KLIPER USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA KRCANJE I SLAGANJE TERETA 4. razred

Nastavnik: kap. Juraj Pali U Splitu, 2012. .

SADRAJ

KRCANJE I SLAGANJE TERETA...........................................................................................6 1. OPENITO O PODJELI TERETA........................................................................................6 1.1.SUHI TERET....................................................................................................................6 1.2.GENERALNI TERET .....................................................................................................6 1.3.RASUTI TERET ..............................................................................................................6 1.4.TEKI TERET .................................................................................................................7 1.5.RASHLAENI TERET....................................................................................................8 1.6.TEKUI TERET...............................................................................................................8 1.7.OPASNI TERET ...........................................................................................................8 1.PRIPREMA BRODA I SKLADITA ZA UKRCAJ TERETA .............................................9 2.ODVAJANJE ILI SEPARACIJA TERETA I OZNAAVANJE TERETA...........................9 4. VENTILACIJA TERETA.................................................................................................11 6. OSIGURANJE TERETA OD POMICANJA.......................................................................14 7. BRODSKI UREAJI I OPREMA ZA UKRCAJ I ISKRCAJ TERETA.............................18 8. STABILITET U ODNOSU NA RASPORED TERETA NA BRODU................................22 8.1. POPRENI STABILITET I RASPORED TERETA....................................................23 8.2. UZDUNI STABILITET I RASPORED TERETA......................................................23 8.3. VRSTOA BRODSKE KONSTRUKCIJE I RASPORED TERETA.......................23 PRIMJER:.................................................................................................................................25 Brod treba ukrcati 11.420 t penice. Kapacitet za ito mu je C = 18.806 m3. Koliko penice se moe ukrcati u skladite br.1, iji je kapacitet za ito Cs = 1.709 m3?....................................25 ...................................................................................................................................................25 PRIMJER:.................................................................................................................................27 Brod treba ukrcati 1.200 t uvreanog cementa u skladite br. 2. Faktor slaganja uvreanog cementa je f = 0,71 m3. Kapacitet za bale skladita br. 2 je CS = 2.849 m3. Koliko e prostora Ct u tom skladitu zauzeti uvreani cement, a koliko e prostora ostati slobodno za drugi teret?..........................................................................................................................................27 za cement................................................................................................................................27 2.849 m3 852 m3 = 1.997 m3 slobodan prostor......................................................27 8.4. POSTAVLJANJE BRODA NA ELJENI GAZ...........................................................27 1. PRIMJER: ............................................................................................................................28 3

Brod pri kraju ukrcaja ima: Tp = 9 m 40 cm i TK = 9 m 45 cm, tk = 5 cm. Zapovjednik eli krmeni trim tk = 30 cm. Koliko tereta treba jo ukrcati u skladite br. 6 da bi se dobio eljeni trim i koliki e tada biti gazovi, ako se iz tablice trima oita da za skladite br. 6 za 100 t tereta, krma uroni za 8,84 cm, a pramac ispliva za 3,49 cm?...................................................28 ...................................................................................................................................................28 ...................................................................................................................................................28 ...................................................................................................................................................28 2. PRIMJER: ............................................................................................................................28 Brod krca penicu do deplasmana 33.700 t, kada je srednji gaz Ts=10,04 m. Pri kraju ukrcaja ostalo je jo 500 t penice za ukrcaj, a gazovi su u tom trenutku na pramcu Tp=9,80 m i na krmi Tk=10 m, a trenutni trim je krmeni tk=0,20 m. Zapovjednik eli brod na ravnoj kobilici kad ukrcaj zavri, tj. trim t=0. Kako rasporediti po skladitima preostalih 500 t penice?......28 Iz dijagrama promjene trima vidimo da je skladite br. 2 udaljeno od krmene okomice 130 m, a jedinini moment trima (za 100 t tereta) za to skladite poveava gaz na pramcu za 7,80 cm i smanjuje gaz na krmi za 2,30 cm. Jedinini moment trima iz dijagramnog lista za srednji gaz od Ts = 10,04 m je Mx = 43.750 mt.........................................................................................28 Za svih 500 t penice ukrcanih u skladite br. 2, promjena gazova bi bila:.............................28 7,80 cm x 5 = 39 cm na pramcu................................................................................................29 -2,30 cm x 5 = -11,50 cm na krmi, pa bi gazovi tada bili:.......................................................29 TP = 9 m 80 cm + 39 cm TK = 10 m 00,00 cm..............................................................................29 11,50 cm.............................................................................29 ___________________................................................................29 TK = 9 m 88,5 cm.....................................................................29

_________________ TP = 10 m 19 cm

a trim bi bio:..............................................................................................................................29 (pramani trim!).....................................................................................................................29 Da bi trim bio 0, iz skladita br. 2 treba premjestiti neku teine tereta penice prema krmi, npr. u skladite br. 5 (udaljenost od krmene osnovice d=65 m).......................................................29 Ta teina je:...............................................................................................................................29 ...................................................................................................................................................29 Dakle, 500 t penice bit e rasporeeno ovako:........................................................................29 skladite br. 2.....298 t (500t 202t = 298t)..........................................................................29 a t = 0 tj. ravna kobilica...................................................29 skladite br. 5.....202 t a gazovi e tada biti:.............................................................................29 TP = 10 m 04 cm = TK = TS 8.5. PRORAUN ZAKRIVLJENOSTI BRODA.................................................................29 ...............................................................................................................................................30 8.6. KRCANJE U SLANOJ, SLATKOJ I SLANKASTOJ VODI.......................................30 PRIMJER: ................................................................................................................................32 Brod krca u luci gdje je specifina gustoa vode = 1,005. Deplasman mu je 16.500 t, a TPC je 55 t. Za koliko se smije prekoraiti doputeni gaz, tj. oznaku nadvoa, s obzirom da e po ukrcaju isploviti na otvoreno more i iskrcati teret u luci sa morskom vodom?........................32 4

...................................................................................................................................................32 9. KONTEJNERSKI TERET - INTEGRALNI PRIJEVOZ ....................................................32 9.1. SLAGANJE, RASPORED I PRIVRIVANJE KONTEJNERA.............................35 9.2. KONTEJNERI SA OPASNIM TERETOM..................................................................39 9.3. KONTEJNERI SA VLASTITIM RASHLADNIM UREAJEM.................................39 9.4. STABILITET KONTEJNERSKOG BRODA I OPTEREENJE BRODSKE KONSTRUKCIJE.................................................................................................................40 10. KRCANJE I SLAGANJE ITARICA ..............................................................................41 12. TEKUI TERETI ..............................................................................................................46 12.1. NAFTA I NAFTNI DERIVATI..................................................................................46 12.2. UKAPLJENI PLINOVI...............................................................................................49 12.3. KEMIKALIJE..............................................................................................................51 13. OPASNI TERET.................................................................................................................52

KRCANJE I SLAGANJE TERETA

1. OPENITO O PODJELI TERETA Brodske terete dijelimo u dvije glavne skupine: SUHI TERET i TEKUI TERET. Posebno mjesto u pomorskim prijevozima zauzima OPASAN TERET, bez obzira da li je to suhi ili tekui teret, a njegovo rukovanje i pomorski prijevoz posebno je reguliran propisima i odredbama SOLAS konvencije. Svaki od ovih tereta iziskuje poseban nain rukovanja, krcanja, slaganja i privrivanja. 1.1. SUHI TERET

Suhi teret je svaki teret koji se krca u brodska skladita, meupalubni prostor i na gornju palubu broda. Ako je tekui teret zapakiran u posebne posude, smatra se suhim teretom.
Suhi teret se dalje dijeli na: OPI ili GENERALNI TERET, RASUTI TERET, TEKI TERET i RASHLAENI TERET.

1.2.

GENERALNI TERET

Opi ili generalni teret (eng. General Cargo) je vrlo iroka skupina tereta kao to su: uvreani teret, teret u bavama, sanducima, balama, svenjevima, automobili, strojevi, razni metalni profili, cijevi, grede, kamen, itd. Zbog svoje raznovrsnosti oblika, teina, naina pakiranja i sl., generalni teret je vrlo zahtjevan za rukovanje, ukrcaj, iskrcaj, slaganje i privrivanje. Ako je mogue, takvi tereti se sve vie KONTEJNERIZIRAJU, tj. slau u KONTEJNERE, ime se ubrzava manipulacija tih tereta i racionalnije iskoritava brodski prostor.

1.3.

RASUTI TERET

Rasuti teret (eng. Bulk Cargo) je teret koji ima takva svojstva da ne zahtjeva pakiranje, a zbog svoje sipkosti ga je mogue krcati u rasutom stanju. Time se racionalnije iskoritava brodski prostor, ubrzava se ukrcaj i iskrcaj, a te operacije se mogu znaajno mehanizirati. CARRIER-i (Slika 1.1.). Njihova veliina dosee i do 400.000 DWT-a. Rasuti teret zauzima veliki dio ukupnog tereta u brodskim prijevozima, oko 40%. Zbog toga se grade posebni brodovi za takvu vrst tereta, tzv. BULK

Slika1.1. Brod za prijevoz rasutog tereta, Bulk carrier U este rasute terete spadaju: ugljen, koks, razne rudae, staro eljezo, pijesak, ljunak, razne itarice, sol, cement, umjetna gnojiva itd.

1.4.

TEKI TERET

Teki tereti su iznimni tereti po svojim velikim dimenzijama i teini. Oni se krcaju u brodska skaldita ili na palubi. Zahtijevaju i vrlo jake brodske ili kopnene dizalice ili samarice. Grade se i posebni brodovi za teke terete, tzv. HEAVY LIFT brodovi, koji imaju prostrana skladita i grotla i pojaanu brodsku konstrukciju ( Slika 1.2.).

Slika 1.2. Brod za prijevoz tekih tereta, Heavy lift U teke terete spadaju npr. itavi dijelovi tvornikih konstrukcija, parne i elektrine turbine, generatori, dijelovi naftnih platformi, lokomotive, brodovi, jahte, itd. Brodovi za teke terete su esto tzv. polu-uronjivi (eng. Semi-Submerging), tj. imaju nisku polu-uronjivu palubu, koja se pomou balastnih tankova spusti ispod povrine, pa se teki teret moe ukrcati tako da uplovi na palubu (eng. Float-on/Float-off).

1.5.

RASHLAENI TERET

Rashlaeni tereti su tereti koji se zbog svojih svojstava i lake kvarljivosti moraju prevoziti u rashlaenom stanju, tj. pri nekoj odreenoj temperaturi. Pri tome ih dijelimo na terete koji se prevoze u: zaleenom, smrznutom stanju i terete koje treba hladiti pri odreenoj temperaturi . Zaleeni tereti su npr. meso i riba, a u terete koje treba hladiti spadaju: voe, povre, jaja, mlijeko i sl. Za prijevoz takvih tereta grade se posebni brodovi, tzv. FRIGO brodovi (eng. Reefer Ship), ija se skladita hlade do potrebne temperature ( Slika 1.3.). Zbog potrebne izolacije, skladita su im neto manja od uobiajenih, za tu veliinu broda. Frigo brodovi su obino obojani bijelo, zbog toga da odbijaju sunevu toplinu. Takoer, brzina tih brodova, zbog osjetljivog tereta je obino preko 20 v.

Slika 1.3. Brod za prijevoz rashlaenog tereta, Frigo brod Za smrznute terete temperatura moe biti i do - 40C. I kod brodova za rashlaeni teret dolazi do daljne specijalizacije za neke vrste tereta, npr. brodovi za prijevoz voa, banana i sl. Skladita takvih brodova dobro su izolirana i obloena aluminijskim limom. Podnice su reetkaste, a teret se podlae.

1.6.

TEKUI TERET

Tekui tereti se prevoze u brodskim skladitima - tankovima. Grade se posebni brodovi, TANKERI za tu vrstu tereta. Najei tekui teret je nafta i naftni derivati (benzin, kerozin i sl.), razna biljna ulja, alkohol, vino, voni sokovi, voda, tekui ugljikovodici ili plinovi (butan, propan) i dr. Manipulacija takvim teretima je najbra, a zbog profitabilnosti prijevoza grade se vrlo veliki brodovi i preko 500.000 t nosivosti ili DWT-a.

1.7.

OPASNI TERET

Opasni teret je potencijalna opasnost za brod i posadu, kao i za objekte i opremu luke i luke radnike. Zbog toga takav teret zahtijeva 8

posebnu panju pri rukovanju, ukrcaju, iskrcaju, privrivanju, kao i pri skladitenju. U tu svrhu poduzimaju se i posebne mjere sigurnosti i zatite. Osim toga, najvei dio manipulacije opasnim teretom, kao i njihov pomorski prijevoz, posebno je strogo reguliran meunarodno prihvaenim pravnim aktima. Za svaku vrstu opasnog tereta je propisana najvea koliina koja se moe ukrcati na jedan brod.

1. PRIPREMA BRODA I SKLADITA ZA UKRCAJ TERETA

Brodska skladita i ostale prostorije u kojima se skladiti teret trebaju biti ista. Ako je potrebno oprati skladita, peru se slatkom vodom, potpuno se osue i prozrae. Odstranjuju se masnoa, vlaga, otpad i sl. Takoer, odstranjuju se i ostaci prijanjeg tereta. Pri tome kaljue trebaju biti iste i suhe, a poklopci dvodna zatvoreni. Ventilacijom skladinih prostora odstranjuju se i neugodni mirisi i tetni plinovi. Treba dobro pregledati ugraene podnice i bokotitnike (ako ih brod ima). Protupoarni ureaji, ureaji za ventilaciju, odunici i sonde trebaju biti slobodni i dostupni u svakom trenutku. S obzirom na vrstu i osjetljivost tereta, skladita se mogu pregledati i od krcatelja ili lukih organa, pa ak i odbiti za ukrcaj ako skladita ne odgovaraju zahtjevima za tu vrstu tereta.

Prije poetka ukrcaja, treba se unaprijed pripremiti dovoljna drva za podlaganje, kao i opremu za privrivanje tereta.

Ako e se teret slagati i na palubi broda, odvodni kanali i njihove reetke moraju biti potpuno isti, zatieni i dostupni u svakom trenutku i nakon ukrcaja palubnog tereta.

2. ODVAJANJE ILI SEPARACIJA TERETA I OZNAAVANJE TERETA

Brodovi esto prevoze razliite terete za vie luka. Takoer, u istoj se luci mogu istovremeno ukrcavati i iskrcavati razni tereti. Da bi se olakao rad i manipulacija teretima po lukama, ali da bi se sprijeile mogue greke sa teretom, radi se PLAN TERETA (eng. Cargo Plan). Svrha mu je: racionalno koritenje brodskog prosotra nesmetana manipulacija teretima u iskrcajnim lukama ravnomjerno optereenje brodske konstrukcije osiguranje stabiliteta broda. Postoje PRELIMINARNI, RADNI i ZAVRNI plan tereta. Radi se u vie kopija i alje se brodaru i agentu u luci odredita. Pri tome se esto pojedine skupine tereta odvajaju ili SEPARIRAJU i oznaavaju prema planu tereta (Slika 3.1.), radi lake identifikacije i manipulacije. Separiraju se u lotovima i uoljivo se odvajaju na razne naine (npr. drvo se ne nekim mjestima oboji raznim vodenim bojama).

Slika 3.1. Plan tereta za brod sa generalnim teretom i vie luka ukrcaja i iskrcaja

10

4.

VENTILACIJA TERETA
Teret se uva i pomou ventilacije prostora, tj. skladita u kojima se teret nalazi. Na brodovima postoji:

PRIRODNI sistem ventilacije putem zranika i vjetrolovki ( Slika 4.1.) i sistem UMJETNE ventilacije, gdje imamo kanale za odvod ili dovod zraka sa ventilatorima koji mogu biti TLANI ili USISNI. Postoje i sistemi za suenje zraka, gdje se zrak iz skladita hladi i oslobaa se vlage i takav ubacuje u skladita.

Slika 4.1. Shema prirodne ventilacije sa vjetrolovkama Kod ventilacije tereta najvanije je poznavati TEMPERETURU ROSITA (eng. Dew Point), koja nastaje kad je maksimalna vlaga jednaka apsolutnoj vlagi . Apsolutna vlaga je koliina vodene pare u 1 m3 zraka. Maksimalna vlaga je najvea koliina vodene pare koju pri odreenoj temperaturi sadrava 1 m3 zraka. Njihov omjer je RELATIVNA VLAGA:

Kad su apsolutna i maksimalna vlaga jednake, relativna vlaga je 100% pri nekoj temperaturi i zrak je zasien parom. Tada se vodena para oslobaa u obliku kapljica vode i dolazi do oroavanja i eventualne tete na teretu. Kada mjerenje vlage i temperature pokae da je rosite vanjskog zraka ispod rosita zraka u skladitu, tada vanjski zrak moe ukloniti vlagu iz skladita prirodnim provjetravanjem. PSIHROMETAR je naprava sa kojom se mjeri temperatura rosita i relativna vlaga. Sastoji se od MOKROG TERMOMETRA (spremite mu je omotano namoenom tkaninom) i SUHOG TERMOMETRA (Slika 4.2.a)).

11

Slika 4.2. a) Klasini psihrometar i b) digitalni psihrometar

Temperatura mokrog termometra je uvijek nia, jer mu se hlapljenjem vlage u namoenoj tkanini, oduzima toplina. Ako se od temperature suhog termometra oduzme temperatura mokrog termometra dobije se: DEPRESIJA MOKROG TERMOMETRA. S tom vrijednou ulazi se u TABLICU ROSITA i dobije se vrijednost temperature rosita. Rosite zraka u brodskom skladitu nije lako izmjeriti, pa se preporuuje ovaj postupak: 1) 2) 3) 4) izmjeri se rosite vanjskog zraka ukljui se provjetravanje skladita na izlazu ventilacijske cijevi izmjeri se rosite ako je temperatura rosita zraka iz cijevi manja ili ista od rosita vanjskog zraka, ne provjetravati, i obratno 5) postupak se radi u razmacima manjim od 6 sati treba dalje

Danas postoje i digitalni psihrometri, koji olakavaju proraun i rad (Slika 4.2.b)). Takoer, treba paziti i na razliku temperature mora u odnosu na temperaturu zraka, jer prevelika razlika u tim temperaturama moe uzrokovati oroavanje, tj. tetu na teretu.

12

5.

MOGUE TETE NA TERETU

tete na brodskom teretu mogu nastati zbog: vlage i prodora mora, topline, trenja i pritiska, zatim

zbog tetoina (mievi, kukci i sl.) i krae tereta .

1) Vlaga je vrlo esto uzrok teta na teretu. Vlaga nastaje zbog kondenzacije vode iz zraka i pojavljuje se u obliku znoja (eng. Ship's Sweat), koji se hvata na stijenkama skladita, ali i na samom teretu ( Slika 5.1.).

Slika 5.1. Princip nastanka brodskog znoja

Kada se zrak zasien vodenom parom ohladi ispod temperature rosita, vodena para prelazi u kapljice vode na unutranjim stijenkama brodskog trupa i u skladitima sa teretom. Vlaga postoji i u samom teretu (voe, drvena graa, vuna, koa i sl.). Neki tereti su hidroskopini i sami upijaju vlagu iz zraka (sueno voe i povre, pamuk i sl.). Zatita od vlage je provjetravanje skladita, kako bi svjei zrak kruio oko tereta. Neke je terete potrebno dodatno pokriti impregniranim platnom ili plastikom (naroito drvo na palubi). 2) tete od topline mogu nastati naroito na teretu biljnog i ivotinjskog podrijetla (ulje, vino, pivo, mast i sl.). Glavni izvor topline jest sunce, tj. sama tempetarura atmosfere, ali i blizina strojarnice. Gornja paluba se u tropskim krajevima moe zagrijati ak i do 50C! Zatita od topline je provjetravanje.

13

Neki tereti proizvode vlastitu unutranju toplinu i mogu se samozapaliti (npr. sirovi pamuk, riblje i obino brano, aluminijski prah, sjemenke lana suncokreta i sl.). Takve terete ne treba zbijeno slagati, nego ostavljati prostor za strujanje zraka i esto ih se treba forsirano provjetravati.

3) tete od trenja i pritiska najvie nastaju zbog nestruno sloenog tereta, gomilanja tereta preko mjere, slabe zatite i separacije tereta i nestrunog privrivanja tereta (npr. tei teret sloen na laki i sl.). 4) tete od glodara i kukaca nastaju, jer se tetoine esto nalaze na brodovima. Najvee tetoine su mievi, koji se ugnjezde na nepristupanim dijelovima broda ili dolaze sa teretom, kao i razni kukci, mravi, crvi i sl. Zbog toga se na brodovima provodi DERATIZACIJA, nakon koje se dobiva SVJEDODBA O DERATIZACIJI. Ulazak mieva i ostalih glodara na brod se sprijeava i postavljanjem fizike zatite na priveznim konopima. Crvi su este i opasne tetoine jer se vrlo brzo namnoe. Zbog toga se najee pri deratizaciji provodi i DEZINSEKCIJA. 5) tete od krae (eng. Pilferage) nastaju zbog nekih vrijednih tereta (alkoholna pia, odjea i obua, tehnika roba i sl.). Najvrijednija roba se zakljuava u posebnim prostorijama, tzv. LOCKER ima. Ako je vrijedni teret smjeten u skladitima, treba voditi rauna da su ulazi u skladita zatvoreni, da je osigurana dovoljna rasvjeta i pristup teretu, koji se onda stalno nadzire i pregledava.

6. OSIGURANJE TERETA OD POMICANJA

Svako pomicanje tereta u plovidbi treba unaprijed sprijeiti. Pomicanje tereta moe ne samo otetiti teret, nego i ugroziti stabilitet broda, pa ak i dovesti do potonua broda. Privrivanje tereta (eng. Lashing) je vrlo vano u eksploataciji broda i privruju se gotovo svi tereti, osim tekuih i rasutih tereta.

Zbog toga je od IMO-a (eng. International Maritime Organization ) usvojen meunarodni KODEKS SIGURNE PRAKSE ZA SLAGANJE I PRIVRIVANJE TERETA (eng. Code Of Safe Practice For Cargo Stowage And Securing, CSS Code). Zapovjednik broda mora procijeniti opasnost od pomicanja tereta s obzirom na: 1) 2) Veliinu i teinu tereta Mogunost privrenja tereta i pogodnost broda za tu vrstu tereta

14

3) 4)

Stabilitet broda i metacentarsku visinu, koja mora biti vea od minimalne Podruje plovidbe, vremenske prilike i trajanje putovanja.

Zbog toga brodovi moraju imati PRIRUNIK ZA PRIVRIVANJE TERETA (eng. Cargo Securing Manual). U tom priruniku su dati, osim opih informacija, broj, tip i razmjetaj ugraene opreme za privrivanje tereta. Zatim, broj i znaajke prenosive opreme za privrivanje sa odgovarajuim nacrtima, kao i upute za odravanje te opreme. Takoer, i upute za slaganje i privrivanje nenormiranog, polu-normiranog i normiranog tereta. Oprema za privrivanje moe biti ugradiva ili prenosiva. Mora biti dovoljne vrstoe, dobro odravana i u dovoljnoj koliini. Brodovi takoer, moraju imati dovoljno drva za podlaganje (eng. Dunnage). Prije samog ukrcaja brod dobiva podatke o teretu u obliku propisanih dokumenata na temelju ega se poduzimaju sve neophodne mjere za slaganje i privrivanje tog tereta, a tijekom ukrcaja se sve to kontrolira, kao i u plovidbi. Izvor potencijalne opasnosti mogu biti slijedei tereti:
1. 2. 3. 4. 5. 6. kontejneri na otvorenoj palubi koja nije opremljena i predviena za prijevoz kontejnera tereti na kotaima teki tereti i metalni proizvodi tank kontejneri i prenosive posude smotani elini limovi u kolutima jedinini tereti

1. Kontejneri se na otvorenoj palubi, naroito kod brodova koji nisu graeni za prijevoz kontejnera, slau uzduno s dovoljnim razmakom za pristup posade. Podlau se drvom, a privruju lancima ili elinim uetom. Gornji red kontejnera rijetko smije prelaziti 70% teine donjeg reda. Ne smiju striti izvan bokova, a drvene upore, ako se postavljaju, ne smiju biti due od 2 m. Optereenje palube i poklopaca grotala ne smije biti vee od doputenog. 2. Tereti na kotaima su automobili, autobusi, prikolice, traktori i sl. Moraju imati jasno oznaena mjesta za privrivanje, a ako nemaju gumene kotae, onda se podlau drvom. Vozilima preko 3,5 t sa kotaima stavljaju se klinovi pod kotae. Za prijevoz automobila (kao proizvoda) grade se i specijalizirani brodovi, tzv. CAR CARRIER-i (Slika 6.1.), koji u sebe mogu ukrcati i prevesti i preko 6.500 automobila. Takoer, za prijevoz automobila, kamiona i ostalih strojeva, plove i tzv. RO-RO brodovi (prema eng. Roll-On/Roll-Off), kod kojih se za ukrcaj takvih tereta podie itav pramac broda, ili imaju rampu na krmi. Automobili i slini tereti na kotaima se privruju posebnom opremom za privrivanje automobila (najee specijalnim trakama), a

15

sam brod ima unaprijed odreene sheme privrivanja, kao i mjesta na palubama za tu svrhu. Automobili se privruju najee kako je prikazano na Slici 6.2.

Slika 6.1. Brod za prijevoz automobila, Car Carrier

Slika 6.2. Primjer privrivanja automobila 3. Kod tekih tereta vaan je i poloaj teita tog tereta, pored ukupne teine i dimenzija, te da li na sebi ima vlastita mjesta za podizanje i privrivanje. Treba voditi rauna da pomicanje ovakvog tereta moe ugroziti brod i posadu. esto se za takve terete radi proraun optereenja brodske kontrukcije i privruju se u skladu sa prilogom 13 CSS Kodeksa. Ako teki teret nema vlastitu kolijevku ili podlogu, podlae se drvom, a oprema za privrivanje mora izdrati naprezajue sile i sprijeiti klizanje i podizanje i pri uvjetima jakog nevremena (Slika 6.3.).

Slika 6.3. Primjer privrivanja tekih tereta Teki metalni predmeti su npr.: ipke, cijevi, limovi, razni profili, itd. Takvi se metalni predmeti moraju slagati ravno i zbijeno, od boka do boka, sa to manje slobodnog prostora u koji se umeu drveni potpornji. Slau se uzduno, vodei rauna o optereenju brodske konstrukcije. Drveni potpornji moraju biti u razmacima ne veim od 1 m. 4. Prenosivi tankkontejneri slau se slino kao standardni kontejneri. Prenosivi tankovi moraju imati kolijevku ili potpornje (Slika 6.4.).

16

Slika 6.4. Nain privrivanja prenosivih tank-kontejnera

Treba voditi rauna o teini, dimenzijama i sadraju prenosivog tanka. Ako su u njima opasne tvari, mora udovoljavati IMDG Kodeksu (eng. International Maritime Dangerous Goods Code ). Mjesta za privrivanje moraju izdrati uzdune, poprene i vertikalne sile. Kut priveza protiv klizanja je maksimalno 25, a protiv podizanja izmeu 45 i 60. Ako takav teret nema svoju kolijevku, podlae se drvom. Prenosive posude su kapaciteta do 1.000 litara. Tu spadaju i cilindri do 150 litara. Slue za prijevoz tekuina i ukapljenog plina. Slau se uzduno i podlau drvom. Ako je u njima plin, onda se moraju slagati u uspravnom stanju i u skupini ili uokvireni, a mogu biti u kutijama privrenim za palubu i meusobno.

5. Smotani koluti elinog lima (eng. Coils) pojedinano su teki 10 t i vie. Slau se od boka do boka skladita u uzdunom smjeru i od dna skladita na gore, uz podlaganje drvom popreno. Gornji red koluta se slae izmeu koluta donjeg reda, a u prazan prostor do stijenke skladita postavlja se drvo za podupiranje i zbijanje, a donji red se podupire i drvenim klinovima (Slika 6.5.). Ako su koluti sloeni preko cijele povrine skladita, te dobro sloeni i zbijeni, onda se samo gornja tri reda privruju elinom uadi koja se zatee. Zategnutost eline uadi se kontrolira tijekom putovanja i dodatno zatee ako je potrebno.

Slika 6.5. Nain slaganja i privrivanja kolutova elinog lima

17

6. Jedinini tereti su palete, sanduci, paketi i sl. Mogu biti smjeteni u zatitnom vanjskom pakiranju ili privreni zajedno omom na zasebnoj tovarnoj podlozi. Jedinini se teret slae tako da se moe privrstiti. Ne smije biti prazan prostor izmeu tereta i bokova skladita. U slaganju se nastoji da se takav teret slae u pravokutnom obliku i da to vie ispuni prostor skladita. Zbog toga se skladite moe preoblikovati raznim konstrukcijama dovoljne vrstoe da jedinini teret poprimi to homogeniji oblik (Slika 6.6.).

Slika 6.6. Preoblikovanje skladita za slaganje jedininog tereta Ako vrstoa i oblik jedininog tereta to dozvoljava, mogu se slagati jedan na drugi u visinu. U slaganju jedininog tereta treba voditi rauna o broju komada ili koleta, dimenzijama, teini i nainu privrivanja (remenje, elik-ela, ome, uad i sl.).

7. BRODSKI UREAJI I OPREMA ZA UKRCAJ I ISKRCAJ TERETA

Tereti se ukrcavaju i iskrcavaju na brod na dva naina: 1) pomou brodskih teretnih ureaja 2) pomou lukih teretnih ureaja

Za brodara ili unajmitelja uvijek je jeftinije ako brod ima i koristi vlastiti teretni ureaj. Najei brodski teretni ureaji su: DIZALICA (eng. Crane) i SAMARICA (eng. Derrick).

18

Slika 7.1. Sastavni djelovi brodske samarice Osnovni sastavni dijelovi samarice (Slika 7.1.) su: jarbol, deblo samarice, klobunica, podiga, vitlo klobunice, vitlo podigaa, oslonac debla samarice, brk, koloturi i kuka . Jasno je da je razliit nagib debla samarice vrlo vaan i odreuje teinu koju samarica moe podignuti. to je manji kut nagiba debla samarice prema horizontali, to je manja teina koju samarica moe podignuti. Takoer, vano je da li je podiga usporedan sa deblom samarice ili ne, jer i to odreuje koliku teinu moe samarica podignuti. Samarice se koriste uglavnom na brodovima za generalni teret i frigo brodovima (Slika 7.2.), gdje je potrebna brza manipulacija, dok su dizalice na razliitim tipovima brodova, brodovima za rasuti teret ( Slika 7.3.), nekim kontejnerskim brodovima, brodovima za teke terete i sl.

19

Slika 7.2. Brod sa samaricama

Slika 7.3. Brod sa dizalicama Prilikom izgradnje broda na kojem su predvieni teretni ureaji, brodogradilite mora dostaviti nacionalnom registru brodova (kod nas je to HRVATSKI REGISTAR BRODOVA) potpunu tehniku dokumentaciju teretnih ureaja koji se ugrauju na brod, a Registar brodova nadzire i ispituje teretni ureaj i izdaje SVJEDODBU TERETNOG UREAJA, koja ulazi u REGISTAR TERETNOG UREAJA (eng. Cargo Gear Register) i oni su sastavni dio brodskih isprava, koje se strogo kontroliraju od nadlenih organa i lukih vlasti. Teretni ureaji i oprema moraju se periodino pregledavati i ispitivati, da bi se produila valjanost svjedodbe. To je vrlo vano zbog sigurnosti

20

posade i lukih radnika, koji mogu i odbiti rad sa teretnim ureajem, ako nema valjanu svjedodbu. Pregledi teretnog ureaja i opreme mogu biti REDOVNI (godinji) i POSEBNI (npr. svake 4 godine). Prilikom koritenja brodskog teretnog ureaja, najvaniji podatak je DOPUTENO RADNO OPTEREENJE (eng. Safe Working Load) ili SWL, kojim se teretni ureaj moe opteretiti pri radu. SWL mora biti jasno i uoljivo oznaen na teretnom ureaju i izraen je u kilo - Newtnima, kN. Osim SWL, postoji i POKUSNO OPTEREENJE koje je uvijek vee od SWL za odreeni postotak. Neki dijelovi i oprema teretnog ureaja (elina uad, koloturi, kuke, spojnice, vitla, upletke i sl.) imaju i PREKIDNO OPTEREENJE, kojim se utvruje granica loma ili pucanja. Takoer, za navedenu se opremu prije ugradnje radi POKUSNO STATIKO OPTEREENJE. Kod brodova sa vlastitim teretnim ureajem, danas prevladavaju dizalice, jer su jednostavnije za rad od samarica, iako su samarice bre za manipulaciju, a po svojoj konstrukciji mogu podignuti tei teret od sline dizalice. Zbog toga su se snanije samarice, tzv. igle zadrale na brodovima koji prevoze tee i glomaznije terete (Slika 7.4.).

Slika 7.4. Samarice za teke terete, tzv. igle

21

Postoje i drugi brodski teretni ureaji. Tako neki brodovi za prijevoz rude ili slinog rasutog tereta, na sebi imaju ugraene pokretne beskonane trake ili tzv. CONVEYER-e (Slika 7.5.). Osim toga postoje i drugi ureaji za ukrcaj/iskrcaj tereta, kao npr. grabilice ( Slika 7.6.) ili usisne pumpe za ukrcaj ili iskrcaj sipkog tereta, itd.

Slika 7.5. Brod sa pokretnom trakom, Conveyer-om

Slika 7.6. Grabilice za ukrcaj i iskrcaj raznog brodskog tereta

8. STABILITET U ODNOSU NA RASPORED TERETA NA BRODU

22

8.1. POPRENI STABILITET I RASPORED TERETA Mjerilo poprenog stabiliteta je poetna metacentarska visina GM, koja ovisi o poloaju teita sistema broda G po visini, mjereno od osnovice ili kobilice K, tj. KG. Poloaj teita sistema broda G ovisi o rasporedu tereta po visini. to je ono nie, metacentarska visina GM je vea, a time je vei i stabilitet broda. Zbog toga se u praksi tei tereti krcaju to nie u skladitu ili na palubi. Meutim, ni preveliki stabilitet nije poeljan, jer se tada brod brzo i naglo ljulja. Pravilni raspored tereta po visini rezultira povoljnom metacentarskom visinom i dobrim stabilitetom. Poloaj teita sistema broda regulira se balastnim tankovima dvodna i visokim tankovima, a ako je to sluaj, onda se ti se tankovi najee pune prije ukrcaja tereta.

8.2. UZDUNI STABILITET I RASPORED TERETA Uzduna poetna metacentarska visina GML ima relativno veliku vrijednost i nije dobar pokazatelj uzdunog stabiliteta, pa se u praksi koristi trim broda t, kao razlika gaza na krmi Tk i gaza na pramcu Tp. Zbog toga to se brodovi bolje ponaaju i manevriraju ako imaju mali krmeni trim, uzdunim rasporedom tereta nastoji se to i postii po zavretku ukrcaja. U tu svrhu se mogu korisiti pramani balastni tank ( eng. Forepeak) i krmeni balastni tank ( eng. Afterpeak), jer zbog svog poloaja imaju znaajni moment trima. Teina tereta u odnosu na uzdunicu broda uzrokuje odreeni UZDUNI MOMENT ili MOMENT TRIMA, koji uzrokuje uzduna nagibanja broda. Da bi se ukrcajem tereta u uzdunom smjeru dobio eljeni trim broda, koriste se TABLICE PROMJENE TRIMA i JEDININI MOMENT TRIMA.

8.3. VRSTOA BRODSKE KONSTRUKCIJE I RASPORED TERETA 23

Prema zakonu plovnosti, brod pluta jer je sila njegovih teina jednaka sili uzgona, ili: Takoer, stabilitet broda ovisi, osim teina, i o obliku podvodnog dijela broda. Zbog asimetrinosti presjeka broda u uzdunom smislu, sila uzgona nije jednaka u svim presjecima brodskog trupa, pa nastaju i razliiti momenti u odnosu na uzdunicu broda. Ta razlika momenata po uzdunici broda jo vie dolazi do izraaja kada brod plovi po valovima i uzburkanom moru. Sila uzgona najvea je po sredini broda, tj. oko glavnog rebra, gdje je brod najiri, a izrazito manja na pramcu i krmi broda. Kod loeg rasporeda tereta po uzdunici broda, nastali momenti jo vie napreu brodsku konstrukciju i deformiraju je (Slika 8.1.).

Slika 8.1. Teine i uzgon na razliitim presjecima brodskog trupa, sluaj: Hogging Ako je previe teina na pramcu i krmi broda (gdje je i manja sila uzgona), u odnosu na sredinu broda, dolazi do savijanja brodskog trupa pramcem i krmom prema dolje, tj, stanja koje se naziva HOGGING. I obratno, ako je previe teina u sredini broda, pramac i krma se savijaju prema gore, a sredina prema dolje, pa nastaje stanje koje se naziva SAGGING.

24

Zbog toga terete u uzdunom smislu treba slagati tako da su spomenute deformacije to manje, a i pri samoj izgradnji broda vodi se rauna o vrstoi brodskog trupa. Neki brodovi (osobito vrlo veliki tankeri) imaju i ugraene TENZOMETRE, instrument koji mjeri istezanje brodske konstrukcije. Pored svih konstrukcionih rjeenja i ojaavanja brodskog trupa, u komercionalnoj eksploataciji broda, ipak se javljaju nepoeljna uzduna optereenja brodske konstrukcije. U praksi postoje i neka pravila kojih se treba drati kako bi ukrcani teret to manje optereivao konstrukciju broda. U KAPACITETNOM PLANU BRODA moemo oitati kapacitet svakog pojedinog skladita CS (u m3) i ukupni kapacitet broda C (ukupni raspoloivi prostor za teret u m3). Kapacitet se izraava ili kao kapacitet za BALE, a odnosi se na kapacitet za OPI ili GENERALNI TERET i kapacitet za ITO, kao kapacitet za RASUTI TERET. Teinu tereta u skladitu Ps odreujemo prema izrazu:

gdje je NK korisna nosivost komercijalnog tereta.

PRIMJER: Brod treba ukrcati 11.420 t penice. Kapacitet za ito mu je C = 18.806 m3. Koliko penice se moe ukrcati u skladite br.1, iji je kapacitet za ito Cs = 1.709 m3? PS = C S NK 11.420 = 1.709 = 1.709 0,61 = 1.042,50t C 18.806

Dakle, u skladite br. 1 moemo ukrcati 1.042,50 t penice. Teinu tereta pojedinog skladita moemo odrediti i pomou FAKTORA KAPACITETA ili fc, a kojeg dobijemo ako se kapacitet

25

pojedinog

skladita

ili

teretnog

odsjeka

Cs,

podijeli

sa

ukupnim

kapacitetom broda C:

pa je teina tereta p za odreeno skladite:

PRIMJER: Brod krca 9.020 t (NK) cementa u vreama. Kapacitet za bale skladita br. 1 (CS) je 2.728 m3, a ukupni kapacitet za bale broda ( C) je 16.994 m3. Koliki je faktor kapaciteta skladita br. 1 ( fC) i koliko cementa (p) se moe ukrcati u to skladite? CS 2.728 = = 0,161 C 16.994
f C = 9.020 0,161 = 1.448t

fC =
p = NK

Istim postupkom emo dobiti i raspored teina tereta za itav brod po ostalim skladitima. Da bi se teret to pravilnije i ekonominije rasporedio pa skladitima broda, ali vodilo i rauna o optereenju brodske konstrukcije, potrebno je poznavati i FAKTOR SLAGANJA svakog tereta. Faktor slaganja tereta, f (eng. Stowage Factor, SF) je broj koji pokazuje koliko prostora, tj. kapaciteta (u m3) zauzima 1 tona dobro sloenog tereta S obzirom da se u brodska skladita teret nikada ne moe sloiti savreno i bez izgubljenog prostora, to znai da za svaki teret postoji i neki IZGUBLJENI PROSTOR (eng. Broken Stowage, BS), koji nastaje zbog nepravilnih oblika brodskih skladita, raznih konstrukcionih elemenata, tj.

26

prepreka, ali i zbog specifinosti samog tereta (npr. ambalaa, oprema za privrivanje i sl.). Za pomorski prijevoz postoje posebne tablice sa raznim teretima i njihovim uobiajenim i opeprihvaenim faktorima slaganja.

PRIMJER: Brod treba ukrcati 1.200 t uvreanog cementa u skladite br. 2. Faktor slaganja uvreanog cementa je f = 0,71 m3. Kapacitet za bale skladita br. 2 je CS = 2.849 m3. Koliko e prostora Ct u tom skladitu zauzeti uvreani cement, a koliko e prostora ostati slobodno za drugi teret?
Ct = p f = 1.200 0,71 = 852m 3

za cement slobodan prostor

2.849 m3 852 m3 = 1.997 m3

8.4. POSTAVLJANJE BRODA NA ELJENI GAZ

Brodovi u komercijalnoj eksploataciji najee plove sa manjim krmenim trimom, zbog boljeg manevriranja. Zbog toga se u praksi nastoji pri zavretku iskrcaja postii takav trim. U tu svrhu nam slui DIJAGRAM ili TABLICE PROMJENE TRIMA. One daju promjenu gazova na pramcu TP i krmi TK za ukrcaj 100 t tereta na bilo kojem mjestu u uzdunom smislu, mjereno najee od krmene osnovice ili glavnog rebra, a pomou jedininog momenta trima i izraza:

p
i izraza:

tMX d

gdje su:

p = teina tereta u t
d = duljina premjetaja tereta u m MX = MTC= jedinini moment trima za neki srednji gaz u mt, iz dijagramnog lista broda T = eljena promjena trima u cm T100 = promjena trima za 100 t u cm, iz dijagramnog lista za neku d, tj. poloaj u skladitu

27

1. PRIMJER: Brod pri kraju ukrcaja ima: Tp = 9 m 40 cm i TK = 9 m 45 cm, tk = 5 cm. Zapovjednik eli krmeni trim tk = 30 cm. Koliko tereta treba jo ukrcati u skladite br. 6 da bi se dobio eljeni trim i koliki e tada biti gazovi, ako se iz tablice trima oita da za skladite br. 6 za 100 t tereta, krma uroni za 8,84 cm, a pramac ispliva za 3,49 cm?
T = 30cm 5cm = 25cm
T100 = 8,84cm + 3,49cm = 12,33cm

p=

100T 100 25 = = 202,76 t 203t T100 12,33

TK = 8,84 2,03 = 17,95cm + 9m 45cm 9m63cm Tp = 3,49 2,03 = 7,08cm + 9m 40cm 9m33cm

2. PRIMJER: Brod krca penicu do deplasmana 33.700 t, kada je srednji gaz Ts=10,04 m. Pri kraju ukrcaja ostalo je jo 500 t penice za ukrcaj, a gazovi su u tom trenutku na pramcu Tp=9,80 m i na krmi Tk=10 m, a trenutni trim je krmeni tk=0,20 m. Zapovjednik eli brod na ravnoj kobilici kad ukrcaj zavri, tj. trim t=0. Kako rasporediti po skladitima preostalih 500 t penice? Iz dijagrama promjene trima vidimo da je skladite br. 2 udaljeno od krmene okomice 130 m, a jedinini moment trima (za 100 t tereta) za to skladite poveava gaz na pramcu za 7,80 cm i smanjuje gaz na krmi za 2,30 cm. Jedinini moment trima iz dijagramnog lista za srednji gaz od Ts = 10,04 m je Mx = 43.750 mt. Za svih 500 t penice ukrcanih u skladite br. 2, promjena gazova bi bila: 28

7,80 cm x 5 = 39 cm na pramcu -2,30 cm x 5 = -11,50 cm na krmi, pa bi gazovi tada bili: TP = 9 m 80 cm + 11,50 cm _________________ TP = 10 m 19 cm cm a trim bi bio:
t = TP TK 0m30cm

TK = 10 m 00,00 cm ___________________ TK = 9 m 88,5

39 cm

(pramani trim!)

Da bi trim bio 0, iz skladita br. 2 treba premjestiti neku teine tereta penice prema krmi, npr. u skladite br. 5 (udaljenost od krmene osnovice d=65 m). Ta teina je:
p= t M X 0,3 43.750 = = 202t d 65

Dakle, 500 t penice bit e rasporeeno ovako: skladite br. 2.....298 t skladite br. 5.....202 t (500t 202t = 298t) a gazovi e tada biti: a t = 0 tj. ravna kobilica

TP = 10 m 04 cm = TK = TS

8.5. PRORAUN ZAKRIVLJENOSTI BRODA

Pored sve panje koja se posveuje pravilnom rasporedu teina i tereta u uzdunom smislu, kod nekih brodova i vrsta tereta (naroito kod tankera i brodova za prijevoz rudae), dogaa se da pramac ili krma ili sredina broda budu jae optereeni. To za posljedicu ima da proraunski srednji gaz TS, koji odgovara nekom deplasmanu D, i ije je poznavanje vrlo vano, treba ispraviti za vrijednost spomenutih pojava HOGGING-a ili SAGGING-a. To se radi oitavanjem gazova i sa lijeve i desne strane broda, na pramcu, sredini i krmi i odreivanjem njihove aritmetike sredine na slijedei nain:

1 ) PRAMANI GAZ LIJEVO 29

PRAMANI GAZ DESNO SREDNJI PRAMANI GAZ 2 ) KRMENI GAZ LIJEVO KRMENI GAZ DESNO SREDNJI KRMENI GAZ

3 ) GAZ U SREDINI LIJEVO GAZ U SREDINI DESNO SREDNJI GAZ SREDINE

4 ) SREDNJI PRAMANI GAZ SREDNJI KRMENI GAZ SREDNJAK PRAMCA I KRME

5 ) SREDNJAK PRAMCA I KRME SREDNJI GAZ SREDINE SREDNJAK SVIH SREDNJIH GAZOVA

6 ) SREDNJAK SVIH SREDNJIH GAZOVA - SREDNJI GAZ SREDINE SAGGING ILI HOGGING PRORAUNSKI SREDNJI GAZ + HOGGING PRORAUNSKI SREDNJI GAZ SAGGING > > HOGGING SAGGING

7 )

= > = > ISPRAVLJENI TS ISPRAVLJENI TS

8.6. KRCANJE U SLANOJ, SLATKOJ I SLANKASTOJ VODI

Teina broda ili deplasman D je:

30

gdje je specifina gustoa vode, a V volumen podvodnog dijela broda. Srednja specifina gustoa mora je priblino 1,026 kg/m3, a slankaste ili mijeane i slatke vode do 1,000 kg/m3. Za neku drugu ' i D' bit e:

. U komercijalnoj ekspoloataciji, brod esto plovi, ukrcava ili iskrcava teret u lukama sa razliitom specifinom gustoom vode i o tome treba voditi rauna. Naime, kada brod krca u lukama sa slatkom ili mijeanom, slankastom vodom, tada moe ukrcati i neto vie tereta i uroniti ispod doputene oznake nadvoa, jer kada prijee u guu morsku vodu, izronit e za odreenu vrijednost. S obzirom da za morsku vodu vrijedi:

dobivamo:

Razlika deplasmana D i D' je ustvari razlika u teini tereta koji brod moe ukrcati ili:

Teina tereta koja uzrokuje promjenu srednjeg gaza T za 1 cm zove se: TONA PO CENTIMETRU ZAGAAJA u t/cm, pa moemo D' prikazati za promjenu gaza za 1 cm i

pa dobivamo da je:

ZA MIJEANU VODU

31

Gornji izraz moemo pojednostavniti za slatku vodu sa ' = 1,000 i dobivamo:

ZA SLATKU VODU

PRIMJER: Brod krca u luci gdje je specifina gustoa vode = 1,005. Deplasman mu je 16.500 t, a TPC je 55 t. Za koliko se smije prekoraiti doputeni gaz, tj. oznaku nadvoa, s obzirom da e po ukrcaju isploviti na otvoreno more i iskrcati teret u luci sa morskom vodom?
T = D(1,026 ') 16.500 (1,026 1,005) = = 6cm 't / cm 1,005 55

Mijeana voda varira u raznim lukama, a zbog plima i oseka moe biti razliita ak u istoj luci tijekom dana. Instrument za mjerenje saliniteta nazivamo SALINOMJER (eng. Hydrometer). Postoje i tablice koje olakavaju proraun gaza u mijeanoj vodi. Korekciju gaza za slatku ili mijeanu vodu, odnosno doputeno prekoraenje, nazivamo FRESH WATER ALLOWANCE ili F. W. ALL..

9. KONTEJNERSKI TERET - INTEGRALNI PRIJEVOZ Kontejner ili spremnik (eng. Container), najsuvremeniji i najei je oblik tzv. INTEGRALNOG PRIJEVOZA. Integralni prijevoz ima za cilj da pakiranje i slaganje tereta bude takvo da se to bre i bez potekoa moe vriti razliitim prijevoznim sredstvima, morem, kopnom i zrakom, i da se manipulacija teretom vri brzo, jednostavno i standardizirano. Kontejneri su najee metalni i u praksi su se ustalila dva tipa kontejnera s obzirom na njihove dimenzije:

32

1) 20 STOPNI: T netto 2) 40 STOPNI: netto (Slika 9.1.)

8 x 8 x 20 stopa (2,4 x 2,4 x 6,1m) 8 x 8 x 40 stopa (2,4 x 2,4 x 12m)

22 T = 2,3 28 T = 3,7 T

Slika 9.1. Standardni 40 stopni ISO kontejner Prednosti kontejnerskog prijevoza dovele su do gradnje usko

specijaliziranih POTPUNO ELIJSKIH KONTEJNERSKIH BRODOVA (eng. Fully Cellular Container Ships), bez vlastitih teretnih ureaja ( Slika 9.2.), koji se ukrcavaju i iskrcavaju sa vie velikih lukih kontejnerskih dizalica, pa su te trgovake operacije kod takvih brodova vrlo brze.

Slika 9.2 Potpuno elijski kontejnerski brod Takvi brodovi imaju gotovo pravokutna skladita koja su podijeljena vodilicama koje olakavaju ukrcaj i iskrcaj kontejnera (Slika 9.3.).

33

Slika 9.3. Skladite sa vodilicama potpuno elijskog kontejnerskog broda Kapacitet kontejnerskih brodova odreuje se prema broju 20 stopnih kontejenera koje brod moe ukrcati, iako naravno, krca i 40 stopne kontejnere, pa se kapacitet odreuje brojem TEUa (eng. Twenty Foot Equivalent Unit). 40 stopni kontejner je, prema tome, 2 TEU a. Danas se grade brodovi koji mogu primiti i preko 14.000 TEUa. Postoje manji kontejnerski brodovi, tzv. napajai (eng. Feeders) od 200 TEU-a na vie, koji u glavnim kontejnerskim lukama dovode i odvode kontejenere za velike kontejnerske brodove, kako bi se ubrzala manipulacija kontejnera do krajnjeg primaoca tereta. S obzirom na sve vee uee kontejenra u brodskom prijevozu, grade se i usko specijalizirane luke ili dijelovi luka, tzv. KONTEJNERSKI TERMINALI (Slika 9.4.).

34

Slika 9.4. Suvremeni kontejnerski terminal Standardni zatvoreni kontejneri moraju imati okove za dizanje i privrivanje u svih 8 uglova kontejenera, kao i posebne utore na dnu, za rad sa viliarima. Svaki standardni ISO kontejenr ima svoju svjedodbu ili CERTIFIKAT i oznake na sebi sa podacima o: vlasniku, serijski broj, vanjske dimenzije i tip, teinu praznog kontejenera i ukupnu dozvoljenu teinu. Standardni kontejenr ima vrsta nepropusna vrata na prednjoj stijenci, kao i pretinac za dokumente.

9.1. SLAGANJE, RASPORED I PRIVRIVANJE KONTEJNERA Slaganje ili pozicioniranje kontejnera jest odreivanje pozicije na brodu na koji se stavlja kontejner. Prije samog ukrcaja treba se napraviti PLAN SMJEATAJA KONTEJNERA (eng. Container Stowage Plan). U takvom se planu (Slika 9.5.) raznim oznakama, bojama i sl. planira ukrcaj kontejnera prema vrsti kontejnera, lukama ukrcaja i iskrcaja, Bay-evima i sl.

Slika 9.5. Dio plana smjetaja kontejnera

35

Pri tome treba u obzir uzeti slijedee:

1) 2) 3) 4) koliina i vrsta kontejenera (i mogui opasan teret u njima) rotaciju putovanja ili redoslijed luka odredita trim i gaz broda stabilitet broda i optereenje brodske konstrukcije.

Prostori za smjetaj kontejenera podijeljeni su na manje cjeline, tzv. BAYeve. To je prostor koji zauzme jedan 40 stopni ili dva 20 stopna kontejnera i izrauje se tzv. BAY LIST-a sa oznaenim lukama ukrcaja/iskrcaja. Kontejeneri se openito slau po duini u odnosu na uzdunicu broda. Da bi se izbjegle greke u slaganju kontejnera, osim pogreaka slijedeem:
1) 2) 3) 4) 5) 40 stopni zatvoreni kontejneri slau se sa vratima okrenutim prema krmi 20 stopni zatvoreni kontejneri slau se sa vratima okrenutim jedan prema drugom ( eng. Door To Door), ili vratima prema krmi na odreenom prostoru, BAY u frigo kontejneri se krcaju na palubu tako da su im kompresori i prikljuni kabeli okrenuti prema krmi kontejeneri sa otovrenim krovom (eng. Open Top Container) ne smiju se krcati na bonim pozicijama broda puni tank kontejneri slau se sa termometrom i ljestvama okrenutim prema krmi. elik-ela ne smiju dodirivati cilindar pri podizanju ili sputanju i zbog toga se mogu manipulirati samo pomou tzv. TOP SPREADERa (Slika 9.6.)

prema

luci

ukrcaja/iskrcaja,

treba

jo

voditi

rauna

Slika 9.6. Jedan od tipova Top Spreader-a 6) 7) 8) kontejenri-platforme sa vangabaritnim teretom, krcaju se na najvie toke na palubi kontejnere sa ivom stokom treba slagati na palubi i na to manjoj visini kontejnere sa opasnim IMO teretom treba slagati na palubi

Openito, kontejneri se slau principom vee koliine. Ako je npr. vie 20 stopnih kontejenra, najprije se oni slau, od dna skladita prema gore, vodei rauna o sekcijama koje se odabiru prema odredinim lukama. Da bi se skratilo vrijeme manipulacije i bolje iskorisitile kontejnerske dizalice, kontejnere za neku odredinu luku treba slagati najmanje u 2 BAYa. 36

Kontejenere na otvorenoj palubi treba povezati u blokove i uvrstiti i osigurati u uzdunom, poprenom i vertikalnom smjeru. Za slaganje i privrivanje kontejenera korisit se i dodatna oprema razliitih izvedbi i namjena (Slika 9.7.).

Slika 9.7. Oprema za slaganje i privrivanje kontejnera To su podloge ili konusi, tzv. stopice (eng. Bottom Base Lock) za razliite pozicije u odnosu na naslagane kontejnere (bazne, kutne, spojne i sl.), sa ili bez zakretnog zatvaraa (eng. Twistlock). Zatim, kompenzacijski mostovi (eng. Bridge Lock), a privruju se pomou elikela, lanaca i najee motki (eng. Lashing Rod) na specijaliziranim i veim kontejnerskim brodovima. Kontejneri se slau i privruju prema raznim sistemima i kombinacijama sistema, kao npr. krini ili dijagonalni, vertikalni, kombinirani (Slike 9.8., 9.9. i 9.10.) i sl.

37

Slika 9.8. Krini i vertikalni sistem privrivanja kontejnera

Slika 9.9. Razni sistemi privrivanja kontejnera

Slika 9.10. Privrivanje kontejnera elik-elom

38

Radi breg manipuliranja i privrivanja, kontejnerski brodovi sa velikim brojem TEUa, imaju unaprijed odreene sheme privrivanja (eng. Lashing Schemes).

9.2. KONTEJNERI SA OPASNIM TERETOM Prema IMO Kodeksu, opasne tvari se razvrstavaju po klasama, a za praktinu potrebu u odnosu na kontejnerski prijevoz, moemo ih podijeliti u dvije skupine: 1) klasini opasni tereti koji ne zahtijevaju posebnu manipulaciju, dobro su pakirani i u dobrom stanju 2) opasni tereti koji zahtijevaju posebnu panju i direktnu manipulaciju, te stalnu i strogu kontrolu u svim fazama prijevoza. To su npr. eksplozivi i radioaktivni materijal . Kontejneri sa opasnim teretom moraju biti propisno oznaeni odgovarajuom naljepnicom sa sve 4 vanjske strane, koja upozorava na vrstu i svojstva opasnog tereta (vidi Sliku 13.1.), i na temperaturu plamita prema IMDG Kodeksu. Kod slaganja kontejnera sa opasnim teretom, potrebno se to vie drati slijedeih preporuka:
1) 2) 3) 4) 5) 6) kontejenere sa opasnim teretom slagati na otvorenoj palubi zatiti kontejnere od izravne izloenosti suncu tank-kontejnere sa plinom iskljuivo krcati na palubu izbjegavati krcati kontejnere sa opasnim teretom na bokovima palube ne krcati kontejenere sa opasnim teretom u krajnja skladita na pramcu i krmi ne krcati kontejnere sa opasnim teretom pod palubom, u isto odjeljenje sa kontejnerima koji se hlade ili griju.

9.3. KONTEJNERI SA VLASTITIM RASHLADNIM UREAJEM Razlikujemo dva osnovna tipa kontejnera za lako kvarljivu robu:
1) 2) izolacijski ili izotermiki kontejner (eng. Insulated Box) rashladni ili frigo kontejner (eng. Refrigerated Container)

39

Izolcijski izotermiki kontejner je prikljuen na centralno postrojenje broda koje proizvodi hladan zrak koji cjevovodima cirkulira do izotermikih kontejnera (eng.Porthole Container). Rashladni frigo kontejner ima vlastiti sustav hlaenja (Slika 9.11.).

Slika 9.11. Rashladni ili frigo kontejner sa vlastitim sustavom hlaenja Prikljuuje se na brodsku pogonsku mreu, pa se trebaju slagati tako da je brodska naponska mrea dostupna, kompresor okrenut prema krmi i najee u prvi red na palubi. Ukljuivanje i namjeatanje temperature frigo kontejnera vri brodski elektriar, a kontejneri se mogu spojiti i na tzv. CONTAINER MONITORING SYSTEM, te se neprekidno nadzire rad i temperatura frigo kontejnera sa zapovjednikog mosta.

9.4. STABILITET KONTEJNERSKOG BRODA I OPTEREENJE BRODSKE KONSTRUKCIJE Kontejnerski brodovi moraju zadovoljiti kriterije za stabilitet utvrene IMO Rezolucijom A. 206 ( VII ). Krivulja poluga statikog stabiliteta GZ i povrina ispod krivulje (Slika 9.12.) moraju zadovoljiti slijedee kriterije:
1) 2) povrina ispod krivulje poluge do kuta od 30 ne smije biti manja od 0,055 radijan- metara povrina ispod krivulje poluge do kuta X ne smije biti manja od 0,09 radijan- metara (X=40 ili kut naplavljivanja ukoliko je manji od X)

40

3) 4) 5) 6)

povrina ispod krivulje poluge izmeu kuta 30 i kuta X ne smije biti manja od 0,03 radijan- metara maksimalna vrijednost poluge statikog stabiliteta mora biti najmanje 0,20 m kod kuta nagiba od 30 ispravljena metametarska visina ne smije biti manja od 0,20 m opseg stabiliteta ne smije biti manji od 60

Slika 9.12. Krivulja poluga statikog stabiliteta kontejnerskog broda Optereenje brodske kontrukcije moe biti statiko, dok je brod u luci i dinamiko, kad brod plovi na valovima. Zbog nejednakog rasporeda sile teine i sile uzgona po duini broda, u pojedinim presjecima brodskog trupa nastaje ili viak teina ili viak uzgona, a time nastaju poprene sile i momenti savijanja. Zbog razliitih nagiba, u raznim presjecima broda, dolazi do razlike horizontalnih i vertikalnih komponenti tlaka na brodsku oplatu, koje uzrokuju TORZIJSKE MOMENTE. Slaganje kontejnera mora biti u granicama izmeu dozvoljenog neprekidnog optereenja i maksimalnog vrnog optereenja . Teine kontejnera ne smiju izazvati trajne deformacije ili lomove i pucanja nosivih povrina.

10.

KRCANJE I SLAGANJE ITARICA

itarice (penica, kukuruz, ria, soja i sl.) spadaju u sipki teret koji se najee krca u rasutom stanju. Sipki tereti su oni tereti kojima je KUT 41

PRIRODNOG PRIKLONA 35 ili manje (eng. Angle Of Repose). To je kut izmeu horizontalne ravnine i izvodnice konusa, kojeg dobijemo slobodnim sipanjem rasutog tereta na tu horizontalnu ravninu (Slika 10.1.).

Slika 10.1. Kut prirodnog priklona za sipke terete, Angle Of Repose Zbog svoje sipkosti, ali i zbog VEZANE VLAGE (koja je sastavni dio tereta) i SLOBODNE VLAGE (koja se nalazi izmeu estica tereta), itarice mogu poprimiti svojstva tekueg tereta, odnosno prouzroiti efekat SLOBODNIH POVRINA, pa je SOLAS konvencija u glavi VI donjela posebne odredbe za stabilitet broda pri prijevozu itarica. Kao prvi uvjet Konvencija zahtjeva da kut nagiba broda ( eng. Angle Of Heel), zbog pomicanja ita ne smije biti vei od 12. Konvencija trai da brod mora posjedovati Svjedodbu o sposobnosti broda za prijevoz sipkog tereta. Meutim, Konvencija doputa prijevoz itarica i brodovima koji ne posjeduju takvu svjedodbu, uz uvjet da se u skladitima postave privremene uzdune pregrade, koje smanjuju uinak slobodnih povrina. U tom sluaju pregrade se moraju protezati po itavoj duljini skladinog prostora. Ako je skladite djelomino napunjeno itaricom, pregrada mora biti najmanje 0,6 m iznad povrine rasute itarice. Ako je skladite puno, pregrada se mora protezati od donje strane palube ili poklopca grotla prema dolje do udaljenosti najmanje 1/8 najvee irine tog prostora ili do 2,4 m, prema tome to je vee. Prilikom ukrcaja, itarice se moraju stalno dobro poravnavati ( eng. Trimming), kako bi to vie ispunile prostor, s obzirom da se zbog vibracija 42

itarice tijekom plovidbe slegnu, mogu se postaviti tzv. napajai (eng. Feeders) na vrhu skladinog prostora (Slika 10.2.).

Slika 10.2. Napaja za itarice, Feeder Oni omoguavaju daljnje pritjecanje itarice i popunjavanje

novostvorenog slobodnog prostora. Za brod koji prevozi sipke itarice u rasutom stanju, rade se posebni prorauni stabiliteta ili GRAIN STABILITY CALCULATION , iji rezultati moraju biti u skladu sa zahtjevima Konvencije. Osim uvjeta za maksimalnih 12 nagiba zbog pomicanja itarica, Konvencija odreuje jo i slijedee: 1. Metacentarska visina GM nakon ispravka za utjecaj slobodnih povrina mora biti najmanje 0,3 m 2. Povrina ispod krivulje poluge statikog stabiliteta GZ (eng. Righting Arm Curve) i krivulje nagiba broda zbog pomicanja itarica (tj. rezerva dinamikog stabiliteta, iscrtkana povrina), a kod nagiba od 40 mora biti najmanje 0,075 metar-radijana (Slika 10.3.).

43

Slika 10.3. Krivulja poluge statikog stabiliteta i kuta nagiba zbog pomaka itarica 11. KRCANJE I SLAGANJE DRVA Drvo se u bilo kojem obliku (drvena graa, trupci i balvani) moe prevoziti svim teretnim brodovima, iako se grade specijalizirani brodovi za prijevoz drva. Drvo se moe krcati u skladitima, ali i na gornjoj palubi broda (Slika 11.1.).

Slika 11.1. Nain slaganja, zatite i privrivanja drva kao palubnog tereta

44

Dobro sloeno drvo na gornjoj palubi daje dopunsku rezervu uzgona i daje olakicu u pogledu nadvoa. Drvo zauzima dosta prostora, jer ima manju specifinu gustou, pa se krcanjem drva, uglavnom ne iskoritava nosivost broda. Zbog toga treba nastojati da se to vie drva i njegove teine ukrca pod palubom, da se teite sistema G ne pomakne previe prema gore, jer to smanjuje stabilitet broda. Brodovi za prijevoz drva se i grade tako da zadovoljavaju te uvjete, pa imaju prostrana skladita, bez meupalube, a stabilitet se regulira veim balastnim tankovima. Drvo sloeno na gornjoj palubi se moe smoiti i oteati uslijed kie i zapljuskivanja mora, ime se podie teite sistema. To se takoer regulira balastom. Zbog toga specijalizirani brodovi za drvo ( eng. Timber Carrier) imaju posebne konstrukcije, nadgraa, tzv. KATEL i KASAR, kako bi se smanjilo prelijevanje valova preko palube i zapljuskivanje drva. Da bi brod koji prevozi drvo na gornjoj palubi mogao iskoristiti olakicu u pogledu nadvoa, tj. imao rezervu uzgona, drvo na palubi mora biti dobro sloeno, a visina slaganja ne manja od visine nadgraa ili ne vea od 1/3 irine broda za zimsku teretnu liniju. Drvo se privruje elinom uadi sa stezalicama i podupire vrstim uporama. Najtei trupci i balvani slau se uzduno na dnu skladita, prvo prema pramcu i krmi, a ako ostaje prostora u sredini, tu se slau manji trupci i balvani i to popreno. Orijentacije radi, smatra se da drvo na gornjoj palubi ne smije biti vie od 30% drva pod palubom. Treba izbjegavati slaganje trupaca u piramidu. Skladita se trebaju provjetravati i kaljue moraju biti suhe. elina uad, tj. oprema za privrivanje mora zadovoljavati slijedee uvjete: 1) 2) 3) prekidna vrstoa mora biti najmanje 133 kN, a radno optereenje najmanje 28 kN produljenje ne smije biti vee od 5% pri optereenju od 80% prekidne vrstoe da ostanu neoteene i pri dvostrukom radnom optereenju, tj. 56 kN.

Brodovi posebno izgraeni za prijevoz drva projektiraju se prema odreenom faktoru slaganja i prorauni stabiliteta se rade prema tom faktoru slaganja, a ako to nije sluaj, uzima se faktor slaganja od 2,32 m3/t. Prorauni stabiliteta za brod koji prevozi drvo na gornjoj palubi moraju zadovoljavati slijedee uvjete:
1) povrina poluge statikog stabiliteta ne smije biti manja od 0,08 metar- radijana za kut nagiba do 40 ili do kuta naplavljivanja ako je on manji od 40 2) 3) maksimalna vrijednost poluge stabiliteta mora biti najmanje 0,25 m metacentarska visina ispravljena za uinak slobodnih povrina i dodatne teine namoenog drva ne smije biti manja od 0,10 m 4) ukoliko nema podataka o stupnju upijanja vode i poveanju teine drva kao palubnog tereta, tada se teina palubnog drva kalkulativno povea za 10% 5) maksimalna metacentarska visina ne smije biti vea od 3% irine broda, kako brod ne bi bio prestabilan i imao velika ubrzanja kod ljuljanja broda

45

6) 7)

granini kut nagiba broda pri statikom stabilitetu ne smije biti vei od 16 metacentarska visina prije ukrcaja drva, ne smije biti manja od 0,15 m.

Kod slaganja drva na gornjoj palubi mogu se postaviti i vertikalni potpornji, koji mogu biti od elika ili drugog materijala, u razmacima ne veim od 3 m za visinu drva do 4 m, odnosno 1,5 m za visinu drva od 6 m i vie. Pri slaganju drva na palubi mora se voditi rauna o tome da se osiguraju prolazi za posadu tijekom putovanja sa sigurnosnom elinom uadi. Svi ulazi u skladita, sonde, odunici i dr. moraju biti slobodni, kao i odlijevi za otjecanje mora. Upute i pravila za drvo kao palubni teret odreene su KODEKSOM SIGURNE PRAKSE ZA BRODOVE KOJI PREVOZE TERET DRVA NA PALUBI (eng. Code Of Safe Practice For Carrying Timber Deck Cargoes, TDC Code), usvojen od IMO a 1991. U njemu se preporuavaju razni naini i sistemi slaganja i privrivanja drva na palubi.

12.

TEKUI TERETI

12.1. NAFTA I NAFTNI DERIVATI Tekui tereti prevoze se u skladitima ili tankovima TANKERA. Najei tekui teret je sirova nafta (eng. Crude Oil) i naftni derivati, kao to su: benzin, kerozin, plinsko ulje, benzol itd.. Tekua goriva se dijele u tri skupine s obzirom na njihovu TOKU PALJENJA (eng. Flash Point):
1) 2) 3) do 28C sve vrste benzina od 28C do 65C kerozin, plinsko ulje od 65C loivo ulje.

to je toka paljenja nia, to je teret opasniji i zahtijeva veu panju pri manipulaciji i prijevozu. Zbog opsanosti od eksplozije plinova koji nastaju prilikom ukrcaja ili iskrcaja nafte i naftnih derivata, a koje mogu prouzroiti iskre statikog elektriciteta, na tankerima postoje sistemi INERTNOG PLINA (eng. Inert Gas System, IGS), duika (ili nekog drugog 46

inertnog plina), koji smanjuju sadraj kisika u tankovima do ispod 5%, da bi se ukrcaj i iskrcaj nafte i derivata odvijao bez opasnosti od eksplozije. Osim toga, kod ukrcaja tankeri se UZEMLJE kako bi se sprijeilo stvaranje statikog elektriciteta izmeu broda i naftnog terminala. To se radi tako da se tipaljkom na ogradu broda on uzemlji. Nafta se ukrcava i iskrcava sistemom pumpi i cjevovoda. Na tankerima postoje glavna i pomona pumpna stanica sa cjevovodima. Glavni sistem najee ima centrifugalne pumpe velikog kapaciteta, a pomoni sistem, koji slui za zavrnu manipulaciju i isuivanje tankova ima obino stapne ili vijane pumpe. Pumpne stanice kod tankera su najee smjetene koferdamima (Slika 12.1.). Koferdam je prazan prostor izmeu strojarnice i/ili pramanog pika i skladita tereta. Tankeri imaju i sistem za ispiranje tankova sirovom naftom (eng. Crude Oil Washing, COW). Princip COW-a jest da se nakon iskrcaja sirove nafte, jedan dio te nafte zagrije i visokotlanim mlaznicama ispiru tankovi da bi se smanjio ostatak nafte na stijenkama tankova i tankovi to bolje oistili.

Slika 12.1. Brodski koferdami Zbog veliine suvremenih tankera, njihovog velikog gaza (i preko 20 m), ali i zbog svojstva nafte i naftnih derivata kao opasnog tereta, ukrcaj i iskrcaj nafte vri se na NAFTNIM TERMINALIMA, koji su obino izvan luka i lukih gradova, esto napravljeni i kao umjetni otoci (Slika 12.2.).

47

Slika 12.2. Naftni terminal Karakteristika tankera je da uvijek u jednom smjeru plove prazni, tj. u balastu. Suvremeni tankeri grade se sa dvostrukom oplatom ( eng. Double Hull) zbog sprijeavanja od izlijevanja nafte i zagaenja okolia ( Slika 12.3).

Slika 12.3. Dvostruka oplata suvremenih tankera, tzv. Double Hull Osim manjih i srednjih tankera, grade se i tzv. VLCC super tankeri (eng. Very Large Crude Carrier ) do 320.000 DWT i najvei, tzv. ULCC (eng. Ultra Large Crude Carrier) od preko 550.000 DWT (Slika 12.4.).

48

Slika 12.4. ULCC tanker od 560.000 DWT 12.2. UKAPLJENI PLINOVI Plinovi se prevoze iskljuivo u ukapljenom stanju. Pod odreenim tlakom plin se ukaplji i volumen mu se smanji i do 600 puta, pa postaje ekonomian za brodski prijevoz. Postoje dvije glavne vrste ukapljenih plinova u pomorskom prijevozu: 1) UKAPLJENI NAFTNI PLINOVI (eng. Liquified Petroleum Gases) ili LPG. Najei ukapljeni naftni plinovi su: butan, propan i propilen. Prevoze se u posebno graenim LPG brodovima (Slika 11.4.), koji imaju 3-6 tankova za teret. Mogu se prevoziti pod tlakom, ali i pri atmosferskom tlaku ili kombinirano. Takoer, prevoze se pri normalnoj temperaturi ili pothlaeni i do 55C. Brodovi koji prevoze ukapljene plinove moraju imati na svojim bokovima jasne oznake o tipu broda, tj. tereta (LPG ili LNG).

Slika 12.4. Brod za prijevoz ukapljenog naftnog plina, LPG brod 49

2) UKAPLJENI PRIRODNI PLIN (eng. Liquified Natural Gas) ili LNG. Prirodni ili zemni plin se sastoji uglavnom od metana. Metan se ukapljuje pod tlakom, ali da bi ostao u ukapljenom stanju, mora se ohladiti do 163C, kada ostaje ukapljen i pri atmosferskom tlaku. Ukrcaj se vri tako da se prazni tank puni inertnim plinom, ugljinim dioksidom CO2, koji potiskuje atmosferski zrak, sve dok u tanku ne bude oko 4% kisika. S tim se sprijeava mogua eksplozija. Zatim se ubacuje LNG za fazu prethlaenja, koji hlapi i time hladi tank i potiskuje CO2. Tek tada se sa kopenenog tanka preko pumpi ukrcava teret LNG a pri normalnom tlaku. LNG brodovi obino imaju kapacitet oko 140.000 m3 i 4 5 tankova ili skladita. Tankovi su im najee sferinog oblika (Slika 12.5.i 12.6) ili membranskog tipa (Slika 12.7.).

Slika 12.5. Brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, LNG brod, sa sferinim tankovima

50

Slika 12.6. Shematski prikaz LNG broda

Slika 12.7. LNG membranski tank

12.3. KEMIKALIJE Kemikalije takoer spadaju u opasne terete i prevoze se

specijaliziranim brodovima, TANKERIMA ZA KEMIKALIJE (eng. Chemical Tankers). To su brodovi do 40.000 DWT (Slika 12.8.). Karaketeristika im je da su im skladita od nehrajueg elika, inoxa, za prijevoz npr. sumporne i fosforne kiseline, amonijaka, klora, stiren-monomera i sl.

Slika 12.8. Tanker za prijevoz kemikalija

51

Za prijevoz ostalih kemikalija skladita su im presvuena posebnim epoxy premazom, posebnom bojom, koja je vrlo otporna na razne vrste kemikalija za prijevoz, npr. biljnog ulja i sl. Prilikom ukrcaja i iskrcaja kemikalija, a zbog opasnosti od eksplozije, skladita im se takoer, pune inertnim plinom.

13.

OPASNI TERET

Rukovanje i prijevoz opasnih tereta ureeno je u GLAVI VII Konvencije SOLAS iz 1974. god. od IMOa. U toj glavi Konvencije, opasni tereti su klasificirani i daju se pravila za rukovanje i krcanje opasnih tereta u pomorskom prijevozu:
- PRAVILO 1: izuzimaju se tereti koji se prevoze u brodovima posebno graenim za tu svrhu obvezuju drave potpisnice da izdaju vlastita podrobnija pravila - PRAVILO 2: KLASIFIKACIJA opasnih tereta - PRAVILO 3: regulira PAKIRANJE opasnih tereta PRAVILO 4: obvezuje OZNAAVANJE opasnih tereta TEHNIKIM NAZIVOM i vidljivo oznaavanje ETIKETOM (Slika 13.1.) - PRAVILO 5: regulira DOKUMENTACIJU koja prati opasne terete, tj. DEKLARACIJU - PRAVILO 6: regulira slaganje opasnih tereta, mjere opreza i rukovanje, a detaljnije regulira ove opasne terete: (npr. tankeri) i

1. EKSPOLOZIVI
2. RADIOAKTIVNE SUPSTANCE 3. OTROVI 4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI 5. ZAPALJIVE TEKUINE 6. ZAPALJIVI PLINOVI 7. OTROVNI PLINOVI 8. KOMPRIMIRANI PLINOVI

9. TVARI KOJE ISPUTAJU OTROVNE PLINOVE KAD SU MOKRE

10. SAMOZAPALJIVE TVARI 11. KOROZIVNE SUPSTANCE 12. TVARI KOJE OKSIDIRAJU 13. ORGANSKI PEROKSID - PRAVILO 7: regulira prijevoz opasnih tereta putnikim brodovima

52

Takoer, organ Ujedinjenih naroda IMCO (eng. Intergovrnmental Maritime Consultative Organization ), Meunarodna pomorska KODEKS O savjetodavna organizacija, izradila je MEUNARODNI

POMORSKIM PRIJEVOZIMA OPASNIH TERETA IMDG CODE. On pravno ne obvezuje ni jednu dravu, ali je openito prihvaen.

53

Slika 13.1. IMDG Code oznake i naljepnice

54

Literatura: KRCANJE I SLAGANJE TERETA Ivo Buljan, kolska knjiga, 1980 god. KRCANJE I SLAGANJE TERETA Dario Lovri, Pomorska kola Split

55