Univerzitet u Travniku Edukacijski fakultet Smjer: Matematika i informatika Seminarski rad iz predmeta Umjetna inteligencija Pravci umjetne inteligencije

ije Analiza filma Odiseja u svemiru 2001 Analiza filma Terminator Profesor: Doc. dr. Dobromir Bonacin Student: Spahi Nirmana

Sadraj Definicija umjetne inteligencije Sposobnosti stroja baziranog na AI Razdoblja ra zvoja AI Glavni pravci u razvoju vjetake inteligencije Umjetna inteligencija i naun a fantastika 2001: Odiseja u svemiru Terminator Zakljuak Literatura 2 2 3 5 6 8 1 1 13 14 2

Definicija umjetne inteligencije Inteligencija je svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama. Intelige ncija je pojam iz humanistikih nauka. U tehnikim naukama se koristimo pojmom umjet na inteligencija UI. 1956. godine ameriki je naunik John McCarthy prvi put upotrij ebio naziv "umjetna inteligencija" na konferenciji u Dartmouthu, koja je bila pr va konferencija posveena ovom podruju. McCarthy govori da je umjetna inteligencija naziv za naunu disciplinu koja se bavi izgradnjom raunarskih sistema ije se ponaanj e moe tumaiti kao inteligentno. Upravo je on stvorio naziv "umjetna inteligencija" u svome prijedlogu 1955. za Darthmouth konferenciju koja se odrala 1956. godine. Konferencija u Dartmouthu nije donijela spektakularne rezultate, ali je ustanov ila novo podruje AI. Konferencija (Dartmouth Artificial Intelligence conference) je okupila veliki broj naunika u raspravi o novoj tematici umjetnoj inteligenciji . Utvreno je da se snaga raunara udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prem a tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain e se to desiti. Nema ope prihvaene definicije ta je to "umjetna intelig encija"; ona predstavlja svaki neivi sistem koji pokazuje sposobnost snalaenja u n ovim situacijama, odnosno pokazuje inteligenciju. Umjetna inteligencija kombinir a nauku i inenjerstvo kako bi izradila strojeve sposobne za inteligentno ponaanje. "Umjetna inteligencija je grana raunarske nauke koja se bavi prouavanjem i obliko vanjem raunarskih sistema koji pokazuju neki oblik inteligencije. Takvi sistemi m ogu uiti, mogu donositi zakljuke o svijetu koji ih okruuje, oni razumiju prirodni j ezik te mogu spoznati i tumaiti sloene vizualne scene te obavljati druge vrste vjet ina za koje se zahtijeva ovjekov tip inteligencije." D.W.Paterson, 1990. Osnovni zadatak istraivanja u podruju umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligenc ije prenijeti stroju, a taj stroj je danas najee raunar. Izraz AI se neosnovano prim jenjuje i na robote, budui da njihov sustav ne mora nuno biti inteligentan. Sposobnosti stroja baziranog na AI 1. Sposobnost zakljuivanja 2. Sposobnost prikupljanja i uporabe znanja 3. Sposobn ost baratanja znanjem i izmjenjivanja zamisli 4. Sposobnost postavljanja problem a Podruja koja se bave istraivanjem umjetne inteligencije su raunarstvo, filozofija , ekonomija, matematika, lingvistika i psihologija. Umjetnu inteligenciju moemo p odijeliti na: slabu jaku. 3

Zagovornici slabe umjetne inteligencije razvijaju inteligentne sisteme kojima se dodaju samo odreena svojstva ljudskog ponaanja, dok zagovornici jake umjetne inte ligencije smatraju da je mogue stvoriti sistem koji e u potpunosti moi replicirati sva svojstva ljudskog ponaanja koja se smatraju inteligentnim. Naalost (ili na sreu ), takvi sistemi jo nisu stvoreni, barem ne u onom smislu da bi mogli djelovati b ez ljudske tehnike podrke, programskih inputa i kontrole. Svaku raunarsku umjetnu i nteligenciju namijenjenu rjeavanju problema nazivamo ogranienom UI. Svi dosadanji o blici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ogranieni na rjeavanje samo odreenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. ovjek jo nije u st anju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se pribliila ovjekovoj i svjesno raz umijevala i rjeavala probleme. Mogunost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava. Razdoblja razvoja AI 1. Faza inkubacije (1943.- 1956.) 2. Faza ranog entuzijazma i velikih oekivanja ( 1952. - 1969.) 3. Faza sustava temeljenih na znanju (Knowledge-based Systems)(19 69. - 1979.) 4. Faza kada AI postaje industrija (1980. do danas) 5. Faza povratk a neuronskih mrea (1986. do danas) Matematiar Alan Turing obiljeio je prvu polovicu 20. stoljea i doprinio razvoju podruja umjetne inteligencije postavljenjem teorij e poznate kao Turingov test. Turingov test koncipiran je kao igra u kojoj se pro vjerava teza mogu li raunari misliti. U igru su ukljuena tri sudionika: ispitanik A (ovjek), ispitanik B (raunar) te ispitiva (ovjek). Uloga je ispitivaa, koji se nala zi u odvojenoj prostoriji od ispitanika, da na temelju primljenih odgovora na pi tanja koja je postavio procijeni je li ispitanik ovjek ili raunalo. Ako raunalo usp ije zavarati ispitivaa, moe se tvrditi da je stroj inteligentan. Do danas ni jedan stroj nije proao Turingov test. 1958. godine John McCarthy kreirao je prvi progr amski jezik LISP, namijenjen izradi inteligentnih sistema. Allen Newell, J. C. S haw i Herbert Simon 1956. godine kreirali su prvi raunalni program Logic Theorist (LT) koji ima svojstva inteligentnih sustava. Glavni zadatak toga programa bilo je dokazivanje teorema postavljenih u radu Principia Mathematica. Program je us pio dokazati 38 teorema. Godinu dana nakon toga kreirali su program GPS (engl. G eneral Problem Solver), koji predstavlja prvi program koji replicira ljudski nain razmiljanja. 1960-te: dijaloki sustavi Joseph Weizenbaum autor je prvog dijalokog sustava (engl. dialogue system) poznatog pod nazivom ELIZA, koji nastaje 1967. g odine. ELIZA predstavlja simulaciju Rogerovog psihoterapeuta koji postavlja pita nja i pokazuje empatiju s pomou kratkih iskaza, a zapravo ne daje savjete. Intera kcija izmeu dijalokog sustava i ovjeka odvija se na sljedei nain: 1.) ovjek upisuje pi tanje upueno dijalokom sustavu, 2.) dijaloki sustav odgovara na pitanje uporabom me tode prepoznavanja uzoraka i odabira fraze spremeljene u njegovu bazu znanja. 19 70-te i 1980-te: ekspertni sustavi i komercijalizacija 1970-ih godina kao podruja umjetne inteligencije razvijaju se struni ili ekspertni sistemi (engl. expert sy stem). Glavne osobine tih sistema su da rjeavaju jednostavne probleme jednako dob ro kao i ljudi koji su strunjaci u 4

odreenome podruju. Ekspertni sistemi sastoje se od baze znanja (injenica i pravila) , mehanizma za zakljuivanje te korisnikog suelja koje slui za komunikaciju izmeu ovjek a i stroja. Svoju primjenu pronali su u matematici, pravu, vojnim i medicinskim z nanostima te bankarstvu. Prvi ekspertni sistem bio je MYCIN (1976.), a primjena mu je bila vezana uz podruje medicinske dijagnostike i terapeutike. 1980-ih zapoin je razdoblje globalizacije, industrijalizacije i komercijalizacije podruja umjetn e inteligencije, posebice na polju ekspertnih sistema. Danas: gdje smo? U dananje vrijeme nastaje, razvija se i prouava velik broj sistema koji pokazuju odreene zn aajke ljudske inteligencije, kao to su razumijevanje i obradba prirodnog jezika, a utomatsko zakljuivanje, uenje pa ak i izraavanje osjeaja. Oni su i danas predmet istr aivanja velikog broja podruja kao to su raunalna znanost, neurolingvistika, lingvist ika, psihologija, filozofija i informacijske znanosti. Iako je zabiljeen velik na predak u razvoju inteligentnih sustava od samih poetaka do danas, ni jedan stroj jo uvijek nije u mogunosti replicirati sva svojstva ljudske inteligencije. Pitanje je hoe li to ikada biti mogue. 5

Glavni pravci u razvoju vjetake inteligencije prouavanje prirodne inteligencije (spoznavanje funkcija mozga, modeliranje rada m ozga, simuliranje ovjekovog ponaanja, reagovanja i rezonovanja) postizanje intelig entnog ponaanja primjenom drugaijih pristupa, kakvi se ne mogu sresti u prirodnim sredinama. Tipina podruja primjene: raunarski programi za ah (najpoznatiji je Deep Blue koji je pobijedio Kasparova 1997. godine), raunarska lingvistika, ekspertni sistemi, neu ronske mree, robotika, raunarski vid, raunarske igre. Raunarska lingvistika je nauna disciplina koja se bavi razvojem kompjuterskih programa koji omoguavaju raunsku ob radu prirodnog jezika. Pod obradom prirodnog jezika se podrazumijeva ispravljanj e tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmeu ovjeka i raunala i td. Ekspertni sistemi su raunalni programi koji sadre odreena specifina znanja iz je dnog ili vie odreenih podruja znanosti. Najei oblik ekspertnih sistema sastoji se od s eta pravila po kojima se analiziraju informacije (koje su najee pruene od strane kor isnika) o specifinoj vrsti problema, ali i pruanja matematike analize problema. Ovi sno o njihovom dizajnu tj izvedbi, pruaju korisniku odreene povratne informacije k oje je potrebno poduzeti da bi se rijeio zadani problem. Ekspertni sistemi kao na jzastupljenije podruje umjetne inteligencije definiraju se na razliite naine, jedna od najjednostavnijih definicija je: Ekspertni sistemi su sistemi koji oponaaju z nanje eksperta. Robotika je nauka povezana sa dizajnom, proizvodnjom, teoretskim prouavanjem i upotrebom robota. Neki autori smatraju da se ne radi o zasebnoj na uci nego o disciplini u sklopu umjetne inteligencije. Obuhvata polja informatike , elektotehnike i mainstva. Rije "robot" je ula u javnost od strane ekog pisca Karela apeka, u njegovom djelu R.U.R. (Rossumovi univerzalni roboti), izdanom 1920. Ter min "robotika" je skovao Isaac Asimov u svom kratkom SF radu iz 1941 "Liar!" Raun arski vid je podruje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzi onalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta na primjer, ljudskog lica. Bez razvijen og raunalnog vida robot se ne moe snalaziti u prostoru, to znai da moe biti potencija lno opasan u sluaju ljudske prisutnosti u istom podruju. Optiko prepoznavanje znako va (engleski Optical Character Recognition, OCR) ukljuuje raunalni softver koji je dizajniran tako da prevodi sliku otisnutog teksta s papira (koju obino uitamo sa skenera) u editabilni tekst. OCR je zapoeo kao polje u istraivanju umjetne intelig encije i strojnog gledanja. Neuronske mree Kako bi otkrili je li projekt kreiranj a stroja koji e replicirati sva svojstva ljudske inteligencije uope izvediv, znans tvenici su se u novije vrijeme dali na razvoj umjetnih neuronskih mrea. Neuronska mrea je zbir neurona koji su meusobno povezani i interaktivni kroz operacije obra de signala. Tradicionalno se taj pojam odnosio na bioloku mreu, dok se u suvremeno m znanstvenom jeziku taj izraz rabi i za umjetne mree. 6

Danas se pod umjetnom neuronskom mreom podrazumijeva sistem graen od meusobno povez anih umjetnih neurona ili programskih konstrukta sa svojstvima biolokih neurona. Umjetne mree se koriste kako za rjeavanje problema za koje je nuna umjetna intelige ncija tako i za razumijevanje rada biolokih neuronskih mrea. I obratno, to vie dozna jemo o radu biolokih mrea sposobniji smo razvijati sve kvalitetnije umjetne mree. U tom kontekstu suvremeni se razvoj umjetne inteligencije razdvojio u dva uzajamn o podupirua smjera: neuropsiholokom prouavanju ljudskog uma i tehnolokom razvoju sof isticiranih kompjuterskih sistema. Vrtoglavi razvoj i otkria suvremene znanosti n a oba ta polja daju nadu mnogim istraivaima da emo uskoro biti u stanju stvarati in teligentne robote koji e imati ugraenu sposobnost samostalnog uenja. Meutim, njima n asuprot stoje uvjerenja dijela znanstvene zajednice da istinska umjetna intelige ncija nalik na ljudsku nikad nee biti u cijelosti ostvarena jer je ljudski um pre vie kompliciran sistem koji jo nedovoljno poznajemo a da bismo ga mogli uvjerljivo iskopirati. S druge strane, kad bi nam to jednom i uspjelo takav tehnoloki skok st avio bi pred ovjeka jo nezamisliva pitanja i nesagledive situacije kakve su nam pr oteklih desetljea dijelom pokuali doarati filmovi i autori naune fantastike. Kako ve postoje znanstvena predvianja da e ovjeka do 2025. na mnogim poslovima i funkcijama zamijeniti umjetne neuronske mree moda zaista nije daleko dan kad e od stresa ubrz anog ivotnog tempa premoreni Homo sapiens na posao ili u oping, na spoj ili veernje tranje (ili barem da mu proee kunog ljubimca) poslati svog neuronskog dvojnika. Samo ni tada neemo svi biti u istom poloaju: jer i na surogat bit e slika i prilika (bolje rei replika) naih sposobnosti, mogunosti i konta na tekuem raunu. Umjetna inteligencija i nauna fantastika Nauna fantastika (en. science fiction) je umjetniki anr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi uticajem izmiljene nauke i/ili tehnologije na drutvo ili pojedince. Pojam naune fantastike vezuje se prije svega za knjievna, televizijska i filmska djela, ali nauna fantastika utie i na likovnu i muziku umjetnost. Roman Frankenstein objavljen 1918. g., engleske knjievnice Mary Shelly smatra se izvorit em naune fantastike kao anra. Nauna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretk a nauke i tehnologije na drutvo i osobe, predvianjem razvoja ovjeanstva ili ak govori o otkrivanju i zamiljanju novih pojava i tehnologija. Motiv umjetne inteligencij e u umjetnosti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaj u o uticaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko drutvo. O robotima je u knjievnosti prvi raspravljao Karel apek. Klasik motiva robotike je Asimovljem roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike. Motiv robotike esto se prikazuje u apokali ptinom okruju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu A.I. te likovima Data i Doktora iz Zvjezdanih staza. Tvr da SF je vrsta naune fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim priro dnim zakonima. To znai da se u takvoj vrsti SF-a radnja dogaa u okruju gdje postoje razne pojave, ak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrene opaanjem ili eksperimentom), ali iji opis moe biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Dru gim rijeima, tvrda SF moe obuhvaati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spada ju u "granice moguega". Moe se i rei da tvrda SF opisuje svijet u 7

kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemogue. Pred tvrdu SF pos tavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamiljenog drutva, pojedin aca ili stvorenja (Arthur C. Clarke, serijal Odiseja u svemiru). Umjetna intelig encija je esta tema kako u naunoj fantastici tako i u predvianjima budunosti tehnolo gije i drutva. U filmu se umjetna inteligencija javljala u razliitim ulogama: slug a (R2D2 u Ratovi zvijezda), primjenitelj zakona (K.I.T.T. "Knight Rider"), drug (Commander Data in Star Trek: The Next Generation), osvaja (The Matrix), ubica (T erminator), spasilac ljudske vrste i druge. Javljaju se pojmovi kao to su robot ( mehaniko bie), kiborg (pola maina pola ovjek) i android (dizajniran da izgleda i da se ponaa kao ovjek). Postojanje umjetne inteligencije koja se sukobi sa ljudskom i nteligencijom i potencijalna mo tehnologije donosi istovremeno i nadu i strah. Um jetna inteligencija je bila inspiracija za neke vrlo mone prie. Destruktivni aspek t UI i rekacija ljudi, Frankentajnov kompleks, glavna je vodilja u nauno fantastini m djelima. S druge, pozitivne strane pisci poput Isaac Asimov a istraivali su pot encijal UI u pruanju usluga ljudima i njihovoj produktivnoj integraciji u drutvo. U apokaliptinim djelima dolazi do najgoreg mogueg scenarija, UI kreirana od strane ovjeka postaje samosvjesna i okree se protiv ljudskog autoriteta te pokuava unititi ovjeanstvo (npr. u Terminatoru UI smatra da su ljudi prijetnja njihovoj egzistenc iji; Matrix i mnogi drugi). Umjetna inteligencija kao prijetnja je esta tema u na unoj fantastici, robot kao prijetnja, gdje se kreacija okree protiv svog kreatora i ljudska reakcija Frankentajnov kompleks (strah od umjetnih ljudskih bia, od meha nikog ovjeka). (U 2001: Odiseja u svemiru, HAL se naao u poziciji podijeljene lojal nosti, to je i dovelo do njegove ludosti). Jo jedna esta tema je odbijanje robota o d strane ovjeka i borba UI za prihvatanje. U mnogim priama UI eli da postane ovjek i ako je poznato da je to nemogue (npr. Data iz Zvjezdanih staza eli da postane ovjek , nedostaje mu humor i emocije u cijeloj seriji ali on se trudi da ih razumije k ao uope ovjekovu prirodu). Jednakost ovjeka i umjetne inteligencije, u ovakvim priam a ovjek i UI dijele odgovornost (kao primjer opet u navesti Data koji radi u sklop u ljudske hijerarhije, ima i nadreene i podreene i njegovi ljudski saradnici ga sm atraju jednakim). 8

2001: Odiseja u svemiru 2001: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey) je slavni britanski SF film iz 1968. kojeg je reirao Stanley Kubrick po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea . To je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF filmova u kinematografiji koj i obrauje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na ivot na zemlji. Film je znan po svom znanstvenom realizmu, revolucionarnim spe cijalnim efektima i simbolinoj prii. Film poinje prije etiri milijuna godina sa susr etom izmeu skupine majmuna i misterioznog crnog monolita, za koji se ini kako u nj ima budi sposobnost da koriste kost kao orue i oruje. Monolit im omoguuje da oduzmu izvor vode drugom oporu koji se jo nije nauio rabiti orue. Majmun u zanosu baci kos t u zrak nakon ega se film prebacuje u svemirsku orbitu oko 2000. godine. U tom v remenu skupina Amerikanaca na bazi na Mjesecu otkriva slian monolit koji alje sign al na Jupiter. Osamnaest mjeseci kasnije, Amerikanci alju grupu astronauta u svem irskom brodu Discovery na misiju prema Jupiteru, ija je svrha istraiti signal mono lita iako se to krije od same posade. U 2000. godini, putovanje svemirom ve je no rmalna stvar i vre ga obine avio kompanije (npr. Pan American). Glavni problem pri ovakvim putovanjima je nedostatak gravitacije. Zbog toga su odjea, obua, hrana, p a ak i toalet prilagoeni novim uvjetima. Znanstvenici pronalaze monolit na Mjesecu , no ne znaju mu svrhu niti tko ga je postavio, a kamoli zato alje radio signal pr ema Jupiteru. 2001. godine letjelica Discovery sa pet, tj. est lanova posade, posl ana je prema Jupiteru kako bi otkrila uzrok i svrhu signala s Mjeseca. Posadu ine dr. Frank Poolman i dr.Dave Bowman a tri lana posade u stanju su hibernacije kak o bi se utedjelo na hrani i njihovoj energiji. Rad njihovih organa nadgleda H.A.L . 9000 (ili jednostavno Hal), esti lan posade. Hal je ultraraunalo koje je u stanju reproducirati i obavljati veinu funkcija ljudskog mozga, no puno bre i sofisticir anije. Nepogreiv je i ujedno najvaniji faktor cijele misije. Za vrijeme razgovora s dr. Bowmanom, Hal uoava greku na vanjskom dijelu letjelice. Nakon inspekcije, Bo wman i Poole otkriju da je Hal u krivu i posumnjaju u njegove namjere. Za jednog od njih ovo putovanje biti e posljednje. Brodsko raunalo HAL 9000 se nakon kvara odupire svom iskljuenju vjerujui kako je njegova uloga kljuna za uspjeh misije. Raun alo poludi i skida veinu posade s aparata za odravanje ivota prije nego to biva konan o iskljueno. Preivjeli astronaut David Bowman u maloj svemirskoj kapsuli susree dru gi monolit u orbiti oko Jupitera gdje biva usisan u svemirski portal pri velikoj brzini svjedoei tako mnogim astronomskim fenomenima. Bowman se nae u jednoj prosto riji. U njoj ostari te ga onda monolit transformira u vie bie, "dijete zvijezda", koje se vrati u orbitu Zemlje. Njegovo meuzvjezdano putovanje zavrava u misteriozn om novom biu koje podsjea na fetus zatvorenom u svjetlosnom nebeskom tijelu, a koj e u posljednjem kadru uri prema Zemlji. HAL 9000 je ultraraunalo na svemirskom bro du Discovery One i glavni protivnik likovima u Odiseji. HAL (Heuristically progr ammed ALgorithmic computer) je umjetna inteligencija koja komunicira sa posadom a predstavljen je kao crveno oko. Osim to moe govoriti HAL moe i 9

prepoznati govor, lice, itati sa usana, interpretirati i proizvoditi emotivno pon aanje, razumijevati, igrati ah kao i odravati cijeli sistem na meuplanetarnoj misiji . Look Dave, I can see you're really upset about this. I honestly think you ough t to sit down calmly, take a stress pill, and think things over. I'm afraid. I'm afraid, Dave. Dave, my mind is going. I can feel it. I can feel it. My mind is going. There is no question about it. I can feel it. I can feel it. I can feel i t. I'm a... fraid. Good afternoon, gentlemen. I am a HAL 9000 computer. I became operational at the H.A.L. plant in Urbana, Illinois on the 12th of January 1992 . My instructor was Mr. Langley, and he taught me to sing a song. Tematika filma je beskrajna, govori o utjecaju tehnologije na ovjeka, o tome kako ovjek postaje rob vlastitim pomagalima i o tome kako ovjek mora evoluirati kako b i mogao upoznati, istraiti i osvojiti svemir. ovjek je dosegao maksimum evolucije na Zemlji, a da bi stupio u svemir, mora ponovno nauiti hodati, jesti i pa ak i vri ti nudu. Hal je pak olienje stroja kojem ljudi postaju robovi. Time prelazi granic e ljudskog morala i glavna ideja kojom Hal nastaje automatski pada u vodu. Izost anak dijaloga (40 minuta dijaloga u 140 minuta filma) dodatno istie vizualni ugoaj filma. Kubrick takoer ini prekretnicu u uporabi muzike u filmu i podie je na novi nivo. Umjesto da muzikom popunjava tiinu, muzikom stvara ambijent i koristi je za prianje prie. Najupeatljiviji dijalozi pripadaju raunalu HAL 9000 i njegovim razgov orima s Daveom Bowmanom. Neki tvrde kako Kubrick prikazuje ljudsku budunost s vel ikim odmakom ljudi od svog okruenja. Pria nema prave radnje i kada i ima dijaloga oni su trivijalni to je Kubrick namjerno napravio kako bi svaki gledatelj izvukao svoj zakljuak oko toga to se dogodilo. U toj prii ovjek 10

pokuava dosei i otkriti svoj smisao i bit postojanja. Monolit je simbol za najvii l judski ideal ije su granice uvijek izvan dosega ali koji uvijek inspirira ovjeka d a se razvija i da sve od sebe da bi ga dosegnuo; on predstavlja monumentalnu tra nziciju u ljudskoj evoluciji, od praovjeka do nadovjeka u zavrnici. Prva pojava mon olita javlja u prethistorijskoj Africi, kada praovjek nije znao inteligenciju neg o je bio obina ivotinja. No pojavom monolita praovjek otkriva da se kost moe upotrij ebiti kao orue - po prvi put je otkrivena inteligencija i pleme koje ju je otkril o zagospodarilo je svijetom. Zanimljivo, dominacija plemena je popraena nasiljem i ubojstvom lanova nerazvijenog plemena, to odraava Kubrickovu stalnu mranu viziju ov jeanstva koje se ne moe rijeiti nagona. Druga pojava monolita javlja se u budunosti, u 2001. godini. Iako se ovjek do tada jako razvio, jo uvijek ne moe niim objasniti tajnoviti monolit i njegovu svrhu. ovjek je u meuvremenu otkrio najsavrenije orue, i nteligentni kompjuter HAL, koji je toliko sposoban da prijeti zasjeniti i samog o vjeka. ovjek je postao rob vlastitog orua. No kada astronaut Bowman iskljui HAL-a i stigne do monolita, postane nadovjek, savreno bie. Kao i na poetku filma, ovjeka se stavlja na viu evolucijsku razinu. Osvrt na kritiku Iako je s vremenom doivio veli ki uspjeh, film nije bio trenutni hit. Prve kritiarske reakcije bile su estoke, po najvie zbog nedostatka dijaloga, sporog ritma i naizgled nedokuive prie. Publika je zavoljela film, pogotovo pripadnici kontra kulture ezdesetih. Posebno im se svid jela "Star Gate" sekvenca, koja se inila kao psihodelino putovanje u beskonana pros transtva svemira. Unato nominacijama za reiju, scenarij i u raznim producentskim k ategorijama, jedini Oscar koji je Kubrick ikad dobio bio je onaj za specijalne e fekte za ovaj film. Leonard F. Wheat je u svojoj knjizi "Kubrick's 2001: A Tripl e Allegory" zakljuio kako je cijela pria jedna ogromna, trostruka alegorija. Tri a legorije su: 1. Parafraza Nietzscheove knjige "Tako je govorio Zaratustra". Najoi tija referenca je upotreba glazbe; vie puta se uje "Also sprach Zarathustra" Richa rda Straussa. Nietzsche u toj knjizi raspravlja o tome kako je ovjek neto izmeu maj muna i nadovjeka. Nadovjek je bie koje je "iznad morala", stanje koje ovjek dosee vla stitim kultiviranjem i kontroliranjem, vladanjem nad sobom i svojom okolinom. 2. Homerova "Odiseja", vidljiva i po naslovu. 3. Clakova vlastita teorija da e se ov jek i stroj jednog dana spojiti u jedno, vidjivo i po ponaanju HAL-a koji razvije emocije straha. "2001: Odiseja u svemiru" pri premijeri nije doivjela osobite po hvale kritiara, no u meuvremenu je njena reputacija prerasla u jedan u najhvaljenj ijih filmova 20. stoljea. Kritiari danas osobito hvale moderan dizajn "prole" buduno sti i kompleksnu priu. Kritar David Elliott u svojoj je recenziji filma napisao: " Ako se moete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" e vam proiriti razum" dok je Dan Jardine zakljuio: "Kako drugaije nazvati ovaj film nego ista umjetnost?". Dami r Radi, kritiar Nacionala, ga je ak stavio na 1. mjesto svojih najdraih filmova svih vremena (Nacional broj 526); "Velianstvena poema o kozmikim proporcijama ovjekove potrage za nespoznatljivim smislom, monumentalna meditativno-metafizika slika ira cionalne enje za nedosezivim beskrajem". Ipak, jo uvijek ima kritiara koji filmu zam jeraju da je predugaak, ukoen, dosadan i da su mu svi likovi jednodimenzionalni je r je Kubrickova 11

vizija bila usredotoena previe na ljudski rod, a premalo na pojedinca. Tako je Ren ata Adler napisala: "Pria se nalazi negdje izmeu hipnotinog i dosadnog". Kad je kri tiar Joseph Gelmis upitao Kubricka o znaenju filma, redatelj je odgovorio: O nekim podrujima ne elim razgovarati jer su jako subjektivne i razlikuju se od gledatelj a do gledatelja. U tom smislu, postaje bilo to od onoga to gledatelj u njemu vidi. Ako film izaziva emocije i prodire u podsvijest gledatelja, ako stimulira, dodue nepotpuno, njegove mitoloke i religiozne enje, tada je uspio. Terminator Jedne noi u jednoj uliici pojavi se bljesak, i strana eksplozija. Nakon tog bljeska pojavi se mukarac, potpuno gol, polako se digne i pogleda panoramu grada koji e n oas biti njegovo bojite. Taj mukarac zapravo nije ovjek, barem ne u potpunosti, on j e naime cyborg, pola ovjek, pola stroj. Njegov zadatak je da ubije Saru Connor, m ajku Johna Connora, jo neroenog voe pobunjenika iz budunosti gdje vladaju strojevi T erminatori. Za njim iz budunosti stie jo jedan mukarac, koji je za razliku od njega u potpunosti ovjek, vojnik iz budunosti Kyle Reese. On pak dolazi sa zadatkom da z atiti Saru od tog nezaustavljivog stroja, a poslao ga je sam John. Obojica se daj u u potragu za njom, svaki sa svojim ciljem i namjerom, no pitanje je tko e stii p rvi... Zanimljiva, u ono doba, ak i originalna pria, prva je takve vrste. Roboti a li i tema propasti svijeta su se i prije pojavljivali na filmu, ali redatelj Jam es Cameron je po prvi puta predstavio Cyborga - metalni endo skelet "presvuen" ivi m tkivom - pola ovjek, pola stroj, koji dolazi iz budunosti kako bi ubio spasitelj a ovjeanstva prije njegovog roenja. Prema opisu Kylea Reesa saznajemo: "There was a war. A few years from now. Nuclear war. The whole thing. All this everything .. . is gone. Just gone. There were survivors. Here. There. Nobody knew who started it. It was the Machines Defense network computer. New. Powerful. Hooked into eve rything. Trusted to run it all. They say It got smart... a new order of intellig ence. Then It saw all people as a threat, not just the ones on the other side. D ecided our fate in a microsecond... extermination." The Terminator is an infiltra tion unit, part man-part machine. Underneath it's a hyperalloy combat chassis, m icroprocessor controlled, fully armored, very tough. But outside it's living hum an tissue. Flesh, skin, hair, blood, grown for the cyborgs. U izmiljenom Terminato r univerzumu, terminator je opasni robot ubica i vojnik, dizajniran od strane vo jnog superkompjutera Skajnet (Skynet) za infiltraciju i borbene zadatke, radi os tvarenja krajnjeg cilja istrebljenja ljudskog pokreta otpora. Moe teno da govori, kopira tue glasove, ita ljudski rukopis pa ak i da se znoji, isputa miris i krvari. Kako bi detektovali terminatore, koji se inae ne razlikuju od ljudi, pokret otpor a koristi pse koji ih upozoravaju na njihovo prisustvo. Kao to je prikazano u fil movima, u stanju je da izdri vatru iz malokalibarskog oruja iz XX 12

vijeka, proleti kroz zid i ostane itav i preivi eksploziju odreenog stepena, mada n eprestana paljba moe da ga obori i privremeno onesposobi.

Endoskelet pokree mrea isprepletanih kablova, hidraulinih cilindara i servomehaniza ma, koji Terminatora ine veoma snanim. U filmu, vatra potpuno unitava Terminatorove organske elemente. Ono to ostaje je sama maina, "hromirani skelet". U kasnijim fi lmovima vidimo armije terminatora koji su samo endoskeleti. Oni su vizuelno iden tini onom iz prvog filma, i povremeno se pojavljuju u scenama "budueg rata" u drug om i treem filmu. Njegov procesor ini vjetaka neuronska mrea sa sposobnou uenja. Term tor objanjava da to vie stupa u kontakt sa ljudima, vie ui. Kae da im Skajnet iskljuuj opciju za uenje kada idu sami na zadatke, kako bi ih sprijeio da "previe razmiljaju ". Sara i Don mu ukljuuju opciju za uenje, nakon ega postaje znatieljniji i pokuava da shvati i oponaa ljudsko ponaanje. To naposljetku dovodi do njegove upotrebe uzreic e Hasta la vista, baby. Reenica izgovorena na kraju filma nagovjetava da terminato ri imaju potencijal da razumiju emocije: "Sada znam zato plaete. Ali to je neto to j a nikada neu moi." U zavrnoj naraciji Sara konstatuje kako Terminator "shvata vrije dnost ljudskog ivota". Cyberdyne Systems Model 101 Terminator, koga glumi Arnold v arceneger je glavni negativac u originalnom filmu Terminator. Identini Model 101, preprogramiran je u budunosti od strane pokreta otpora i jedan je od glavnih pro tagonista u filmu Terminator 2: Sudnji dan. Slinog Terminatora varceneger glumi i u sledeem filmu Terminator 3: Pobuna maina. Na kraju svakog od ovih filmova, lik T erminatora koga glumi varceneger biva uniten. Prvobitni Terminator je poslat da un iti Saru Konor, 1984. godine, kako bi se time sprijeilo roenje njenog sina, Dona, bu dueg voe ljudskog pokreta otpora. Sara ga je na kraju filma unitila hidraulinom pres om. Meutim, Cyberdyne je pronaao jednu njegovu ruku i oteen procesor. Ovi ostaci pos luili su da Cyberdyne drastino ubrza nivo tehnolokog istraivanja, to je ironino vodilo ka stvaranju Skajneta. Na kraju drugog filma, oba nova terminatora i preostali delovi prvog terminatora uniteni su u kazanu topljenog elika. 13

Zakljuak Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neivom sustavu koji pok azuje sposobnost snalaenja u novim situacijama (inteligenciju). Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je artificial intelligence skraeno AI. Osnovni zadatak ist raivanja u podruju umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenije ti stroju, a taj stroj je danas najee raunar. Izraz AI se neosnovano primjenjuje i n a robote, budui da njihov sustav ne mora nuno biti inteligentan. Svaku raunarsku um jetnu inteligenciju namijenjenu rjeavanju problema nazivamo ogranienom UI. Svi dos adanji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ogranieni na rjeavan je samo odreenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. ovjek jo ni je u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se pribliila ovjekovoj i svje sno razumijevala i rjeavala probleme. Meutim ono to jo uvijek nije mogue u nauci i te hnologiji mogue je u naunoj fantastici (SF). Motiv umjetne inteligencije u umjetno sti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Knjievnici, redatelji, scenar isti oduvijek su bili inspirisani budunou, tehnologijama budunosti, umjetnom intelig encijom. Nauna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologi je na drutvo i osobe, predvianjem razvoja ovjeanstva ili ak govori o otkrivanju i zam iljanju novih pojava i tehnologija. Tvrda SF je vrsta naune fantastike koja obuhva ta pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u granice moguega, tvrda SF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemogue, npr. 2001: Odiseja u svemiru, to je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF f ilmova koji obrauje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na ivot na zemlji. Umjetna inteligencija se esto prikazuje u apokaliptino m okruenju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u fi lmu Terminator - robot bez emocija, bez aljenja, bez straha, maina koja ne staje d ok ne obavi zadani zadatak, nezaustavljiva ubilaka sila bez imalo savjesti. U dan anje vrijeme naunici su se pribliili stvaranju humanoidnog robota s umjetnom inteli gencijom; pomisao da samo jedan takav robot postane svjestan i krene u ubilaki po hod, a nezaustavljiv je, je zastraujua. 14

Literatura Internet: http://www.mensa.hr/glavna/misli-21-stoljeca/479-umjetna-inteligencija -uvod http://www.etf.ac.me/materijal/1190371410ES.pdf http://en.wikipedia.org/wi ki/Artificial_intelligence http://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence_ in_fiction http://sh.wikipedia.org/wiki/Umjetna_inteligencija#Pona.C5.A1anje_nasuprot_rezon ovanju http://en.wikipedia.org/wiki/Ethics_of_artificial_intelligence http://www.scribd .com/doc/24023358/Seminar-Stanley-Kubrick http://en.wikipedia.org/wiki/HAL_9000 http://en.wikipedia.org/wiki/Terminator_%28character%29 15