KAKO SE PRIKUPLJA OTPADNA AMBALAA

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ Str. Sadraj ....................................................................................................................................... 2 Saetak ...................................................................................................................................... 3 1. Uvod ...................................................................................................................................... 4 2. Osnovni pojmovi o ambalai ................................................................................................ 5 2.1. Otpadna ambalaa ....................................................................................................... 5 2.2. Osnovni zahtjevi koje ambalaa mora ispunjavati ...................................................... 6 2.2.1. Zahtjevi koji se odnose na izradu i sastav ambalae ..................................... 7 2.2.2. Zahtjevi koji se odnose na prirodu ponovne upotrebljivosti ambalae ......... 7 2.2.3. Zahtjevi koji se odnose na prirodu obnovljivosti ambalae .......................... 7 3. Prikupljanje i recikliranje otpadnog ambalanog papira ....................................................... 9 4. Prikupljanje i recikliranje otpadnog ambalanog stakla ..................................................... 11 5. Prikupljanje i recikliranje otpadne ambalane plastike ....................................................... 12 6. Prikupljanje i recikliranje otpadnog ambalanog metala .................................................... 14 7. Zakljuak ............................................................................................................................. 16 Popis literature ........................................................................................................................ 17

Kako se prikuplja otpadna ambalaa How to collect packaging waste SAETAK Ambalani otpad se odvojeno prikuplja i razvrstava. Na taj nain postaje korisna sirovina za proizvodnju novih proizvoda. Gospodarenje otpadom ima vanu ulogu u suvremenome poslovanju. Recikliraju se papir, staklo, metal i plastika. Na taj se nain titi okoli i ljudsko zdravlje. KLJUNE RIJEI: gospodarenje otpadom, recikliranje, zatita okolia, ambalaa, otpad. ABSTRACT Packaging waste is collected separately and clasified. In that way it becomes useful raw material for production of new products. Waste Management plays an important role in modern business. Paper, plastic, metal and glass can be recycled. In that way, the environment and human health are protected. KEY WORDS: Waste Management, recycling, environment protection, packaging, waste.

1. UVOD
Razvrstavanjem ambalanog otpada i njegovim odvojenim prikupljanjem ambalani otpad postaje korisna sirovina za proizvodnju novih proizvoda. Ako s otpadom razumno postupamo on postaje korisno dobro. Razumno postupanje s otpadnom ambalaom podrazumijeva smanjivanje koliine otpadaka i njihovo preraivanje u nove korisne proizvode. U uvjetima suvremenoga poslovanja, mnoge proizvodne tvrtke se svakodnevno suoavaju sa sve veom konkurencijom, kako na domaem, tako i na globalnom tritu. Ambalaa predstavlja vaan element proizvodnih i marketinkih aktivnosti. Razlozi su to injenice da se ambalaa sve snanije razvija, i sve vie koristi. Ambalaa, dakle predstavlja kljuni dio cjelokupne prodaje proizvoda. Vrijeme kada je ambalaa sluila samo za uvanje i fiziku zatitu proizvoda je daleko iza nas. To je bilo vrijeme prodaje preko pulta i zadovoljavanja osnovnih potreba kupca. Danas se proizvodi na policama velikih trgovina prodaju sami, odnosno prodaje ih ambalaa. Zadae ambalae su da na polici privlai panju kupaca, pobuuje emocije, te stvara elju za kupnjom. injenica je da ambalaa ima iznimnu vrijednost u prometu suvremene trgovine, i upotrebljava se u velikim koliinama za pakiranje robe. No, ambalaa moe predstavljati opasan otpad koji teti okoliu, ali i moe tetiti zdravlju ljudi. Racionalnim gospodarenjem otpadom moe se pridonijeti ouvanju i zatiti okolia. Pritom prikupljanje i zbrinjavanje ambalanog otpada trebaju imati vanu ulogu. Gospodarenje otpadom obuhvaa nekoliko aktivnosti. Najbolja opcija je izbjegavati nastajanje otpada, iz razloga to je najbolji otpad onaj koji nije ni nastao. Dakle, teite djelovanja treba biti na smanjenju ambalae, odnosno smanjenju otpada. Otpadnu ambalau treba iskoristiti na nain da se reciklira. Na taj nain se mogu iskoristiti papir, staklo, metali i plastika.

Potrebno je koristiti ambalau koja je prihvatljiva za okoli. Za takvu ambalau osigurani su uvjeti za odvojeno sakupljanje i obraivanje kada postane ambalani otpad.

2. Osnovni pojmovi o ambalai

Ambalaa predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni ili su koriteni za sadravanje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoaa do korisnika ili potroaa."1 Ambalau predstavljaju svi povratni i nepovratni predmeti, kao i pomona sredstva za pakiranje, koja slue za omatanje ili povezivanje robe, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu, oznaavanje robe, i slino.

2.1. Otpadna ambalaa

Otpadna ambalaa je zapravo svaka ambalaa ili ambalani materijal koji ostane nakon to se proizvod otpakira, odvoji od ambalae, ili isprazni iz ambalae. U otpadnu ambalau ne ukljuujemo ostatke proizvoda. Otpadna ambalaa, odnosno ambalani otpad, predstavlja problem iz razloga to ga treba, ba kao svaki drugi otpad, efikasno zbrinjavati. Gospodarenje ambalanim otpadom je skup mjera koje podrazumijevaju djelovanje u dvije bitne faze. Prva faza predstavlja odvojeno sakupljanje ambalanog otpada, dok druga faza obuhvaa obraivanje ambalanog otpada. Odvojeno sakupljanje ambalanog otpada zapravo je skup organiziranih djelatnosti sakupljanja, razvrstavanja i prijevoza ambalanog otpada. Druga faza gospodarenja ambalanim otpadom je postupak kojim se u mehanikom, tehnikom, biolokom ili kemijskom procesu mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliine. Na taj se nain olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada. Kada govorimo o ponovnoj uporabi ambalanog otpada u proizvodnome procesu, izuzev uporabe otpada u energetske svrhe, govorimo o recikliranju ambalanog otpada. Oporaba je iri pojam od pojma recikliranja, i predstavlja svaki postupak ponovne obrade otpada radi
1

Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu: www.hrpsor.hr/uzaristu/NN97_05_ambal.doc

njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe. Dakle, oporaba obuhvaa i recikliranje. Potrebno je, u skladu s najboljim dostupnim tehnologijama, proizvoditi ambalau koju je mogue ponovno upotrijebiti ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj na okoli koji mogu ambalaa i ambalani otpad uzrokovati sveo na najmanju moguu mjeru. Ambalani otpad moemo podijeliti u nekoliko grupa ovisno o ambalanom materijalu koji se koristi za izradu ambalae: staklo metal plastika papir tekstil vieslojna ambalaa drvo ostali ambalani otpad. Ambalani otpad se skuplja, ovisno o vrstama ambalae, u spremnike ili drugu primjerenu opremu koja mora udovoljavati nekoliko zahtjeva. Mora imati oznaku vrste i naziva ambalanog otpada koji se u njih sprema, uputu o nainu spremanja, te osnovne informacije o pravnoj ili fizikoj osobi odgovornoj za pranjenje spremnika. Trgovine koje su dune preuzimati ambalau za pie i napitke uz povrat dijela cijene ili kaucije kupcu, organiziraju preuzimanje ambalae na nain koji im najbolje odgovara.

2.2. Osnovni zahtjevi koje ambalaa mora ispunjavati

Proizvoa moe ambalau staviti na trite ako zadovoljava uvjete u pogledu proizvodnje i sastava ambalae, te njezine pogodnosti za ponovnu uporabu i obradu, odnosno recikliranje. Povratna ambalaa je ona ambalaa koja se, nakon to se isprazni, ponovno uporabljuje u istu svrhu. Ambalaa s jednokratnom upotrebom, tj. jednokratna ambalaa, je ambalaa koja se nakon to se isprazni ne moe upotrijebiti u istu svrhu.

Ambalaa koja se prikuplja mora udovoljiti nekim zahtjevima koji se odnose na sastav ambalae i na nain na koji se ambalaa proizvodi. Isto tako, mora udovoljiti nekim zahtjevima koji se odnose na ponovnu upotrebljivost ambalae. Postoje i posebni zahtjevi koji se odnose na neke odreene znaajke koje se tiu obnovljivosti ambalae. Tu govorimo o mogunostima za oporabu ili recikliranje ambalae. 2.2.1. Zahtjevi koji se odnose na izradu i sastav ambalae Ambalaa mora biti izraena na nain da volumen i teina ambalae budu ogranieni na minimalne veliine koje su primjerene za odravanje potrebne sigurnosti, higijene, i naklonosti potroaa ambalairanom proizvodu. Isto tako, ambalaa mora biti proizvedena na nain koji dozvoljava njeno ponovno koritenje, obnovu, odnosno recikliranje. U najveoj moguoj mjeri mora biti smanjen negativan utjecaj ambalanog otpada na okoli. Prisutnost kodljivih tvari i materijala mora biti svedena na minimum. 2.2.2. Zahtjevi koji se odnose na prirodu ponovne upotrebljivosti ambalae Fizika svojstva i karakteristike ambalae moraju izdrati odreeni broj putovanja, u normalnim uvjetima koritenja. Isto tako, upotrijebljena ambalaa mora udovoljiti zahtjevu da se ponovno moe preraditi na nain koji potuje odreene zdravstvene i sigurnosne uvjete koji vrijede za radnu snagu. 2.2.3. Zahtjevi koji se posebno odnose na prirodu obnovljivosti ambalae Ambalaa koja se moe obnoviti kao materijal za recikliranje mora biti proizvedena na takav nain da omogui recikliranje odreenog postotka od teine materijala iskoritenog u proizvodnji ambalae.

Slika 1: Znak za recikliranje

Na takvim proizvodima nalazi se znak za recikliranje kojega moemo vidjeti na slici 1. Simbol recikliranja predstavlja tri strelice koje zatvaraju krug i oznaavaju odvojeno sakupljanje, preradu i ponovnu upotrebu otpada. Ukoliko se obnavljanje vri u obliku vraanja energije, materijal mora biti obraen u svrhu vraanja energije, tj. mora imati minimalnu donju kalorinu vrijednost kako bi se vraanje energije omoguilo na optimalan nain. Ambalaa koja se moe obnoviti kompostiranjem mora biti takve biorazgradive prirode da nee ometati odvojeno sakupljanje i postupak kompostiranja. Posebna biorazgradiva ambalaa mora biti takve prirode da moe podnijeti fiziko, kemijsko, termiko ili bioloko razlaganje tako da se najvei dio gotovog komposta na kraju rastavlja na ugljini dioksid, biomasu i vodu.

3. PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNOG AMBALANOG PAPIRA

Otpadni ambalani papir nije smee, ve dragocjena sirovina za daljnju preradu. Papir se izvrsno reciklira, ali samo ako se pravilno odvojeno prikuplja. Zanimljiva je injenica da je ak etvrtina komunalnog otpada zapravo otpadni papir. Znamo li da su nam za proizvodnju 1t papira potrebne 2t drva ili 1,2 tone otpadnog papira, moemo zakljuiti da odvojenim skupljanjem otpadnog papira uvamo nae ume, tedimo energiju, smanjujemo oneienje vode, tla i zraka, te tedimo deponijski prostor. Recikliranje papira je vraanje otpadnog papira, tj. vlakanaca papira, u proizvod koji se moe ponovno koristiti. S obzirom da se papir mora sortirati prije nego se reciklira, potrebno je poznavati meunarodni univerzalni kod za sortiranje i recikliranje. Oznake koje su navedene u Tablici 1. pomau u tim postupcima.
Tablica 1: Meunarodni univerzalni kod recikliranja za papir

KOD #20 C PAP (PCB) #21 PAP #23 PBD (PPB)

OPIS karton ostali papir, mijeani papir (novine, asopisi) razglednice, omoti knjiga, kutije od hrane,

Proces recikliranja zapoinje u kuanstvima, na radnim mjestima, i slino, na nain da se papir koji se eli reciklirati sortira. Takav papir se skuplja u reciklanim dvoritima ili u za to predvienim kontejnerima. Papir se sortira u razliite razrede, ovisno o kvaliteti i tipu, i koristi se da bi se dobili razliiti tipovi recikliranog papira.
9

Ovisno o vrsti papira koji se reciklira (uredski papir, novinski papir, i slino), proces recikliranja tee u nekoliko faza: 1. Dobivanje celulozne mase dodavanjem vode i koritenjem mehanikih procesa za razdvajanje papirnih vlakanaca. 2. Prebiranje se obavlja koritenjem sita sa rupama ili eljeva za odvajanje neistoa koje su vee od celuloznih vlakanaca. 3. Centrifugalno ienje je zapravo rotiranje celulozne kae u proiivau koje uzrokuje da se materijali vee gustoe od celuloznih vlakanaca kreu prema vanjskim rubovima i odbacuju. 4. Plutanje je faza u kojoj se putanjem zraka kroz celuloznu kau, uz prisustvo odreenih aktivnih tvari, postie da se estice tinte sakupljaju zajedno s pjenom na povrini. Odstranjivanjem oneiene pjene celulozna masa postaje svjetlija. 5. Gnjeenje ili rasprivanje su mehaniki postupci koji se primjenjuju na dijelove koji sadre estice. 6. Ispiranjem se male estice uklanjaju putanjem vode kroz celuloznu smjesu. 7. Izbjeljivanje se obavlja ako se eli dobiti bijeli papir. Koriste se peroksidi ili hidrosulfati za odstranjivanje boje iz celulozne mase. 8. Izrada papira se obavlja na isti nain na koji se pravi i originalni papir. 9. Proiavanje otapala, odnosno proiavanje vode iz procesa recikliranja radi ponovnog koritenja. 10. Zbrinjavanje otpada pretpostavlja zbrinjavanje mulja, tj. neiskoritenog materijala, najee tinte, plastike, dodataka i kratkih vlakana. U posljednjoj fazi recikliranja papira mulj se zakopava, odvozi na odlagalita otpada, izgara se da bi se dobila energija za postrojenja za preradu papira ili se koristi kao umjetno gorivo na farmama.

10

Slika 2: Kontejner za prikupljanje otpadnog papira

4. PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNOG AMBALANOG STAKLA

Staklo je zapravo potpuno prirodan proizvod. Izrauje se od kvarcnog pijeska, kalcita, sode i staklenog loma. Stakleni lom dobiva se od otpadne staklene ambalae i upotrebljava se kao sirovina za proizvodnju novih staklenih boca. Staklo je materijal koji se moe u potpunosti reciklirati, a da pritom ne gubi na kvaliteti. Od jedne tone otpadnog stakla, uz dodatak energije, dobiti e se jedna tona novog stakla. Prije procesa recikliranja staklo se mora sortirati prema boji. Staklo dolazi u razliitim bojama, ali tri boje su najee: prozirno, smee i zeleno staklo.

Slika 3: Kontejner za prikupljanje otpadne staklene ambalae

Proces recikliranja otpadnog stakla zapoinje procesom taljenja staklenog kra i sirovina za proizvodnju stakla. Smjesa se tali u pei na temperaturi od otprilike 1 500 C. U daljnjem postupku se iz kontinuirano tekue staklene taline reu uarene staklene kapi koje se preko lijeba usmjeravaju u pretkalup. Predoblik se pomou komprimiranog zraka u kalupu oblikuje u konaan oblik, na primjer bocu. Nakon toga se oblikovana uarena boca postupno hladi.

11

Naposljetku, vanjska povrina boce se oplemenjuje radi dodatne zatite od ogrebotina i poboljavanja otpornosti na lomljenje. Nakon to se boce ohlade pristupa se vizualnim, mehanikim i elektronskim ispitivanjima kvalitete. Svaka boca koja nije u skladu sa zahtjevima odmah se idvaja i vraa na taljenje, odnosno na poetak procesa recikliranja.

5. PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNE AMBALANE PLASTIKE

Plastika je skupno ime za niz suvremenih i sve rairenijih umjetnih materijala za ambalairanje. Poznato je da se ak 4 % godinje proizvodnje sirove nafte u svijetu utroi na proizvodnju plastinih masa. Problem predstavlja injenica da volumen plastinog otpada u kunome otpadu iznosi do 30 %. Razlog je taj to se plastina otpadna ambalaa vrlo teko moe reciklirati. Bacimo li plastinu bocu u prirodu potrebno je 100 do 1000 godina za njezinu razgradnju. Donedavno nije postojao uspjean nain recikliranja plastinog otpada, jer je odvajanje raznih polimera bilo praktino nemogue, a postupak za obradu mijeanih polimera nije postojao. Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraivanja postupaka kojima se moe iskoristiti plastini otpad i time ujedno smanjiti oneienje okolia. Otpadna plastina ambalaa moe se ponovno upotrijebiti. Otpadni materijali se u odreenom omjeru dodaju u svjei materijal i na taj se nain ponovno obrauju, odnosno recikliraju. Plastini se otpad moe ukloniti spaljivanjem uz iskoritenje energije koja se oslobaa. Problem pri spaljivanju plastinog otpada su razni kancerogeni spojevi koji se oslobaaju u tom procesu. Iz tog je razloga pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekoloke sigurnosti.

12

Slika 4: Prikupljena otpadna plastina ambalaa uz povratnu naknadu

Najee reciklirani tip plastike je HDPE ili tip broj 2. Ona se reciklira u plastino drvo, plastine stolove, spremnike za smee, uredski pribor, i slino.

Slika 5: PET ambalaa koja se moe reciklirati

Prednosti recikliranja plastike su u tome to se proizvodi oko 90 % manje otpada, oko 250 % manje ugljinog dioksida, i treinu sumpornog dioksida nego to se proizvodi primarnom proizvodnjom plastinih masa. Nedostatak je taj to je transport plastike jednako skup ili ak skuplji od dobitaka recikliranja. To znai da oko 250 % manje prizvedenog ugljinog dioksida ne uzima u obzir ugljini dioksid nastao prilikom transporta i prilikom rada strojeva za recikliranje.

13

6. PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNOG AMBALANOG METALA

Suvremeni je ivot nametnuo koritenje sve vee koliine metalne ambalae, koja je u pravilu nepovratna. Dakle, metalna ambalaa odmah nakon upotrebe postaje otpad. Udio metalnoga otpada u kunome otpadu iznosi otprilike 6 do 8 % ukupne koliine otpada. Uz ispravno odvojeno prikupljanje, odnosno sortiranje metalne ambalae, svaka vrsta metalnoga otpada moe se odlino reciklirati uz utedu prirodnih sirovina, energije i smanjenja oneienja okolia. to se tie prikupljanja otpadne metalne ambalae, skupljaju se prazne limenke od pia i hrane, epovi od staklenki, i slino. Metal se proizvodi od prirodnih sirovina, ruda. Rude ine znatan dio prirodnog bogatstva. Radi se o neobnovljivim izvorima energije, ije se zalihe nerazumnim troenjem iscrpljuju. Osim kontrolom troenja metala, rudna bogatstva mogu se ouvati i recikliranjem metala. Na taj nain mogu se ouvati prirodni resursi, ali i smanjiti potronja energije, smanjiti koliine otpada i sauvati okoli.

Slika 6: Recikliranje metalne ambalae

14

Kada govorimo o ambalanom otpadu, vei dio otpadnog metala ini magnetino eljezo. esto su povrinski slojevi metala presvueni cinkom, kromom, ili aluminijem, a jedan sakupljeni dio su teki metali. Otpadni metal sainjava veliki potencijal kojega treba sakupljati. Aluminij je metal koji se najee reciklira. Razlog tome je zapaena uteda energije kod proizvodnje aluminija iz otpadne aluminijske ambalae, nasuprot dobivanju aluminija iz boksita. Poboljava se svjesno ponaanje prema aluminijskome otpadu i odvojenom sakupljanju aluminija za ponovno koritenje. Najbolje rjeenje za aluminij kao ambalani materijal je izbjei ga kad god je to mogue. Jedan kilogram aluminija u reciklai mijenja osam kilograma boksita, etiri kilograma kemijskih preparata, te etrnaest kWh elektrine energije. Proizvodnjom novoga aluminija od otpadne aluminijske ambalae utedi se oko 95 % energije, u odnosu na proizvodnju aluminija iz boksita.

15

7. ZAKLJUAK
Ambalaa ima veliku ulogu u suvremenome poslovanju. Sve se vie proizvodi i koristi u najrazliitijim oblicima i od najrazliitijih materijala. Usmjerenje prema recikliranju ambalae pokrenulo je niz mjera poveanja prikladnosti ambalae za recikliranje. Recikliranje ambalae predstavlja ponovno iskoritenje sirovina iz otpadnog materijala. Problem nastaje u trenutku kada ambalaa prestane ispunjavati svoje funkcije i postane otpad. Svaki otpad predstavlja opasnost za ovjekovo zdravlje i okoli u kojem ovjek ivi. Iz tog razloga potrebno je sve veu pozornost posvetiti racionalnom i efikasnom gospodarenju otpadom. Procesom recikliranja ambalani otpad postaje korisna sirovina od koje se proizvode novi proizvodi. Odvojeno prikupljanje i razvrstavanje ambalanog otpada kljuan je element koji prethodi procesu recikliranja. S obzirom da su resursi od kojih se danas proizvodi ambalaa i razni drugi proizvodi najee neobnovljivi, vano je upoznati se sa znaajem koje recikliranje moe imati. Poznato je da se recikliranjem smanjuje ukupna koliina otpada. Koritenjem otpadne ambalae smanjuje se upotreba prirodnih resursa, tetnih kemikalija, energije, vode, i drugih sirovina koje su potrebne u proizvodnom procesu. Recikliramo li, uvamo zrak, vodu i tlo od zagaenja. Dakle, racionalnom upotrebom otpadne ambalae moemo utjecati na ouvanje cjelokupnog okolia u kojemu ovjek ivi, a na taj nain uvamo i ljudsko zdravlje.

16

POPIS LITERATURE Internet stranice: 1. www.dvorac.hr, Dvorac d.o.o. za komunalne djelatnosti, Ekologija, 16.11.2010. 2. www.ponikve.hr/ekootok/zaMlade.htm, Eko otok Krk, 16.11.2010. 3. www.ecocartec.hr/docs/prezentacije/Clanak-AMBALAZA.pdf, 16.11.2010. 4. www.hrpsor.hr/uzaristu/NN97_05_ambal.doc, Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu, 16.11.2010. 5. www.poslovniforum.hr/zakoni/eko117.asp, Pravilnik o postupanju s ambalanim otpadom, 16.11.2010. 6. www.gaconsulting.hr/o-ambalazi/, GA consulting, O ambalai, 17.11.2010. 7. www.recikliranje-staklo.com/, Vetropack, 17.11.2010. 8. www.e-recicle.com/, Recikliranje papira; Recikliranje stakla; Recikliranje plastike,17.11.2010. asopis Ambalaa,

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

17

18