Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za etvrti razred devetogodinje osnovne kole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

Sadraj
Nastavni plan za etvrti razred devetogodinje osnovne kole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost .... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemaki) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemaki ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzika /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za uenike sa potekoama u uenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzika /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ETVRTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzika /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREENJE UENIKA :

21

735

1.1. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

(4 sata sedmino -140 sati godinje)

ITANJE I PISANJE

Posebni sati itanja

Usavravanje tehnike (pravilnosti, brzinei izraajnosti ) Rad na poboljanju razumijevanja proitanog

30
INTERPRETACI JA KNJIEVNOG TEKSTA

3 itanaka tiva 35
Interpretacija proznih i poetskih tekstova , doivljaj knjievno-umjetnikih tiva i usvajanje knjievno-teorijskih pojmova

Vjebe usmjerene na usavravanje pisanja latininim pismom - tehnika pisanja - preciznost u saoptavanju sadraja miljenja u pisanoj formi 2

Usvajanje pisanih slova irilice

-

usvajanje grafike strukture slova povezivanje slova u strukture rijei pisanje rijei i reenica prepisivanje kraeg teksta 25

Lektira 15
Osamostaljivanje u itanju, potcrtavanje znaaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju

50

Rjenik JEZIK 35
KULTURA IZRAAVANJA

Gramatika 20

Pravogovor i pravopis 10 Mjeoviti

Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1

Narativni oblici
Prepriavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Prianje na osnovu datog poetka (slike,teksta) 1+1+1 Prianje na osnovu datih tematskih rijei 1+1+1

Deskriptivni
Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1

Informativni
Pisanje izvjetaja 1+1

20 MEDIJSKA KULTURA
5

Dokumentarni film 1

Crno-bijeli i film u boji 1

Nijemi i zvuni film

Radio-emisije 1

Djeiji listovi 1

Broj nastavnih sati uz pojedina podruja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena potrebnog za dalji rad. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog rada, nastavnih sredstava sredstava, naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.

 I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi oekivanih postignua

Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojaavanje spoznaje o znaaju itanja; Vjebanje u koncentraciji na sadraj; itanje kao uenje kako da se ita; Svijest o zadatku (ta se trai od mene? Gdje to mogu nai u udbeniku? ta mi je jo potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti itanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritikog itanja Osposobljavanje za itanje u sebi i brzo uoavanje kljunih rijei Osposobljavanje za samostalno itanje i razumijevanje proitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetnikih i ivotnih poruka Osposobljavanje za itanje pjesme, memorisanje sadraja i recitovanje

Programski sadraji
i t a nj e proznog teksta tampaog /tiskanog latininim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosjeno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

itanje tekstova tampanih latininim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje proitanog

Pravilno i teno itanje s razumijevanjem smisla proitanog reproduktivna i svaralaka razima Izraajno itanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesnikih slika, ritma, rime Recitovanje

itanje naglas itanje usebi itanje po ulogama Izraajno itanje

itanje i recitovanje po samoizboru

Izraajno itanje i stvaralako izraavanje (mogunost kritike ocjene,unoenja izmjena)

itanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doivljaja pjesme Poznavanje slova irilinog pisma, pravilno itanje rijei i reenica razumijevanje proitanog

Razumijevanje sadrajnih, kompozicijskih aspekata paljivo strukturiranje pisanog rada Teno itanje tekstova tampanih latininim i irilinim pismom

itanje sadraja tampanog irilinim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

itanje teksta tampanog irilinim pismom

Pravilno itanje , razumijevanje i reprodukcija proitanog.

P i s a nj e Usavravanje pisanja Pisanje reenica o proitanim sadrajima Pisanje o sadrajima mate Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objanjeni diktat,diktat s predusretanjem pogreaka,izborni diktat,stvaralaki diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova irilinog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture rijei, razumijevanje napisanog) Usavravanje tehnike pisanja latininim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o znaaju kulture pismenog izraavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklaenost sadraja miljenja i napisanog sadraja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogunost pravilnog pisanja rijei, reenica, kraih tekstova Pisanje po diktatu rijei,reenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova irilice,mogunost povezivanja slova u strukture rijei Prepisivanje rijei Pisanje rijei po diktatu Potpuno snalaenje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgraen rukopis) Pisanje rijei, reenica, sastava Usvojena pisana slova irilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama rijei Razumijevanje napisanog Mogunost prepisivanja reenica ampanih irilinim pismom pisanim slovima irilice Izgraen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latininom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uoavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih greaka, procjena nivoa postignua

Razumije sadrajne, kompozicijske aspekte, paljivo strukturira pisani rad

Pisanje rijei i reenica uz ilustrirane sadraje Prepisivanje rijei ,reenica, kraeg teksta

Razumijevanje znaaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za itanje tekstova tampanih irilinim pismom i mogunost sluenja pisanim slovima irilice u pismenim vjebama i komunikaciji.

Pisanje kraih reenica

Pisanje irilicom bez zastoja, itko i lijepo

INTERPRETACJA KNJIEVNOG TEKSTA / 50 / Knjievni tekstovi

Knjievno-teorijski pojmovi
Tok dogaaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uoavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uoavanje i uporeivanje postupaka glavnih likova (likovi iji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: knjievni lik likovi iz svakodnevnih ivotnih situacija Stav prema likovima i objanjenje stava Uoavanje opisa lika u knjievnom tekstu Uoavanje opisa pojave u knjievnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, potenja, discipliniranosti i osjeaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druenja s knjievnim tekstom Zadovoljavajui Prosjeni Iznad prosjeka

Pamenje slijeda dogaaja Razumijevanje sadraja na razini reprodukcije proitanog Uoavanje glavnog dogaaja,glavnih i sporednih likova Mogunost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta knjievnog teksta na osnovi osnovnih obiljeja

itanaka tiva
Nasiha Kapidi-Hadi: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurii: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna pria: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira ukrija Pando: Draga la Alija Isakovi Pria o Pink Panteru Advan Hozi: Kuni pijun Branko opi: Nee mi vjerovati Nedati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Katelan:

Spoznavanje onoga to nije neposredno dato ali je konstitutivni dio znaenja rijei, reenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjeivanje s likovima Bogaenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izraavanje vlastitog stava o liku, pronalaenje argumenata i formiranje vlastitog ponaanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uoptavanja i formuliranja podnaslova logikim cjelinama

Potpuno samostalno itanje, razumijevanje proitanog, mogunost samostalne analize i raspravljanja o proitanom sadraju. Izgraen vlastiti odnos premma knjievnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uvianja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljee je slikar
Maja Gjerek -Lovrekovi Zimska pria

Dramski tekstovi:
eljka Horvat Vukelja: Reumatini kiobran Jadranka uni-Bandov: Jesenska umska ala

Piev govor i govor lika Didaskalije

Pjesnika slika

Pjesme Alija H. Duboanin: Jesenja pisma

Gustav Krklec: Prvi snijeg

Dalji rad na itanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike; Rad na glasovnoj izraajnosti, vjebanje ekspresivnosti i smisla za isticanje znaajnih elemenata Izraajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obino,svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnua Ritam i rima kao izrazi doivljaja Poezijom do uestetskog doivljaja i spajanja emotivne, spoznajne, vrijednosne, imaginativne komponente, stvarnog i matovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesnike rijei, odgoj za ljepotu pjesnikog kazivanja

Razumijevanje sadraja dijaloga, pravilno itanje Pravilno itanje Pjesme, recitovanje pjesme

Doaravanje likova,atmosfere izraajnim itanjem Izraajno itanje recitovanje, razumijevanje pojmova predvienih programom

Gluma,preuzi manje uloge lika, unoenje promjena u tekst Stvaralaki odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme, sastava

Ismet Bekri:
Domovina nije rije iz spomenara Kasim Derakovi: Ljetna no Muharem Omerovi: Moja baka ukrija Pando: Oslukivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe

Ritam podizanje i sputanje glasa u govoru i itanju; izmjena dugih i kratkih slogova) Rima- glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvoslona rima)

Uenici e o s j e a t i , prepoznavati i doivljavati snagu i ljepotu pjesnike rijei. Uoavae slikovitost, jezgrovitost u pjesnikom izrazu. Moi e porediti kazivanje u proznom tekstu, raspoloenje u pjesmi, muzikom djelu, likovnom izrazu. Ljepotu e doivljavati svim ulima, mislima i osjeanjima.
Uenik je proitao knjigu. Moe odgovarati na postavljena Pitanja. Moe sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadraju, likovima,poruci Samostalan/nost u prezentaciji proitane knjige. Mogunost poreenja, izvoenja zakljuak

Lektira
Ivica Vanja Rori: Plavi vjetar Bisera Alikadi: Kraljica iz dvorita Ahmed Hromadi: Patuljak iz zaboravljene zemlje

Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovake poezije za djecu)

Razumijevanje smisla itanja.Zato itamo? Kako samostalno itati ? itanje radi uivanja. itanje radi sticanja i proirivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana, autor, izdava, broj stranica, o emu se govori u knjizi), vjeba u predstavljanju teksta , knjige.

Osposobljavanje uenika za samostalno itanje, pamenje i mogunost prezentacije Razumijevanje znaaja znanja i uloge itanja u uenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priu;vrijeme za pjesmu: itamo odabrane dijelove dragih tiva,recitujemo pjesmu po samoizboru

Uenici e moi samostalno proitati tekstove predviene za domau lektiru. Sudjelovae u analizi u skladu s mogunostima samostalnog itanja, razumijevanja, reprodukcije i produkcije.

ME DIJSKA KULTURA

Programski sadraji

Pojmovi

Odgojno-obrazovni ciljevi

Oekivana postignua
Zadovoljavajui Prosjean Iznad prosjeka Uoavanje Povezanosti izraajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na ivot u koli ili iroj zajednici Mogunost ireg objanjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture sluanja i izbora sadraja Mogunost kritikog itanja Mogunost praenja filmskog sadraja u kontinuitetu i razumijevanje sadraja filma

Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvuni film

ta je igrani ,a ta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog ivota Napredak u razvoju filma -tehniki aspekti - film u crno-bijeloj tehnici - film u boji -Nijemi i zvuni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja, kulture i zabave primjerene djeci Radio, emisija List kao komunikacija i izraz stvaralatva odraslih za djecu i djece za djecu

Percepcija i recepcija filmskog sadraja Uoavanje karakteristika i znaaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava

Praenje i razumijevanje fimskog sadraja, razumijevanje poruke

Poreenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji, zvunog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima kolske radio-stanice

Uoavanje razlike u tehnici snimanja

Radio emisije Djeiji listovi

Razvijanje opih odgojnih vrijednosti

Mogunost koncenrtracije i sluanja, Pamenja osnovnih informacija Samostalno itanje

Uoavanje relacije tehnika snimanjai punoe doivljaja Paljivo praenje, memorisanje sadraja, mogunost reprodukcije ita i komentira

J E Z I K: Rjenik, gramatika, pravogovor i pravopis

Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadraji zadaci
Sluenje rjenikom i snalaenje u abecedno i azbunom slijedu (traenje rijei, vjebe koje potiu na takmienje i brzo snalaenje (Ja sam slovo C.Koje je slovo do mene.? Mi smo slova D i H .Koja su slova Izmeu nas? Sreivanje kartona rijei sa razliitim inicijalnim znakom, sreivanje kartona rijei koje imaju isto slovo na poetku (uma emsa, ime, tap, eer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih rijei u govoru,pisanju Upotreba rijei u komunikaciji: predstavljanje, traenje informacije (u kupovini, na putovanju, traenju pomoi u sluaju nesnalaenja). Tano artikuliranje potrebe, zahtjeva Izbor rijei kojima opisujemo Rijei kojima pojaavamo argumentaciju

Oekivana postignua
Zadovoljavajua. Pravilan izgovor rijei koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosjena Iznad prosjeka

Adekvatna upotreba rijei u razliitim situacijama.

Posjedovanje bogatog fonda rijei

Rjenik Rijei u prii i pjesmi Rijei opisivai Rijei informacije Rijei poruke

Razumijevanje znaenja rijei u knjievnom tekstu i mogunost njihove upotrebe u reprodukciji sadraja, sluenje rijeima iz knjievnih djela

Razumijevanje znaenja rijei,njihova u govoru i pisanju

Upotreba rijei koje su nove i neoekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve

Posjedovanje smisla za izbor pravih rijei radi doaravanja raspoloenje, situacije, aktivnosti Upotreba rijei na nov i originalan nain

Prilagoavanje rjenika situaciji i situacionom kontekstu

10

Gramatika

Ciljevi i zadaci

Oekivana
Zadovoljavajua

postignua
Iznad prosjeka
Razlikovanje vrsta rijei, uoavanje njihove funkcije u reenici
Mogunost prepoznavanja

Pojmovi
Azbuka Imenice-rod, broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u reenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavravanje perceptivnih,analiti kih i lingvistikih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatike analize reenice, teksta; Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije, izvoenja zakljuaka Razlikovanje navedenih vrsta rijei i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proirena reenica u komunikaciji (brzina, intonacijski modaliteti)
Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje, pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: drueljubiv, drag, sebian, krt dareljiv ....)

Prosjena

Azbuka Vrste rijei: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (line i prisvojne ) Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni) Brojevi (glavni i redni) Reenica Subjekat i predikat u reenici; Prosta neproirena reenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proirena reenica Pravogovor i pravopis

Razlikovanje navedenih vrste rijei u jednostavnijim primjerima reenica

Snalaenje u analizi reenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadraji

u tekstu Samostalna analiza reenice (subjekat, predikat, dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uoavanje i ispravljanje vlastitih i tuih greaka u pisanim radovima

Prepoznavanje subjekta i predikata u reenici

Veliko slovo u pisanju naziva :

- ulica, trgova, bulevara - kola, - knjiga, listova, asopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena ivotinja

subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predvieni programom

Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predvia Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije

Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaena programskim sadrajima

KULTURA IZRAAVANJA Pravilno rastavljanje rijei na kraju retka

Rije-slograstavljanje rijei

11

Ishodi rada na usmenom i pismenom izraavanju Oblik izraavanja Vj e b a Prepriavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Osposobljavanje za samostalno itanje teksta, razumijevanje uoavanje logikih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize, sinteze,apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). Snalaenje u nedovrenim jezikim strukturama. Stvaranje sadraja na osnovu poticajnih rijei; Izazivanje irokog spektra asocijacija, mate. Osposobljavanje za adekvatan izbor rijei, stvaranje reeninih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuenih rijei. Poticanje individualnog, stvaralakog nerva, mate i kreativnosti u izraavanju

Zadovoljavajui Snalaenje u jednostavnim i uobiajenim situacijamaa, prilagoavanje naina izraavanja situacijama Mogunost stvaranja sadraja koji ima logian slijed

Prosjeni

Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksikog fonda i mogunost spontanog, tenog izraavanja

Narativni

Sposobnost hipotetikog miljenja zamiljanje brojnih alternativa osmiljenost, svrsishodnost, pravilnost i jasnoa izraavanja Uspostavljanje logikih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane prie Zapaanje vanih osobina, ali i mogunost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno

Prianje na osnovu datog poetka (slike, teksta) Prianje na osnovu datih tematskih rijei

Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadraja Posjedovanje bogatstva ideja i mogunost oblikovanja misli na zanimljiv nain Posjedovanje dara zapaanja i Raspolaganje rjenikom kojim Zapaeno moe izraziti rijeima, reenicama, priom Dobro zapaanje i bogat rjenik,
mogunost poreenja i zakljuivanja 12

Mogunost govorenja i pisanja o konkretnim sadrajima (vidim, ujem) i o osjeanjima Osmiljeno i pravilno izraavanje u usmenoj i pisanoj Uoavanje smislene povezanosti tematskih rijei Uoavanje reprezentativnih osobina

Opis poznatog predmeta Opis lika iz najblie okoline

Deskriptivni

Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapaanja svega to je u okruenju. Uporeivanje opisa lika u knjievnom djelu ,opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih rijei deskriptora), rijei za oznaavanje vidljivih osobina i rijei za oznaavanje ponaanja, postupaka. Njegovanje govornog i pisanog jezika

Pisanje izvjetaja
ta? Gdje? Kada? Kako? Zato ?

Osposobljavanje za uoavanje redosljeda dogaanja, vanih elemenata u dogaaju, situaciji, aktivnosti sposobnost sistematinog predstavljanja

Informativni
Prilagoavanje namjeni sadraja i oblika izraavanja

Mogunost praenja vremenskog slijeda u dogaaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih reenica

Sposobnost saetog i objektivnog prikazivanja dogaaja, situacije Izvjetaj ima sve potrebne elemente

Pisanje pisma - pismo obavijest

Pisanje sa svrhom,nain obraanja,oslovljavanje, rukopis, stil, izgled papira, urednost kao pokazatelji koliko potujemo osobu kojoj piemo Pisanje sadri elemente slikovitog i matovitog kazivanja

Mjeoviti

- pismo zahvale

Bogatstvo misli i asocijacija, originalnost u upotrebi rijei

13

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U etvrtom razredu poveen je fond nastavnih sati. Uenici su misaono jai, iskustvom bogatiji. To znai da treba poveati oekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Na poetku godine vano je izvriti evaluaciju postignua u prethodnim razredima i upoznati uenike emu teimo u pojedinim podrujima: kakvom itanju, pisanju, razumijevanju sadraja, kakvom usmenom i pismenom izraavanju. Dogovorite se s uenicima o nivoima postignua, napiite na razredni pano ta oekujete u pojedinim podrujima. To je naznaeno u standardima postignua.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. U stvaranju ukupne programske strukture uvaavani su vani elementi: broj nastavnih sati, kriteriji vani za izbor nastavnih sadraja, meusobna povezanost i proimanje sadraja pojedinih podruja nastave maternjeg jezika, programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi uenja u pojedinim podrujima, zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogunosti uenika etvrtog razreda. itanje i pisanje ostaju u prvom planu. Interpretacija teksta kao podruje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izraavanja. To je nepresuan izvor rijei ,pojmova i doivljaja. itanaka tiva su istovremeno vrijedna knjievna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku, obim, prisustvo naracije ideskripcije, dominantan vrijednosni sistem,ali koliko mogu biti od pomoi u ostvarivanju ciljeva ostalih podruja nastave maternjeg jezika. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjeanja i nije joj zadatak da direktno, nametljivo pouava, posebno ne da namee stavove i poruke. Vano je da uenici umjetnika tiva doive kao neto to je snano i lijepo i to djeluje na osjeanja, misli, matu. Da taj susret predstavlja doivljaj ugodnog literarnog iskustva. Neka u razgovoru, raspravi, suprotstavljanjem miljenja dolaze do zakljuaka. U interpretaciji lirske pjesme novi su, u pojmovnom smislu, ritam i rima. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu, stvorite atmosferu u kojoj e uenici osjetiti zvunost, slikovitost i ritam, neka vie uivaju u ritmu, a manje pamte pojmove. Poeziju treba itati i u njoj uivati. Ne robovati bilo kakvim ablonima i ne smjetati sve u racionalne okvire. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadrajima. Posebno mjesto u Programu ima domaa lektira. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. Kreativnijim, fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite uenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druenju s knjigom. Vano je da uenik ita, razumije, izrazi proitano na njemu svojstven nain,da moe objasniti zato mu se neto dopada ili ne dopada, da ilustrira. Ne unositi podatke o proitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i trai specifian pristup. Vano je da knjiga ostane u sjeanju,da ostavi traga u doivljajnom smislu, a ne da bude na popisu proitanih. Izbor iz poezije bosanskohercegovakih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Dozvolite uenicima da itaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Neka se pripreme za itanje i recitovanje odabrane pjesme, obrazloe izbor. Neka lijepo prepiu tekst pjesme (sigurno e se truditi da to bude lijepo, a to je onda i vjeba usmjerena na estetsku stranu rukopisa), ilustriraju, a onda te listove uveite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepe pjesme, izbor IV a razreda; Pjesma do pjesme, odabrali uenici IVb itd.). Isto moete uraditi i sa priama. Neka biraju pjesmu, priu koja se odjeljenju kao takva dopada. Stavite na pano tekst pjesme, prie. Sadraji nastave gramatike, kulture usmenog i pismenog izraavanja direktnije su usmjereni na poboljavanje nivoa opte pismenosti. Bilo bi poeljno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izraavanja. U razrednoj nastavi vjeba usmenog izraavanja uvijek prethodi pismenoj vjebi. Tako treba i dalje raditi, ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. To bi svakako povealo odgovornost prema izgovorenoj rijei i ulaganju napora u oblikovanje reenice, pojaalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja, a jaala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izraavanju. Istiite znaaj osmiljenog, pravilnog, jasnog govora .

14

U realizaciji sadraja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na djeije doivljavanje jezika. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu reenice, teksta. Tako e lake diferencirati primjere od (ne) primjera. Pojmovi se meusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. Uvijek su u odnosu meuzavisnosti, kako u okviru ovog nastavnog predmeta, tako i u ukupnom ljudkom saznanju. I na kraju, ukupna postignua valja iskazati numerikom ocjenom. Uz programske sadraje su tri nivoa postignua:zadovoljavajua (minimalna) postignua , dobra, prosjena i ona iznad prosjeka visoka postignua. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1- 5 ipak su vaan orijentir u postavljanju zahtjeva. Uostalom, nastavnik kao ocjenjiva mora uvaavati mnotvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vjetina. Vano je da i uenike vjebate u samoocjenjivanju. Kaite im unaprijed ta ete ocjenjivati, kada, ta smatrate posebno vanim. Napravite i na panou prikaz oekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Primjera radi: Moje itanje ima sve karakteristike dobrog itanja: pravilno je, teno, izraajno. Mogu proitati tekst bez greke. Neka svaki uenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko e primijetioti da njegovo itanje nije dovoljno brzo, drugi da ita monotono, trei da grijei mnogo u izgovoru rijei. Analiza je zajednika. Svi su ocjenjivai. Zajedniki dolazimo i do mjera koje e djelovati na poboljanje postignua pojedinca i odjeljenja. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrivanje bliih i daljih koraka i ciljeva, individualne i individualizirane linije razvojja. Slian pristup odredite i u ostalim podrujima. Kaite na koji nain ete bodovati odgovore i neka oni sami upiu ocjenu nakon uvida u tanost (na bazi poreenja). Veoma je vano da i roditelji budu upueni u smisao ocjenjivanja. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog uenika i koliko u njemu budi elju da se potrudi i pobolja postignue.

15

1.2. PRVI STRANI JEZIK

1.2.1. ENGLESKI JEZIK
( 3 sata sedmino 105 sati godinje )
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi
Nastaviti na naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini uenja: uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti; dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja podsticanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji nauenog, primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka itanju pisanju najjednostavnijih rijei i reenica. -

Oekivani rezultati / ishodi uenja

Uenici e: razviti elju i ljubav prema uenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku prihvatiti logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima znati itati jednostavne reenice znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta); Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja); Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine); Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

16

DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene pripreme za svaki as; stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje; razvija od poetka radne navike; razvija komunikacijske sposobnosti; razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue; njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja; slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom; da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima. da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima; da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup; da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji; da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma paljivo i

nenametljivo, konkretno i pozitivno. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. Napomena: na ovom nivou nema uenika koji ne zadovoljava predvieni minimum. U etvrtom razredu uenici se ocjenjuju brojano .

Interdisciplinarni sadraj
Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja, matematike (brojevi, sabiranje), moja okolina (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

Interkulturalne vjetine
Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima.

Preporuke
Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i

17

uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi.
Nastavne metode i oblici rada

Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

18

Engleski jezik-druga godina uenja Teme Funkcije i vjetine

pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih - identificiranje ljudi i predmeta - lociranje ljudi i predmeta - opisivanje ljudi i predmeta - boje predmeta - raspoloenja i stanja (ogranieno) - trenutne aktivnosti - svakodnevne aktivnosti i radnje - brojanje (How many ... are there?) - itanje vremena - dani u sedmici - izraavanje sposobnosti (I can .... I can't) - izraavanje dopadanja - izraavanje

Nivo

Aktivnosti
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje, gestikuliranje, gluma, crtanje, bojenje, povezivanje ilustracija sa tekstom, izvravanje uputa i nareenja, oznaavanje tanih/netanih (T/F) tvrdnji, podvlaenje, redanje, itd. 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim, kratki odgovori na nastavnikova pitanja, dopunjavanje, ispunjavanje tabela, itd. b) ITANJE I REAGIRANJE: itanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem, redanjem ilustracija, povezivanjem ilustracija sa odgovarajuim tekstom, izvravanje uputa i nareenja oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, izrezivanjem, oblikovanjem u plastelinu, itd. 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja, povezivanje rijei u stupcima A i B, ispunjavanje tabela, dovravanje reenica, redanje teksta prema smislu, ispunjavanje krialjki.

Gramatika
Ponavljanje, proirivanje, koritenje sljedeeg gramatikog gradiva:

Vokabular
Ponavljanje, proirivanje osnovnog vokabulara na teme:
*Predstavljanje: ( name, friend) *lanovi ue i ire porodice (mother, grandmother, father, grandfather, brother, sister, uncle, aunt, *Prostorije u kui i namjetaj (kitchen, hall,loo/lavatory, sittingroom, bedroom, bathroom, table, chair, coffeetable, book case, curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden, yard, traffic-lights, park, shop, bus stop, car, post office, cinema; village, river, wood, lake, hill, bridge, trees; dog, cat, pig, cow, horse, bird, itd.) *Raspoloenje: happy, sad, tired, scared, naughty. *kola: school things, school furniture, school subjects, posters; draw, cut out, put. *Svakodnevni ivot: sleep, get up, eat, drink, talk, give, take, push, pull, cry; tablewear (spoon, knife, fork, plate, cup, glass); bathroom (toothpaste, toothbrush); face, body; clothes (pyjamas, jeans, shoes, raincoat); food (bread, butter, sandwich,

Proirivanje tema: 4. Lino razred predstavljanje Osnovna kola Porodica Kua, 2. dom godina Moja uenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika Svakodnevni ivot Prvi ste kola pen ele Slobodno mentarvrijeme nog znanja

Imenice: vlastite, ope, mnoina, prisvojni genitive (Johns, Marys) Zamjenice: line, pokazne (this, that),upitne (who, what)

Pridjevi:
Determinatori, lan (a/an, the), prisvojni pridjevi (my, your, his, her), upitni pridjevi (what color), opisni (sad, happy, nice, bad, good, fine, tired, scared, hungry, thirsty).

Glagoli: Present Simple (potvrdni, negativni, upitni oblik), Present Continuous (potvrdni, odrini, upitni oblik), pomoni glagol be; have, have got modalni glagol can (potvrdni, odrini, upitni oblik). Prilozi: za mjesto (here, there), vrijeme (today, now). Prijedlozi: za mjesto (in, at), vrijeme (at, on, in, after).

19

posjedovanja (John's book, my house) izraavanje molbe (Can I? May I?) ponuda, njeno prihvatanje i odbijanje

orange juice, milk); toys, sports.

PRODUKCIJA
a) GOVOR: ponavljanje rijei koje su izgovorene, postavljati zahtjeve, moliti, davati upute i naredbe, uestvovati u razgovoru sa drugim uenicima i nastavnikom, igrati uloge, recitirati, pjevati i igrati jezike igre.

Brojevi: 20-100 Reenice: red rijei, osnovni tip u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici (There is a... There are...)

Uenici e koristiti: Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. ( s, -ing) Antonime, u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall, give-take, push-pull) Sloenice, u vezi sa datim temama (kitchen table, toothbrush, schoolfriend) Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. have breakfast, watch TV, look at this, turn on / off)

b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova, pisanje pojedinih rijei po diktatu, odgovori na pitanja, ubacivati, podvlaiti, redati rijei u smisaone reenice, ispunjavanje tabela i krialjki, dovravati reenice, itd. Pisanje na ovom nivou nije prioritet, pa sve izvoditi leerno i kroz igru.

20

1.2.2. NJEMAKI JEZIK

(3 sata sedmino 105 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezike vjetine
Sluanje i razumijevanje

Ciljevi
Osposobljavanje uenika da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruenja Podsticanje motivacije za uenjem njemakog jezika

Oekivani rezultati/ ishodi uenja

uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i reagira na odgovarajui nain na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova, napisane rijei i krae reenice ita naglas poznate rijei i reenice uoi glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve rijei poznate pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu pie pojedinane rijei i kratke reenice o sebi i svom okruenju Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Podsticanje mate, radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemakog jezika u etvrtom razredu osnovne teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

21

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. kola i uionica 2. dani u sedmici, mjeseci, godinja doba 3. atmosfersko vrijeme 4. porodica i ivot u porodici 5. proslava roendana, Nove godine, Boia 6. ivotinje 7. jelo i pie 8. slobodno vrijeme DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
I u etvrtom razredu uenici jezik ue imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) - horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu vie razliitih aktivnosti i angairanje svih ula doprinose dinamici asa i odravanju neophodne panje uenika.

Nastavnik treba da:

paljivo planira svaki as koncipirajui ga kao smjenu vie faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje due od deset minuta , pie pismene pripreme za svaki as, sadraje koje obrauje priblii uenicima dobrom i paljivo osmiljenom vizualizacijom, u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje e doprinijeti usvajanju sadraja svim ulima, potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti, procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima, uoi sposobnosti svakog pojedinog uenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum, razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika, osposobi uenike da samostalno rade kako za vrijeme asa tako i kod kue.

Praenje i vrednovanje
U etvrtom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadraj
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao napr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Moja okolina.

Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

22

Njemaki jezik druga godina uenja

Vjetine Uenici e znati: - imenovati predmete u svojoj kolskoj torbi - navesti kolske aktivnosti - nabrojati dane u sedmici, naabrojati mjesece i godinja doba - pitati za vrijeme - rei kakvo je vrijeme - brojati do 20 - imenovati lanove porodice, - rei gdje stanuju, - rei svoj broj telefona, - dati osnovne informacije o svojim roditeljima, brai i sestrama -pozvati nekog na roendansku proslavu - iskazati elju vezano za poklon - estitati nekome roendan, Novu godinu, Boi... - rei ta vole / ele jesti, piti - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove , - traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno, npr: crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr: - davnjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR: Uenici e: - recitirati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. PISANJE Uenici e: - prepisivati pojedinane rijei , reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice. Gramatika Uenici e: koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line - Prisvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, unser) - upitne: wann, wie, was, warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - u prezentu - za izraavanje elje oblik mchte - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Uenici ce proirivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : kola: rechnen, malen, turnen, der Pinsel, der Malkasten Dani u sedmici, godinja doba: Montag, Dienstag, am Sonntag, der Frhling, im Sommer es regnet, es schneit Porodica i ivot u porodici: Oma, Opa, Tante, Onkel, Ich wohne in ... Meine Strae heit .... Meine Telefonnummer ist ..... Mein Bruder ist .... Jahre alt. Roendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party.Ich wnsche mir einen Teddy. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo, pie: essen, trinken, Milch, Tee, Saft, Wasser, Brot, Kse, .. Ich esse gern Schokolade. Slobodno vrijeme: Fuball, Basketball, lesen, Musik hren, Computerspiele, ... ivotinje: Ich habe eine Katze. Meine Katze heit ..... Sie ist schwarz.

23

1.2.3. FRANCUSKI JEZIK

(3 sata sedmino 105 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezike vjetine
Sluanje i razumijevanje

Ciljevi
Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji. Uenje stranog jezika ueniku treba da olaka razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaa motivaciju za uenje stranih jezika. Osposobljavanje uenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Podsticanje mate, radoznalosti i kreativnosti.

Oekivani rezultati / ishodi uenja

uenik e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumjee jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i reagirae na odgovarajui razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavae slova, napisane rijei i krae reenice itae naglas poznate rijei i reenice uoie glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve rijei poznate pravilno e artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovae ritam i intonaciju reenice postavljae jednostavna pitanja i davae odgovore na njih uestvovae u razgovoru po modelu davae jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisivae u nekoliko reenica poznatu situaciju prepisivae, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice zapisivae pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu / diktatu pisae pojedinane rijei i kratke reenice o sebi i svom okruenju Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Govor

Teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike.

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opta tematska podruja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. lino predstavljanje, porodica, dom, moja blia okolina, kola, svakodnevni ivot) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomou kojih je mogue realizovati sposobnosti)

24

Gramatika (gramatika podruja koja odgovaraju datom nivou npr. imenice, zamjenice, brojevi, glagoli itd koje e uenici koristiti a ne uiti o tome!) Vokabular (predlae se vokabular koji je u skladu s datim temama)

DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja francuskog jezika treba usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja e sadravati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude, razviju i podre zainteresovanost za uenje jezika. Jezik se u ovom uzrastu ui kroz igru, oponaanjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno prei na itanje (horsko i pojedinano), ten a prepisivanje rijei i kratkih reenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei I kraih reenica. Preporuuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje razliitih aktivnosti to treba da doprinese dinamici asa i odravanju panje uenika ovog uzrasta. Nastavnik treba da paljivo planira svaki as, cilj i nain rada. Treba da kod uenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom asa tako i kod kue. Potrebno je takodjer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponudjena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. Interdisciplinarni sadraji Uenici e takodjer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples) - kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura) - zajednikom etnjom kroz prirodu i sl. (Moja okolina ekoloki odgoj) Interkulturalne vjetine Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tien! (gle!) itd.

Uenje kako uiti Uenici e da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u slubi motivacije uenika i da slui nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojano. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu

25

Francuski jezik- druga godina uenja

Nivo Teme 4. razred Osnovna kola 2. god. uenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Porodica Kua, dom Svakodnevni ivot kola Moja okolina Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Pozdravljati - predstaviti sebe ili druge - identificirati ljude i predmete - opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ogranien broj raspoloenja - brojati predmete - locirati ljude i predmete - rei koliko je sati- puni sati - izraziti - dopadanje sposobnost da neto urade (Je peux...) - ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison) - ponudu, njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova, glumljenjem, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, izvravanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje uju sa kasetofona, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa karatica na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e koristiti (a ne uiti o tome!): Imenice - jednina i mnoina - prisvojni genitiv (la maison de Nicole, lamie de Paul) Zamjenice - Line - Pokazne, celui, celle, itd - Upitne, qui, quoi itd Determinatore: - lanove, un, une, des, le, la, les - Prisvojne pridjeve, mon/ma, ton/ta, son/sa itd - Upitne pridjeve, quel? quelle? (Quelle couleur?) - Opisne pridjeve, najosnovnije, npr.triste, heureux, beau itd Glagole - Le prsent - Glagole tre, avoir - LImpratif Priloge za: - mjesto, ici, l - vrijeme, maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Pozdravljanje: Bonjour,Salut, Au revoir, itd. Predstavljanje: Je suis CestJe mappelle, itd. Qui est-ce? Quest-ce que cest? Comment tappelles-tu? Oui/Nonitd. Opisivanje, npr.: Elle est mince. Il a les cheveux noirs. De quelle couleur est ? itd Quel ge as-tu? Jai ans itd. Moje lice, moje tijelo, neto proireniji vokabular Odreivanje mjesta i poloaja: O se trouve Pourriez vous me dire Cest droit / gauche itd lanovi ue i neki lanovi ire porodice, npr.: mre, pre, frre, soeur, grand-mre, grand-pre, tante, oncle, itd. Raspoloenja, neto proireniji vokabular, npr.: heureux, malheureux, triste, fatigu, itd. Prostorije u kui i namjetaj, neto proireniji vokabular, npr. cuisine, chambre coucher, salon, couloir itd. Blia okolina, neto proireniji vokabular, npr. autobus, train, feu, rue, itd. kola, neto proireniji vokabular, npr. livre, cahier, stylo, crayon, itd. Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, neto proireniji vokabular, npr. vtements (npr. pyjama, jeans, robe, jupe) nourriture (npr. pain, sandwich, jus dorange, lait), jouet, actions (npr. manger,boire, parler, prendre), itd. Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est ... Uenici e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Antonime, u vezi sa datim temama, npr. grand-petit, donner-prendre, Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. machine laver, poudre laver, salle manger

Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagovati: 1) neverbalno, npr.: gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka voza, ivotinjskih glasova itd.), glumljenjem (npr. tuan, sretan), ili pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira, pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.), bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima itd. 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona - uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori)

Prijedloge, npr. , dans, sur (u osnovnim znaenjima)

26

sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom - igrati uloge, recitovati, glumiti/dramatizirati poznatu priu/bajku - pjevati i igrati jezine igre - davati uputstva i naredbe

Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. je me lave, tu te promnes,

b) PISANJE: Budui da uenje pisanja na ovom nivou nije prioritet, uenici e: - povremeno prepisivati izolovane rijei - uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova na kockama, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu itd. - zamjenjivati inicijale punim rijeima - ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu itd.

27

1.2.4. ARAPSKI JEZIK

(3 asa sedmino - 105 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja
Nastaviti sa naglaavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini uenja uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) itanje jednostavnih reenica prepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i rijei razvijanje samopouzdanja u izraavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proirivanju znanja arapskog jezika

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Specifinosti arapskog pisma e usloviti i rad u drugoj godini uenja arapskog jezika (IV razred). Usvajanje grafike strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje odreenog lana, sunevih i mjeseevih slova. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika.

Nastavnik treba da:

paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; pie pismene pripreme za svaki as; da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; razvija pozitivnu atmosferu u uionici; razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, ve da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

28

Praenje i vrednovanje Treba da je stalno, veoma paljivo i nenametljivo. Treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za uenje arapskog jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. U etvrtom razredu ocjenjivanje je brojano. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima: - crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) - plesom, igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) - pjevanjem (Muzika kultura) - brojanjem (Matematika) - praznici (Vjeronauka) - opisivanje ( Maternji jezik i knjievnost) - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekoloki odgoj) Interkulturalne vjetine Uenici e upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i na trajanje asa. Ovo podrazumijeva i mogue paralelno izvoenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta, kao to su npr. muzika kultura, likovna kultura, tjelesni odgoj, moja okolina, vjeronauka itd. as moe trajati i krae radi postizanja maksimalnog intenziteta panje kod djece. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje e se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu

29

Arapski jezik-druga godina uenja Nivo Teme Funkcije i vjetine U enici e znati: III razred Proirivanje Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje nain kola i upoznavanje
- Predstaviti sebe i druge

Aktivnosti
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona - dopunjavanjem teksta ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati krae tekstove naglas i u sebi, - traiti odreene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno, npr: crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR: Uenici e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja,

Gramatika
Line zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma, kam) Pokazne zamjenice (hara, harihi, ralika, tilka )

Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica.

2. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja

- Porodica i prijatelji - Kua - Svakodnevni ivot - kola - Blia okolina - Odjevni predmeti - Hrana i pie

- Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta - Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pia

Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, Potvrdne i prepoznavanj odrine rijei e, crtanje i (na`am, la) druge vjebe) uvjebavati Upitne partikule osnovni (hal, 'a) vokabular.

Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta, fawqa, 'amama, wara'a)

30

odgovarati na pitanja, igrati uloge, uestvovati u dramatizacijama, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge

Upitna rije 'ayna Prepoznavanje gramatikog enskog roda (okruglo ta) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir, sagir, qasir, tawil, \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica)

PISANJE Uenici se: - prepisivati pojedinane rijei i krae tekstove, - rekonstruirati rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice.
- prepoznavanje i koritenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf, sad, y n itd.)

31

1.3. MOJA OKOLINA

(2 sata sedmino - 70 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODR UJA UENJ A

CILJEVI Sticanje znanja o: Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ivim biima, njihovim osobinama, lancima ishrane, uzajamnim vezama O sunevoj svjetlosti, vodi i vazduhu kao uvjetima ivota O gibanju zraka i promjeni osobina materije O zelenoj biljci i njenim dijelovima ovjeku kao prirodnom i drutvenom biu Atmosferskim padavinama Prolosti i sadanjosti kraja Osnovnim obiljejima kraja kulturnim, javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju prirodnim obiljejima kantona saobraajnoj povezanosti, razvijenosti, prirodno geografskim odlikama i turizmu prirodno geografskim odlikama BiH kulturi ivljenja zagaenosti tla i vazduha i zatiti od zagaivanja

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici znaju
Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Uspostaviti logine veze izmeu ivih bia i pojava u prirodi Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za ivot i rast biljke Da je ovjek prirodno i drutveno bie i da ima neizmjeran uticaj na okruenje Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Osnovne podatke o proslosti i sadanjosti zaviaja Osnovna obiljeja kraja u kojem ive Nabrojati kulturne, javne i prosvjetne ustanove u zaviaju Prepoznati i opisati prirodna obiljeja zaviaja Da dobra saobraajna povezanost znai i razvijen kraj, da naa domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se moe razvijati turizam kao possebna grana privrede Da je odjee i obua ivotna potreba svakog ovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obiljeavala pojedine epohe Da je istoa pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Da su mikroorganizmi uzronici bolesti, da su prljave ruke i prostor za stanovanje esti uzronici bolesti Da je kultura ivljenja odraz vremena u kojem ivimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Da je ovjek i njegovo djelovanje najvei zagaiva tla i vazduha i da svaki pojedinac moe daati vlastiti dorinos zatiti od zagaenja

ZNANJE

32

SPOSOBNOSTI I VJETINE

Uenici e : uiti; samostalno i u grupi posmatrati i izvoditi zakljuke; samostalno i u grupi planirati svoj rad i rad svoje grupe razvijati kritiko razmiljanje provoditi istraivanja i biljeiti zakljuke izvoditi mjerenja i voditi evidenciju dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti procjene prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: uenje u koli, uenje kod kue, sam ili u timu, koritenje dodatne literature, traenje ideja i provoenjem jednostavnih i voenih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata, prezentiranje postignutih rezultata

Koristiti prethodna iskustva Koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja Pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju Uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajue zakljuke Koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje problema Koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, prirodnoj i drutvenoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

PROGRAMSKI SADRAJI
1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI

Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi

Osobine ivih bia u vezi sa ivotnim okruenjem iva bia u godinjim i vremenskim promjenama ovjekove aktivnosti vezane za godinja doba Suneva svjetlost, voda i vazduh kao uvjeti ivota Kretanje vazduha , vjetar; brzina i smjer vjetra, lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka; dijelovi biljke, uloga pojedinih dijelova ovjek kao prirodno i drutveno bie Atmosferske padavine

33

2. VRIJEME I PROSTOR

Prolost, sadanjost i budunost kraja Obiljeja zaviaja Dan i sat; mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti pronalaenje znaajnih geografskih obiljeja Izrada geografske karte ue okoline (tlocrt)
3. DRUTVO

Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu iri zaviaj kanton; prirodna obiljeja Saobraajna povezanost u irem zaviaju - kantonu Razvijenost ireg zaviaja: privreda, turizam

Uzajamni odnos privrede i obiljeja zaviaja

Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine
4. HIGIJENA

Odjea i obua Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzronici bolesti neprijatelji zdravlja Kultura ivljenja Zagaenost tla, vode i vazduha

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati uenike da kritiki razmiljaju i razumiju koncepte, na nain koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati ueniki istraivaki pristup svijetu koji ga okruuje. Uenike treba nauiti da posmatraju ta se deava u prirodi i ta se deava prilikom izvoenja ogleda, te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Kako uenici o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode uenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti uenicima procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja ula u tom procesu, predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke, pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki razmatraju uoeno i donose odgovarajue zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa uenicima paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega , da li su predvianja bila ispravna, ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod uenika podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje . Moja okolina u 4. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i drutvenoj sredini. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog djejeg istraivanja i otkrivanja meuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i drutvenom okruenju. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proiruju. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje naina kako to vie saznati, a znanja povezati i upotrijebiti. Znaaj predmeta Moja okolina lei u tome to je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. Moja okolina ujedinjuje sadraje razliitih znanstvenih podruja. Osnovni cilj mu je doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih inilaca koji djeluju u djejem prirodnom i drutvenom okruenju, razvoj pravilnog odnos prema drutvenom i prirodnom okruenju, razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvatanje razliitih stavova i miljenja te poticanje znatielje za otkrivanjem pojava u prirodnom i drutvenom okruenju.

34

U 4. razredu ire se znanja o sadrajima obraenim u 3. razredu. Novi sadraji odnose se na znanja o gibanju zraka, promjeni osobina materije, biljci i njenim dijelovima, atmosferskim padavinama, kulturnim i javnim ustanovama, te o ljudskom organizmu, ulozi pojedinih dijelova, ulima... Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost drutvenih i prirodnih pojava i prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikih kolskih projekata. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenjem metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku. Za realizaciju programskih sadraja preporuuje se to ea izvanuionika nastava. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa ro tedi dragocjeno vrijeme i poveava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. Korelacija omoguava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari vie zadataka.

Praenje i ocjenjivanje
Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju, njihovih obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Uenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti, za vrijeme izvoenja te aktivnosti. Prati se napredak uenika i ocjenjuje: - sposobnosti i vjetine uenika za vrijeme izvoenja aktivnosti (ueniki ogled, praktian rad, usmeno i pisano izvjetavanje i drugo), - uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, ueniki projekti, istraivanja i dr.), - putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka - portfolio uenika1. Dakle, ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. Najvaniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih uenika koji trae vie panje). Praenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko uenik trenutno zna, a ne da se rauna da e to nekako doznati. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi uenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjeaj da su jednako vani. Ovim se izbjegava demotiviranost uenika, podstie aktivnost svihi, a rezultati koji se postiu su bolji. Ocjenjivanje u etvrtom razredu je brojano Uobiajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Ocjene kroz due razdoblje bi se trebale temeljiti na razliitim ocjenjivakim aktivnostima radi pokria razliitih aspekata postignua. Praenje uenika poinje od prvog kolskog dana. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praenje, posmatranje i vrednovanje. Vie nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izraaja posmatranje i biljeenje Najvanija zadaa ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije ueniku o njegovom napretku.

Nastavni plan i program za prvi razred devetogodinje osnovne kole

35

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima, razvijena svijest o razliitosti prirodnih procesa, razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Uzgoj ukrasnog bilja u uionici Briga o ivotinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dou do hrane, uzgajanje ukrasnog bilja u koli, pravljenje i postavljanje hranilica za ptice.

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) Planiranje, pripremanje, osmiljavanje ogleda, demonstracija, organiziranje i izvoenje posmatranja, donoenje zakljuaka, evaluacija

RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI

Posjedovanje znanja o klijanju, rastenju, opadanju lia, gorenju, disanju hranju, truljenju, vrenju, kretanju, gibanju. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noi, kretanje zemlje oko sunca smjena godinjih doba, svjetlosne, elektrine, magnetne i druge pojave Znanje o meusoboj ovisnosti sredine ivih bia i ovjeka. Ishrana biljaka, ivotinja, uticaj ovjeka na razvoj ivih organizama. Kultivisanje zemljita, uzgoj kunog cvijea

Razvijena svijest o prirodnim procesima, sposobnost izvoenja jednostavnih ogleda

Planiranje osobnog rada, izrada domaih zadataka, uestvovanje u izvoenju ogleda, donoenje osobnih zakljuaka, izrada panoa Aktivno uee u radu kolektiva, pomaganje drugima, ispunjavanje obaveza, sakupljanje materijala, sistematiziranje.

UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU IVI ORGANIZMI

Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Sposobnost izvoenja jednostavnijih radova u vrtu, vonjaku i na njivi. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijea u uionici, uvanjeivotne sredine od zagaivanja, briga o istoj i zdravoj ivotnoj sredini Prepoznavanje godinjih doba na osnovu vremenskih prilika, uoavanje potreba vezanih za godinja doba

Motiviranje uenika za rad, pripremanje izvora znanja, demonstracija ogleda, planiranje i realiziranje planiranog

IVA BIA U GODINJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA

Karakteristike ivih bia u razliitim godinjim dobima biljke, ivotinje. Zimsko mirovanje, zimski san, mijenjanje krzna

Uzajamno pomaganje, prikupljanje, izvoenje ogleda, donoenje zakljuaka, pomaganje ivotinjama, uzgajanje biljaka

Planiranje rada, posmatranje i procjenjivanje. Osmiljavanje ogleda i aktivnosti. Organizacija praktinih vjebi Saradnja sa roditeljima.

OVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODINJA DOBA

Znanja o ovjekovim aktivnostima uvjetovanim godinjim dobima. Priprema stone hrane za zimu, radovi u vrtu, vonjaku, na njivi, obzbjeivanje uvjeta za zdrav ivot, zatita od elementarnih nepogoda.

Pomaganje starijima u radovima vezanim za godinje doba. Priprema ukrasnih biljaka za zimu.

Aktivno uee u pripremi ukrasnih biljaka za zimu, izvoenje radova u okoliu kole, pomaganje starijima u aktivnostima, u vonjaku, vrtu, vinogradu, na njivi.

Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave. Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti.

SUNEVA SVJETLOST, VODA I VAZDUH KAO UVJETI IVOTA

Posjedovanje osnovnih znanja o sunevoj svjetlosti, toploti, vodi i vazduhu kako uvjetima ivota. Znaju izmjeriti temperaturu pomou termometra, znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i ivotinjskog svijeta od suneve svjetlosti, vode i vazduha. Znaju da bez vode, suneve svjetlosti i vazduha nema ivota na zemlji.

Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. Izvoenje ogleda koji pokazuju da bez suneve svjetlosti, vode i vazduha nema ivota na zemlji.

Ne ugroava ivotne uvjete, uva okolinu od zagaenja.

uvanje zdravog okolia, planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem, izvoenje ogleda, davanje pojanjenja za odreene procese.

Pripremanje ogleda i demonstriranje, organizacija posjeta plasteniku u blioj okolini. Izrada didaktikim materijala. Posmatranje i praenje napretka uenika.

KRETANJE VAZDUHA, VJETAR, BRZINA, SMJER , LOKALNI VJETROVI

Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra, njegovim karakteristikama i vrstama.

Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini.

Ponaanje u sluaju vremenskih nepogoda vjetrova

Posmatranje, zakljuivanje, imenovanje, aktivno uee u radu

Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje. Podsticanje razvoja radnih i navika.

36

PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM

Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva.

Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoenja zakljuaka.

Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem.

Posmatranje, biljeenje, prikupljanje, sistematiziranje prema zajednikim osobinama. Uestvovanje u grupnom radu. Izvravanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada.

Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad. Predlaganje i rukovoenje kolskim aktivnostima. Planira, demonstrira, poduava, priprema i realizira nastavu.

BILJKA; DIJELOVI BILJKE, ULOGA

Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka, o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablaice,

Sposobnost razlikovanja i imenovanja razliitih biljaka.

Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i uvanju biljnog svijeta

OVJEK KAO PRIRODNO I DRUTVENO BIE

Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama ovjeka (uspravan hod, miljenje, govor, drutvenost), organizam ovjeka, slinosti i razlike izmeu mukarca i ene, slinosti i razlikama izmeu biljaka, ivotinja i ovjeka

Sposobnost razlikovanja mukaraca od ena. Komunikacija. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje slinosti izmeu biljaka, ivotinaj i ljudi.

Pozitivan i izgraen stav o ljudima bez obzira na boju, naciju i vjeroispovijest

Istraivanje, uoavanje, zakljuivanje, uestvovanje u radu odjeljenja i grupe, pravljenje tematskih panoa. Posmatranje i uoavanje karakteristika atmosferskih padavina. Izvoenje ogleda. Uee u zajednikom radu. Obilazak znaajnih spomenika kulture, znaajnih graevina, muzeja, institucija. Prikupljanje grae o prolosti zaviaja. Posmatranje, biljeenje, izvjetavanje, prikupljanje grae, izrada tematskog panoa Prikupljanje razliitih slika i modela satova. Izrada modela satova. Uzajamna pomo izmeu uenika

Praenje rada, planiranje, demonstriranje, priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. Pomaganje uenicima, evaluacija.

ATMOSFERSKE PADAVINE

Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama, izgled, nastanak, ponaanje ljudi i ivotinja.

Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina, zatita od atmosferskih padavina.

Pravilno postupanje prilikom razliitih atmosferskih padavina. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima.

Organiziranje i izvoenje razliitih ogleda. Priprema materijala. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa.

PROLOST, SADANJOST I BUDEUNOST KRAJA

Posjedovanje znanja o prolosti i sadanjosti zaviaja, o spomenicima, graevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prolosti

Sposobnost opisivanja prolosti zaviaja, prepoznavanja na slikama, fotografijama, ilustracijama. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja.

Izgraen pozitivan stav prema historiji kraja, tradiciji i obiajima

Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i graevinama kraja. Podstrekavanje, praenje, pomaganje.

OBILJEJA ZAVIAJA

Znanje o obiljejima zaviaja; konfiguracija terena, poloaj, razvijenost, komunikacija, saobraajna povezanost

Vjetina imenovanja obiljeja zaviaja.

Pozitivan stav o zaviaju

Planiranje, pripremanje, organizacija rada u uionici i izvan nje, pomo uenicima u samostalnom radu. Planiranje, pripremanje, podsticanje. Pomaganje uenicima u izradi modela satova. Praenje, biljeenje, pomaganje.

DAN I SAT; MJERENJA VREMENA SATOM

Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. Dan traje od 0,00 sati do 24,00 sati (24 sata). Znaju mjeriti vrijeme satom

Sposobnost oitavanja vremena na satu

Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme)

37

ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAENJE ZNAAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UE OKOLINE (TLOCRT)

Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaenju na njoj. Prepoznavanje znaajnih geografskih obiljeja na osnovu boje, linije, kartografskih znakova

Sposobnost snalaenja na geografskoj karti (odreivanje strana svijeta), sposobnost prepoznavanja znaajnih geografskih obiljeja na geografskoj karti.

Izgraen pozitivan stav o radu

Koritenje geografske karte za usvajanje znanja. Uee u radu odjeljenja i grupe. Uzajamno pomaganje.

Obezbjeivanje neophodnih sredstava za uenje i rad. Organiziranje nastavnog procesa. Planiranje i pripremanje.

Razumiju razmjer 1:10, znaju izraditi plan uionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine povrine sa svim njegovim obiljejima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu, raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti.

Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. Izrauju tlocrt uionice

Svjesnost o mogunosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema uenju i izvravanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti

Mjerenje, umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti

Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praenje napretka uenika i procjena postignutog

Izrada jednostavne geografske karte blie okoline kole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih, javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem ive i interpretacija znanja o geografskim obiljejima i drugim karakteristikama. Prepoznavanje znaaja saobraane povezanosti za razvoj zaviaja kantona. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obiljeja i pravljenja uzajamne veze meu obiljejima i privredi u zaviaju Vjetina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti, prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova

Uee u izradi prve geografske karte.

Priprema materijala za izradu geografske karte. Demonstriranje naina izrade geografske karte. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa, posjeta kulturnim, javnim i prosvjetnim ustanovama, briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa, organizacija i izvoenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. Osmiljavanje interaktivnog uenje, planiranje i realiziranje planiranog, pomaganje uenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta znaajnim privrednim kapacitetima i turistikim destinacijama u kantonu. Pripremanje, organizacija i realizacija nastave. Praenji napretka uenika i procjena postignua. Priprema i organizacija nastavanog procesa, organizacija posmatranja, saradnja sa lokalnom zajednicom.

KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU

Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom znaaju za ivot ovjeka

Pozitivan stav prema navedenim ustanovama

Posjeta nekim od kulturnih, javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Koritenje dodatnih izvora znanja. Posjete raznim mjestima u kantonu.

IRI ZAVIAJ - KANTON

Imaju osnovna znanja o irem zaviaju kantonu, o geografskim i drugim obiljejima zaviaja

Pozitivan stav prema uenju i izvravanju zadataka. Pozitivan stav prema irem zaviaju Pravilan odnos prema saobraaju, uvanje saobraajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zaviaju

SAOBRAAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST IREG ZAVIAJA PRIVREDA I TURIZAM

Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraaj, PTT mrea) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu, te turizmu kao znaajnoj privrednoj grani

Posmatranje, istraivanje, biljeenje, demonstriranje. Rad na promociji turizma u zaviaju. Obilazak znaajnih privrednih kapaciteta, posmatranje, biljeenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. Posmatranje, biljeenje, izvjetavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini, izrada tematskih panoa, posmatranje, zakljuivanje

UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEJA ZAVIAJA

Znaju napraviti vezu izmeu obiljeja zaviaja i privrede u zaviaju

Razumijevanje odnosa izmeu obiljeja zaviaja i privrede u zaviaju

PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice, polja, rijene kotline)

Ljubav prema zaviaju i dravi Bosni i Hercegovini, uvanje historijskih tekovima

38

ODJEA O OBUA

Osnovna znanja o odjei i obui kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjea i obua u razliita godinja doba, higijena odjee i obue

Samostalno obuvanje i oblaenje, uvanje odjee i obue, prepoznavanje i imenovanje razliitih dijelova odjee

Odravanje odjee i obue, slaganje odjee prilikom svlaenja, samostalno svlaenje i oblaenje.

Vjebanje svlaenja i oblaenja odjee i obue, slaganje odjee i obue, prikupljanje odjee i obue za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjee i obue za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utie na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

uvanje od zaraznih bolesti. Odravanje line higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, linih higijeni i higijeni prostora

uvanje line higijene i higijene prostora. Prevencija od uzronika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzronicima bolesti Istraivanje, prikupljanje materijala i prezentiranje nauenog o kulturi ivljenja uvanje okoline, izvoenje akcije ienja okoline

Razvijanje radnih navika kod uenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomo uenicima u samostalnom radu.

UZRONICI BOLESTI NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzronici bolesti su virusi i bakterije. istoa je pola zdravlja. Kako ouvati zdravlje

Preventivno djelovanje na spreavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridravanja osnovnih pravila kunog reda, kultura stanovanja i ivljenja Razlikovanje zagaenog od nezagaenog zemljita, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja znaaja istog okolia za zdravlje ljudi

Izgraen odnos prema uzronicima bolesti Ponaanje u skladu sa kunim redom i civiliziranim dostignuima Razvijena svijest o ouvanju zemljita, vode i vazduha od zagaivanja,

Organizacija nastave van uionice.

KULTURA IVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i ivljenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignua iz kulture ivljenja

ZAGAENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je ovjek i njegovo djelovanje najvei uzronik zagaivanja tla, vode i vazduha

Uee u pripremi i organizaciji izvoenja akcija na ienju okruenja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 asa sedmino 140 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA CILJEVI Sticanje znanja: poznavanje i upotreba matematikih simbola formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uoavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i etverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -usporeivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa formiranje pojmova, uoavanje zakonitosti i usvajanje postupaka etiri osnovne raunske operacije formiranje predodbe (predstave) o pravoj , polupravoj i dui o krugu i krunici. Krug kao ravna povrina valjka i kupe crtanje i oznaavanje elemenata krunice i kruga znaju jedinice mjerenja i njihovu praktinu upotrebu. OEKIVANI REZULTATI Uenik treba znati: prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematiki jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 prepoznati brojeve prve hiljade, njihov poloaj na brojevnoj crti 01000, njihovu strukturu sa sigurnou obavljati raunanja , provjeravati jednu matematiku operaciju pomou suprotne u skupu brojeva do 1000 sastavljati i rjeavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima rjeavati zadatke date rijeima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati viekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 uoiti vanost procjene i provjere reuzltata pomou jedinica za duljinu, masu i zapreminu razlikuje i shvata odnose izmeu jedinice mjerenja iste vrste pravilno, na razliitim proizvodima itati i prepoznavati jedince mjerenja izvoditi jednostavnija praktina mjerenja. Uenik treba moi: sigurno razvrstavati brojeve i po razliitim kriterijima - s lakoom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zakljuke induktivnim miljenjem i analogijom koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i dui mjeriti duine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati krunicu zadanog sredita i poluprenika pomou estara. - koristiti kreativnost i matu za rjeavanje uenicma primjerenih problema, moi primjeniti matematika znanja u svakodnevnom ivotu i radu Uenik e: - prepoznati znaaj i vanost primjene matematike u svakodnevnom ivotu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju nauiti da saslua argumentaciju i da kritiki preispituje line stavove i stavove drugih. prepoznavati vrijednosti unutranjeg ivota i unutarnje nagrade, pokazati vie samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative osnaiti vlastite motive, emocije i doivljaje - pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vjeine

Razvijanje vjetina i sposobnosti: razvrstavanja usporeivanja nizanja slijeenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja, kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenoenja informacija kroz razliite oblike rada prepoznavanja obrazaca (formula) induktivnog miljenja induktivnog analognog zakljuivanja razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja logikog i kritikog miljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: argumetiranja linih stavova i potivanje i uvaavanje stavova drugih, kolektivnog (timskog) rada, pozitivnih osobina linosti radovanje linom uspjehu i uspjehu drugih prema istini, tanosti, preciznosti i upornost samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisue) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuu) Krug i krunica Mnoenje i dijeljenje do hiljadu (tisuu) Brojevi do 10 000 Mjerenje veliina

1. Brojevi prve hiljade (tisue) Zapisivanje i itanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Poloaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Uporeivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i du/duina Taka i prava.Du kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema takama Prava koja prolazi jednom takom Uzajamni poloaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuu) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i krunica Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi. Crtanje krunice pomou kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Odreivanje elemenata krunice na modelima origami-tehnikama. Odreivanje sredita. prenika i poluprenika Crtanje krunice estarom. Elementi kruga i krunice. 5. Mnoenje i dijeljenje u hiljadu (tisuu) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Mnoenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno mnoenje u prvoj hiljadi. (Mnoenje viekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno mnoenje u prvoj hiljadi.

41

Dijeljenje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. (U rjeavanju koriste se jednaine i nejednaine odgovarajuih oblika). 6. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. Struktura brojeva prve hiljade (viecifreni brojevi). Brojevna linija 0-10000, sa naznaenim viekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. 7. Mjerenje veliina Mjerenje duine. Jedinice za mjenje duine: 1 m, 1 dm, 1cm,1 mm; (-, deci, centi, mili) 1m, 1dam, 1 hm, 1 km. (-, deka, hekto, kilo) Mjerenje mase. Jedinice mjerenje mase: 1 g, 1 dg, 1cg,1 mg; 1 g, 1dag, 1 hg, 1 kg Mjerenje zapremine tekuine. Jedinice za mjerenja zapremine tekuine: 1 l, 1 dl, 1cl,1 ml; 1 l, 1dal, 1 hl, 1 kl. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. Problemski zadaci.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE 1. Brojevi prve hiljade (tisue) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadraja u IV razredu, te je na poetku kolske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. U IV razredu se postavljaju sloeniji zahtjevi u pogledu znanja uenika i interpretaciji tih sadraja na viem nivou. Uenike treba prvo upoznati sa itanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade, njihovim relacijama, mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama, to sa ranije steenim znanjem ine osnovu za uspjeno savladavanje raunskih operacija predvienih za obradu u ovom razredu. U radu se neophodno pridravati principa postupnosti. Princip oiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. Posebnu panju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. 2. Prava u ravni Geometrijske sadraje poetne nastave matematike treba prezentirati uenicima imajui, u potpunosti na umu, da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo povr linija taka), a ne u formalnoj geometriji (takalinijapovrtijelo). Dakle, do pojma prave (i poluprave) uenik dolazi misaonim produavanjem dui preko njenih granica. Pored izraza beskonano treba uenike postupno uvoditi u termin preko svakog broja. Od naroitog su znaaja zadaci uenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznaenih taaka (prava, dvije take, du, etiri poluprave). 3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisui) Ovdje je predvieno postepeno uvoenje pojmova usmeno odnosno pismeno raunanje. Jo jednom podvlaimo da princip oiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa uenicima.

42

4. Krug i krunica Ve i sama strukura teksta koji je naveden, daje niz jasnih metodikih uputstava i uitelju i autoru udbenika. Meutim, potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. Redoslijed: uenici na predmetima prvo uoavaju krug, pa onda krunicu. Crtaju krunicu i isjecaju model kruga. Presavijanjem modela kruga uoavaju sredite kruga i krunice. Elemente kruga i krunice, nakon ovakvog pristupa, lako je objasniti. 5. Mnoenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisue) Gledano sa aspekta pojmova mnoenja i dijeljenja, u prvoj hiljadi se proiruju i produbljuju sadraji iz prve stotine. Ovdje predviamo izvjesno proirivanje dosadanjeg zahtjeva mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem , time to e se govoriti o mnoenju i dijeljnju u okviru prve hiljade, bez limitiranja veliine mnoitelja (jednocifrenim brojem). Teite e se dati na uoavanje, razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti mnoenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo svaki sa svakim.
6. Brojevi do 10 000 Proirivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih viekratnika broja hiljade, pa viekratnika broja 100 i konano broja 10 u prvoj hiljadi. Ovo treba uraditi uz koritenje brojevnih linija. 7. Mjerenje veliina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruivanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veliina i njihovih odnosa. U sutini ova tematska cjelina ima za cilj da se proire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veliina. U programu smo, kada su u pitanju jedinice za masu, odstupili od uobiajenog sistema (metar, kilogram, sekunda) . Naime, iz vie razloga smatramo da je uputno (ali, predloenim metodikim rjeenjima , i mogue ) u etvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama, centigrama i miligrama. Naime, petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira, ima masu priblino 1 g. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u djeijim je rukama model mase od 1 dg, a nakon toga, radei na slian nain i modeli mase 1 cg i 1 mg. Sino se moe dijeliti sadaj vreica eera od 1g na 10 dg, zatim 1 dg na 10 cg, i konano 1 cg na 10 mg. Model miligrama od copypapira uenici mogu sami isjei . Dimenzije su mu priblino: 4 mmx3mm, (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u uenikovom domu). Nadamo se da e uenici koji ovladaju ovim znanjem moi, kada na primjer, na bocama Coca cole nau i oznake 33 cl umjesto, za njih, nerazgovjetne oznake 0,33 L dovesti u vezu navedene mjere (ta je ovdje zarez, zato je L umjesto l?) Pravo znaenje mase od jednog grama uenik shvaa nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram, istina na odgovarajuoj temperaturi. Koristei se razliitim pomagalima uenik moe postii takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze.

43

SADRAJI 1. Brojevi prve hiljade (tisue) - Zapisivanje i itanje brojeva prve hiljade. - Struktura brojeva prve hiljade - Stotice prve hiljade (1100, 101200, ... - Poloaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000. - Redni brojevi prve hiljade; zapisivanje brojeva rimskim ciframa. - Uporeivanje brojeva prve hiljade.

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

Prepoznaju, zapisuju, itaju i usporeuju brojeve do 1000 - Poznaju i upotrebljavaju matematike simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade, -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada, -Zapisuju, itaju i odreuju poloaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju, itaju i piu brojeve rimskim ciframa do M (pomou I, V, X, L, C, D, M)

Razvrstavanja, klasificiranja,usporeivanja, Nizanja, slijeenja niza uputa, Prostornog organiziranja, orijentiranja, i vizuelnog grupiranja Procjenjivanja, Induktivnog miljenja Induktivnog analognog zakljuuvanja Razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja -Koritenja matematikog jezika i simbola - Primjenjivanje matematikih znanja u svakodnevnom ivotu -Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka -Razmjene informacija, ishoda, uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com - Kritiko vrednovanje vlastitih rezultata

-Pokazuju interesovanje za uenje o brojevima i kvantitativnim odnosima. - Pokazuju interesovanje za rjeavanje problema i zadataka samostalno, u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih - Pokazuju interesovanje za istraivaki rad -Potuju pravila edukativne igre - Zanimaju se za sloenije matematike igre -Pokazuju svijest o znaaju igre u uenju.

- Aktivno uestvuje u svim oblicina nastavnog rada. -Paljivo slua i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarauje u kreiranju razliitih edukativnih situacija u razredu. -Pomae nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija. - Sudjeluje u sastavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota -Korsiti udbenik i drugu literaturu. -Izvrava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posveuje vjebanju i rjeavanju zadataka) - Redovito ui i izrauje domae zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu, posebno grupnom

- Operacionalizira nastavni program, kreira i modelira planove rada (godinje, mjesene, sedmine i dnevne) - Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. - Sa uenicima izraiuje didaktiki materijal. - Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika, identifikuje tekoe u njihovom radu. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije. -Primjenjuje metode i strategije pouavanja primjerene stepenu sposobnosti uenika Redovno prati i vrednuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke o tome Bira zadatke i postavlja

-Pokazuju upornost, preciznost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti

44

2. Prava u ravni - Prava/pravac, poluprava/polupravac i du, duina dui. - Taka i prava. Du kao dio prave. - Prava koja prolazi jednom takom. - Prava koja prolazi dvjema takama - Uzajamni poloaj pravih u ravni: ukrtene i paralelne. Okomite prave i prave koje se poklapaju.

Prepoznaju (modele) pravih u okruenju Da prava nema granica - Crtaju i oznaavaju dui, prave i poluprave - Jasan im je pojam prave, poluprave i dui Uoavaju da je du dio prave i poluprave Opisati taku i pravu kao osnovne matematike pojamove - Uoavaju da jedna taka ne odreuje jednu pravu

zahtjeve koji su optimalno usaglaeni sa uenikim sposobnostima Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamenja i uopavanja, prepoznavanje i koritenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeenje niza uputa -algoritam Pokazuju inicijativu i elju za usvajanjem novih znanja i proirivanje postojeih Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u razredu Uenike ukljuuje u aktivan i saradniki rad Ostvaruje saradnju s uenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije tekoa u uenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih tekoa

Uredno, u svojoj teci, biljei informacije koje mu sugerira nastavnik Ulae napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje, ita, nie, usporeuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja etiri osnovne raunske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posveuje punu panju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" raunanja

3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike. -Usmeno sabiranje i oduzimanje. - Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. - Nejednaine oblika x+8<45

- Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi ,o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na razliite naine Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. Pouzdano i brzo, pismeno i usmeno, sabiraju dva ili vie broja prve hiljade, sastavljaju i rjeavaju jednostavnje zadatake zadane rijeima, uz

- Meusobnog povezivanja i upotrebe prethodno steenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije, komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti steena znanja sabiranja i oduzimanja u

Prilagoava zahtjeve svakom ueniku pojedinano u skladu sa sposobnostima uenika Primjenjuje razliite oblike nastavnog rada sukladno uenikim interesovanjima, iskustvima i

Rauna sigurno, uz koritenje olakica

45

primjenu jednaina. i nejednaina odgovarajuih oblika

svakodnevnom ivotu

Analizira i sintetizira razliite zapise brojeva prve hiljade. Strpljivo i paljiva obavlja sloenije zadatke mnoenja i dijeljenja

sposobnostima Omoguava uenicima da prije nego to budu pitani i sami pitaju Podstie istraivaki duh kod uenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritiki pristup uenika u rjeavanju zadataka i problema

4. Krug i krunica - Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi. - Crtanje krunice pomou kupe i valjka. -Odreivanje elemenata krunice na modelima uraenim origami tehnikom. - Crtanje krunice estarom. - Elementi kruga i krunice i njihovo oznaavanje

Uoavaju oblike kruga i krunice u okruenju Crtaju krunicu Crtaju, oznaavaju elemente krunice i kruga Odreuju elemente kruga i krunice koriseti se origami tehnikom Uoavaju na krunici sredite, prenik i poluprenik

Crtanje krunice i kruga pomou modela i pomou estara. Uoiti i razlikovati krug i krunicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje, prostorna orijentacija i organizacija. Slijeenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Koritenje origami tehnike

Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veliine, zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri, prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na razliitim predmetima iz okruenja

5. Mnoenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisue) -Osobine produkta (komutativnost, asocijativnost i distributivnost). -Usmeno i pismeno mnoenje u prvoj hiljadi. -Dijeljenje u prvoj hiljadi.

Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. Rjeavaju jednostavne problemske zadatke. Uoavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001- 10 000 . Prepoznaju, itaju i zapisuju svaki broj do

Koritenje algoritama (postupaka) raunanja Zakljuivanje analogijom Stvaranje i koritenje modela (naina) raunanja

Koristi nauena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumai zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice, simbole i grafove sigurno i svrsishodno, znaju ih

Pouavanjem i matematikim sadrajima razvija kod uenika komunikacijske vjetine i sposobnosti (koritenje matematikog jezika i simbola, preciznost u izraavanju itd) Pomae uenicima da matematiki izraavaju svoje ideje i zapaanja Povezuje matematike

46

10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila mnoenja i dijeljenja u raunanju Znaju viekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100, a viekratnike broja 10 s brojevima do 1000. Pismeno mnoe i dijele u prvoj hiljadi Rjeavaju matematike zadatke koristei se jednainama i nejednainama odgovarajuih oblika

Koriste mnoenje i dijeljenje pri rjeavanju svakodnevnih problema iz ivota

interpretirati (obrazloiti) Uestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti

sadraje sa realnim ivotnim situacijama Tematski povezuje sadraje unutar nastavnog programa Pomae uenicima da kritiki sagledaju ono to su nauili

6. Brojevi do 10 000 - Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000, sa naznaenim viekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000

- Prepoznaju i imenuju (itaju) brojeve do 10 000 -Uoavaju strukturu viecifrenih brojeva -Prepoznaju, itaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju viekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000

Podstie ih na saradnju i razmjenu informacija U razredu, kreira saradniku i pozitivnu atmosferu Prema svakom ueniku se odnosi s panjom, potovanjem i uvaavanjem Svojim ponaanjem, otvorenou prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloivotnom uenju daje dobar primjer uenicima - Permanentno se usavrava u svim segmentima nastavno pedagokog rada

- Vre jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1- 10 000 - Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom ivotu

47

7. Mjerenje veliina -Mjerenje duine . -Jedinice za mjerenje duine: 1 m, 1 dm, 1cm,1 mm; (-, deci, centi, mili) 1m, 1dam, 1 hm, 1 km. (-, deka, hekto, kilo) -Mjerenje mase . -Jedinice za mjerenje mase: 1 g, 1 dg, 1cg, 1 mg; 1 g, 1dag, 1 hg, 1 kg

-Mjerenje zapremine tekuine. Jedinice mjerenja za zapreminu tekuine: 1 l, 1 dl, 1cl,1 ml; 1 l, 1dal, 1 hl, 1 kl. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . Problemski zadaci.

Intuicijom i analogijom povezuju decimetar, decigram, i decilitar, milimetar, miligram i mililitar... Spoznaju da jedan mililitar vode (na odreenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. Preraunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veliina Tano izraavaju ishode (rezultate) mjerenja Rjeavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim, odnosno veim jedinicama mjerenja, uoavaju odnose meu njima i kroz primjenu u svakodnevnom ivotu shvataju praktinu vrijednost mjera i jedinica mjerenja

Na predmetima prepoznaju oznake veliina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veliine od 1m (1 l, 1 kg)

48

1.5. MUZIKA /GLAZBENA KULTURA

(2 sata sedmino - 70 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJA CILJEVI
Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno, dvoglasno, u kanonu (od solistikog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij.) za gradacije u tempu i dinamici sluanjem i u notnom zapisu ; -Uvoenje muzikih termina: prima volta, sekonda volta; repeticija; ligatura; - U notnom zapisu prepoznaje osminku, etvrtinku, polovinku, cijelu notu i odgovarajue pause; - Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2, 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom; Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta, ta-te) ; - Sviranje kao pratnja pjevanju; aktivno uee u izradi aranmana za Orffove muzike instrumente; -Zvuno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu); - Muzike igre, pokret i ples kao elementi u izraavanju ritma, tempa i dinamike; -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudaki, duhaki drveni i limeni (truba, trombon), udaraljke; Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: -uoavanja, saoptavnja razlika u notnom zapisu (melodija, ritam, mjera); -Kvalitetne interpretacije muzikog djela (od solistikog do skupnog); -memoriranja djela, naslova i autora; - aktivne muzike interakcije sa okruenjem kroz sve muzike sadraje; -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi); -sistematiziranja muzikih znanja uz koritenje muzikih termina; - koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno ispoljavanje, - predvianja rezultata u improvizaciji -Izraavanje doivljaja djela likovno, literarno i pokretom,

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: - O potrebi stalnog vjebanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzikih termina u interpretaciji muzikog djela u horu i orkestru; - osnovnih muzikih pojmova : trajanja, ritam, mjera, melodija, tempo, dinamika - razumije trajanje nota i odgovarajuih pauza (osminka, etvrtinka, polovinke i cijele note); - Uoava i obrazlae primjenu raznih instrumenata u izradi aranmana i kreativno ih koristi u improvizaciji, -Da svaki instrument ima znaaj u orkestru i da su odnosi meu njima u sviranju i igri razliiti ; -O znaaju i potrebi muzike u ivotu, ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom, -Koristiti prethodna muzika iskustva i muzike termine, - Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije; - da izlau svoje miljenje i ideje i praviti poreenja ostvarenog, -Ispravljati svoje i ukazivati na greke drugih u muziciranju,

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

49

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevau i svirau, a u odnosu na druge, -sve snanije ispoljavanje djeije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE -o znaaju muzike u ivotu i potrebi uenja muziciranja kao cjeloivotnom procesu; -ispoljavanje intenzivne elje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadrajima muzike batine BiH postaju intenzivni - Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece,

- samopouzdanje u pjevanju; zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja - Iskazuje svoje miljenje, korigira sebe i druge, te potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Shvata i razlikuje te aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje -Uvia i objanjava ulogu muzike u ivotu, eli da je esto slua (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se ukljuuje u projekte; - Iskazuje sve veu elju i potrebu za posjeivanjem koncerata. -Ukljuuje se u muzike sekcije; - upisuje se u muziku kolu

PROGRAMSKI SADRAJI
I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUANJE MUZIKE V DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U etvrtom razredu polazei od nivoa postignua svakog pojedinog uenika, treba naroito raditi na korigiranju problema u razvoju muzikih sposobnosti i muzikom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano, nesvjesno i usputno (muziki termini). I dalje u sreditu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima, razvoju opsega djeijeg glasa, tanosti intonacije i opsegu muzike memorije, a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Treba i nadalje raditi na razvoju osjeaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzike/glazbene igre, upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzikih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. Raditi na sve samostalnijem tanom zapaanju i odreivanju tempa, dinamike, forme muzikog djela, izvoaa i sastava, muzikih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu. U skladu sa djeijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povean je broj pjesama za pjevanje i sviranje, kao i sluanje muzike, a smanjen broj muzikih igara i brojalica. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom godine. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku kolske godine. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u etvrtom razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika, u cjelini odnosno po strofama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka, etvrtinka, polovinka i cijela nota i odgovarajue pauze), mjere (2, 3 i 4-dijelne), tempa i dinamike, te pjesmu tano interpretiraju. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih

50

muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U toku kolske godine uenici treba da naue najmanje 8 muzikih igara koje ukljuuju pokret. One imaju razliit sadraj koji, pored ostalog podrava ivot u prirodi i razne radove, tradicionalne narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti. U takvim sluajevima, koreografije okretnih igara i narodnih kola iz razliitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati utvrene figure i kretnje. U etvrtom razredu treba nauiti najmanje 8 brojalica to je neto manje nego u prethodnoj godini. Brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo, imaju u ovom razredu veoma razliit sadraj (racionalne i iracionalne brojalice), sloeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog znaaja. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela, i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina, koja e omoguiti izvoenje lakjih brojalica na osnovu notnog zapisa, pa to predstavlja stvarni poetak muzikog opismenjavanja, a koje se bazira na osvjetavanje ranijih doivljaja muzikih zakonitosti. Nastavnik u etvrtom razredu treba posvetiti posebnu panju organiziranju matovitih naina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, sada i uz svjesnu primjenu novih znanja, ohrabrujui i potujui djeije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne djeije igre na igralitu i kolskom dvoritu. Sluanje prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. Zato u etvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija, sa teitem i nadalje na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. Usvajanje muzikih pojmova i dalje treba da bude prirodno, bez pretjeranog optereenja muzikom terminologijom. Sluanjem treba blie upoznati vizuelno i zvuno orkestarske instrumente po grupama: gudaki (kontrabas), duvaki: drveni (flauta, klarinet) i limeni (truba, trombon) i udaraljke. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva uenike treba uputiti na samostalnije praenje pjevanja, sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu. Potsticati i pratiti nivo uea u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sa zadovoljstvom i interesom. Podsticati djecu da izmisljaju prie, slikaju seriju slika i muziko-scenske igre koje e povezati razne umjetnike oblasti i dinamizirati rad u razredu, te da improviziraju na zadanu melodiju, ritam, te izmiasljaju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Navedene oblike djeijeg stvaralatva raditi uz koritenje instrumenata vlastritog tijela, predmeta u okolini, instrumentima koje su nnapravila djeca, kao i Orffovog djeijeg instrumentarija, sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja. Ovakav rad e snano doprinijeti razvoju djeije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije, djelujui snano i na sva druga nastavnih podruja. Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja ovog razreda, pa je i korelacija sa svim drugim predmetima, sasvim prirodna.

51

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE

NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. U Proljee (Evo nas opet), Vladimir orevi 2. Na kii (St. Korunovi) 3. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. Medo koija ( Franjo Povia) 5. Nestani djeaci (Josif Marinkovi) 6. tamparska greka (Asim Horozi, stihovi Kemal Coco) 7. Maak i mi (Asim Horozi, stihovi Brato Pavlovi) 8. Pokraj grada Sarajeva, narodna pjesma 9. Hej, potoe (M. Mernik) 10. kolski odmor ( D. Basrak) 11. Majica (Vera Makjani) 12. Nina, nina, ne da majka sina ( uspavanka, zapisao C.Rihtman, Cazin) 13. Baba nina, malo ububano (uspavanka, zapisao C. Rihtman, Tiina-B. amac) 14. Jagoda batovanka (E. Pandur) 15. Dva i dva su etiri 16. Vrani se konji igraju (svatovska, Zapisao Cvjetko Rihtman, Lubovo- ipovo 17. Uspavanka, sefarska trad 18. Uspavanka, romska trad. 19. Jesen u umi (M. Mili) 20. Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodi, stihoviIsmet Bekri)

-Ima veliki fond pjesmica; - Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2,3 i 4, tezu i arzu, -Prihvata korekcije i potuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija); -Poznaje osnovne muzike oznake u notnom zapisu: (dinamika, tempo, note i pauze po trajanju ; -Razlikuje note po trajanju: osminka, etvrtinka , polovinka, cijela nota i pauze; - Imenuje i korigira greke u pjevanju i sviranju; -Poznaje, zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p, mf, f i druge) ; -Poznaje i objanjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor, umjeren, brz); - Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu.; - Ima vie povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente; -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta, ta-te),; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet -Vri samoprocjenjiv i u odnosu na druge; - Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu - Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvuanju. -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata, -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje

-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom;

-Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre;

-Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici),

- Uporeuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje - Samostalno istraivanje i ukljuivanje u sviranje pratnje pjesmi. - Kad zatreba trai, i prihvata pomo, a i sam prua pomo, drugima i sarauje;

-Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja.

- Motiva rad i nenametljivo rukovodi djeijim aktivnostima - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae deci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju.

-Poznaje mogunosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa prirunim. - Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno uestvuje u izradi aranmana; -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji

-Razimije i svijesno obavlja muzike zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe)

-Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom;

21. Notni stan (Marija Matanovi

22..Bratec Martin, kanon, (Francuska pjesma),

-Komentarima i praktinim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

- Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni

-Prati i procjenjuje njihova individualna postignua, u poreenju sa rezultatima u treem razredu.

52

23.Sova,kanon (M. Anceva) 24..Igra kolo veselo, kanon (Z. Grgoevi)

IIMUZIKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. Skae vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. Treskavica sitna, narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoa) 4. Skaka, narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog amca) 5. Koko graja (Adnan Muanovi, stihovi Jasmina Muanovi) 6. Djeca se igraju hvataa (Refik Hodi, stihopvi Grigor Vitez) 7. Hula hop (Adnan Muanovi, stihovi Jasmina Muanovi) 8. Muzika (iz zbirke J. Tomasa) 9. Urodile tetrejike, starogradsko kolo iz Livna _____________________

-Ima veliki fond muzikih igara. - Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. -Pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru; -Ispravno primjenjuje pravila muzike igre. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. -Samostalno pjeva i igra sa osjeajem sigurnosti; -Pokretima opisuje dogaaje u muzikoj igri (u prirodi, narodne obiaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Predlae i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa vie sigurnosti - Samostalno izraava kretnjama ono ta muzika sugerie; -Shvatanje i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem. - Slobodno i organizovano kretanje u prostoru - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na nastupima folklornih ansambala

-Odabiranje prikladne igre u uionici. - Predlaganje muzike igre za priredbe -Praktian rad: zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje, na raznim mjestima (u razredu, u dvoritu, vrtu, na izletu), -Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji ( prema originalu ili slikaama) - Izrada nonji od razliitih materijala u uionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nonji, -Rasprave o ponaanju u situacijama na smotri i koncertu, - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju

-Osmiljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne u uionici -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti -Posmatra i prati uenika u radu -Stimulira ih i direktnim ueem u igrama i kolu, -Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad -Organizira praktine vjebe i odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD.

-Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje. ____________________

53

_______________________ III BROJALICE Izbor : 1. Eglen, beglen (Sarajevo) 2. Igralica (Zapisala Bogdanka uri, Srbija) 3. Elem, belem ( Zapisao Branko Rakija, Senj) 4. Ako poe negdje van 5. Leti, leti, ptiica 6. Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bai, Cetinje) 7. Miu, miu, miiu 8. Eti peti, u raketi 9. Tip, tip, tip (Nestani vrapii) _______________________ -Ima u memoriji vei broj ranije obraenih brojalica i po sjeanju ih izvodi; - Izvodi brojalicu precizno i tano u skladu sa tekstom; -Prema zadatku zvodi ogovarajue pokrete u mjeri i ritmu - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tani -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta, ta-te)
__________________________

- Uporeuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uoava slinosti i razlike u trajanju nota i obrazlae ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije nauene brojalice (muzike zagonetke); - Tano izvodi mjeru i ritam skandiranjem, odbrojavanjem rukom, koraanjem u koloni, izgovaranjem ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Poigrava se s brojalicom, predlae i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranmani);

-Pozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se ukljuuje u izvoenje i raduje novim iskustvima; -Ui i druge izvoenju ritma na instrumentima; - Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre; -Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta

-Izvoenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmiljava nove matovite igre sa instrumenatima, - Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izlobe-stalna postavka - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija

-Pokazuje i demonstrira izvoenje i sviranje -Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje - Pomae, koordinira rad -Usmjerava aktivnosti uenika, -Procjenjuje interesovanja i napredak uenika, -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike

IV SLUANJE MUZIKE Izbor : 1. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Oluji-stihovi Zlatka Artukovi) 2. Amsej Paka Poan (Adnan Muanovi). Mali lager 3. Pjesma umskih vila, odlomak iz opere Aska i vuk, Asim Horozi 4. Dolo pismo iz Bosne (narodna, obrada Rread Arnautovi, dvoglasni hor) 5. Ljeto (II stav, iz etiri godinja doba A. Vivaldi) 6. Iznad duge (Over the Rainbow), odlomak iz mjuzikla arobnjak iz Oza (H. Arlen, E.Y. Harburg). 7. Bumbari i pele (S. Rajii -test ika Andra) 8. Sretna Nova godina (Arsen Dedi)

- Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja

-Brzo pamti i pjevui melodiju pjesme koju slua;

- Sa vidnim zadovoljstvom izraava utiske o sluanom djelu, -Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja, - esto trai da se djelo ponovno slua; -Komentira osobine djela, saoptava zato mu se dopada ili ne dopada. -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore

-Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivie na uenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH

-Osposobljava ih za uoavanje i biljeenje, - Upuuje i podstie na prikupljanje materijala -Osmiljava i realizuije simulacione igre za djecu,

-Prepoznaje i saoptava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke)

- Uoava, uporeuje, razlikuje i samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu ; - Brzo uoava i saoptava izvoaa djela

-Razlikuje izvoake ansamble: orkestar, gudaki kvartet, hor (horski glasovienski, djeiji hor)

-Samostalno odreuje karakter kompozicije -Tano odreuje jainu (glasnou), tempo i druge karakteristike djela

-Priprema i voi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije

-Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu.

54

9. Nebo i planete ( Nedad Merdanovi, stihovi Sanela Pre) 10. Bosna, Bosnia ( Dani Hot) 11. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautovi, stihovi Velimir Miloevi) 12. Kornjae, iz svite Karneval ivotinja (C.S.Sans) 13. Slon, iz svite Karneval ivotinja (C.S.Sans), kontrabas 14. Ples eerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta Krcko Orai (Petar Ilji ajkovski) 15. Djeija simfonija I stav (J.Haydn ili Leopold Mozart), 16. Ples pilia u ljuskama, stav iz djela Slike sa izlobe (Modest P. Musorgski) 17. Mali crnac plee (C. Debussy) 18.. Klovnovi (D. Kabalevski) 19. Pjesma sedam patuljaka iz filma Snjeguljica, Walt Desney 20. Neko me voli (G.Gerhwin) 21. Sretan roendan (Happy birthday, pjesma iz Engleske) 22. Darovi za svu djecu (Pajo Kaniaj, stihovi Dijana Bujlat 23. uta podmornica (Bitlsi)

-Izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje -Sposoban je da uz sluanje praenje jednostavni notni zapis i primjeni muzike termine: legato, staccato, ritam, melodija, -Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja. - Trai da ih vidi uivo na koncertima -Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu -Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola -Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.

-Planira termine za posjete

-Pravljenje zajednike makete koncertnog podijuma

kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru

-Prepoznaje narodnu muziku tradiciju

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela

Voenje intervjua sa umjetnicima; Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima (Narodno pozorite, Opera) -Prikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje) -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli

-Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objanjava ponaanje na koncertu, oblaenje; -Saradnja sa roditeljima i umjetnikim ustanovama ;

-Koristiti jednostavan muziki jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis djela, instrumenata;

- Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota

Posmatranje i praenje napretka uenika, pohbale i nagrade;

_______________________

55

__________________________

V DJEIJE STVARALATVO -Izmiljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmiljanje teksta na zadanu ili izmiljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu; - Plesna dramatizacija, -Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike -Osmiljavanje nekoliko novih muzikih igrokaza; -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

-Eksperimentie, istrauje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovri zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju, ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; - Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad; -Improvizacijom kreira nove aranmnane za pjesmice i brojalice; ______________________

-koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema

-Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja;

-eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije; - Vidno iskazuje i saoptava interes i elju za njihovim kombinovanjem, -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna -Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda Uee u prezentaciji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi.

-Predlaganje oblika muzikog stvaralatva; -Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu

- Podstie kreativne oblike ispoljavanja; -Priprema, rukovodi i razvija interes uenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. -Planira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; -Posjete koncertima, priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom

-Izraava razne ritmove iz ivota instrumentima. - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlae ideje i ukljuuje se u rad na muzikoj dramatizaciji . -Predlaze instrumente za doaravanje likova u igrokazu

-Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti.

-Izvoenjemuzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva

Procjenjuje uenika postignua, hvali i ohrabruje;

56

1.6. LIKOVNA KULTURA

( 2 sata sedmino 70 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI
TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

Obrazovni ciljevi - Uoiti i uporediti na svojim i umjetnikim radovima; kontrast, ritam, prostiranje linija, i moi se izraavati linijama razliitog karaktera i toka. - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti crtaku teksturu kroz kontrast skupljenih i rasprenih taaka i linija u razliitim odnosima. - Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt

Odgojni i socijalizirajui ciljevi - Razvijanje kod uenika senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktikih sposobnosti sa naglaskom na divergentno miljenje. - Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline. - Pozitivan odnos prema radu: inicijativa, samostalnost, angaovanost, spremnost za saradnju i timski rad. - Razvijanje humanosti, solidarnosti, drugarstva; jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja i mate, orijentacija u vremenu i prostoru

1. TAKA I LINIJA - Fokusirano istraivanje i uoavanje /registrovanje/ u okruenju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta, njihovih odnosa, kontrasta, ritma, smjerova i analiza uoenog i istraenog - Kombinovanje linije/crte sa plohom, takom i mrljom - Crtake teksture

- Iz djetetove okoline: ljudi, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori - Iz sadraja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pria, bajka, pjesma, poslovica../, PPD, matematike, istorije/historije, muzike i tjelesne kulture, BiH kulturne batine..... - Iz narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko nasljee - Taka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadrajima - Nevizuelni poticaji: emocije, ula, muzika - Olovka, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri /crni ili tamni/

57

2. BOJA - Akvarel, gva, tempera, - Usmjereno istraivanje i kola, pastel, fleomasteri opaanje u okruenju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/, kontrasta kvantiteta /koliine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraenog i uoenog - Mehaniko i optiko mijeanje boja - Tonsko i koloristiko slikanje - Slikarske teksture - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti kontrast malih razlika obojenih povrina, velikih razlika /kontrast/ obojenih povrina; uoiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast; - Razumijeti i moi predstaviti optiko mijeanje boja upotrebom obojenih taaka osnovnih boja - Razumijeti i moi predstaviti mehaniko mijeanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ - Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje, razreivanje boje, kvalitet boje, komplementarn kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura 3. PLOHA - Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu. - Izrada sloenije ablone za grafiki otisak - Crta i ploha, fundamentalni elemenat grafike - Viebojna papir grafika - Papir grafika /izrada ablona od papira kartona/, matrica, grafika boja, tempera - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti grafike odnose, rad na izradi ablona za grafiki otisak /papir grafika jednobojna i viebojna/, razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - Razvijanje sposobnosti dovoenja u sklad tonova boja, njihova praktina primjena u odjevanju, ureenje ivotnog prostora, izrada estitki, ukrasnih predmeta, nakita....

- Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja; pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, emocija i sl. kroz likovni izraz

58

4. POVRINA - Koncentrisana paanja na istraivanje i uoavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije, asimetrije/ u okolini i na umjetnikim djelima i predstavljanje istraenog i uoenog - crta/linija u prostoru /prostorni crte - Vizuelno opaanje kadra na fotografiji, stripu, TV-slici - Kadrovi u nizu - Crno bijeli film - Boja na filmu - Spot i njegovo znaenje - Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost - Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje - Zatitni znakovi - Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata, maski, lutki, estitki, opreme knjige, reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike - Uoavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije, asimetrije/ u neposrednom okruenju i na umjetnikim djelima, sposobnost predstavljanja istraenog i zapaenog - Registrovati, razumijeti i moi predstavit: elemente scenografije, scene i scenske maske, spotove i zatitne znakove, koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma, bosanica, kaligrafija.../ - Uloga i znaaj vizuelnih medija; filma, TV-a, fotografije, znaaj boje u medijima - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip

5. MASA I PROSTOR - Ploha u prostoru - Plastine teksture /teksture u prostoru/ - Karakter oblika i prostora je rezultat / to proizlazi iz njihovih funkcija - Puna plastika i reljef - Glina, glinamol, plastelin, papir, karton, maekani lim, ica, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal - Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

59

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Da uenici usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: - da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovi prostiranja linije, - da prepoznaju ritam kao princip komponovanja, - da znaju koristiti mrlju i taku kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, - da znaju da je povrina - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tuai drvceta, tua i kista, da savladaju tehniku lavranog tua, za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da se boja moe oslabiti/ - da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau a nalaze se u suprotnosti/, - optiko mijeanje boja /takice dvije razliite boje na jednoj povrini daju treu boju/ - usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast povrina, masa i prostor: - da shvate ta je proporcija, - da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ - da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna /naslovna strana za knjigu, prospekt../ - da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu, koli/, da kreiraju kadar stripa, - da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar

PROGRAMSKI SADRAJI
1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: U okviru ovog likovnog podruja, uenici etvrtog razreda radie na daljem savladavanju koritenja linije, take i mrlje kao izraajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. Oekuje se da uenik polazei od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita, rjeenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa. 2. BOJA Likovno podruje slikanje: U slikanim radovima primjeuje se da pored intenzivnih osnovnih boja uenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. Jo uvijek je prisutna naglaena konturna linija, a prisutne su i ahromatske boje; crna, bijela i siva. Boje se postepeno mijeaju i sa drugim bojama te se na taj nain proiruje paleta uenika. Sa psihikim odrastanjem uenika na likovnom radu poveava se broj predstavljenih detalja.

60

3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi; crtanje, slikanje, grafika. U etvrtom razredu, pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/, krunog ritma, izmjenjenog ritma; slikarskih tekstura, transparentnosti oblika, odnosa slike i teksta, znaajniji boj sati moe biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir grafike. 4. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djece doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu koriste se: glina, glinamol, plastelin, stiropor, vata, vunica i ica, neoblikovani materijal /ambalaa, kutijice/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena, ira, iarke i slino/. Definiu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. Teme /motivi za rad/ su iz uenikovog okruenja; predstave ljudi, ivotinja, makete, objekti, predmeti primijenjene umjetnosti. 5. POVRINA Tematska oblast Povrina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, kroz analizu i uoavanju proporcija i odnosa oblika i povrina, kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. Izrada scenografije, oblikovanje maske, kostima. Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. Uenici rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke. DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angaovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE
- SLIKANJE - GRAFIKA

Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE

- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. razreda.
1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. MASA I PROSTOR 5. POVRINA

61

Ovakva forma obezbijeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrijeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrijeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...
POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI
CRTANJE : SLIKANJE:

odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt

intenzitet boje, razreivanje boje, akvalitet boje, komplementarni kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje

GRAFIKA:

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE:

proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip

VIZUELNA KOMUNIKACIJA:

62

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, obzirom da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

63

1.7. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

( 2 sata sedmino 70 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA zna zato je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zato tjelesna aktivnost utie na ouvanje i njegovanje zdravlja zna zato je pravilno dranje tijela uvjet da se sprijee deformacije kime, grudnog koa, ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najei uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zato je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloenja, koje pomae zdravlju zna da je ovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno vana za djecu zna zato kvalitet, oblik i veliina, te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obua i odjea mogu negativno uticati na zdravlje porodino koristi zdravstvene usluge ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja I igre izbjegava situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene zna zato su psihoaktivne supstance tetne trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav sluaj u poetnom i u zavrnom stanju*, utvrena karakteristina odstupanja meu uenicima od prosjeka (razreda, kole) i izvrena klasifikacija uenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u poetnom i u zavrnom stanju, utvreno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kime i grudnog koa; potrebne aktivnosti za korekciju u poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u visini: prosjean, nadprosjean, podprosjean u poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u teini: normalan, povean, smanjen; u poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos teina visina: normalan, mravost, gojaznost; potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos potkonog masnog tkiva i miine mase: izvrstan, nadprosjean, prosjean, podprosjean, lo; potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u poetnom i u zavrnom stanju, za etiri minute pretri distancu za ocjenu aerobne izdrljivosti: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjenu, izvrsno; predloene aktivnosti za normaliziranje stanja u poetnom i u zavrnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja u poetnom i u zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja u poetnom i u zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima zamora, s izraenim znacima zamora, s izrazito izraenim znacima zamora; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za poligon natrake: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za izdraj u visu zgibom: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, podprosjeno, prosjeno,

Ouvanje i unapreenje zdravlja Psihomotorike sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obiljeja

64

nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u poetnom i u zavrnom stanju, procjenjene psihomotorike sposobnosti: loe, podprosjene, prosjene, nadprosjene, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zato je period djetinjstva i mladosti odluujui za potpun rast i razvoj ovjeka, njegovih osobina i sposobnosti zna zato su osobine i sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina preteno uroena karakteristika, razliito vana za razne sportove zna da je, u odnosu na visinu, normalna teina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima zna zato je potkono masno tkivo izvor tjelesnih i psihikih problema zna zato je pravilna ishrana i svakodnevno vjebanje smanjuje potkono masno tkivo i poveava miinu masu zna zato tjelesna aktivnost utie na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vjeba svakodnevno zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vjebanjem pomae organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu poveavati i prilagoavati potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za poveavanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti potrebne i razliite vjebe zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja poznaje termine za oznaavanje osnovnih vjebovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vjebi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja, kao atletskih sadraja: tranje, visoki i niski start, skok u dalj iz mjesta i zaleta, skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike vjebe oblikovanja: jaanja, istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati razliite ivotne situacije naviklo je pravilno drati tijelo pri sjedenju, stajanju, hodanju i tranju pozitivno doivljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje nauene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje organizma, igre posjeduje pozitivno iskustvo uspenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotan spol uvaava kolektiv i meusobnu saradnju podstie prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi u igri je aktivno, interaktivno i kreativno razvija smisao za takmienje uz potovanje pravila igre i takmienja prepoznaje nesportsko ponaanje: gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje razvija dobre ekoloke navike poetno (inicijalno) i zavrno (finalno) stanje vee se za kolsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja

Usvajanje znanja, razvijanje sistema vrijednosti, stavova i navika

vrijednosti, stavovi i navike

znanja

65

PROGRAMSKI SADRAJI
I. Hodanja i tranja (1. Hodanje zadatom brzinom, 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 4 minute, 3. Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta); II. Skakanja i preskakanja (4. Preskakivanje kratke vijae u kretanju, 5. Naskok na povienje do 60 cm i razliiti saskoci, 6. Sunoni naskok na odskonu dasku i skok prueno, 7. Skok u dalj iz zaleta); III. Bacanja i gaanja (8. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m, 9. Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz razliitih poloaja); IV. Kolutanja (10. Kombinacije koluta naprijed i natrag); V. Penjanja (11. Penjanje na mornarske ljestve; 12. Penjanje na konopac ili motku uz pomo ruku i nogu do 2 m); VI. Vienja i upiranja (13. Vis prednji na karikama, 14. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji, 15. Saskok iz upora prednjeg odnjihom); VII. Vuenja i potiskivanja (16. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine uz korienje pomagala); VIII. Ritmike i plesne strukture (17. Trokorak, 18. Galop naprijed i bono 19. Vaga zanoenjem na tlu, 20. Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja); IX. Igre (21. Djeiji rukomet, 22. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju, 23. Djeija koarka, 24. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju, 25. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom, 26. Djeija odbojka, 27. Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2, 28. Djeiji nogomet, 29. Voenje lopte sredinom hrpta stopala, 30. ut na gol sredinom hrpta stopala). Sadraji zdravstvene kulture uvjetovani su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom drutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korienje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu, antropoloku odgojnu komponentu.
U razrednoj nastavi teite obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotorikih znanja, odnosno na modificiranim biolokim i osnovnim kineziolokim znanjima, upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u organizmu je upoznavanje uenika sa povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti tijela, prenoenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i o uzrocima moguih nesrazmjera u odnosu visine i teine. Uenike je potrebno uputiti u nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase), upoznati ih sa kontrolnim ureajem za spreavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi uenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na ukljuivanje u suenje razliitih kineziolkih djelatnosti. U 4. razredu potrebno je usaviti sva osnovna motorika znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Uz osnovna motorika znanja iz hodanja, tranja,

66

skakanja, potrebno je posebno usvojiti osnovne sadraje iz nogometa, odbojke i rukometa, te iz narodnog plesa iz zaviajnog podruja. Antropoloka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika. Opi morfoloki uinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva te spreavanje pretilosti. Fizioloki uinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dinog sistema te djelovanje na kvalitet kotanomiinog sistema, pri emu istodobno poboljavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. Pozitivno djelovanje na imunoloki sistem jednako je potrebno za odravanje zdravlja i spreavanje akutnih i hroninih bolesti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motorikih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. Sloenijim kretanjima razvijati sa stajalita nervnomiine koordinacije kontrolu pokreta. Motorike sposobnosti koje su posebno pod uticajem podraaja su: brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost. U podruju funkcionalnih sposobnosti ukljuivanjem aerobnih programa uticati na srano-ilni i dini sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Takoer zapoeti znaajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima. Obiljeje etvrtog razvojnog razdoblja, odnosno drugog osnovnokolskog ciklusa, to obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, jeste postupno, ali progresivno razlikovanje uenica i uenika u morfolokim osobinama, te psihomotorikim i funkcionalnim sposobnostima. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti uenika u vezi sa tjelesnim vjebanjem da tokom ivota samoinicijativno i trajno provode tjelovjebu. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi, drugi, trei i etvrti razred osnovne kole: (1) stiecanje higijenskih navika, (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje, (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, (4) prihvaanje i uvaavanje razliitosti, (5) prihvaanje vlastite linosti, (6) razvijanje pozitivne slike o sebi, (7) razvijanje sposobnosti samokontrole; (8) razvijanje vjetine svladavanja straha, (9) podsticanje ustrajnosti, (10) postavljanja cilja i postupno dolaenje do njega, (11) razvoj saradnikoga ponaanja, (12) prihvaanje i razumijevanje potreba djece s tekoama, (13) praenje vlastitog napretka, (14) razvijanje komunikacijskih vjetina, (15) razvijanje osjeaja zadovoljstva, (16) poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja i (17) podsticanje potovanja tradicije kolektivnog identiteta.
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE

Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja uenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2) testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova uenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute; 3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statistike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspjenoti i napredka uenika, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama

67

i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja sIue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svakog uenika, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinak djeteta a ne na linost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloi dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka uenika i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja uenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. (Detaljna uputstva za praenje i mjerenja, kao i potrebni instrumenti nalaze se u priruniku za nastavnike.)

68

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

OKVIRNI PROGRAMSKI SADRJI ZA IV RAZRED DEVETOGODINJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UENIKE SA POTEKOAMA U UENJU I RAZVOJU

69

SADRAJ

Uvod Opservacija i identifikacija djece sa potekoama u razvoju i uenju Prilagoavanje postupaka djeci sa potekoama u uenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i knjievnost .......................................... 75 Engleski jezik .............................................................................................. 79 Moja okolina .............................................................................................. 81 Matematika ................................................................................................ 83 Muzika/glazbena kultura ........................................................................ 88 Likovna kultura ......................................................................................... 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ................................................................. 96

70

UVOD
Odgoj i obrazovanje djece sa potekoama u razvoju i uenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno obrazovnog sistema. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se, u to potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog potekoa u razvoju ili uenju, i njihovim mogunostima razvoja, odaberu i predvide oni nastavni sadraji i oblici, koji e obezbjeivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofiziki razvoj djeteta, i u odreenoj mjeri ih pripremiti za ivot i rad, te ukljuiti u aktivan drutveni ivot. Opte mogunosti razvoja djece se znaajno razlikuju od djeteta do djeteta, tako da se moe rei da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. Posebno izraena heterogenost po mogunostima razvoja i po razliitim psihofizikim osobenostima (npr. djeca sa deficitom panje i hiperaktivnou, raznim emocionalnim i socijalnim poremeajima i slino) zahtijeva znatno elastiniji pristup u utvrivanju ukupnih odgojno obrazovnih zadataka i u odreivanju obima i irine nastavnih sadraja koje uenici mogu i treba da usvoje. Kriterij za utvrivanje sadraja, oblika i metoda rada odreen je prvenstveno, interdisciplinarno struno procijenjenim i utvrenim stepenom mogunosti razvoja uenika. Individualni i individualizirani pristup uenicima je temeljini stav, bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom uenika. Razliite psihofizike mogunosti djece zahtijevaju specifinosti u organizaciji, oblicima, sredstvima i metodama rada. Iz tog razloga i potujui savremena teorijska saznanja, kao i najsavremenija praktina iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama, a posebno sa djecom sa poremeajima u razvoju moraju se angaovati strunjaci razliitih profila: defektolog (oligofrenolog), rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog, socijalni radnik, zdravstveni radnici razliitih profila i specijalni pedagozi razliitih profila. Odgojno obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je viestruko znaajan za pravilan i svestran psihofiziki i socijalni razvoj linosti djeteta. Kako bi uenici sa potekoama u razvoju i uenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da poslui u svrhu individualizacije minimuma programskih sadraja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. Ukoliko dijete znaajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagoeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produenog strunog tretmana sastavni su dio i ovih programa. Ovaj Prijedlog programa je proiren sadrajima programa redovne nastave, po potrebi izrade idividualno prilagoenih programa. Individualni prilagoeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj koli, tako to e omoguiti rad sa djecom sa potekoama u razvoju ili uenju unutar redovnih odjeljenja, kao integralni dio svih odgojno obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogunostima. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim kolama odvijat e se, orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagoeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane strunog tima kole i roditelja djeteta.

OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU, UENJU I ADAPTIBILNOM PONAANJU

71

Opservacija i identifikacija djece sa potekoama u razvoju, uenju i adaptibilnom ponaanju vri se u prirodnom okruenju porodice, kole ili u zahtjevnijim sluajevima u pripadajuem Centru za opservaciju i dijagnostiku, zatim kroz mobilne timove ili putem strunih timova kola. Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji. Vrijeme opservacije zapoinje na prijedlog nastavnika ili roditelja, odnosno staratelja. Trajanje opservacije je do tri mjeseca , a za uenike prvih razreda prvo polugodite. Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati struni timovi kole pri polasku djeteta u kolu: Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: - otean ili neobian hod; - dijete moe biti stalno u pokretu, hiperaktivno; - dijete moe biti motorno nestabilno. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: - dijete oteano dri olovku i pribor, odstupanje se moe posebno uoiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama. Aproksimativno, nemogunost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta kolskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena. Potekoe u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za potekoe u poetoim itanju i pisanju; - dijete moe da neprestano manipulie predmetima. Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slune percepcije i panje. Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: - uoavaju se kao oteano savladavanje pedagokih zahtjeva u koli; - ta djeca esto postiu nizak nivo na testu crtea ljudske figure; - postiu nizak nivo na testu percepcije prostora; - ne uoavaju slinosti i razlike meu zadataim likovima. Najea odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: - zakanjeli razvoj govora; - usporeni razvoj govora; - nedovoljno razvijena artikulacija glasova; - nerazumljiv govor; - nesposobnost razumijevanja drugih; - mucanje. Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedeim oblicima ponaanja : - napadi bijesa pri sputavanju; - nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima; - bezrazloni strah; - odsustvo straha od realnih opasnosti; - rivalstvo; - potencirani znaci izolacije, - neurotska ispoljavanja kao sisanje palca, upkanje kose, trljanje dijelova tijela; - nizak nivo tolerancije na frustarciju. - agresivnost ili autoagresivnost, - poveane aktivnosti u odnosu na povod, - adksiozno-depresivno povlaenje, - sniene aktivnosti u odnosu na povod, - tikovi kod djece,

72

- rani tonini poremeaji. enureza, enkompreza anoreksija, bulimija.

U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vri Komisija sa pripadajuim kolskim pedijatrom, pedagogom, logopedom, psihologom i socijalnim radnikom. Ukoliko su odstupanja i potekoe sloenije struni tim kole zahtijeva opservaciju i identifikaciju potekoa u razvoju djeteta od strane pripadajueg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim sluajevima zahtijeva kliniku procjenu. Komisijama kola su na raspolaganju mobilni struni timovi specijalnih ustanova sa razliitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa), logopeda, psihologa, ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja. 3.PRILAGOAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju potekoe potrebno je prilagoavati postupke: esto poticati uenika na govorno izraavanje, uvijek dati primjer kako e se priati, najbolje je da to uradi neki drugi uenik, kako bi bilo jasno ta se od uenika oekuje, Koristiti situacije kada je dijete raspoloeno za neku oblast, Ponavljati upute nekoliko puta, Materijale i sadraje vezati za konkretne situacije, Izbjegavati apstrakcije, Koristiti igre za vjebanje i uenje o skupovima, Raditi sa predmetima u uionici (odreenih oblika),manipuliranje, Radovi na velikim povrinama (papir,tabla...), Individualno pristupati djetetu,savjetovati ga i bodriti. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izraavanje, Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju odreene reakcije, Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu, Pronalaziti djetetu interesantne sadraje, Ukljuivati dijete u izradu panoa i sl.., Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti,gdje e se i ono isticati, Rad bazirati na djetetovim interesovanjima, Ukljuivanje djeteta u pripreme za rad u uionici, Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece, Razvijati osjeaj pripadnosti grupi-kroz igru, Uestvovanje uenika u pripremanju i izvoenju zadataka Fiziko pribliavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale,nagrade,ohrabrivanje,savjeti,prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji,stisak,tapanje po ramenu,milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:uitelj-uenik;uenik-uenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost;igre kretanja i oputanja;igre za vjebanje koncentracije;igre za podsticanje mate i kreativnosti;igre za konstruktivno rjeavanje sukoba. Meusobno kominiciranje,saradnja i pomaganje Upuivanje na sluanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih uenik moe izvriti,prema svojim sposobnostima i interesovanjima,i postepeno ih proirivati, Ukljuiti uenika u vannastavne aktivnosti, kolske sekcije,

73

Brinuti pri izvravanju pismenih zadataka o zamoru,te obavezno produiti vrijeme izvravanja pismenih zadataka, Preferirati usmeno ispitivanje, Ispitivati uenika u prvom dijelu asa, Mijenjanjem aktivnosti pomoi ueniku u zadravanju koncentracije, Vjebe relaksacije i ventilacije uz dogovor izmeu uitelja i uenika, Vjebe disanja, Zadau pregledaju i potpisuju i roditelji i uitelj, Neka dijete sa dobrim ponaanjem sjedi pored uenika u prvoj klupi, Uvijek potiite na panju koristei razliite tehnike:glas,svjetlo i dr., Davanje uputa mora biti jasno,dobro artikulisano,jednostavno konstruisano, Govorite jasno,sporo,polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti, Verbalne informacije dobro je dati popraene slikama,dijagramima i modelima, Uvijek kada je to mogue nova znanja demonstrirati preko modela, Feed-back, povratna informacija je vana s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas uenik prati, Instrukcije treba ponavljati,hrabriti uenika da ponavlja,posebno da izrazi ono to misli da je reeno,aktivno sudjelovanje usmjerava panju i reducira distraktibilnost, Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazitem od starog,poznatog materijala, Nove materijale davati na poetku asa, Dobro je panju usmjeriti na sadraje kroz alu,humor isl., Sjedei rad i pasivno sluanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima, Stimulirati uenika da pita,uspostaviti pozitivne emocije s uenikom. Pitati ga i poticati ga da i ono pita, Ne potiite negativne asocijacije npr. Ne zovite ga imenom,i ne opominjite kada ne slua, radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu), Provodite vjebe motorike i igre kada god je mogue i razvijajte opaanje putem kopiranja,izrezivanja,preslikavanja a sve to ne smije trajati due od 30 minuta, Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka,organizovati zadatak koji je laki ili zadati vjebe motorike,panje,koncentracije,disanja,relaksacije, Kroz igre jaati socijalizaciju djeteta u razredu. Ispitivanje i provjeru znanja vriti na poetku asa, to ee igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda), Na poetku asa uvesti igrice kad god je to mogue, Javno u razredu isticati pravila rada i traiti od uenika da to ponovi, Napraviti zakletvurazreda za odreeni dan tipa: Danas X pomae Y djetetu u razredu.To znai da niko drugi danas ne obavlja taj posao. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za uenika, Navoditi ga da sam shvati u emu grijei i traiti da sam kae gdje je pogrijeio,(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu), Neka dobije ansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda,za dobro obavljen zadatak, Neka uenik daje obavijesti koje se tiu cijelog razreda.

74

2. 1. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Sadraji Prilagoeni postupci, podsticaji i ciljevi u radu U itanju: - prilagoavati sadraje tekstova u skladu sa uenikovim mogunostima i raditi na razumjevanju proitanog sadraja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove linosti; razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moi reproducirati. - manje zanimljive sadraje pribliiti uenicima pomou igre, igre sa svrhom i povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta; Najvanije je da je ponueni materijal u skladu sa mogunostima razumjevanja djeteta; Didaktiki materijal i sredstva

1. itanje i obrada knjievnih tekstova usavravanje tehnike itanja; pravilno i izraajno itanje u skladu sa uenikovim mogunostima; itanje prilagoenog teksta naglas; itanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem; itanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova;

Knjievni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim, jasnim i realnim slikama;

U izraavanju itanje prilagoenog teksta i odreivanje: 1. toka dogaaja ( poetak, glavni dio i zavretak ) 2. mjesta radnje; 3. vrijeme radnje; 4. uoavanje najvanijih trenutaka u prii; 5. odreivanje glavnih i sporednih likova ( - omoguiti ueniku prilikom obrade pjesme, memorisanje strofe po njegovom izboru, i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na kolskim i priredbama van kole; - stalno podsticati dijete na govorno izraavanje; - forsirati verbalnu komunikaciju; - omoguiti ueniku prilikom dramatizacije da uestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogunostima u svrhu emocionalnog doivljavanja odreenog lika;

Slova treba da su velika i podebljana; razmak izmeu redova neto vei;

Kod uvoenja sasvim novih elemenata

75

analiza likova ); 6. odreivanje osobina likova u prii. itanje prie, bajke i pjesme;

- forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je mogue ostvariti uspjenu komunikaciju; - kod problema sa govorom postupke prilagoavati po preporuci logopeda; U pisanju

uvijek koristiti i neto to je djetetu ve dobro poznato;

itanje po ulogama; - prepisivanjem kraih tekstova sa zanimljivim sadrajem usavravati tehniku pisanja; - davanjem adekvatnih pismenih pitanja, inicirati pravilne pismene odgovore - omoguavanje ueniku doivljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa; - upuivanje uenika u tehniku pravilnog pisanja estitke u povodu roendana ili blagdana u cilju uenja utivosti u obraanju, uvaavanju i potovanju drugog; - pribliiti uenika situaciji odreenog dogaaja ili doivljaja koji e on moi opisati prema svojim mogunostima; U gramatici - sadraji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju ueniku etvrtog razreda, s obzirom na konkretnost kao temeljno obiljeje njegova miljenja, jer djete jo uvijek ima problema sa itanjem, pa e to biti sve do trenutka kada proces itanja postane automatiziran. Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika pa i na sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni usvajati apstrektne sadraje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji, situacijskom govornom kontekstu, komunikacijskim prilagoenim tekstovima i zadrati se na razini prepoznavanja jezikih sadraja. Podsticati itanje, bogatiti rijenik, podsticati matu, i tim

Koristiti audio-vizuelne materijale sa priama i bajkama i kraim crtanim filmovima;

2. Kultura izraavanja 2.1. Usmeno izraavanje razgovor, pitanje odgovor; prepriavanje teksta na temelju detaljnih i uopenih pitanja; dramatizacija knjievnog teksta; prianje dogaaja predstavljenog jednom ili nizom slika, vjebe imitacije; situacijski razgovor; vjebe memorisanja; opis poznatog predmeta; prianje dogaaja i doivljaja iz djejeg ivota;

Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lake izraavaju kad su sakrivena iza toga;

Koristiti slike jednog predmeta;

Koristiti slike jedne i vie radnji;

76

izraavanje kratkim, jasnim i smislenim reenicama;

pomagati u boljem izraavanju misli i osjeaja; Obratiti panju na psiholoki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika;

2.2. Pismeno izraavanje usavravanje tehnike pisanja; prepriavanje po pitanjima i na osnovu zajednikog plana; sastavljanje krae prie prema slici ili nizu slika; pismeno opisivanje poznatog predmeta; pismeno opisivanje prirodnih pojava; pismeno opisivanje doivljaja i dogaaja; pisanje razglednica i estitki; pretvaranje vienog i doivljenog u rijei; pisanje pisanih latininih slova i pravilno povezivanje u strukturu rijei; Obratiti panju na estetski kriterij to podrazumijeva umjetniku vrijednost teksta; Istai etiki kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan; Podsticati govor igrom i kroz igru; Pronalaziti situacije u kojima e se uenik snalaziti u verbalnim igrama; Omoguiti ueniku prianje dogaaja i doivljaja iz njegovog ivota; Koristiti vizuelna, auditivna i manipulativna sredstva kako bi uenici mogli zamisliti, vidjeti, uti, osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja vienja putem naracije ili pismenog sastava; Pronalaziti predmete, slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja; Izraenu i napisanu estitku izloiti na izlobi u uionici ili ponijeti kui roditeljima kao poklon; Omoguiti ueniku itanje sopstvenog pismenog rada;

3. Pouka o jeziku - abeceda pojam; - vrste rijei: 1. reenica ( izjavna, upitna i uzvina; potvrdna i odrina ); 2. imenice ( vlastite i zajednike; broj i rod ); 3. glagoli ( radnja, stanje, zbivanje ); - gramatika analiza ( gramatiki pravilan redoslijed rijei u reenici i

Bitno je u toku rada koristiti predmete iz djeje okoline;

77

povezivanje rijei i reenica u smislene cjeline ); - pravopis: 1. veliko i malo slovo; 2. pisanje imena planina, rijeka, polja, gradova i sela; 3. dvotaka u nabrajanju; taka, upitnik i usklinik; 4. upitne i uskline reenice bez definicija; 5. pisanje odrine rjece ne uz glagole; 6. pisanje rjece li u upitnim reenicama; 7. pravilan izgovor i pisanje glasova: ,,d i .

Ukljuivati dijete u pripreme za as u uionici ili negdje drugo gdje e se izvoditi nastava; Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu; Muziku koristiti za stvaranje vedre i oputene atmosfere pogodne za rad; Razvijanje njenostii prijateljskog odnosa nastavnika sa uenicima su znaajan i veliki podsticaj za uenika; Koristiti kompijuterske igre prilagoene sposobnostima uenika;

Knjievni tekstovi: Ismet Bekri Enisa Osmanevi-uri Ismet Bekri Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin ari Zejir Hasi Njemaka narodna pria Hasan Kiki Oldrih Sirovatka Lav Tolstoj Eref Berbi Grigor Vitez Djeije nebo Za sretan put po dukat ut Jesen u gradu ae Papirnati brodovi Lisica i jarac ta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vjena Pijevac i lisica Dva druga Iz proljea u ljeto Tiha tiha pjesma

78

2.2. ENGLESKI JEZIK

Nivo
Prva godina uenja
Prvi stepen elementarnog znanja

Teme
Lino predstavljanje Porodica Drugovi Kua / dom kola / vrti

Funkcije i vjetine
Uenici e znati: - pozdravljati - predstaviti se - pokazati osobe, predmete - brojati (1-10) - osnovne boje (crven, crn, bijel) - samo uvoenje naznake svakodnevne radnje

Aktivnosti
Uenici e to vie sluati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem, pokazivanjem, crtanjem, bojenjem, redanjem (slika, predmeta) 2) verbalno ponavljanjem ; davanjem kratkih odgovora Yes/No; Reagiranje na napisane rijei ili kratke reenice: 1) neverbalno prepoznavanjem rijei i pokazivanjem, lijepljenjem slika ili ilustracija; 2) verbalno davanjem kratkih odgovora, zamjenjivanjem ilustracija ponuenim rijeima, popunjavanjem praznina rijeima (pojedinano ili horski).

Gramatika
Uenici e koristiti: Imenice - jednina i mnoina (najei primjeri)

Vokabular
Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello, Hi, Good morning, itd. *Predstavljanje: I am...This is...My name is... Yes/ No... That's right. *Opisivanje: Big / small; red, black * Mjesto: Here/ There. *Ua porodica: mother, father,sister, brother *kola: teacher, blackboard, desk

Zamjenice
- Line -Pokazne (this, that) -Upitne (who, what)

Glagoli
-to be, to have / have got - Present Simple (samo potvrdni oblik; glagoli play, read) Prilozi (here, there)

79

NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan, pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema opoj situaciji djece; *veoma poeljnu obuku koju prui specijalizirani tim strunjaka kako bi pristup bio primjeren i usklaen sa radom ostalih nastavnika; *primjenjivati individualni i individualizirani pristup uenicima, to se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika; * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno; *sadraj i materijale vezati za konkretne situacije; *koristiti IGRE, PJESMICE, MUZIKU najvei dio vremena; *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa; *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu panje, pa ukljuivati relaksaciju, smjenjivanje sadraja i metoda; *pogledati metodoloka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodinje osnovne kole, te po vlastitom nahoenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove.

80

2.3. MOJA OKOLINA

SADRAJI 1. Priroda pria o bogatstvu nae planete zemlje - Priroda,prirodne pojave i procesi (neiva i iva priroda;odnos ive i neive prirode;prirodne pojave i procesi,klijanje i rastenje,disanje;gorenje;truhljenje;opad anje lia;kretanje;gibanje;Sunce-izvor svjetlosti i topline;klima BiH). - Voda (svojstva vode;tri agregatna stanja vode;kruenje vode u prirodi;vanost vode za iva bia;pretvaranje energije vode u druge oblike;industrijske vode). -Zrak/vazduh,svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka;sastav zraka atmosfere;znaaj istog zraka). 2. arobno putovanje geografskom kartom - Vode BiH (rijeke u BiH: Sava,Vrbas, Bosna, Drina, Neretva; jezera-prirodna i vjetaka; zatitia rijeka i jezera; Jadransko more). Vjebe sa slijepom kartom BiH. Koritenje kompsa, dijafilmova, slika. Ekskurzija (najblia planina,rijeka i ravnica u mjestu) Uenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama, reljefa, planina, vode, jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH, mo prirodnih potencijala Za razvoj privrede, poljoprivrede i turizma. PODSTICAJ, POSTUPCI I DIDAKTIKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta oiglednog materijala,koristiti to vie prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doivljenih promjena u prirodi ili koristiti modele,preparate(suhe,sirove),dijafilmovi,grafoskop i kompjuterska prezentacija,filmovi,eksperiment,itanje prikladnih tekstova,izrada modela ili predmeta,samostalno izvravanje praktinih zadataka i dr. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta,provoditi vjebe opipa (glatko,otro,hladno,hrapavo,tvrdo,mehko i td.) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje prouavamo. OEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUenik treba da usvoji znanje o prirodi i drutvenim karakteristikama BiH,kao i da se postigne njihovo aktivno ukljuivanje u tu sredinu,te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za ivot i rad ljudi kao i da upoznaju prolost i sadanjost BiH. Samostalno da posmatra i uoava bitno i donosi zakljuke za shvatanje uzronoposljedinih vezanosti prirodnih pojava. Uenik treba savladati sadraje vezane za ulogu ovjeka u mijenjanju ive i neive prirode i njenog iskoritavanja.

81

- Planine BiH - Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3.Znanjem i radom razvijamo pivredu nae domovine Stanje i mogunosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane, termoelektrane, rudarstvo, industrija i saobraaj) umarstvo-grana privrede Turizam (planinski, seoski, primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo,voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo)

Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane, u industrijski pogon,posmatranje saobraaja i meukantonalnih entiteta i veza, znaaj za privredu. Posjeta stoarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. Slike sa pounim porukama,tematski panoi,krai filmovi,posjeta uzornom odmaralitu za djecu. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja. Koristiti aktuelna dogaanja kao npr.proslava i obiljeavanje znaajnih datuma iz blie prolosti.Koristiti TV, tampu, knjige.

Kod uenika treba razviti ekoloku kulturu i ljubav prema prirodi, sticanje znanja o razliitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet ivljenja.

4. ovjek-to sam ja Ishrana (znaaj zdrave ishrane,ishrana i zarazne bolesti, njega bolesnika, povrede, odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5. BiH- prolost, sadanjost i budunost - Drutveno geografske odlike, ljudi i vrijeme nekad i sad. Uenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi ouvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom nainu ivota i znaaju higijene i navika za ouvanje zdravlja.

82

2.4. MATEMATIKA
SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI

1. BROJEVI

Prepoznati I koristiti znake <, >, =; 1.1.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja; Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu; (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja); kao skup od 10 jedinica; Izraunavanje Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20; Upotreba zagrada u zbrajanju i Znati da su oduzimanju; zbrajanje i oduzimanje suprotne raunske Zbrajanje brojeva i radnje; oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici Provjeriti zbrajanje poput: 10+4, 14 4, pomou odizimanja i 13+4, obratno; 17 4, 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost); Zbrajanje i

Koristiti mamtematiki jezik i simbole Razviti sposobnost komuniciranja, razmjene obavijesti i iskustava; Kritiki vrednovati vlastita postignua i usporeivati ih s rezultatima drugih (par, skupina, razred); Razviti sposobnost da pogreku shvaa kao poticaj za nove pokuaje; Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatikog pribora; Procijeniti duinu, masu, vrijednost i vrijeme.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI UENIKA

Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitva kao factor koji utie na formiranje pozitivnih crta osobenosti; Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj skupini; Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaenju tih radnji u svakodnevnom ivotu; Razvoj pozitivnok miljenja u ponaanju i sklonosti k otkrivanju i istraivanju; Vrednovanje svojih i tuih miljenja;

Sudjeluje u svim etapama rada na satu; Aktivno sudjeluje u matematikim igrama primjenjujui ranije steena znanja; Reira matematike igre koristei zbrajanje i oduzimanje kroz drutvene igre (ovjee ne ljuti se, tombola, bacanje kockica, igra parnih i neparnih brojeva, igre sa kartama, zapisivanje rimskih brojeva pomou igica, pronalaenje rednih i rimskih brojeva u novinama, asopisima i svakodnevnom ivotu);

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

Planira nastavne sadraje; Prikuplja didaktiki material za rad, samostalno i sa uenicima; Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u veim i manjim grupama; Tematski povezuje matemetike sadraje sa sadrajima drugih predmeta; Priprema zadataka i zaduenja za svakog uenika u skupini; Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore uenika i njegov rad;

U matematikim igrama primjenjivati steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta); U bliem i irem okruju

83

oduzimanje oblika : 6+4=10, 10 - 4 (ponavljanje i produbljivanje); Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice, a zbroj iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje; Veza izmeu zbrajanja i oduzimanja; I slovo nekad uzimamo da je broj; Nepoznati broj; Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik; Pravilo zamjene mjesta pribrojnika; Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; Rimski brojevi od I do XX.

Uoiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti; Izraunati vrijednost izraza s i bez zagrada; znati oznake I, V i X kao oznake pomou kojih piemo sve rimske brojeve do 20; Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku; Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima; Rijeiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeenje brojnog izraza; itati i pisati brojeve do 20; Nizati prirodne brojeve do 20.

Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.

pronalaziti crte, take, ploine i oblike; Pomou razliitih materijala izraivati oblike i povrine; Koristiti svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na trnicu itd.); Koristiti jednostavne grafikone.

84

 Prepoznati i imenovati dotad Mjerenje nauene jedinice za duine. Jedinica za duinu, vrijeme, duinu (1m, 1 dm); masu, obujam i novac; moe Mjerenje imenovati sprave mase. Jedinica za masu (1kg, 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja; znati je oznaka za pretvarati vee dekagram, 1dag 10 jedinice u manje (1l, grama); razliti u posudice od Jedinice za 10 dl, 1m razdijeliti tekuinu (1l, 1 dl); nap o 10dm, 1 KM Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan, dan, 20KF); sat, minuta); Znati Jedinica za rjeavati jednostavne novac (KM, KF). tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. 1.3. Geometrija Opaaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (povrine), povrine i klasificiraju likovi i crte ih; Poznaju i imenuju Pravac, polupravac, pojmove: pravac, du, kut crtanje i polupravac, du, kut, obiljeavanje; krunica, krug; Crtanje paralelnih i Konstruiraju okomitih pravaca; pravokutnik, kvadrat, 1.2. Mjerenja i mjere

Voditi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

Sposobnost uoavanja razlika izmeu paralelnih i okomitih pravaca; Uoavanje likova oblika trokuta, kvadrata, pravokutnika i kruga u okruju.

Rjeavaju probleme kroz igru i zabavu potujui pravila; Vrednuju osobine i stavove drugih; Razvijaju pozitivne stavove, ponaanja za rad i igru; Sudjeluju u sastavljanju i

Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih; Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreu.

Sadraj Nastavnog programa utvruje prema interesima i sposobnostima uenika i prilagoava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspjeno ostvaren; Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematikih pojmova;

85

 Usporeivanje dui. Podudarne dui; Zbrajanje dui. Oduzimanje dui; Crtanje likova oblika trokuta, kvadrata, pravokutnika, krunice, kruga.

1.4. Mnoenje i dijeljenje do 20 Mnoenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika; Znak X (puta); Mnoitelj, mnoenik (mnoenje broja i mnoenje brojem) i umnoak;

trokut, krunicu; Razlikuju krunicu i krug; Samostalno uoavaju, definiraju, razlikuju crte i konstruiraju ih; Crtaju pravac i polupravac; Konstruiraju du i matematiki ih oznaavaju; Predviaju, procjenjuju i usporeuju ishode mjerenja; Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom, zapisuju i predstavljaju ishode. Vrednuje ishode cjelokupnog rada; Prepoznaje znak X (puta) kao oznaku za mnoenje i znak : kao oznaku za dijeljenje; Zna mnoiti i dijeliti u skupu brojeva do 20; Prepoznaje znaenje termina dvostruko vie (dvostruki broj) i polovina broja; Usvojili su tablicu mnoenja i

rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota.

Pomae djeci da poboljaju izraavanje svojih matematikih ideja i opaanja; Prilagoava nastavu svakom ueniku pojedinano; Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvaava stupanj razvoja djeteta; Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili; Tematski povezuje nastavne sadraje unutar Nastavnog plana i programa; Ukljuuje matematiku u druga nastavna podruja. Upotrebljaju mnoenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama; Istrauju razliite naine mnoenja i dijeljenja; Dijele na jednake dijelove; Poduzimaju Mjerenje, usporeivanje i procjenjivanje objanjavju djeci, uporabljujui to vie primjera i oitih sredstava iz okruja.

Sposobnost razlikovanja znaenja termina jednakost i jednadba, kao i nejednakost; Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda:

86

 initelji ili faktori; Tablica mnoenja broja 2; Tablica dijeljenja broja 2; Veza mnoenja i dijeljenja

dijeljenja broja 2 do automatizma; Rjeavaju jednostavne jednadbe i nejednadbe; Osposobljeni su za rjeavanje matematikih zadataka sa vie raunskih operacija, s i bez upotrebe zagrade; Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava, tano izraavaju ishode mjerenja Predviaju ishode mjerenja i provjeravaju rjeenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice.

mjerenja i predviaju ishod; koriste mjerne instrumente; Mjere uporabljujui mjerne jedinice.

87

2.5. MUZIKA/GLAZBENA KULTURA

PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje znanja - o postavljanju glasa i tana intonacija - prepoznati instrument - izvoenje ritma brojalice - partitura u slikama Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine - eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada - prezentiranja interpretacije muzike memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i miljenja - prema sebi kao pjevau - prema porodici kao horu - razvijanje ljubavi prema muzikoj batini BiH - razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA - Procjena se vri na osnovu testa ritmikih struktura - na koje oblasti se treba fokusirati kod uenika, npr. motorika, socijalizacija, verbalizacija - da li uenik uiva u ritmikim ili muzikim instrumentima - kakva je njegova motorika - kako izgleda uenikov spektar emocija (sretan, tuan, ozbiljan, uzbuen) - kako reagira na instrumente (brzo, sporo, glasno, tiho i dr.) OEKIVANI REZULTATI UENJA - Da li je sviranje na instrumentima potrebno vjebati kako bi muziciranje bilo skladno - o znaenju i potrebi muzike u ivotu - primjenjivati pravila muzike igre - najkvalitetniju izvedbu nagrauje pljeskom - potuje i cijeni miljenja i stavove drugih - sa zadovoljstvom se ukljuuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti, koncerti, priredbe) - odgovornost za kvalitet muziciranja SADRAJ Izbor Pjesmice - Maestral (Josip Stamac) - Proljetna pjesma (Stania Korunovi - Kiobran za dvoje (elo Jusi) - Bumbari i pele (S. Raji) - Na kii (S. Korunovi) - Zeko i potoi (Branko M.) - Kad ja pooh na Bentbau (narodna) - Kad si sretan - aputanje (N. Hercigonja) Brojalice - Eglen beglen - Igralica - Nini nini moj sine jedini Uspavanke - Nina sine, ninala te majka

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJE

88

SLUANJE MUZIKE - Divlji jaha (R. Schumann) - arobna frula (W. A. Mozart) - Magarac i pijanist iz karnevala ivotinja (C.Saint Saens) - enja za proljeem (W. A. Mozart) - Ptiija tuga (L.V. Beethoven) - Proljee (I stav) iz etiri godinja doba (Vivaldi)

DJEIJE STVARALATVO - Improvizacija pokreta u ritmu i plesu - Literarno i likovno izraavanje doivljaja muzike - Plesna dramatizacija

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - Kroz kreativne naine ritmikoga izraavanja jaa samosvijest - Razgovara o osjeaju ugode i oputanja - esto trai ponovno sluanje djela

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOST NASTAVNIKA

- Doaravanje osjeaja kroz sluanje izvedbe - Dopuna zidnog panoa novim slikama - Pravljenje instrumenata od papira - Skupljaju slike instrumenata

- Priprema, vodi i razvija interes uenika prema muzici svojim odnosom i stavovima - Planira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima

89

2.6. LIKOVNA KULTURA

PROGRAMSKI SADRAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1. TAKA I LINIJA - Fokusirano istraivanje i uoavanje /registrovanje/ u okruenju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta, njihovih odnosa, kontrasta, ritma, smjerova i analiza uoenog i istraenog - Kombinovanje linije/crte sa plohom, takom i mrljom - Crtake teksture - Iz djetetove okoline: ljudi, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori - Iz sadraja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pria, bajka, pjesma, poslovica../, PPD, matematike, istorije/historije, muzike i tjelesne kulture, BiH kulturne batine..... - Iz narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko nasljee - Taka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadrajima - Nevizuelni poticaji: emocije, ula, muzika - Olovka, tu i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajui ciljevi - Uoiti i uporediti na svojim i umjetnikim radovima; kontrast, ritam, prostiranje linija, i moi se izraavati linijama razliitog karaktera i toka. - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti crtaku teksturu kroz kontrast skupljenih i rasprenih taaka i linija u razliitim odnosima. - Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt - Razvijanje kod uenika senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktikih sposobnosti sa naglaskom na divergentno miljenje. - Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline. - Pozitivan odnos prema radu: inicijativa, samostalnost, angaovanost, spremnost za saradnju i timski rad. - Razvijanje humanosti, solidarnosti, drugarstva; jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja i mate,

90

drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri /crni ili tamni/ 2. BOJA - Usmjereno istraivanje i opaanje u okruenju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/, kontrasta kvantiteta /koliine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraenog i uoenog - Mehaniko i optiko mijeanje boja - Tonsko i koloristiko slikanje - Slikarske teksture 3. PLOHA - Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu. - Izrada sloenije ablone za grafiki otisak - Crta i ploha, fundamentalni elemenat grafike - Viebojna papir grafika - Papir grafika /izrada ablona od papira kartona/, matrica, grafika boja, tempera - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti grafike odnose, rad na izradi ablona za grafiki otisak /papir grafika jednobojna i viebojna/, razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, fleomasteri u boji /za manje formate radova/ - Uoiti, razumijeti i moi predstaviti kontrast malih razlika obojenih povrina, velikih razlika /kontrast/ obojenih povrina; uoiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast; - Razumijeti i moi predstaviti optiko mijeanje boja upotrebom obojenih taaka osnovnih boja - Razumijeti i moi predstaviti mehaniko mijeanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ - Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje, razreivanje boje, kvalitet boje, komplementarn kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura

orijentacija u vremenu i prostoru - Razvijanje sposobnosti dovoenja u sklad tonova boja, njihova praktina primjena u odjevanju, ureenje ivotnog prostora, izrada estitki, ukrasnih predmeta, nakita....

- Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja; pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, emocija i sl. kroz likovni izraz

91

4. POVRINA - Koncentrisana paanja na - Realizacija u istraivanje i materijalu po uoavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata, osnovnih maski, kompozicionih lutki, estitki, odnosa opreme knjige, /simetrije, reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetnikim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraenog i uoenog crta/linija u prostoru /prostorni crte - Vizuelno opaanje kadra na fotografiji, stripu, TV-slici - Kadrovi u nizu - Crno bijeli film - Boja na filmu - Spot i njegovo znaenje - Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost - Scena i scenografija i scenska maska oblikovanje i razumijevanje - Zatitni znakovi 5. MASA I PROSTOR - Ploha u prostoru - Plastine teksture - Glina, glinamol, plastelin, papir, /teksture u karton, mekani prostoru/ lim, ica, papirna - Karakter oblika i ambalaa, drveni prostora je otpadni materijal rezultat / to proizlazi iz njihovih funkcija - Puna plastika i reljef

- Uoavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije, asimetrije/ u neposrednom okruenju i na umjetnikim djelima, sposobnost predstavljanja istraenog i zapaenog - Registrovati, razumijeti i moi predstavit: elemente scenografije, scene i scenske maske, spotove i zatitne znakove, koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma, bosanica, kaligrafija.../ - Uloga i znaaj vizuelnih medija; filma, TV-a, fotografije, znaaj boje u medijima - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip

- Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

92

OEKIVANI REZULTATI Da uenici usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: - da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovi prostiranja linije, - da prepoznaju ritam kao princip komponovanja, - da znaju koristiti mrlju i taku kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, - da znaju da je povrina - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tuai drvceta, tua i kista, da savladaju tehniku lavranog tua, za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da se boja moe oslabiti/ - da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau a nalaze se u suprotnosti/, - optiko mijeanje boja /takice dvije razliite boje na jednoj povrini daju treu boju/ - usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast povrina, masa i prostor: - da shvate ta je proporcija, - da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ - da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna /naslovna strana za knjigu, prospekt../ - da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu, koli/, da kreiraju kadar stripa, - da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angaovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE
- SLIKANJE - GRAFIKA

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:

93

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE

- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. razreda.
1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. MASA I PROSTOR 5. POVRINA

Ovakva forma obezbijeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrijeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrijeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...
POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt

94

SLIKANJE: intenzitet boje, razreivanje boje, akvalitet boje, komplementarni kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura GRAFIKA: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, obzirom da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

95

2.7. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Sadraj Osnovna znanja, metode ovrivanja, naini samoregulacije i samokontrole Upoznati uenike o osnovama zdrvog ivota, o vanosti odravanja osobne higijene, o znaaju tjelesnog odgoja, o tetnosti puenja, alkohola i narkotika, o razvijanju kontrole pokreta, pravilnom disanju, o promjenama u djeijem razvoju Opepripremni sadraji Gimnastike vjebe kao osnovni sadraj pripremnog dijela svakog sata. Tu ulaze vjebe postrojavanja i prestrojavanja, vjebe oblikovanja, vjebe pravilnog dranja tijela, vjebe sa spravama (loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijae), vjebe na spravama (niska greda, vedska klupa), vjebe u parovima, vjebe u obliku postavljanja motorikih zadataka, vjebe sa raznim estetskim sadrajima Hodanje i tranje Hodanje i tranje naprijed i nazad; Hodanje uz pjesmu i muziku, osnovne tehnike brzog tranja i start iz razliitih poloaja; brzo tranje na 30-50 metara; Tranje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom; Rjeavanje zadataka u fazi leta; skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o ouvanju i unapreenju zdravlja, kao i stvaranje higijenskih navika kod uenika. Didaktiki materijal i sredstva

Poticati uenika na pravilno izvoenje vjebi. Upotrebljavati rekvizite kao to su: lopte, palice, krugovi, vijae, niska greda, vedska klupa

Poticati uenika na pravilno tranje uz usmjeravanje panje uenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu

Razvijanje jaine odraza i sposobnosti izvoenja

96

prepreka; skokovi pomou odskone daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje, hvatanje i gaanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj, u dalj i u vis iz mjesta, iz hoda i zaleta

skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka, razvijanje snage nogu i ravnotee tijela

Koristiti niske prepreke i odskonu dasku

Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje, puzanje i provlaenje Penjanje na razliite predmete (vedska klupa, vedski sanduk, uz kosinu,) i silaenje sa istih;provlaenje i puzanje ispod razliitih predmeta (grede, razapete vijae, vedske klupe); kombiniranje penjanja, puzanja, provlaenja, hodanja i tranja Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Vuenje premeta po tlu, borba u parovima za predmete (lopta, palica, vijaa, medicinka); pojedinano i grupno potiskivanje, vuenje i nadvlaenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad; kolut naprijed sa zaletom; povezivanje vie kolutova nazad; Vienje i upiranje Njihanje, klim i ljuljanje u visu; zavjes za oba potkoljena, naskoci i saskoci u upor; iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vjebe ritmikog kretanja uz upotrebu lopte, vijae, unjeva i drugih rekvizita; vjebe napetosti i oputanja, realizacija zadanog ritma; plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti odravanja ravnotee Jaanje tijela u cjelini Razvoj osjeaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzike kulture, modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela, razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao to su vedska klupa, vedski sanduk, grede, vijae Jaanje tijela u cjelini

Koristiti lopte, palice, vijae, medicinke

97

Igre Elementarne, tafetne i timske igre; izmeu dvije i etiri vatre; uvjebavanje elemenata tehnike rukometa, koarke i nogometa Posebni sadraji Vjebe ravnotee; vjebe brzine i frekvencije pokreta; vjebe koordinacije; vjebe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi;ronjenje, pravolno disanje; plutanja klizanja po povrini vode, igre u vodi Skijanje Noenje i stavljanje skija; kretanje sa i bez tapova; penjanje i sputanje niz blagu padinu; padanje i ustajanje iz pada

Razvoj pozitivnog stava prema sportu, razvoj socijalizacije djeteta, sticanje osnovnih znanja o sportovima, razvoj takmiarskog duha Razvijanje sposobnosti odravanja ravnotee, razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi, jaanje i pravilan razvoj tijela u cjelini, jaanje zdravlja djeteta, Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu, jaanje tijela u cjelini

muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvoenje igara

Koristiti loptu, tap .

Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospjeuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i tapove kao i ostalu skijaku opremu

98

99