u radnom odnosu, a ne u
slubi. Tako izrijekom kao poslodavac nije navedeno ni
trgovako drutvo u vlasnitvu Republike Hrvatske.
Meutim, prema naem miljenju, smisao navedene
odredbe je priznavanje u radno iskustvo na odgovaraju-
im poslovima svakog iskustva steenog u okviru radnog
odnosa, bez obzira na poslodavca. Iskljuivanje radnog
iskustva steenog u radnom odnosu kod poslodavca koji
nema status privatnog poslodavca, bilo bi protivno smi-
slu navedene odredbe.
Pritom se u radno iskustvo na odgovarajuim poslo-
vima ne moe priznati iskustvo steeno izvan slube, rad-
nog odnosa, samostalnog obavljanja profesionalne dje-
latnosti, odnosno obavljanja poslova u meunarodnim
organizacijama. Stoga se u radno iskustvo na odgovara-
juim poslovima ne priznaje iskustvo steeno, primjerice,
izvravanjem ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu
i sl. (1-3/0, A.R./D.F., 30. 3. 2011.)
informator broj 5955-5956 2. i 6. 4. 2011.

izlazi srijedom i subotom www.novi-informator.net e-mail: info@novi-informator.net GLAVNA UREDNICA: Davorka Foreti UREDNITVO: Biljana Barjaktar, Desanka ikandi, Davorka Foreti, Draen Kozuli, Jerko Slovini i Hubertina alud
GRAFIKI UREDNIK: Nenad Novak GRAFIKA PRIPREMA: Jadranka Prilin i Nada Toki LEKTURA: VesnaKisin i Meri Odak TISAK: GZH, Zagreb PRAVNI SAVJETI: 01/4612-551, 01/4612-549 EKONOMSKI SAVJETI: 01/4612-537
DOKUMENTACIJA LISTA I PRAVNI SAVJETI: 01/4612-539 NAKLADNIK: Novi informator d.o.o. Zagreb, Kneza Mislava 7/I MB 3718603 telefon: 01/4555-454, telefaks 01/4612-553 DIREKTORICA: Marina urbek
iro raun: 2340009-1100150348 Privredna banka Zagreb d.d. ODJEL PRETPLATE I PRODAJE: telefon 01 4555-454, telefaks 01/4612 553 e-mail: pretplata@novi-informator.net Pretplata na TISKANO IZDANJE iznosi 1.800,00 kn,
na INTERNET IZDANJE 1.250,00 kn s PDV-om za 2011. godinu CIJENE OGLASA s PDV-om: 1/1 str. 6.100,00 kn, 1/2 str. 3.550,00 kn, 1/3 str. 2.100,00, 1/4 str. 1.550,00 kn, posljednja stranica +30 %. Za dva uzastopna oglaavanja popust od10%,
a za tri i vie 20% popusta. Pretplatnici imaju dodatni popust od 10% .

Ako se pretplata na list ne otkae najkasnije 15 dana prije isteka roka na koji je sklopljena, smatra se produenom na neodreeno vrijeme. Rukopisi se ne vraaju.
Upravljanje nekretninama
organizira savjetovanje
20. travnja 2011. (srijeda), u 9,30 sati
Sheraton Zagreb Hotel, Kneza Borne 2, Zagreb
KOTIZACIJA za sudjelovanje na savjetovanju iznosi 980,00 kn
(s PDV-om) po sudioniku. Uplauje se na iro-raun Novog
informatora
broj: 2340009-1100150348
poziv na broj: 01 200411 - OIB
OBVEZATNA PRIJAVA
Dodatne informacije
Tel.: 01/4555 454 Faks: 01/4612 553
e-mail: seminari@novi-informator.net
www.novi-informator.net
NAKNADA UKLJUUJE: sudjelovanje na savjetovanju,
seminarski materijal (knjiga s radovima autora), radni
pribor i napitak za vrijeme stanke.
PROGRAM SAVJETOVANJA
mr. sc. JADRANKO JUG, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
POStUPANJe S NePROCIJeNJeNOM IMOVINOM
U POStUPKU PRetVORBe I PRIVAtIZACIJe
PReMA ZAKONU O UPRAVLJANJU DRAVNOM
IMOVINOM
DAMIR KONtReC, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
ZAKON O tURIStIKOM ZeMLJItU
DAMIR PAHI, pomonik ravnatelja Dravne geodetske uprave, Sektor
za katastarski sustav
ULOGA PODAtAKA KAtAStRA I DRAVNe
IZMJeRe U UPRAVLJANJU NeKRetNINAMA
DeSA SARVAN, proelnica Upravnog odjela za lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu Istarske upanije
PRODAJA tURIStIKOG ZeMLJItA U
VLASNItVU JeDINICA LOKALNe SAMOUPRAVe
I KONCeSIJe NA PReOStALOM tURIStIKOM
ZeMLJItU U VLASNItVU JeDINICA LOKALNe
SAMOUPRAVe
JOSIP BIeNeNFeLD, naelnik Samostalne slube za zakonodavstvo u
Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
UtVRIVANJe OBLIKA I VeLIINe ZK eStICe I
DRUGI POSLOVI tIJeLA NADLeNIH ZA
OBAVLJANJe POSLOVA PROStORNOG UReeNJA
PReMA ZAKONU O tURIStIKOM ZeMLJItU
ANA-MARIJA KONI, voditeljica Zemljinoknjinog odjela Opinskog
suda u Sesvetama
POJeDINANI ISPRAVNI POStUPAK U PRAKSI
ZeMLJINOKNJINIH SUDOVA
de lege lata, de lege ferenda
dravna imovina turistiko zemljite vlasnitvo jedinica lokalne samouprave
l male stranlce

male stranice
Informator br. 5955-5956
Zagreb, 2. i 6. travnja 2011.
Ureuje Davorka Foreti, dipl. iur. ustavno pravo
b
r
.

9
Ustavni vidici
REDAKCIJSKI KOLEGIJ:
prof.dr.sc. Branko Smerdel, predstojnikKatedrezaustavnopravoPravnog
fakultetaSveuilitauZagrebu
doc.dr.sc. Sanja Bari, predstojnicaKatedrezaustavnopravoPravnog
fakultetaSveuilitauRijeci
Davorka Foreti, dipl.iur.
SADRAJ
Dr. sc. Jadranko Crni}, na interkatedarskom sa-
stanku Hrvatske udruge za ustavno pravo, odr`anom
na Pravnom fakultetu Sveu~ilita u Rijeci 26. i 27. li-
stopada 2007., predlo`io je pokretanje priloga Ustav-
nih vidika u naem listu, u kojem bi se objavljivali
~lanci o aktualnoj ustavnopravnoj problematici.
Prvi prilog objavljen je u Informatoru, broj 5637
od 15. o`ujka 2008. Na `alost, dr. sc. Jadranko Crni}
preminuo je 4. travnja 2008. pa je i ovaj broj priloga
Ustavnih vidika na dan 2. i 6. travnja 2011. sje}anja na
naeg uva`enog predsjednika Nakladni~kog savjeta
Novog informatora. dr. sc. Jadranka Crni}a.
U prilogu Ustavni vidici, broj 9, donosimo dva ~lan-
ka koji su u ovom trenutku hrvatske ustavnopravne
zbilje od velikog zna~enja.
Naime, o novom re`imu politi~kog financiranja
prema odredbama Zakona o financiranju politi~kih
aktivnosti i izborne promid`be (Nar. nov., br. 24/11),
pie dr. sc. RobeRt PoDolNJak, izvanredni profesor
na katedri Pravnog fakulteta Sveu~ilita u Zagrebu.
Drugi ~lanak u ovom prilogu odnosi se na odluku
Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-292/2011,
od 23. o`ujka. 2011., kojom je Ustavni sud ukinuo Za-
kon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pri-
stup informacijama, zbog formalne neustavnosti Za-
kona. o ukidanju toga Zakona i o pravnim u~incima
pie SaNDRa MaRkovI], via savjetnica na Ustav-
nom sudu Republike Hrvatske.
prof. dr. sc. Robert Podolnjak, izvanredni profesor na Katedri
za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
1. NOVI REIM POLITIKOG FINANCIRANJA
U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................ 2
1. Uvodno o politikom fnanciranju u Republici Hrvatskoj do 2010. 2
2. Predsjedniki izbori 2009.-2010. i zahtjevi za cjelovitim i
jednoobraznim reguliranjem fnanciranja politikih aktivnosti i
izborne promidbe .......................................................................... 3
3. Novi Zakon o fnanciranju politikih aktivnosti i
izborne promidbe .......................................................................... 3
3.1. Zakonsko reguliranje svih aspekata politikog fnanciranja
svih politikih subjekata koji sudjeluju u izborima ................. 3
3.2. Ogranienje iznosa donacija ................................................... 4
3.3. Financiranje izborne promidbe ............................................. 4
3.4. Ogranienje ukupnog iznosa trokova izborne promidbe .... 4
3.5. Zabrana fnanciranja i pogodovanja ....................................... 5
3.6. Transparentnost politikog fnanciranja ................................. 5
3.7. Nadzor nad fnancijskim poslovanjem politikih stranaka,
nezavisnih zastupnika i vijenika, nezavisnih
lista i kandidata ....................................................................... 5
3.8. Administrativne i prekrajne sankcije ..................................... 6
Sandra Markovi, via ustavnosudska savjetnica
2. FORMALNA NEUSTAVNOST ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP
INFORMACIJAMA ............................................................................... 6
1. Uvodno ............................................................................................. 6
2. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-292/2011 ...... 7
2.1. ZID ZPPI .................................................................................. 7
2.2. Navodi predlagatelja ............................................................... 7
2.3. Ustavnosudska ocjena ............................................................. 7
3. Umjesto zakljuka ............................................................................ 8
2 male stranlce
ustavno pravo
U ovom lanku prof. dr. sc. ROBERT PODOLNJAK pie o odredbama Zakona o fnanciranju politikih aktivnosti i izborne promidbe (Nar. nov., br. 24/11)
istiui novine u tom Zakonu u odnosu na prijanji sustav fnanciranja stranaka i izborne promidbe i drugih aktivnosti vezanih uz odravanje izbora. Autor
usporeuje rjeenja i ukazuje na mogue posljedice i na nain novog fnanciranja politikih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina,
nezavisnih lanova predstavnika jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nezavisnih lista i kandidata.
1. Novi reim politikog financiranja u
Republici Hrvatskoj
- O najvanijim znaajkama Zakona o financiranju politikih aktivnosti
i izborne promidbe -
1. Uvodno o politikom fnanciranju u
Republici Hrvatskoj do 2010.
Reim politikog fnanciranja ine pravila i propisi koji regu-
liraju fnancijske aspekte stranakog natjecanja.
1
Nakon donoe-
nja novog Zakona o fnanciranju politikih aktivnosti i izborne
promidbe (Nar. nov., br. 24/11) Republika Hrvatska nedvojbe-
no ima novi reim politikog fnanciranja.
Poetkom ovog stoljea Republika Hrvatska nije imala zako-
ne koji bi regulirali politiko fnanciranje openito ili fnanciranje
izborne promidbe, osim nekoliko openitih lanaka u Zakonu
o politikim strankama, koji su se odnosili na javno fnanciranje
stranaka.
2
U znanstvenim radovima Republika Hrvatska se u to
vrijeme spominjala ponajvie kao zemlja s nizom skandala u f-
nanciranju izborne promidbe.
3
Tek nekoliko mjeseci prije predsjednikih izbora 2005. do-
nesen je prvi zakon koji se odnosio na fnanciranje predsjednike
izborne promidbe
4
, kojim su zabranjene donacije iz stranih dr-
ava, od stranih politikih stranaka, stranih pravnih osoba, javnih
trgovakih drutava, pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih
trgovakih drutava u kojima drava ili jedinice lokalne/upanij-
ske samouprave imaju veinsko vlasnitvo, od udruga radnika i
poslodavaca, iz prorauna jedinica lokalne/upanijske samoupra-
ve itd. Zakon je takoer zahtijevao od kandidata da izvjeuju
Dravno izborno povjerenstvo o ukupnom iznosu i izvorima
sredstava izborne promidbe u roku 15 dana od dana izbora. No,
najvea se boljka toga Zakona ogledala u nedostatku bilo kakvih
sankcija u sluaju njegovog krenja.
5
Hrvatski je sabor u prosincu 2006. donio Zakon o fnanciranju
politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata
6
i u to vrijeme taj
se Zakon smatrao znaajnim iskorakom u reguliranju politikog
fnanciranja u Republici Hrvatskoj. Zakonom su utvreni izvori
fnanciranja politikih stranaka, ureen je nain fnanciranja poli-
tikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata putem donacija, limi-
tiran je ukupan iznos donacije koje jedna fzika, odnosno pravna
osoba moe donirati u tijeku godine jednoj politikoj stranci, ne-
zavisnoj listi i kandidatu, ureeno je pitanje zabrane fnanciranja
iz nedoputenih izvora, kao i zabrane pogodovanja te politikih
ili drugih pritisaka prilikom prikupljanja donacija. Zakonom je
takoer ureeno pitanje proraunskog fnanciranja politikih
stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih lanova predstavni-
kih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te
je ureeno pitanje nadzora nad fnancijskim poslovanjem politi-
kih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, koje provode Dravni
ured za reviziju i Ministarstvo fnancija - Porezna uprava. Tako-
er je utvrena obveza javnog objavljivanja fnancijskih izvjea
politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata te su predviene
novane kazne za prekraj, za postupanja protivna Zakonu.
Meutim, navedenim Zakonom problematika politikog
fnanciranja nije regulirana u cijelosti. Tako je tek djelomino
ureeno pitanje izvora fnanciranja i nadzora nad fnancijskim
poslovanjem nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru i neza-
visnih lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave. Osim toga, Zakonom je samo djelo-
mino ureeno pitanje fnanciranja izborne promidbe, jer je ta
problematika istovremeno bila ureena Zakonom o fnanciranju
izborne promidbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske
(Nar. nov., br. 105/04), kad je rije o predsjednikim izborima,
a drugim zakonima koji pripadaju izbornom zakonodavstvu
7
, ra-
zliito su ureena pitanja naknade trokova izborne promidbe,
podnoenje izvjea o iznosu, izvorima i vrsti sredstava prikuplje-
nima za trokove izborne promidbe, dok takva obveza ne postoji
za ostale izbore, obveze javnog objavljivanja podataka o dona-
cijama i trokovima izborne promidbe prije odravanja izbora,
zabrana pojedinih izvora fnanciranja itd.
1
Karl-HeinzNassmacher,Introduction:PoliticalParties,FundingandDemocracy,
u R. Austin i M. Tjerstrm eds., Funding of Political Parties and Election
Campaigns,IDEAHandbook,Stockholm,2003.,str.13.
2
TojebioglavnirazlogtoRepublikeHrvatskenijebilomeu111dravauklju-
enihumatricuzakonaopolitikomfnanciranjuuHandbookontheFunding
of Political Parties and Election Campaigns, koji je publicirala IDEA 2003. O
stranakomifnanciranjuizbornepromidbeuRepubliciHrvatskojvidjetiJosip
Kregar, Prijedlog zakona o fnanciranju politikih stranaka, Informator, br.
5493-5494, 2006., str. 1-3; Mario Jelui, Novine u Zakonu o fnanciranju poli-
tikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, Informator, br. 5518, 2007., str. 1-
2;ZdravkoPetak,AComparativeAnalysisofFinancingPartiesandElectionsin
CroatiaandinOtherCountries,CroatianPoliticalScienceReview,Vol.38,No.5,
2001.,str.18-33;ZdravkoPetak,Financingthe2005PresidentialElections:The
RoleofRegulativeInstitutions,CroatianPoliticalScienceReview,Vol.42,No.5,
2005.,str.75-85.
3
Vidjeti Michael Pinto-Duschinsky, Financing Politics: A Global View, Journal of
Democracy,Vol.13,No.4,October2002,s.73;JosipKregar,oreGardaevii
ViktorGotovac,PartyandCampaignFinanceinCroatia,uDanielSmiloviJurij
Toplak eds., Political Finance and Corruption in Eastern Europe: the Transition
Period,Ashgate,Aldershot,2007.,str.60-62.
4
Zakon o fnanciranju izborne promidbe za izbor predsjednika Republike
Hrvatske(Nar.nov.,br.105/04).
5
Ogranieni pozitivni uinak tog prvog zakona koji se odnosio na izbornu pro-
midbu ogledao se u poboljanom rejtingu Republike Hrvatske u svezi s nje-
zinim izbornim procesom (3,25 prema 3,00 u izvjeu organizacije Freedom
Houseza2005.Izvjeejedostupnonahttp://www.freedomhouse.org/templa-
te.cfm?page=47&nit=360&year???=2005(pristupio20.lipnja2010.).
6
Nar.nov.,br.1/07.
prof. dr. sc. ROBERT PODOLNJAK, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
3 male stranlce
2. Predsjedniki izbori 2009.-2010. i zahtjevi
za cjelovitim i jednoobraznim reguliranjem
fnanciranja politikih aktivnosti i izborne
promidbe
Na posljednjim predsjednikim izborima 2009.-2010. postoja-
nje razliitih zakona, koji su regulirali pitanje izborne promidbe,
prouzroilo je sporove izmeu nadlenih dravnih tijela (Drav-
no izborno povjerenstvo, Dravni ured za reviziju, Ministarstvo
uprave, Ustavni sud) glede njihove interpretacije koje se zakonske
odredbe trebaju primjenjivati kad je rije o fnanciranju izborne
promidbe za predsjednike izbore (primjerice, pitanje anonimnih
donacija i ogranienje visine donacija), a u konanom te su razliite
interpretacije onemoguile uinkovito sankcioniranje prekraja.
8

U svom konanom izvjeu Ograniena misija za promatra-
nje predsjednikih izbora OESS/ODIHR-a takoer je uoila
neadekvatnost pravnog okvira koji regulira fnanciranje izborne
promidbe i predloila uvoenje ogranienja iznosa donacije koju
fzike i pravne osobe mogu dati tijekom predsjednike prediz-
borne kampanje nekoj politikoj stranci ili kandidatu te ukljuiti
robu i usluge kao dio ukupnih prihoda kampanje, zakonom de-
fnirati jasna pravila izvjetavanja o trokovima kampanje izmeu
oba kruga glasanja na izborima kao i konanog izvjetavanja od
strane politikih stranaka i kandidata te odrediti neovisno tijelo
odgovorno za zaprimanje, praenje, reviziju i izvjetavanje o f-
nanciranju kampanja, koje bi trebalo imati ovlasti provoditi ili
pokrenuti istrage te izdavati uinkovite i primjerene sankcije za
krenje i nepridravanje propisa.
9
Od vanosti za problematiku politikog fnanciranja u Re-
publici Hrvatskoj, iako ne u neposrednoj svezi s predsjednikim
izborima, bile su i preporuke GRECO-a (Te Group of States
Against Corruption), koje su iznesene u izvjeu koje je ta orga-
nizacija usvojila glede transparentnosti stranakog fnanciranja
u Republici Hrvatskoj u prosincu 2009. U tom izvjeu hrvat-
skim je vlastima preporueno, izmeu ostalog, da harmoniziraju
odredbe o fnanciranju izborne kampanje sadrane u raznim iz-
bornim zakonima, da se zakonom jasno odrede rokovi za objavu
godinjih izvjea politikih stranaka, nezavisnih lista i kandida-
ta, da se osigura uspostava neovisnih mehanizama/tijela za pra-
enje fnanciranja politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata
i njihovih izbornih kampanja te da takvom mehanizmu/tijelima
mandat, ovlasti kao i fnancijska i kadrovska sredstva za uinkovit
i proaktivan nadzor takvog fnanciranja, kao i da se propiu od-
govarajue sankcije za krenje propisa o politikom fnanciranju i
fnanciranju izborne promidbe.
10

3. Novi Zakon o fnanciranju politikih
aktivnosti i izborne promidbe
Na temelju svih iskustava iz provedbe pojedinih izbora, a oso-
bito predsjednikih izbora 2009.-2010., izvjea Ograniene mi-
sije za promatranje predsjednikih izbora OESS/ODIHR-a kao
i preporuka GRECO-a u svibnju 2010. izraen je Prijedlog Za-
kona o fnanciranju politikih aktivnosti i izborne promidbe.
O tome je prijedlogu Hrvatski sabor u prvom itanju raspravljao
poetkom srpnja te godine, a o Konanom prijedlogu odluivalo
se u veljai 2011., nakon to je prethodno na zakonski prijedlog
svoje miljenje i sugestije dala Europska komisija, s obzirom na
to da se radi o vanom zakonu kojim Republika Hrvatska ispu-
njava uvjete za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23. - pravosue
i temeljna prava. S obzirom na vanost toga Zakona, ini nam se
znaajnim naglasiti da je donesen gotovo jednoglasno (86 glasova
za, 1 protiv, 2 suzdrana), to svjedoi o politikom kon-
senzusu u Hrvatskom saboru kad je rije o buduem reguliranju
fnancijskih aspekata politikog djelovanja politikih stranaka i
drugih subjekata koji sudjeluju u izborima.
11
U nastavku emo izloiti najvanije znaajke novog zakonskog
okvira fnanciranja politikih aktivnosti i izborne promidbe.
3.1. Zakonsko reguliranje svih aspekata politikog
fnanciranja svih politikih subjekata koji
sudjeluju u izborima
Prva i temeljna znaajka Zakona o fnanciranju politikih ak-
tivnosti i izborne promidbe to se njime ureuje nain fnancira-
nja svih subjekata koji mogu na temelju izbornih rezultata stjecati
novane dotacije (politikih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastu-
pnika nacionalnih manjina, nezavisnih lanova predstavnikih tije-
la jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nezavisnih
lista i kandidata), stjecanje i troenje sredstava te nadzor i revizi-
ja. Zakon se odnosi na redovito godinje fnanciranje navedenih
subjekata, a osim toga propisuje i fnanciranje izborne promidbe
politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata na predsjednikim,
parlamentarnim, lokalnim izborima te izborima za Europski par-
lament. U tom smislu stupanjem na snagu Zakona o fnanciranju
politikih aktivnosti i izborne promidbe prestaje vrijediti Zakon
o fnanciranju politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata iz
2007. i Zakon o fnanciranju izborne promidbe za izbor predsjed-
nika Republike Hrvatske iz 2004. te odredbe pojedinih izbornih
zakona koje su se odnosile na fnanciranje izborne promidbe.
Zakon ne nudi novine u izvorima prihoda politikih stranaka
i nezavisnih lanova predstavnikih tijela, ali znatno podrobnije
regulira pitanja njihova stjecanja, ogranienja i troenja.
Zakonom je predvieno odreeno smanjenje iznosa sredstava
koja se osiguravaju u dravnom proraunu za redovito godinje
fnanciranje politikih stranka i nezavisnih zastupnika u Hrvat-
skom saboru, s dosadanjih 0,056% tekuih izdataka prorauna iz
prethodne godine, na 0,05%. Meutim, novina je to to Zakon
propisuje da su jedinice lokalne i upanijske samouprave dune
osigurati u svom proraunu sredstva za fnanciranje politikih
stranaka (koje imaju vijenike) i nezavisnih vijenika, premda se
ne propisuje odreeni iznos. Jedinica koja to ne bi uinila, prema
lanku 46. Zakona mogla bi biti kanjena novanom kaznom od
100.000,00 do 500.000,00 kuna.
7
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 116/99, 109/00,
53/03,169/03,44/06,19/07,20/09,145/10i24/11-v.l.52.Zakonaofnancira-
njupol.aktivnostiiizbornepromidbe);ZakonoizborupredsjednikaRepublike
Hrvatske (Nar. nov., br. 22/92, 42/92, 71/97, 69/04, 99/04, 44/06 i 24/11 - v. l.
52. Zakona o fnanciranju pol. aktivnosti i izborne promidbe); Zakon o izbo-
rima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika grada
Zagreba(Nar.nov.,br.109/07,125/08i24/11-v.l.52.Zakonaofnanciranju
pol.aktivnostiiizbornepromidbe);Zakonoizborulanovapredstavnikihti-
jela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01,
10/02,155/02,45/03,43/04,40/05,44/05,44/06,28/06,109/07i24/11-v.l.52.
Zakonaofnanciranjupol.aktivnostiiizbornepromidbe).
8
Otomevidjetiopirnije:RobertPodolnjak,Financingthe2009-2010Presidential
Elections in Croatia: Conficting Interpretations of Campaign Finance Laws,
ZbornikPFZ,Vol.61,no.1,2011.,str.41-64.
9
Ograniena misija za promatranje predsjednikih izbora OESS/ODIHR-a,
Konano izvjee o provedbi predsjednikih izbora u Republici Hrvatskoj 27.
prosinca 2009. i 10. sijenja 2010., Varava, 2010. (dostupno na http://www.
izbori.hr/izbori/dipFiles.nsf/0/9EAC74D78305D7CBC12578170048CC68/$FILE/
konacno_izvjesce_OESS-a.pdf,posjetio11.veljae2011.).
10
GRECO,EvaluationReportonCroatiaonTransparencyofpartyfunding,adop-
tedat45thplenaryMeeting,Strasbourg,30November-4December2009,Greco
EvalIIIRep(2009)1E,p.22-23.
11
VidjetilanakJ.Jurinjak,Zakonofnanciranjupolitikihaktivnostiiizbornepro-
midbe,Informator,br.5947od5.oujka2011.ibr.5950od16.oujka2011.
4 male stranlce
parnini postupak ustavno pravo
lankom 5. Zakona propisano je, kao to je bilo i do sada, da
ako zastupniku ili vijeniku prestane lanstvo u politikoj stranci,
fnancijska sredstva iz prorauna ostaju politikoj stranci kojoj je
zastupnik odnosno vijenik pripadao u trenutku konstituiranja
predstavnikog tijela, bez obzira na protivljenja takvoj odredbi
koja su se temeljila na slobodnom predstavnikom mandatu za-
stupnika/vijenika. Novina je u tome to Zakon u istom lanku
propisuje i situaciju kad izvorno nezavisni zastupnik/vijenik po-
stane lan politike stranke koja participira u predstavnikom ti-
jelu - u tom sluaju proraunska sredstva ostaju tom zastupniku/
vijeniku te se na njega i nadalje primjenjuju sve odredbe Zakona
koje se odnose na nezavisne zastupnike/vijenike.
3.2. Ogranienje iznosa donacija
Zakonom se (l. 11.) znaajno smanjuje gornja granica
doputenog iznosa donacije od strane fzike odnosno pravne
osobe strankama, zastupnicima/vijenicima i kandidatima u ka-
lendarskoj godini.
Kad je rije o fzikim osobama, njihove su donacije
trostruko smanjene - s dosadanjih 90.000,00 kn na najvie
30.000,00 kn.
12
Drastino su smanjeni maksimalni iznosi do-
nacija pravnih osoba, iako izvorni Prijedlog zakona nije pred-
viao smanjivanje visine maksimalne donacije politikoj stranci
od neke pravne osobe u odnosu na dotadanje ogranienje (1
milijun kn). Prema zakonskom tekstu, ukupan iznos donacije
pravne osobe jednoj politikoj stranci te kandidatu na predsjed-
nikim izborima ne smije prelaziti iznos od 200.000,00 kuna u
kalendarskoj godini (l. 11. Zakona). Ukupan iznos donacije
pravne osobe nezavisnom zastupniku, zastupniku nacionalnih
manjina te nezavisnoj listi i kandidatu za zastupnika pripadni-
ka nacionalnih manjina na izborima za zastupnike u Hrvatski
sabor i na izborima za lanove u Europski parlament ne smije
prelaziti iznos od 100.000,00 kuna u kalendarskoj godini, dok
nezavisnom vijeniku te nezavisnoj listi i kandidatu na izbori-
ma na lokalnoj i podrunoj razini, ne smije prelaziti iznos od
30.000,00 kuna u kalendarskoj godini.
3.3. Financiranje izborne promidbe
Zakonom se propisuje (l. 14.) obveza otvaranja posebnog
rauna za fnanciranje izborne promidbe, ne samo za nezavi-
sne liste i nezavisne kandidate, ve i za kandidate koje predlau
politike stranke (dakle za kandidate za predsjednika Republike
Hrvatske te kandidate za opinske naelnike
13
, gradonaelnike i
upane, neovisno o tome jesu li predloeni od strane politike
stranke ili biraa).
Kako bi se osigurao ravnopravan poloaj nositelja nezavisnih
lista i nezavisnih kandidata u prikupljanju sredstava za fnancira-
nje izborne promidbe u odnosu na kandidate koje predlau po-
litike stranke, a koje mogu prikupljati donacije tijekom cijele go-
dine, Zakonom se propisuje da se poseban raun za fnanciranje
izborne promidbe moe otvoriti najranije godinu dana prije roka
predvienog za odravanje izbora, raunajui kao rok predvien
za odravanje izbora datum na koji su izbori bili odrani u teku-
em mandatu, ako odravanje izbora nije zakonom propisano na
tono odreeni dan. To praktiki znai da, primjerice, stupanjem
na snagu Zakona posebne raune za fnanciranje izborne pro-
midbe ve mogu otvoriti nositelji nezavisnih lista na izborima
za zastupnike u Hrvatski sabor i kandidati za zastupnike nacio-
nalnih manjina. Nositelji nezavisnih listi za predstavnika tijela
za sljedee lokalne izbore kao i kandidati za izvrne funkcije u
lokalnoj/upanijskoj samoupravi posebne e raune moi najrani-
je otvoriti 19. svibnja 2012. (godinu dana prije zakonskog roka -
trea nedjelja u svibnju 2013.).
3.4. Ogranienje ukupnog iznosa trokova izborne
promidbe
Novost u reguliranju fnanciranja izborne promidbe je i
ogranienje ukupnog iznosa trokova izborne promidbe za
pojedine izbore na dravnoj i lokalnoj razini. Prema lanku 17.
Zakona, ukupan iznos trokova izborne promidbe po kandidatu,
odnosno kandidacijskoj listi, ne smije prelaziti iznos vei od:
- 8.000.000,00 kuna na izborima za predsjednika Republike
Hrvatske
- 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici, na izborima
za zastupnike u Hrvatski sabor
- 1.500.000,00 kuna na izborima za lanove za Europski par-
lament
- 500.000,00 kuna na izborima za gradonaelnika Grada Za-
greba
- 400.000,00 kuna na izborima za upana, gradonaelnika
velikog grada i grada sjedita upanije
- 250.000,00 kuna na izborima za gradonaelnika i opin-
skog naelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju vie
od 10.000 stanovnika
- 100.000,00 kuna na izborima za gradonaelnika i opin-
skog naelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od
3.001 do 10.000 stanovnika te
- 50.000,00 kuna na izborima za gradonaelnika i opinskog
naelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000
stanovnika.
Jo je u Konanom prijedlogu Zakona bilo predvieno da
ukupan iznos trokova na izborima za lanove predstavnikih
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave bude
50.000,00 kuna, ali je uoeno da se tu ne potuje naelo razmjer-
nosti trokova, kao to je to sluaj pri izboru lokalnih izvrnih
dunosnika (jer bi, primjerice, isti maksimalni iznos trokova za
izbore za predstavniko tijelo bio u Zagrebu i nekoj maloj opini)
te je stoga u konanom zakonskom tekstu propisano da se iznosi
propisani za izbore elnika u jedinicama lokalne i podrune (re-
gionalne) samouprave (za svaku posebnu kategoriju) odnose i na
izbore za lanove predstavnikih tijela tih jedinica.
Ako je ukupan iznos primljenih donacija za fnanciranje
trokova izborne promidbe vei od doputenog iznosa trokova
izborne promidbe politike stranke, nositelji nezavisnih lista i
kandidati duni su ukupan iznos donacija koji prelazi doputeni
iznos trokova izborne promidbe vratiti uplatiteljima, razmjerno
doniranom iznosu.
Ogranienje trokova izborne promidbe takoer se propisuje
i u odnosu na svrhu u koju se sredstva prikupljena za fnancira-
nje trokova izborne promidbe mogu koristiti te se u lanku 16.
Zakona zabranjuje koritenje sredstava prikupljenih za fnanci-
ranje trokova izborne promidbe za podmirenje osobnih tro-
kova kandidata (primjerice, za osobnu odjeu, otplatu dugova-
nja, osobne trokove lanova obitelji) ili bilo koje druge trokove
koji nisu izravno povezani s izbornom promidbom za dunost
na koju se kandidat kandidira. Takoer, zabranjuje se korite-
nje sredstava dravnog prorauna ili prorauna jedinice lokalne i
12
PrijedlogomZakonatojeogranienjebilopredvienouiznosuod50.000,00kn.
13
JojeKonanimprijedlogomZakonabilopredvienodaseneotvarajuposebni
rauni za stranake kandidate za opinske naelnike, i da se donacije za njih
uplaujunaraunpolitikestranke,dabisesprijeilootvaranjeprevelikogbro-
japosebnihraunaitimeomoguilaprovedbadjelotvornijegnadzora,nopred
samoprihvaanjeZakonahrvatskaVladakaopredlagatelj,podnijelajeaman-
dmannaPrijedlogzakonakojimsustranakikandidatizanaelnikestavljeniu
istipoloajkaoisviostalikandidatiuizborima.
5 male stranlce
podrune (regionalne) samouprave koje kandidati kao dravni ili
lokalni dunosnici koriste u obavljanju svojih dunosti.
3.5. Zabrana fnanciranja i pogodovanja
to se tie zabrana fnanciranja (l. 22.), one su gotovo isto-
vjetne kao to su bile u prijanjim zakonima, u smislu da se na-
vode iste pravne i fzike osobe kojima se zabranjuje fnanciranje
stranaka, zastupnika, vijenika i kandidata na izborima. Vana je,
ipak, novina da se zabranjuje fnanciranje od strane dravnih
tijela, javnih poduzea, pravnih osoba s javnim ovlastima, tr-
govakih drutava i drugih pravnih osoba u kojima Republika
Hrvatska odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) sa-
mouprave ima udjele ili dionice, dok je u prijanjim zakonima,
koji su propisivali istu zabranu, bilo odreeno da se zabranjuje f-
nanciranje od istih subjekata, ali u kojima Republika Hrvatska ili
jedinice lokalne/podrune samouprave imaju veinsko vlasnitvo
nad dionicama odnosno udjelima. Dakle, u novom reimu poli-
tikog fnanciranja zabranjene su u potpunosti donacije od dr-
avnih tijela, javnih poduzea, pravnih osoba s javnim ovlastima,
trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u kojima RH/lokalne
jedinice imaju bilo kakav vlasniki udjel.
Ve su u prijanjem Zakonu o fnanciranju politikih stranaka,
nezavisnih lista i kandidata bile zabranjene donacije iz neimeno-
vanih (anonimnih) izvora. No, to su anonimne donacije, nije bilo
podrobnije defnirano. Novim zakonom one se defniraju na slje-
dei nain: Donacijama iz neimenovanih (anonimnih) izvora sma-
traju se donacije za koje u trenutku uplate donacije nisu poznati podaci
o donatoru, odnosno donacije za koje se bez dodatnih radnji ne moe sa
sigurnou utvrditi donator (npr. donacije putem SMS poruka, telefon-
skih govornih automata). Zabranjeno je, takoer, davanje donacija
u novcu ili u obliku proizvoda preko treih osoba (posrednika).
3.6. Transparentnost politikog fnanciranja
U svrhu jaanja povjerenja javnosti u politike procese, u Za-
kon je ugraeno niz odredaba kojima se nastoji osigurati vea
transparentnost u fnanciranju politikih stranaka i ostalih aktera
u izbornim procesima. Tako se Zakonom propisuje obveza politi-
kih stranaka, nositelja nezavisnih lista i kandidata da u periodinim
razmacima (sedam dana prije odravanja izbora te 15 dana nakon
objave konanih slubenih rezultata izbora) javno objavljuju spe-
cifcirane podatke o donacijama i trokovima izborne promidbe
na svojim web stranicama ili putem dnevnog tiska.
14
Obveza jav-
nog objavljivanja specifciranih podataka o donacijama na njiho-
vim web stranicama, u razdoblju od svakih est mjeseci, propisuje
se i za donacije koje politike stranke, nezavisni zastupnici i neza-
visni vijenici primaju tijekom godine. U lanku 12. Zakona pro-
pisano je da su politike stranke, nezavisne liste i kandidati duni
javno objaviti iznos cijene i iznos ostvarenog popusta u cijeni za
medijsko oglaavanje izborne promidbe, ali pritom nije propisan
nain te javne objave, kao to je to uinjeno u drugim odredbama
koje govore o javnoj objavi.
3.7. Nadzor nad fnancijskim poslovanjem politikih
stranaka, nezavisnih zastupnika i vijenika,
nezavisnih lista i kandidata
Prema dosadanjem zakonskom ureenju nadzora fnancira-
nja politikih aktivnosti i izborne promidbe kljuna je bila uloga
Ministarstva fnancija i Dravnog ureda za reviziju, no iskustva
glede toga nisu bila zadovoljavajua. Iako je Prijedlogom zakona
bilo predvieno da ta tijela i nadalje imaju glavnu ulogu u proved-
bi nadzora i reviziji fnancijskog poslovanja politikih stranaka i
drugih aktera u izbornim procesima, konaan tekst Zakona nudi
drukija rjeenja.
Tijekom rasprave o Prijedlogu zakona na Odboru za Ustav,
politiki sustav i Poslovnik bilo je izneseno miljenje Dravnog
ureda za reviziju na Prijedlog prema kojem poslove nadzora i
revizije politikih stranaka, nezavisnih kandidata i izborne pro-
midbe treba provoditi posebno neovisno tijelo ili tijelo u sastavu
Dravnog izbornog povjerenstva RH (DIP), a ne Dravni ured
za reviziju. U miljenju se navodilo da Ured nije ovlaten za obav-
ljanje revizije sredstava fzikih osoba i pravnih osoba kojima su
osnivai fzike osobe ili pravne osoba u privatnom vlasnitvu, a
to su donatori u izbornoj promidbi. Isto tako, Ured nema ovla-
sti represivnih dravnih tijela, a nema ni kadrova koji bi trebali
obavljati poslove revizije izborne promidbe.
U fnalizaciji zakonskog teksta uklonjena je nadzorna (kon-
trolna) uloga Ministarstva fnancija, budui da je Europska ko-
misija, u svojim sugestijama na predloena zakonska rjeenja,
ocijenila da Ministarstvo nije nezavisno tijelo kojem bi se mogla
povjeriti takva uloga.
Neposredno prije donoenja Zakona Vlada je podnijela aman-
dmane na Konani prijedlog Zakona, a njima je, izmeu ostalo-
ga, defnirana kljuna uloga Dravnog izbornog povjerenstva
u sustavu nadzora izborne promidbe (u nastavku teksta: DIP).
Tako prema lanku 27. Zakona o DIP-u
15
u suradnji s nadlenim
izbornim povjerenstvima, nadzire potovanje odredaba Zakona koje
se odnose na izbornu promidbu, fnancijske raune koji se odnose na
fnanciranje izborne promidbe, prikupljanje donacija i trokove iz-
borne promidbe, izvjetavanje o fnanciranju izborne promidbe te
ostale aktivnosti vezane uz fnanciranje izborne promidbe politikih
stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Nadzor fnanciranja izborne
promidbe DIP provodi od dana otvaranja posebnih rauna za
fnanciranje izborne promidbe do zavretka transakcija na tim
raunima.
to se tie Dravnog ureda za reviziju, to tijelo provodi re-
viziju godinjeg fnancijskog poslovanja i godinjih fnancijskih
izvjetaja politikih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika
nacionalnih manjina i nezavisnih lanova predstavnikih tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te provodi
i druge poslove iz svoje nadlenosti.
U provedbi nadzora, DIP moe zatraiti potrebne informaci-
je od Dravnog ureda za reviziju, ali i od drugih nadlenih tijela
u sklopu svoje nadzorne funkcije. Prema zahtjevu DIP-a, Mi-
nistarstvo fnancija provjerava fnanciranje aktivnosti vezanih uz
fnanciranje izborne promidbe politikih stranaka, nezavisnih
lista i kandidata.
Tijekom trajanja izborne promidbe, politike stranke, nositelji
nezavisnih lista i kandidati duni su voditi i dnevno aurirati evi-
dencije o svim primljenim donacijama i trokovima izborne promid-
be te dostaviti traene podatke DIP-u na njegov zahtjev i tijekom
trajanja izborne promidbe. DIP je duan prilikom provoenja nad-
zora na temelju dokumentacije dostavljene od strane politikih stra-
naka, nositelja nezavisnih lista i kandidata, putem nadlenih tijela i
slubi, provjeriti odgovaraju li iznosi utroenih sredstava primljenim
iznosima navedenim u fnancijskim izvjetajima i jesu li podaci na-
vedeni u tim izvjetajima toni.
14
Za lokalne izbore Zakon predvia objavu na web stranicama i lokalnom
dnevnom tisku. U raspravi na Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav o
Konanomprijedloguzakonaukazalismonaproblematinostteodredbe,jeru
velikombrojulokalnihsredinanemalokalnogdnevnogtiska.Sugeriralismo,
moebitno,objavuulokalnomtjednomtisku,aliZakonutompogledunijeiz-
mijenjen.Stogae,primjerice,kandidatizaopinskenaelnikeumnogimsredi-
namabitiudvojbitojelokalnidnevnitisakizperspektivenjihoveopine.
15
Zakon o Dravnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (Nar. nov., br.
44/06i19/07).
6 male stranlce
parnini postupak ustavno pravo
3.8. Administrativne i prekrajne sankcije
Zakonom su predviene razraene prekrajne sankcije za kr-
enje pojedinih zakonskih odredaba. Neovisno o tim sankcija-
ma za krenje odredaba Zakona koje se odnose na ogranienje
trokova izborne promidbe, objavljivanje podataka o donacija-
ma i trokovima za izbornu promidbu te fnancijskih izvjetaja
o fnanciranju izborne promidbe, politikoj stranci, nositelju
nezavisne liste i kandidatu mogu se u upravnom postupku izrei
sljedee administrativne sankcije:
1) potpuni gubitak naknade trokova izborne promidbe
(kad se sredstva izborne promidbe koriste u nedoputene svrhe,
kad se protivno lanku 16. Zakona koriste sredstva dravnog/lo-
kalnog prorauna, odnosno prostorije, slubena vozila i oprema
dravnih/lokalnih tijela);
2) djelomini gubitak naknade trokova izborne promidbe
(u sluaju prekoraenja ukupno doputenog iznosa trokova iz-
borne promidbe i nevraanja uplatiteljima ukupnog iznosa pri-
mljenih donacija koji prelazi doputeni iznos trokova izborne
promidbe) te
3) obustava isplate naknade trokova izborne promidbe (u
sluaju kad se u propisanom roku i sadraju ne dostavi nad-
lenom izbornom povjerenstvu izvjee o donacijama i tro-
kovima izborne promidbe ili ih se javno ne objavi, ako se ne
dostavi DIP-u fnancijski izvjetaj o fnanciranju izborne pro-
midbe te ako se u propisanom roku javno ne objave fnancijski
izvjetaji).
Iako je bilo prostora za kvalitetnije normativno ureenje poje-
dinih pitanja koja se odnose na problematiku politikog fnanci-
ranja, treba konstatirati da je novi Zakon o fnanciranju politikih
aktivnosti i izborne promidbe kvalitativan iskorak u pravnom
reguliranju stranakog fnanciranja i fnanciranja izborne pro-
midbe u Republici Hrvatskoj. Sada kada je postavljen pravni
temelj novog reima politikog fnanciranja, potrebno je i da on
zaivi u praksi. Sljedei parlamentarni izbori bit e, glede toga,
prvi istinski test u primjeni toga Zakona.
1. Uvodno
Formalna neustavnost zakona javlja se kad zakonoda-
vac ne potuje Ustavom predvieni postupak donoenja
zakona ili, pak, kad bi prekrio odredbe u obliku u kojem
se donose zakoni.
1
Za razliku od materijalne neustavnosti
zakona, o kojoj se radi u sluajevima kad je zakon svojim
odredbama, sadrajno, u proturjeju s Ustavom.
Jedan od sluajeva formalne neustavnosti zakona je
kad se radi o neopotovanju odredaba o kvorumu odno-
sno broju zastupnika koji moraju nazoiti sjednici da bi se
moglo pravovaljano odluivati.
2
U praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske vie
3
je
odluka kojima je utvrena formalna neustavnost zakona,
a najnovija se odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br.
144/10 - u nastavku teksta: ZID ZPPI).
2. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,
br. U-I-292/2011
Odlukom, br. U-I-292/2011 od 23. oujka 2011.
4
,
Ustavni sud Republike Hrvatske, tokom I. izreke, pokre-
1
Prof. Smerdel, str. 165, glava V, Nadzor ustavnosti i zakonitosti, u Smerdel,
Sokol,Ustavnopravo,Zagreb,2006.
Predmet ovog lanka je Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-292/2011, od 23. oujka 2011., kojom je Ustavni sud ukinuo Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 144/10). Tom je Odlukom utvrena formalna neustavnost Zakona te
je na temelju lanka 55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odgodio prestanak vaenja do 15. srpnja 2011., o emu autorica pie u ovom
lanku.
2. Formalna neustavnost Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o pravu na
pristup informacijama
SANDRA MARKOVI, via ustavnosudska savjetnica
2
Vieuop.cit.,Smerdel,Sokol,nastr.165-157.
3
Primjerice, Odluka, br. U-I-3438/2003 od 28. sijenja 2004. (objavljena u Nar.
nov.,br.15/04inawww.usud.hr),kojomjeukinutZakonomedijima(Nar.nov.,
br. 163/03), Odluka, br. U-I-3307/2005, U-I-3309/2005, U-I-3346/2005 i U-I-
3359/2005od23.studenoga2005.(objavljenauNar.nov.,br.139/05inawww.
usud.hr), kojom je ukinut Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom
okupljanju (Nar. nov., br. 90/05); Odluka, br. U-I-2696/03 od 16. sijenja 2008.
(objavljena u Nar. nov., br. 14/08 i na www.usud.hr), kojom je ukinut Zakon o
ravnopravnostispolova(Nar.nov.,br.116/03).
7 male stranlce
skog postupka pribavljeni
8
, Ustavni je sud utvrdio da je
Hrvatski sabor ZID ZPPI donio veinom glasova nazo-
nih zastupnika, jer su sedamdeset tri (73) zastupnika gla-
sovala za njegovo donoenje, dvadeset devet (29) zastu-
pnika glasovalo je protiv njegovog donoenja, a jedan (1)
zastupnik bio je suzdran.
Ustavni je sud nadalje utvrdio da 6. saziv Hrvatskog
sabora, koji je donio ZID ZPPI, ima sto pedeset tri (153)
zastupnika pa je za njegovo donoenje, za koje se trai
veina glasova svih zastupnika, bilo potrebno sedamdeset
sedam (77) glasova zastupnika.
Ocjenjujui organsku pravnu prirodu ZID ZPPI-a,
Ustavni je sud imao na umu lanak 38. stavak 4. Ustava
Republike Hrvatske, koji glasi:
(...)
Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju
tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informaci-
jama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem
u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demo-
kratskom drutvu, a propisuju se zakonom.
(...)
9
2.3.1. StajaliteUstavnogsudaizraenouOdluci,
br.U-I-2566/2003,U-I-2892/2003
U razmatranju osnovanosti prijedloga za ocjenu sugla-
snosti ZID ZPPI-a s Ustavom sa stajalita njegove for-
malne neustavnosti, Ustavni je sud poao i od stajalita
izraenog u Odluci, br. U-I-2566/2003, U-I-2892/2003
10
,
kojom je ukinut Zakon o izmjenama i dopunama Kazne-
nog zakona (Nar. nov., br. 111/03).
U toj Odluci Ustavni je sud utvrdio mjerila od kojih
polazi pri ocjeni koji je zakon, ijim se odredbama razra-
uju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode,
organski zakon. Mjerodavni dio obrazloenja glasi:
Polazei od izloenog, organskim zakonom kojim se ra-
zrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode u
smislu prvog dijela reenice lanka 82. stavka 2. Ustava ima
se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet ure-
enja pojedino ili pojedina Ustavom utvrena osobna i poli-
tika prava i slobode ovjeka. Jesu li ispunjene pretpostavke za
utvrenje odreenog zakona organskim u smislu prvog dijela
reenice lanka 82. stavka 1. Ustava ispituje se - u sluaju
sumnje - zasebno u svakom konkretnom sluaju.
11
nuo je postupak i ukinuo Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o pravu na pristup informacijama. Tokom II.
izreke Ustavni je sud odluio da Zakon prestaje vrijediti
15. srpnja 2011.
2.1. ZID ZPPI
Hrvatski je sabor na sjednici odranoj 10. prosinca
2010. donio ZID ZPPI, koji je objavljen u Narodnim no-
vinama, br. 144 od 22. prosinca 2010., a u skladu s lan-
kom 24., stupio je na snagu osmog dana od dana objave u
Narodnim novinama.
Na temelju lanka 88. (89.) Ustava Republike Hrvat-
ske
5
, predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o
proglaenju ZID ZPPI-a.
6
2.2. Navodi predlagatelja
Predlagatelj Transparency International Hrvatska, na-
veo je da je osporeni ZID ZPPI organski zakon koji ure-
uje jedno od temeljnih ljudskih prava, te da je za njegovo
donoenje, u skladu s lankom 82. stavak 2. (l. 83. st. 2.)
7

Ustava Republike Hrvatske, bila potrebna veina glasova
ukupnog broja zastupnika Hrvatskog sabora.
Predlagatelj je naveo da na sjednici Hrvatskog sabo-
ra, odranoj 10. prosinca 2010., ZID ZPPI nije donesen
propisanom veinom glasova zastupnika, jer je za nje-
ga glasovalo sedamdeset tri (73) zastupnika, a njihov je
ukupan broj sto pedeset tri (153). S obzirom na injenicu
da Hrvatski sabor u 6. sazivu ima ukupno sto pedeset tri
(153) zastupnika, za donoenje ZID ZPPI-a kao organ-
skog zakona, prema miljenju predlagatelja, trebala je
glasovati veina ukupnog broja zastupnika, odnosno
najmanje sedamdeset sedam (77) zastupnika.
Time je predlagatelj istaknuo formalnu neustavnost
ZID ZPPI-a i predloio Ustavnom sudu njegovo uki-
danje.
Osim razloga kojima je osporio formalnu ustavnost
ZID ZPPI-a, predlagatelj je posredno osporio i njegovu
materijalnopravnu ustavnost.
2.3. Ustavnosudska ocjena
Iz zapisnika i fonograma, koji su tijekom ustavnosud-
4
Odluka, br. U-I-292/2011 od 23. oujka 2011., objava u Narodnim novinama i
nawww.usud.hr.
5
UstavRepublikeHrvatske(Nar.nov.,br.56/90,135/97,8/98-pro.tekst,113/00,
124/00-pro.tekst,28/01,41/01-pro.tekst,55/01-ispr.,76/10i85/10-pro.
tekst).
6
U proienom tekstu Ustava (Nar. nov., br. 85/10), objavljenom nakon
Promjene Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 76/10), Odbor za Ustav,
Poslovnik i politiki sustav Hrvatskog sabora izmijenio je brojane oznake
lanaka Ustava, tako da su odreeni lanci Ustava u proienom tekstu
Ustava iz 2010. oznaeni novim, drukijim brojanim oznakama. Te su broj-
aneoznakeutoki1.ovogobrazloenjainastavkuobrazloenjanavedeneu
zagradama.
7
lanak82.stavak2.(l.83.st.2.)UstavaRepublikeHrvatskeglasi:
(...)
Zakone(organskizakoni)kojimaserazraujuUstavomutvrenaljudskaprava
itemeljneslobode,...Hrvatskisabordonosiveinomglasovasvihzastupnika.
(...)
8
Tijekom ustavnosudskog postupka od Hrvatskog sabora zatraena je dostava
zapisnikaifonograma20.sjedniceodrane22.,23.,24.,29.i30.rujna2010.,1.,
6.,7.,20.,21.,22.,27.,28.i29.listopada2010.,3.,4.,5.,10.,11.,12.,16.,17.,22.,
23.,24.,25.i26.studenoga2010.i1.,2.,3.,8.,9.,10.,13.,14.i15.prosinca2010.
9
lanak38.sadranjeuGlaviIII.(Zatitaljudskihpravaitemeljnihsloboda),
odjeljku2.Ustava,podnazivomOsobneipolitikeslobodeiprava.
10
Odluka,br.U-I-2566/2003,U-I-2892/2003od27.studenoga2003.objavljenaje
uNar.nov.,br.190/03inawww.usud.hr.
11
TomjeOdlukomUstavnisudukinuoZakonoizmjenamaidopunamaKaznenog
zakona(Nar.nov.,br.111/03)ucijelosti,teut.II.izrekeOdlukeodrediodaukinu-
tiZakonprestajevrijeditidanomdonoenjateOdluke.Hrvatskihelsinkiodbor
zaljudskapravaizZagreba,podnioje18.srpnja2003.prijedlogzapokretanje
postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama
Kaznenogzakona(Nar.nov.,br.111/03)ucijelosti.Predlagateljjeuprijedlogu
naveodajesvakikaznenizakon,adosljednotomeizakononjegovimizmjena-
8 male stranlce
ustavno pravo
2.3.2. PrijedlogVladeRepublikeHrvatske
Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom sabo-
ru, na temelju lanka 84. (85.) Ustava, Prijedlog i Konani
prijedlog ZID ZPPI-a (P.Z.E., br. 570), pozivom na la-
nak 2. stavak 4. alineja 1. Ustava, koji glasi:
(...)
Hrvatski sabor ... , u skladu s Ustavom i zakonom, odlu-
uje:
- o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u
Republici Hrvatskoj;
(...)
Vlada Republike Hrvatske je u obrazloenju Prijedloga
ZID ZPPI-a potvrdila stajalita Ustavnog suda o mjeri-
lima pri ocjeni koji se zakon smatra organskim zakonom,
navodei, uz ostalo, sljedee:
Sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost in-
formacijama kojima raspolau tijela javne vlasti jedno je
od temeljnih ljudskih prava (op. - Ustavni sud), koje osim
Ustava Republike Hrvatske propisuju i Europska konvencija
o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pri-
stupu informacijama, te meunarodni ugovori.
Otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti prema dru-
tvu u kojem djeluju, jedna je od temeljnih pretpostavki de-
mokratizacije i modernog drutva, borbe protiv korupcije te
primjeni osnovnih pravnih, drutvenih i ekonomskih postu-
lata.
2.3.3. Zakonopravunapristupinformacijama
Zakon o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br.
172/03 - u nastavku teksta: ZPPI) ureuje pravo na pri-
stup informacijama koje posjeduju, nadziru ili ojima ras-
polau tijela javne vlasti i njime su propisana naela pra-
va na pristup informacijama, izuzeci od prava na pristup
informacijama i postupak za ostvarivanje i zatitu prava
na pristup informacijama. ZPPI je donesen potrebnom
veinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Cilj ZPPI-a je omoguavanje i osiguravanje ostvari-
vanja prava na pristup informacijama fzikim i pravnim
osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela jav-
ne vlasti, sukladno tom i drugim zakonima.
Ustavni je sud ocijenio da se ZPPI-om razrauje Usta-
vom utvreno ljudsko pravo iz lanka 38. stavak 4. Ustava
pa je za donoenje bilo kojeg oblika ZPPI-a, prema lan-
ku 82. stavak 2. (l. 83. st. 2.) Ustava, bila potrebna vei-
na glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru, odnosno
najmanje sedamdeset sedam (77) zastupnika.
2.3.4. OcjenaUstavnogsudaoformalnojneustavnosti
ZIDZPPI-a
Ustavni je sud utvrdio da osporeni ZID ZPPI, zbog
izostanka Ustavom propisane veine pri njegovu donoe-
nju, nije donesen u skladu s lankom 82. stavak 2. (l. 83.
st. 2.) Ustava te je na temelju lanka 55. stavak 1. Ustav-
nog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
12
po-
krenuo postupak i ukinuo ZID ZPPI.
Toka II. izreke ove Odluke temelji se na lanku 55.
stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske, koji glasi:
(...)
Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute
odredbe prestaju vaiti danom objave odluke Ustavnog suda u
Narodnim novinama, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.
(...),
a Ustavni je sud odluio da ZID ZPP prestaje vrijediti 15.
srpnja 2011.
3. Umjesto zakljuka
Polazei od injenice da se ZPPI-om razrauje Usta-
vom utvreno ljudsko pravo odnosno ureuje vano pita-
nje pristupa informacijama te da je osporeni ZID ZPPI
stupio na snagu i primjenjuje se, pri emu Ustavni sud
u ovom ustavnosudskom postupku nije ispitivao njegovu
sadrajnu suglasnost s Ustavom, jer je prethodno utvrdio
njegovu formalnu protuustavnost, Ustavni sud je na te-
melju ovlasti iz lanka 55. Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu Republike Hrvatske odgodio prestanak vaenja ZID
ZPPI-a do isteka roka odreenog u toki II. izreke ove
Odluke, kako bi Hrvatskom saboru ostavio dovoljno vre-
mena za njegovo usklaivanje s Ustavom.
ma i dopunama, prema defniciji zakon kojim se razrauju Ustavom utvrene
temeljne slobode i ljudska prava, te da je za donoenje Zakona o izmjenama
i dopunama Kaznenog zakona, prema odredbi l. 82. st. 2. Ustava Republike
Hrvatske,nunaveinaglasovasvihzastupnikauHrvatskomsaboru.
(...)
Utoki7.oveOdlukeUstavnijesudnaveo:
(...)
U provedenom postupku ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama
i dopunama Kaznenog zakona, Ustavni sud prethodno je morao odgovoriti
na sljedee naelno ustavnopravno pitanje: - koji se zakon, ijim se odredba-
ma razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, ima sma-
trati organskim zakonom u smislu prvog dijela reenice lanka 82. stavka 2.
Ustava.
GlavaIII.UstavapodnazivomZatitaljudskihpravaitemeljnihslobodapodi-
jeljenajenasljedeeodjeljke:
1.Zajednikeodredbe(l.14.-20.)
2.Osobneipolitikeslobodeiprava(l.21.-47.)te
3.Gospodarska,socijalnaikulturnaprava(l.48.-69.).
UtojOdluciUstavnijesudnaveodamaterijalnimkaznenimzakonodavstvom,
odnosnopropisivanjembiakaznenihdjelainjimapripadajuihkazni,drava
titigraaneiinstitucije(drutvo)odonihkojikrepropisanadrutvenapravila.
Sdrugestrane,upravnomporetkuutemeljenomnavladavinipravaipoinite-
lja kaznenog djela mora se zatititi od prekomjernog zadiranja javne vlasti u
njegovu slobodu, koje - pri zakonskom odreivanju kaznenih djela i kaznenih
sankcija,tepriodreivanjuintenzitetatihsankcija-nesmijeprijeiuneprihvat-
ljivstupanjdravnerepresije.Stogajenunodaseinstitutikojimaserazrauje
pravodravenaprogonikanjavanjepovrediteljazakonomzatienihdobara
normirajunanainkojinevrijeapravaislobodekojesuUstavomzajamene
svakompojedincu.
Ustavni je sud ocijenio da se materijalnim kaznenim zakonodavstvom razra-
ujuUstavomutvrenetemeljneosobneslobodeovjeka.StogadaseKazneni
zakon, pa samim time i zakoni o njegovim izmjenama i dopunama, imaju
smatratiorganskimzakonimazaijejedonoenje,premalanku82.stavak2.
Ustava,potrebnaveinaglasovasvihzastupnikauHrvatskomsaboru.
12
UstavnizakonoUstavnomsuduRepublikeHrvatske(Nar.nov.,br.99/99,29/02,
49/02-pro.tekst).