Petoprostorna bunja

Sklop bunja u Samogradu na otoku @irju

JADRAN KALE

SKLOP BUNJA U SAMOGRADUNA OTOKU @IRJU

UDK 39:624Primljeno/

Received:

1994-01-20

SA@ETAK:

Sklop bunja koji je na otoku @irju etnolo{ki utvr|en 1986. godine obuhva}a vi{e gra|evina zna~ajnih po razmjeru, ure|enju ili namjeni.

Stari stan

sadr`i pet okruglih prostorija, me|upovezuju}i prolaz i jedan vanjski ulaz, a opsega je 12 x 5 m. Imao je pastirsku i poljodjelsku namjenu.

Novi stan

je opsega 7 x 4 m, a sadr`i jednu izdu`enu prostoriju s podnim spremi{tem, ognji{tem i dimnjakom. Namjena mu je bila stanovanje. U blizini je,me|u ostalim gra|evinama, i bunja s naplovom, u namjeni cisterne. Dvije najve}e gra|evine zavr{ene su 1903. i 1922. godine, tijekom tri nara{taja obitelji vlasnice zemlji{ta. Osim zaru{enih saljskih primjeraka, prave usporednice

Starom stanu

zatje~emo u Apuliji i na hebridskim otocima, a

Novom stanu

tekrijetke primjere na hrvatskom priobalju, i znatnije u francuskoj oblasti Vaucluse. Raspravljena su i gledi{ta spomeni~ke za{tite.

Jadran Kale

"Ako mi bude{ gradio kameni `rtvenik, nemoj ga graditi od klesanog kamena, jer ~im na nj spusti{ svoje dlijeto, oskvrnit }e{ ga.”

Knjiga Izlaska 20, 25

"To je sve veoma jednostavno naslagana hrpa neobra|enog kamenja, koje je samo kod prostorija vrlo primitivno ure|eno”

]iril M. Ivekovi} o saljskim Petero~i}ima 1928. godine

1.1

Tradicijske gra|evine nastale primjenom tehnikenepravog svo|enja (lat.

pseudocupola

) sedam su desetlje}a predmetom zanimanja doma}ih stru~njaka.

1

Za to vri- jeme, oslanjaju}i se i na inozemne studije, po naju~estalijimnarje~nim nazivima uvrije‘eno je ozna~avaju}e nazivlje.Obra|ivana su pitanja gra|evnih oblika, suvrstica nazivlja ipodru~ja rasprostranjenosti. Manje doticanim ostaju gledi{tao uklapanju ovakvih gra|evina u rastere naselja, naravobitavanja u gra|evinama ovog tipa, te razrade utvr|enihnizova asociranih gra|evina.

2

Pri svim ovim temama iznimno je va‘an strukovni dosluh s arhitektima,

3

arheolozima

4

ifilolozima.

5

1.2

Objavljene studije ne dovode u pitanje odre|enjeo ovakvim suhozidnim tvorbama kao o gra|evinama nasta-lih nizanjem prstenova kamene gra|e nagnute prema vani.Iznad izvjesne visine, ovisne o {irini nastaju}e prostorije,ovi se prste- novi postupno su‘avaju, da bi se zadnji prekrionadnose}om plo{nom stijenom. Kod ve}ine gra|evina sta-bilnost se posti‘e nasipanjem sitnije kamene gra|e prekoosnovnog svoda i slaganjem drugog, vanjskog kamenog svodaod odabranijeg ili priklesanog gradiva.

1.3

Upravilu, to su gra|evine jednoprostornih i oblihtlocrta. Iz tog razloga skupina bunja na @irju koja je srpnja1986. godine, tijekom etnografskog ista‘ivanja grupe stude-nata pod vodstvom mr.

Jasenke Luli}

opisana za potrebeMuzeja grada [ibenika, biva vi{estruko zanimljivom. Osobinegra|evina opravdavaju etnolo{ki interes za pomnijim opisomi tuma~enjem, dok njihova mno‘ina i bliska razmje{tenost,kao i zajedni~ko postanje unutar ~estice, navode na imeno- vanje sklopom, kompleksom.222

Sklop bunja u Samogradu na otoku @irju

SMJE[TAJ I OPIS SKLOPA 2.1. Samograd

je predio @irja, najizdvojenijeg trajno naseljenog {ibenskog otoka. Naziv obuhva}a neveliko podru~jeotoka sjeveroisto~no od vrha

Borovica

. Ovo brdo sa sjevera dominira

Kru{evicom

, vrsnim dijelom polja, gdje se je smjestila inegda{nja zgrada franjeva~kog samostana. Predio

Samograda

je me|u uvalama najbli‘i

Rovi{}u

. Zemlji{te je iskr~eno i slu‘ikao maslinik, a u oblasnom je katastru uvedeno polovi~no kao pasi{te i vo}njak. O svjetskim ratovima ovuda prolazi {irokikolni put, povezuju}i vojne postaje. Za minulih ratnih zbivanja ovaj je odsje~ak poravnan i dora|en kao bijeli put. Njimese od pristani{ta

Muna

do kratkog odvojka za sklop sti‘e za dvadesetak minuta hoda. Sklop je smje{ten sa sjeveroisto~nestrane vrha, u omanjoj, mladoj borovoj {umi. Prilaze}i sa strane o{trog sjeverca, zi|e sredi{njih gra|evina je kompaktno.Namjernik ove bunje prije mo‘e prona}i po ~empresima {to nadvisuju naizgled tek ve}e gomile stijenja. Uz najve}u gra|evinusklopa nalazi se skromna, zapu{tena {krapa. Do gra|evina vodi u‘i ogra|eni puti}, koji se ra~va od bijelog puta.Dvije najve}e gra|evine bliske su smje{tene jedna uz drugu. Ni‘e, onkraj bijelog puta, uz suhozidni

osik

nalazi se ove}a bunja uobi~ajenog oblika.

Bunja

u namjeni cisterne i obli‘nja manja

bunja

smje{tene su pedesetak metara jugoisto~nood sredi{njih gra|evina, a suprotno od njih nalazi se najmanja

bunja,

gra|ena za namjenu koko{injca. U blizini zaru{avaju}eg

osika

, na zemlji{tu naknadno prosje~enom kolnim putem, nalazi se jo{ jedna ove}a uzorno ugra|ena

bunja

uobi~ajenogoblika, s ogra- |enim prostorom pred ulazom. Uklju~ivosa ovim

bunjama,

na bli‘e od kilometra nailazi se natrinaest ovakvih gra|evina, me|u kojima je bunja u uvali

Rovi{}a

bila namjenjena svrsi ribarske barake.

2.1.1

Najve}a gra|evina sklopa sadr‘i pet prostorijapod objedinjavaju}im nasipom. Njezina je visina zadana visinama svoda dvije najve}e prostorije. Dvije izdu‘enegra|evine svojim razmjerima od 12 i 7 metara, i bliskim,me|uzavi

snim smje{tajem tvore jezgru sklopa. Ve‘e ihsuhozidni zidi}, kojim se ne mo‘e stupiti skrovi{ta jednena drugu

bunju.

Vi{eprostorna

bunja,

koju }emo pograditeljevom nazivanju imenovati

Starim stanom,

me|udvije gra|evine priklonjena je sjeverozapadu. Njenobjedinjavaju}i nasip natkriljuje i prolaz {to povezujetri sredi{nje prostorije. Preostale su dvije smje{tene nanasuprotnim krajevima gra|evine. Prostorije s krajevaspomenutog prolaza su najvi{e (2,1 m), dok su ostale,slijedom k jugoistoku, visoke 60, 140 i 175 cm. Samprolaz nije visok niti metar. U prostoriji B (v. tlocrt)naknadno je deniveliran dio poplo- ~ano

g poda. Cijelaunutra{njost gra|

evine obiluje raznolikim ni{ama, kao ipropustima kroz cjelokupno zi|e. Oni otkrivaju debljinuzi|a - kod propusta na {krapom 75

cm, kod drugog223