SINTAKSA

0 SINTAKSA (gr. red, slaganje, ureivanje)

gramatika disciplina koja prouava pravila po kojima se

0 rijei slau u 0 spojeve rijei (sintagme) 0 reenice 0 a reenice u 0 sloene reenice 0 razliite oblike tekstova

Sintaktike jedinice
0 RIJE

0 SINTAGMA (SPOJ RIJEI)

0 REENICA

SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI ODNOSI (predmet sintakse)

PARADIGMATSKI ODNOSI
Postavit e Postavlja Postavio je netko nekomu o nekom pitanje. pitanje. pitanje.

SINTAGMATSKI ODNOSI

PARADIGMATSKI ODNOSI SINTAGMATSKI ODNOSI - izbor jezinih jedinica - treba obratiti panju na ovisi o informaciji koju to koje oblike rijei elimo prenijeti izabrati
- odnosi meu jedinicama zasnovani su na odabiru ili selekciji - odnos izmeu odabrane jedinice i jedinice koja se mogla umjesto nje nai na tom mjestu - odnosi meu jedinicama utemeljeni su na razmjetaju ili kombinaciji oblika rijei - odnos izmeu jedinica u nizu

SINTAGMA
0 SINTAGMA spoj rijei sastavljen od najmanje dviju

punoznanih rijei (sastavnica sintagme) koje su 0 meusobno gramatiki povezane 0 imaju cjelovito znaenje 0 jedna je uvijek glavna sastavnica, a ostale su zavisne sastavnice (poblie odreuju njezino znaenje)

punoznane/nepunoznane rijei
0 PUNOZNANE RIJEI 0 imaju i leksiko i gramatiko znaenje 0 sve promjenjive rijei + prilozi 0 NEPUNOZNANE RIJEI (gramatike rijei) 0 slue za uspostavljanje gramatikih odnosa meu punoznanim rijeima 0 prijedlozi, veznici, uzvici i estice

Vrste sintagmi
prema vrsti gramatike veze meu sastavnicama 1. SRONOST 2. UPRAVLJANJE 3. PRIDRUIVANJE prema slubi zavisne sastavnice 1. ODREDBENA (ATRIBUTSKA) SINTAGMA 2. DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA 3. OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA) SINTAGMA

SRONOST (KONGRUENCIJA)
0 potpuno ili djelomino slaganje glavne i zavisne

sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padeu crtanoga filma muki rod, jednina, genitiv gradskom kinu srednji rod, jednina, lokativ

potpuna/djelomina sronost
0 POTPUNA SRONOST 0 kada je zavisna sastavnica pridjevska rije 0 u potpunosti se slau u rodu, broju i padeu

tiha no 0 NEPOTPUNA SRONOST

0 kada je zavisna sastavnica imenica 0 ne trebaju se uvijek slagati u rodu, broju i padeu

planina Velebit

Imenska sronost
0 kada je glavna sastavnica imenica, a zavisna bilo koja imenska rije (imenica, zamjenica, pridjev ili broj)

moj brat

imenska sronost
ATRIBUTNA - imenice sa svojim sronim atributom - zavisna je sastavnica neka imenska rije (pridjev, zamjenica ili broj) APOZICIJSKA - imenice s apozicijom - zavisna je sastavnica imenica - apozicija ne mora biti srona po broju i rodu

npr.
ledeno doba moja avantura prva epizoda

tigar Diego

planina Mosor mjesto Pula grad Vinkovci

UPRAVLJANJE (REKCIJA)
0 gramatiki odnos u kojem glavna sastavnica

predodreuje gramatiki oblik zavisnoj sastavnici 0 glavna je sastavnica najee glagol koji trai dopunu u odreenom padeu izazvati katastrofu, preskoiti ogradu 0 osim glagola, upravljaka svojstva mogu imati i
0 imenice

pjevanje pjesme, branje jagoda, aa mlijeka

0 pridjevi

pun vode, sklon svai

0 prilozi

mnogo uspjeha

nesroni (imenski) atribut

0 atribut koji se s imenicom koju dopunjuje ne slae

u padeu 0 glavna sastavnica je imenica koja upravlja gramatikim svojstvima druge imenice (zavisne sastavnice) odreujui joj pade

aa vode, kocka leda, prvak u plivanju, kola od sira

jako/slabo upravljanje
jako upravljanje slabo upravljanje - glavna sastavnica odreuje - glavna sastavnica odreuje leksino-gramatika svojstva samo leksika svojstva zavisne zavisne - zavisna se sastavnica ne moe - zavisna se sastavnica moe prepriati, tj. izraziti drugim prepriati, tj. izraziti drugim gramatikim oblikom gramatikim oblikom izazvati katastrofu, pjevanje pjesme, bavljenje sportom lutati poljem lutati po polju

PRIDRUIVANJE
0 veza meu sastavnicama u kojoj je zavisna sastavnica

nepromjenjiva rije 0 zavisna sastavnica se pridruuje glavnoj prema funkciji ili prema znaenju putovati dugo, spoticati se esto, trati brzo
0 glavna sastavnica = glagol 0 zavisna sastavnica = prilog/nepromjenjivi glagolski oblik 0 infinitiv ili gl. prilog eljeti pitati, pjevati leei

ODREDBENA (ATRIBUTNA) SINTAGMA

0 zavisna sastavnica poblie odreuje glavnu

sastavnicu 0 odnos izmeu imenice i atributa, odnosno imenice i apozicije 0 najee je rezultat sronosti (nae ljude), ali moe biti i rezultat upravljanja (doba leda)
pridjevna - pridjevni atribut dosadni ljenjivac imenska - nesroni (imenski) atribut i apozicija komad drveta

DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA

0 zavisna sastavnica odnosi se prema glavnoj kao

objekt 0 glavna je sastavnica glagol, a zavisna imenska rije u nekom od kosih padea (svi osim N i V) ili prijedloni izraz (eznuti za domom) 0 rezultat je upravljanja trai ljude, gubi vrijeme

OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA) SINTAGMA

0 zavisna sastavnica oznauje okolnost u kojoj se

vri glagolska radnja, tj. odnosi se prema glavnoj kao njezina prilona oznaka 0 glavna je sastavnica glagol 0 moe biti rezultat pridruivanja (hodati sporo) ili rezultat upravljanja (utisnuti se veslima)