Broj 55, godina 2. 11. lipnja 2009.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

Euroatlantski
tjednik Četvrtkom...
Četvrtkom...

Ministar Vukelić na sastanku ministara obrane

NATO-a u Bruxellesu
Na redovitom godišnjem sastanku mini-
stara obrane Sjevernoatlantskog vijeća
(NAC) koji se ove godine održava 11. i
12. lipnja u Bruxellesu, po prvi puta od
kada je Republika Hrvatska postala pu-
nopravnom članicom NATO saveza, sud-
jelovat će i izaslanstvo Ministarstva obra-
ne RH, na čelu s ministrom obrane Bran-
kom Vukelićem. U sklopu dvodnevnih
sastanka, predviđeni su i sastanci minis-
tara zemalja koje sudjeluju u operaciji
ISAF, a nisu članice NATO-a, zemalja
članica Euroatlantskog partnerskog vije-
ća (EAPC), Skupine za nuklearno plani-
ranje (NPG) te Odbora za obrambeno
planiranje (DPC).

Prvog dana susreta, u četvrtak, 11. lipnja,

ministri obrane razgovarat će o mirovnoj
operaciji KFOR na Kosovu, borbi protiv
piratstva, transformaciji i novoj ulozi
Saveza, izgradnji sposobnosti i interope-
rabilnosti među Saveznicima i Partnerima, te reformi sjedišta NATO-a. Također, raspravljat će se o novim procesima obram-
benog planiranja, utjecaju financijske krize na obrambene sposobnosti i o trenutnom stanju nuklearnih sposobnosti Saveza.

Ministri će tijekom dvodnevnog sastanka razmotriti i situaciju u Afganistanu, procijeniti napredak, te predložiti mjere za una-
prjeđenje sigurnosne situacije u Afganistanu.

U pogledu regionalne sigurnosti, NATO savez smatra JI Europu strateški važnom regijom za koju su euroatlantske integracije
posebno važne kako bi se osigurali potpuni mir i stabilnost u tom dijelu Europe. Zato će se posebna pažnja posvetiti pitanjima
daljnje vojne nazočnosti NATO-a u mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, a u koju se skoro planira i upućivanje pripadnika
OS RH.

Izvor: MORH

Primite Euroatlantski tjednik (ET) svaki četvrtak na adresu svoje elektronske pošte...

Kako bi ste primali Euroatlantski tjednik na adresu svoje elektronske pošte sve što trebate učiniti je
posjetiti web stranice Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr -
te ispod lijevog izbornika upisati adresu elektronske pošte na koju želite primati ET...

Euroatlantski tjednik (ET)

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); izlazi svaki četvrtak; Web: http://www.opsa.hr;
e-pošta: opsa@opsa.hr; priloge za ET slati do svake srijede 9:00 sati za objavu u istom tjednu.
 Broj 55, godina 2.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Oživljava li CSTO u Srednjoj Aziji?
Vođe NATO-a prihvatili su u travnju po-
nudu Kazahstana za održavanjem sigurno-
snog foruma Euro-Atlantskog partnerskog
vijeća. Radi se o programu koji, zajedno s
Partnerstvom za mir, tvori esencijalni ok-
vir za značajan politički dijalog i praktičnu
suradnju. Ovo će biti prvi put da se Vijeće
sastaje u Srednjoj Aziji, 24. i 25. lipnja.
No, radi se o nejasnom stavu Kazahstana.
Ova bivša sovjetska republika, u kojoj
Rusi imaju veliku svemirsku bazu Bajko-
nur, odbila je sudjelovati u NATO-ovoj
jednomjesečnoj vježbi u Gruziji u znak
potpore Rusiji. Što zapravo Kazahstan
želi? Igra li Astana možda varijacije na
sigurnu kartu? Možda se radi ipak o završ-
noj provjeri prije nego zaživi Organizacija
povelje kolektivne sigurnosti (CSTO), kao
odgovor na NATO u Srednjoj Aziji.

Naime, nakon što su Gruzija i Ukrajina

potvrđene kao buduće članice NATO-a, Zajednička slika sudionika posljednjeg CSTO sastanka
ruski premijer Putin i predsjednik Me-
dvjedev ustvrdili su da je širenje Saveza samo drugi vid hladnoratovske izolacije. Zato je ruski predsjednik 4. veljače najavio
osnivanje pseudo-NATO-a u koju bi ušle Armenija, Kazahstan i druge srednjoazijske države. Prema izvorima koji se pojav-
ljuju iz ruskih ministarstava radi se o čistoj vojnoj strukturi koja bi trebala brinuti o sigurnosti u tom dijelu svijeta, ukoliko
dođe do napada izvana. Mnogi smatraju da se radi o upozorenju zapadnim nacijama da se ne miješaju u rusku vanjsku politi-
ku s takozvanim. "bliskim inozemstvom".

Ruski dnevni list Pravda najavljuje da: "Stvaranje vojne grupe u Srednjoj Aziji odgovara moskovskom cilju da CSTO posta-
ne proruski blok, vojna moć koja bi bila slična onoj NATO-a".
Da se radi o realnoj nakani potvrđuje i Nacionalna sigurnosna strategija Ruske Federacije do 2020., koju je potpisao Medvje-
dev, a u kojoj postaje očitim da Moskva vidi CSTO kao ključni instrument odgovaranja na regionalne izazove, političke i
vojne prijetnje. Dokument također predviđa da bi se borba oko energetskih izvora u Kaspijskom jezeru i Srednjoj Aziji mogla
pretvoriti u oružani sukob u regiji. U tom slučaju su zamišljene snage za brzo raspoređivanje koje bi uništile svaki manji oru-
žani sukob u regiji.
Da li će Rusija doista pokrenuti blok kao CSTO? Očito Rusija želi zadobiti utjecaj u regiji gdje NATO još nije posve stabi-
lan. S druge strane, zaštita manjih država nije baš u interesu Moskve, ali jest zaštita ruskih interesa. Vojnim prisustvom blizu
energetskih izvora, Rusija bi postigla svojevrstan jackpot. Ne bi više bilo Južne Osetije, gdje nije toliko napadana gruzijska
suverenost, koliko se čuvao energetski ugovor s odmetnutom pokrajinom, navodno vrijedan milijune dolara.

Službeno, CSTO je nastao u svibnju 2002. kad je ruski ministar Sergej Ivanov smatrao logičnim korakom da organizacija
postane potencijalni euroazijski partner NATO-u. Okolnosti su se, očito promijenile. Proizvod nekadašnje vojne suradnje
Zajednice nezavisnih država danas obuhvaća Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, iako je još
neizvjestan idući korak Uzbekistana prema tom udruženju. Snaga organizacije, očito, leži u ruskoj vojsci.

Vedran Obućina

OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Nađite nas na adresi:

http://www.facebook.com/pages/Organizacija-za-promicanje-sjeverno-atlantskih-integracija-OPSA/94438544465

2 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 55, godina 2.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Izbori za Europski parlament pozivaju na zabrinutost
Izbori za Europski parlament (EP)
završeni u nedjelju 7. lipnja poka-
zali su iznimno zabrinjavajući
trend. Nakon 30 godina od prvih
europskih izbora, izlazak birača pao
je na poražavajućih oko 43 posto.
Trend pada interesa građana Eu-
ropske unije za EP je konstanta. Na
prvim izborima održanim 1979.
glasalo je 61,99 posto birača i od
tada izlaznost birača stalno opada
iako su u međuvremenu ovlasti
Europskog parlamenta znatno pora-
sle. Na drugim izborima 1984.,
glasovalo je 58,98 posto, godine
1989. 58,41 posto, 1994. godine 56,
67 posto, 1999. godine 49, 51 posto
i 2004. 45,47 posto birača. Dok je
na netom završenim izborima izlaz-
nost pala na 43,2 posto.
Statistika izlaska na izbore za Eu-
ropski parlament pokazuje kako
postoji veliki problem komunikaci-
je s građanima EU. Primjetno je i
nezadovoljstvo građana EU u ne-
kim članicama, kako ono nejasnim ovlastima zajedničkih europskih tijela, tako i mišljenjem da su nove članice EU (EU
10+2) počele preuzimati radna mjesta građanima starih članica (EU 15) kao nelojalna konkurencija. Problem je to prije svega
komunikacije, ali u nekim slučajevima i realnost, s obzirom na jeftiniju radnu snagu u bivšim socijalističkim zemljama.

Izlaznost međutim nije bila jednaka u svim zemljama. Tako je primjerice Belgija zadržala visokih 90 posto, kakva je u Belgiji
na izborima za Europski parlament uobičajena. Slično je i u Luksemburgu. S druge strane iznimno niska izlaznost zabilježena
je u Slovačkoj, 19,64 posto, te u Poljskoj 24,53 posto. No treba istaknuti kako su te dvije zemlje na prvim izborima 2004.
zabilježile i niži postotak izlaska na izbore.
U većem broju nego na prethodnim izborima građani su izašli u Danskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Švedskoj, Austriji, Fin-
skoj, Estoniji, Latviji, Poljskoj, Slovačkoj i Bugarskoj. Manji broj birača u odnosu na prijašnje izbore zabilježen je u Belgiji,
Irskoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Portugalu, Češkoj, Cipru, Litvi, Mađarskoj,
Malti, Sloveniji, Rumunjskoj.

Za razliku od manjeg izlaska birača, najnoviji izbori podigli su spolnu ravnopravnost u Europskom parlamentu, pa će u no-
vom sazivu parlamenta sjediti 30 posto žena. Još uvijek daleko od proklamiranih ideala, ali s uzlaznim trendom od prvih iz-
bora.

Boljim rezultatima mogu se pohvaliti stranke zelenih čija grupacija je dobila 2 posto više glasova u odnosu na prethodne iz-
bore. Rezultatima mogu biti zadovoljne pučke i demokršćanske stranke i njihova pučka grupacija (EPP) koja ostaje najjača
grupacija parlamenta sa 264 mjesta od ukupno 736 mjesta. Drastični pad doživjele su članice stranke europskih socijalista
(socijaldemokrata) i njihova socijalistička grupacija (PES) koje su izgubile gotovo 7 posto glasova, i sa 217 mjesta u parla-
mentu pale na 161 (smanjen je i ukupni broj zastupnika sa 785 na 736).

OPSA biltene možete čitati, skidati i printati i na popularnom servisu za razmjenu dokumenata www.scribd.com

Adresa na kojoj možete čitati OPSA biltene je: www.scribd.com/OPSA-NAPO

3 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 55, godina 2.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Izbori za Europski parlament pozivaju na zabrinutost
Nastavak sa strane 3

Liberali su doživjeli pad od gotovo 2 posto parlamentarnih mjesta, a približnu veli-

činu imat će euroskeptična Unija za Europu nacija, Ujedinjena Europska ljevica i
Nezavisni demokrati.
U parlament je ušao i veliki broj nesvrstanih stranaka čiji broj se povećao za čak 10
posto. Među njima je i Piratska stranka iz Švedske, koja suprotno vrijednostima
nove Europe teži ukidanju autorskih i drugih prava intelektualnog vlasništva koja
priječe današnju ilegalnu distribuciju ilegalno kopirane glazbe, filmova, softwarea.

Uz veliki broj euroskeptika ovaj saziv parlamenta morat će itekako poraditi na ko-
munikaciji s građanima, a situacija itekako poručuje novim zemljama kandidatima
da se na tomu treba početi raditi i prije pristupa Uniji. Novim europarlamentarcima
na tome bi mogla pomoći izjednačena primanja koja više neće ovisiti o visini plaća
zastupnika iz parlamenata matičnih zemalja, nego su jednake za sve. S druge stra-
ne, dok se jednu prepreku u jednakosti ukinulo pa nema drastičnih razlika među plaćama parlamentaraca, one su sada prisut-
ne između europarlamentaraca i dužnosnika iz njihovih matičnih zemalja, jer 7.000,00 eura koliko po novom iznosi plaća
europskog parlamentarca u brojnim zemljama članicama veća je i od plaće premijera. Da li to znaju i građani Unije malo je
vjerojatno. Građani malo što znaju o EP-u, pa čak i kad biraju buduće parlamentarce o njima samima. Naime, primjerice radi,
samo četiri dana prije glasanja za Europski parlament njemački birači jedva su znali koji političari predvode izborne liste vo-
dećih političkih stranaka. Jedno je istraživanje tako pokazalo kako samo 2 posto građana zna da listu kandidata Kršćansko-
demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel predvodi dosadašnji predsjednik EP-a Hans-Gert Poettering. Nešto
bolje prošao je šef socijalističke grupacije u EP, glavni kandidat Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Martin Schulz.
Da je on predvodnik SPD liste znalo je 6 posto birača.

Denis Avdagić

NATO Review od sada i na Hrvatskom jeziku

NATO Review ili NATO Revija od sada se može čitati i na Hrvatskom jeziku. Naime, zadnje izdanje koje se može naći
na web stranicama NATO-a (www.nato.int) prevedeno je u cijelosti na Hrvatski jezik, a tako će biti i sa budućim brojevima
ovog NATO-vog časopisa koji obrađuje aktualne i interesantne atlantske teme.

Posljednji broj bavi se temom "Zakon, red i izbori u Afganistanu", a u uvodu se navodi: "Afganistan se ne može razvijati bez
zakona i reda. Čak i bez pobunjenika, droge i kriminala, afganistanski pravni sustav ima puno problema kao što su, na prim-
jer, korupcija, nedostatak povjerenja u sudstvo, jak neformalni sustav i prijetnja od strane Talibana. U ovome broju Revije,
Afganistanci i zapadnjaci slično raspravljaju o načinu na koji u ovoj zemlji postaviti na noge zakon i red - te kako ovogodiš-
nji izbori mogu biti od pomoći."

Reviju čitajte na Hrvatskom jeziku na adresi:

http://www.nato.int/docu/review/2009/Afghanistan-law-order-elections/CR/index.htm

ET/OPSA

NATO News is best place to follow news, facts, events and

comments about NATO. By North Atlantic Integrations Promo-
tion Organization – NAPO, from Croatia...
-
Pridružite nam se na twitteru, pratite NATO vijesti na Engleskom jeziku...

http://twitter.com/nato_news
4 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
 Broj 55, godina 2.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Et prenosi: FaceBook, YouTube, Twitter i
informacijski rat u Afganistanu
Američki vojnici u Afganistanu pokrenuli su jedan novi komunikacijski program u okviru kojeg pokušavaju informirati jav-
nost putem tzv. društvenih web sajtova kao što su FaceBook, YouTube i Twitter.

Riječ je o programu za koji američki dužnosnici kažu da bi trebao biti protuteža

talibanskoj propagandi i iz temelja izmijeniti način na koji američka vojska pre-
nosi svoje poruke javnosti. Primjerice, početkom mjeseca vojska je objavila
pogibiju jednog vojnika na jugu Afganistana tako što je o tome postavila kratku
obavijest na Twitteru, društvenom
sajtu na kojem korisnici postavljaju
kratke poruke svojim tzv. pratioci-
ma. Vojska također potiče vojnike
da postavljaju svoje napise i slike
na web sajtove u nastojanju da po-
kažu kako izgleda svakodnevni
život u Afganistanu, uključujući
napise o projektima razvoja koji ne pronađu put do standardnih medija.

Američki dužnosnici odavno tvrde da vojska gubi informativni rat s talibanima,

koji redovito preuveličavaju broj američkih vojnika koje su ubili ili koliko je
civila poginulo u nekom zračnom udaru. Vojska je unovačila i profesionalne
novinare, poput trideset jednogodišnjeg narednika Matthewa Millhama, kako bi
pomogli u objektivnom prikazivanju situacije, čitajući i dogovarajući na blogove
i komentirajući sadržaje na civilnom društvenim sajtovima:"Ovo dolazi do jedne
skupine ljudi koja svoje informacije ne dobiva nigdje drugdje osim na Internetu.
Društveno umrežljavanje došlo je do demografskog uzorka koji je stalno u pokretu i želi ostati povezan putem netradicional-
nih medija".

Veći dio ovom programa osmislio je pričuvni poručnik američke mornarice

Adam Clampitt iz savezne države Washington koji primjećuje da 74 posto
Amerikanaca u dobi između 18 i 35 godina koristi društveni Web sajt Face-
Book: Dopuštajući vojnicima da komuniciraju izravno s ljudima kod kuće dat
će američkoj javnosti jedan cijeli novi uvid u to kako ovdje stvari izgledaju i
mi to promatramo kao izvrstan način da informiramo stanovništvo kod kuće i
da dođemo do onih koji neće primati svoje vijesti od tradicionalnih medija".

Mnoga vojna zapovjedništva i pojedinci koriste već duže vrijeme društvene

sajtove. Zrakoplovstvo i Kopnena vojska imaju svoje stranice na FaceBooku,
kao i general Ray Odierno, glavni američki zapovjednik u Iraku. Međutim, ovaj novi pokušaj u Afganistanu prvi je u aktiv-
noj ratnoj zoni i zasad je u pokusnoj fazi. Vojni dužnosnici se nadaju da će privući tisuće korisnika.

Vijesti Glasa Amerike

www.voanews.com

Posjeti OPSA blog - www.opsa.blog.hr

Na OPSA blogu svakodnevno objavljujemo vijesti euroatlantske tematike.
5 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
 Broj 55, godina 2.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje
sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.
Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne
može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-
naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-
će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i broj-
ni, posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnom servisu Facebook, tamo nas je zajedno preko 200, i svakim danom sve
više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konferencijama, a s kojima
smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroat-
lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-
magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-
dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-
da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2008.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
naprimjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nepro-
fitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu
izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);

OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

6 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr