• Embed Doc
  • Copy Link
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
Č 
etvrtkom...
N
a redovitom godišnjem sastanku mini-stara obrane Sjevernoatlantskog vije
ć
a(NAC) koji se ove godine održava 11. i12. lipnja u Bruxellesu, po prvi puta odkada je Republika Hrvatska postala pu-nopravnom
č
lanicom NATO saveza, sud- jelovat
ć
e i izaslanstvo Ministarstva obra-ne RH, na
č
elu s ministrom obrane
Bran-kom Vukeli
ć
em
. U sklopu dvodnevnihsastanka, predvi
đ
eni su i sastanci minis-tara zemalja koje sudjeluju u operacijiISAF, a nisu
č
lanice NATO-a, zemalja
č
lanica Euroatlantskog partnerskog vije-
ć
a (EAPC), Skupine za nuklearno plani-ranje (NPG) te Odbora za obrambeno planiranje (DPC).Prvog dana susreta, u
č
etvrtak, 11. lipnja,ministri obrane razgovarat
ć
e o mirovnojoperaciji KFOR na Kosovu, borbi protiv piratstva, transformaciji i novoj uloziSaveza, izgradnji sposobnosti i interope-rabilnosti me
đ
u Saveznicima i Partnerima, te reformi sjedišta NATO-a. Tako
đ
er, raspravljat
ć
e se o novim procesima obram- benog planiranja, utjecaju financijske krize na obrambene sposobnosti i o trenutnom stanju nuklearnih sposobnosti Saveza.Ministri
ć
e tijekom dvodnevnog sastanka razmotriti i situaciju u Afganistanu, procijeniti napredak, te predložiti mjere za una- prje
đ
enje sigurnosne situacije u Afganistanu.U pogledu regionalne sigurnosti, NATO savez smatra JI Europu strateški važnom regijom za koju su euroatlantske integracije posebno važne kako bi se osigurali potpuni mir i stabilnost u tom dijelu Europe. Zato
ć
e se posebna pažnja posvetiti pitanjimadaljnje vojne nazo
č
nosti NATO-a u mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, a u koju se skoro planira i upu
ć
ivanje pripadnikaOS RH.
Izvor: MORHEuroatlantski tjednik (ET)
Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); izlazi svaki
č
etvrtak; Web:http://www.opsa.hr ;e-pošta:opsa@opsa.hr ; priloge za ET slati do svake srijede 9:00 sati za objavu u istom tjednu.
 
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
www.opsa.hr
11. lipnja 2009.Broj 55, godina 2.
Euroatlantskit jednik
Č 
etvrtkom...
Ministar Vukeli
ć
na sastanku ministara obraneNATO-a u Bruxellesu
Primite Euroatlantski tjednik (ET) svaki
č
etvrtak na adresu svoje elektronske pošte...Kako bi ste primali Euroatlantski tjednik na adresu svoje elektronske pošte sve što trebate u
č
initi jeposjetiti web stranice Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) -www.opsa.hr-te ispod lijevog izbornika upisati adresu elektronske pošte na koju želite primati ET...
 
V
o
đ
e NATO-a prihvatili su u travnju po-nudu Kazahstana za održavanjem sigurno-snog foruma Euro-Atlantskog partnerskogvije
ć
a. Radi se o programu koji, zajedno sPartnerstvom za mir, tvori esencijalni ok-vir za zna
č
ajan politi
č
ki dijalog i prakti
č
nusuradnju. Ovo
ć
e biti prvi put da se Vije
ć
esastaje u Srednjoj Aziji, 24. i 25. lipnja. No, radi se o nejasnom stavu Kazahstana.Ova bivša sovjetska republika, u kojojRusi imaju veliku svemirsku bazu Bajko-nur, odbila je sudjelovati u NATO-ovoj jednomjese
č
noj vježbi u Gruziji u znak  potpore Rusiji. Što zapravo Kazahstanželi? Igra li Astana možda varijacije nasigurnu kartu? Možda se radi ipak o završ-noj provjeri prije nego zaživi Organizacija povelje kolektivne sigurnosti (CSTO), kaoodgovor na NATO u Srednjoj Aziji. Naime, nakon što su Gruzija i Ukrajina potvr 
đ
ene kao budu
ć
e
č
lanice NATO-a,ruski premijer 
Putin
i predsjednik 
Me-dvjedev
ustvrdili su da je širenje Saveza samo drugi vid hladnoratovske izolacije. Zato je ruski predsjednik 4. velja
č
e najavioosnivanje pseudo-NATO-a u koju bi ušle Armenija, Kazahstan i druge srednjoazijske države. Prema izvorima koji se pojav-ljuju iz ruskih ministarstava radi se o
č
istoj vojnoj strukturi koja bi trebala brinuti o sigurnosti u tom dijelu svijeta, ukolikodo
đ
e do napada izvana. Mnogi smatraju da se radi o upozorenju zapadnim nacijama da se ne miješaju u rusku vanjsku politi-ku s takozvanim. "bliskim inozemstvom".Ruski dnevni list
 Pravda
najavljuje da: "Stvaranje vojne grupe u Srednjoj Aziji odgovara moskovskom cilju da CSTO posta-ne proruski blok, vojna mo
ć
koja bi bila sli
č
na onoj NATO-a".Da se radi o realnoj nakani potvr 
đ
uje i Nacionalna sigurnosna strategija Ruske Federacije do 2020., koju je potpisao Medvje-dev, a u kojoj postaje o
č
itim da Moskva vidi CSTO kao klju
č
ni instrument odgovaranja na regionalne izazove, politi
č
ke ivojne prijetnje. Dokument tako
đ
er predvi
đ
a da bi se borba oko energetskih izvora u Kaspijskom jezeru i Srednjoj Aziji mogla pretvoriti u oružani sukob u regiji. U tom slu
č
aju su zamišljene snage za brzo raspore
đ
ivanje koje bi uništile svaki manji oru-žani sukob u regiji.Da li
ć
e Rusija doista pokrenuti blok kao CSTO? O
č
ito Rusija želi zadobiti utjecaj u regiji gdje NATO još nije posve stabi-lan. S druge strane, zaštita manjih država nije baš u interesu Moskve, ali jest zaštita ruskih interesa. Vojnim prisustvom blizuenergetskih izvora, Rusija bi postigla svojevrstan
 jackpot 
. Ne bi više bilo Južne Osetije, gdje nije toliko napadana gruzijskasuverenost, koliko se
č
uvao energetski ugovor s odmetnutom pokrajinom, navodno vrijedan milijune dolara.Službeno, CSTO je nastao u svibnju 2002. kad je ruski ministar 
Sergej Ivanov
smatrao logi
č
nim korakom da organizacija postane potencijalni euroazijski partner NATO-u. Okolnosti su se, o
č
ito promijenile. Proizvod nekadašnje vojne suradnjeZajednice nezavisnih država danas obuhva
ć
a Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, iako je jošneizvjestan idu
ć
i korak Uzbekistana prema tom udruženju. Snaga organizacije, o
č
ito, leži u ruskoj vojsci.
Vedran Obu
ć
inaEUROATLANTSKI TJEDNIK 
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) -www.opsa.hr-opsa@opsa.hr
 
 
2
Broj 55, godina 2.
OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji zapromicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook 
Na
đ
ite nas na adresi:
http://www.facebook.com/pages/Organizacija-za-promicanje-sjeverno-atlantskih-integracija-OPSA/94438544465 
Et
 
Oživljava li CSTO u Srednjoj Aziji?
Zajedni
č
ka slika sudionika posljednjeg CSTO sastanka
 
I
zbori za Europski parlament (EP)završeni u nedjelju 7. lipnja poka-zali su iznimno zabrinjavaju
ć
itrend. Nakon 30 godina od prviheuropskih izbora, izlazak bira
č
a pao je na poražavaju
ć
ih oko 43 posto.Trend pada interesa gra
đ
ana Eu-ropske unije za EP je konstanta. Na prvim izborima održanim 1979.glasalo je 61,99 posto bira
č
a i odtada izlaznost bira
č
a stalno opadaiako su u me
đ
uvremenu ovlastiEuropskog parlamenta znatno pora-sle. Na drugim izborima 1984.,glasovalo je 58,98 posto, godine1989. 58,41 posto, 1994. godine 56,67 posto, 1999. godine 49, 51 postoi 2004. 45,47 posto bira
č
a. Dok jena netom završenim izborima izlaz-nost pala na 43,2 posto.Statistika izlaska na izbore za Eu-ropski parlament pokazuje kako postoji veliki problem komunikaci- je s gra
đ
anima EU. Primjetno je inezadovoljstvo gra
đ
ana EU u ne-kim
č
lanicama, kako ono nejasnim ovlastima zajedni
č
kih europskih tijela, tako i mišljenjem da su nove
č
lanice EU (EU10+2) po
č
ele preuzimati radna mjesta gra
đ
anima starih
č
lanica (EU 15) kao nelojalna konkurencija. Problem je to prije svegakomunikacije, ali u nekim slu
č
ajevima i realnost, s obzirom na jeftiniju radnu snagu u bivšim socijalisti
č
kim zemljama.Izlaznost me
đ
utim nije bila jednaka u svim zemljama. Tako je primjerice Belgija zadržala visokih 90 posto, kakva je u Belgijina izborima za Europski parlament uobi
č
ajena. Sli
č
no je i u Luksemburgu. S druge strane iznimno niska izlaznost zabilježena je u Slova
č
koj, 19,64 posto, te u Poljskoj 24,53 posto. No treba istaknuti kako su te dvije zemlje na prvim izborima 2004.zabilježile i niži postotak izlaska na izbore.U ve
ć
em broju nego na prethodnim izborima gra
đ
ani su izašli u Danskoj, Njema
č
koj, Španjolskoj, Švedskoj, Austriji, Fin-skoj, Estoniji, Latviji, Poljskoj, Slova
č
koj i Bugarskoj. Manji broj bira
č
a u odnosu na prijašnje izbore zabilježen je u Belgiji,Irskoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Gr 
č
koj, Portugalu,
Č
eškoj, Cipru, Litvi, Ma
đ
arskoj,Malti, Sloveniji, Rumunjskoj.Za razliku od manjeg izlaska bira
č
a, najnoviji izbori podigli su spolnu ravnopravnost u Europskom parlamentu, pa
ć
e u no-vom sazivu parlamenta sjediti 30 posto žena. Još uvijek daleko od proklamiranih ideala, ali s uzlaznim trendom od prvih iz- bora.Boljim rezultatima mogu se pohvaliti stranke zelenih
č
ija grupacija je dobila 2 posto više glasova u odnosu na prethodne iz- bore. Rezultatima mogu biti zadovoljne pu
č
ke i demokrš
ć
anske stranke i njihova pu
č
ka grupacija (EPP) koja ostaje najja
č
agrupacija parlamenta sa 264 mjesta od ukupno 736 mjesta. Drasti
č
ni pad doživjele su
č
lanice stranke europskih socijalista(socijaldemokrata) i njihova socijalisti
č
ka grupacija (PES) koje su izgubile gotovo 7 posto glasova, i sa 217 mjesta u parla-mentu pale na 161 (smanjen je i ukupni broj zastupnika sa 785 na 736).
EUROATLANTSKI TJEDNIK 
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) -www.opsa.hr-opsa@opsa.hr
 
 
3
Broj 55, godina 2.OPSA biltene možete
č
itati, skidati i printati i na popularnom servisu za razmjenu dokumenata www.scribd.com
Adresa na kojoj možete
č
itati OPSA biltene je:
www.scribd.com/OPSA-NAPO
 
Et
 
Izbori za Europski parlament pozivaju na zabrinutost
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...