Professional Documents
Culture Documents
Univerzitet u Beogradu
Fakultet Organizacionih Nauka
Sadržaj:
1. Uvod .................................................................................................................................. 4
1.1. Oblast i problem istraživanja .................................................................................. 4
1.2. Kome je rad namenjen? ........................................................................................... 5
1.3. Predlog rešenja ......................................................................................................... 5
1.4. Siže rada .................................................................................................................... 5
7. Zaključak ......................................................................................................................... 81
8. Reference .......................................................................................................................... 82
1. Uvod
1.1. Oblast i problem istraživanja
Obezbeñenje pristupa i efektivne upotrebe informaciono-komunikaconih tehnologija u
obrazovanju predstavlja jednu od važnih oblasti u okviru cilja otvaranja evropskih sistema
obrazovanja prema svetu i društvu znanja u kojem sposobnost nalaženja, selekcije, obrade i
vrednovanja informacija postaje sve značajnija u svim oblastima učenja i primene znanja.
Publikacija agencije "Eurydice" o ICT1 u evropskim obrazovnim sistemima razlikuje tri
aspekta uvoñenja ICT u obrazovne sisteme:
Naravno, upotreba ICT u obrazovanju je i direktna priprema za radni proces u okruženju ICT,
što je, opet, osnovna odlika informacionog društva i razlog menjanja društvenih modela
organizacije i proizvodnje. Formalno obrazovanje se dopunjuje takozvanim neformalnim
obrazovanjem koje je često prihvaćenije od strane društva. Evropske zemlje identifikovale su
doživotno obrazovanje (lifelong learning) kao značajan koncept za podizanje konkurentnosti
evropske privrede zasnovane na znanju i društvene kohezije. Šire značenje koncepta učenja
tokom čitavog života obuhvata sve vrste i načine učenja "od kolevke do groba". Dakle, ono
obuhvata znanja i kompetencije u sferi ličnog, grañanskog i obrazovanja za zaposlenje koji se
stiču u najrazličitijim sredinama unutar i van formalnog sistema obrazovanja i obuke. Pod
reformom sistema obrazovanja u pravcu omogućavanja učenja tokom čitavog života
podrazumeva se uvoñenje fleksibilnijih oblika učenja kako bi se ljudima svih uzrasta
omogućio ravnopravan i otvoren pristup kvalitetnim mogućnostima za učenje kroz raznovrsna
iskustva.
• Moodle
• ATutor
• Blackboard
• Claroline
• Desire2Learn
• ANGEL LMS
• Dokeos
1
Information and Communication Technology in European Education Systems, 2001,
http://promitheas.iacm.forth.gr/i-curriculum/Assets/Docs/ICT.pdf
Master rad, Februar 2009. Strana 4
Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih Nauka
Integracija Moodle obrazovne platforme i SMS servisa
Biljana Djukanovic
• eFront
• OLAT
• Sakai Project
• Scholar360
• WebCT
Problemi koji se sreću u klasničnom obrazovanju kao što su slabo dostupne, nepravovremene
informacije, strogo definisano vreme i mesto za predavanja i slično, naterali su ljude da
razmišljaju i o alterntivnim načinima obrazovanja. Kao rezultat ovih problema i njihovih
analiza, istraživanja ali i razvoja ICT nastalo je elektronsko obrazovanje, obrazovanje na
daljinu, online kursevi i razvile su se aplikacije koje ih podržavaju.
Prikaz i analiza problema na koje nailazi klasični način obrazovanja, kao i mogućnosti za
prevazilaženje istih su tema ovog rada. U radu se prikazuje uticaj modernih informaciono-
komuikacionih tehnologija na razvoj obrazovanja, njegovo unapreñenje, poboljšanje
efikasnosti i efektivnosti. Pored prikaza postojećih rešenja, u ovom slučaju obrazovnih
platformi (Moodle, ATutor i druge), projektovano je i razvijeno rešenje za slanje SMS poruka
i integracija tog rešenja sa Moodle obrazovnom platformom. SMS servisi mogu da se primene
kao jedan od vidova automatizma u razmeni informacija što će biti prikazano u ovom radu.
2. Sistemi obrazovanja
2.1. Prikaz sistema obrazovanja u Srbiji
Delatnost obrazovanja i vaspitanja u Srbiji se obavlja u (Shema 1 preuzeta sa sajta Centra za
obrazovne politike):
• predškolskom vaspitanju i obrazovanju – predškolska ustanova (vrtić)
• osnovnom obrazovanju – osnovna škola (osnovna, muzička – baletska škola, osnovna
škola za obrazovanje odraslih i specijalna škola za učenike sa smetnjama u razvoju)
• srednjem obrazovanju – srednja škola (gimanzija, stručna škola, mešovita, umetnička,
srednja škola za obrazovanje odraslih i specijalna srednja škola za učenike sa
smetnjama u razvoju)
• visokom obrazovanju – visokoškolske ustanove, univerziteti (fakultet, umetnička
akademija, akademija strukovnih studija, visoka škola i visoka škola strukovnih
studija)
Doktorske studije
180 bodova
Visoko obrazovanje
Diplomske akademske Specijalističke akademske Specijalističke strukovne
studije 60 – 120 bodova studije 60 bodova studije 60 bodova
Osnovno obrazovanje
obrazovanje
8 godina
Osnovno
Predškolsko obrazovanje
min 6 meseci
Iako je reforma obrazovnog sistema u Srbiji počela 2000. godine još uvek je ostalo dosta
nerešenih problema.
2
Inkluzivno obrazovanje: Put razvoja, Nacionalni izveštaj Republike Srbije,Ministarstvo prosvete, 2008.
Master rad, Februar 2009. Strana 8
Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih Nauka
Integracija Moodle obrazovne platforme i SMS servisa
Biljana Djukanovic
svakako i Srbija, imaju poteškoća prilikom implementacije novih tehnologija i uglavnom
kasne sa samom implementacijom po nekoliko (desetina) godina.
Kako je obrazovni kadar jedan od najznačajnijih resursa koje jedna država može imati veoma
je bitno omogućiti učenicima kvalitetno obrazovanje. Neravnomeran razvoj i nejednake
mogućnosti za obrazovanje dovode do sve većeg jaza izmeñu razvijenih i nerazvijenih
zemalja, regiona. Stoga je veoma bitno što pre uvideti značaj konstantnog razvoja obrazovnog
sistema i omogućiti velike investicije u razvoj obrazovanja.
Kompanija "Telekom Srbija" je pokrenula inicijativu čiji cilj je da svaka osnovna i srednja
škola u Srbiji dobije ADSL priključak po simboličnoj ceni od jednog dinara mesečno. Kako
su škole u Srbiji, posebno one u unutrašnjosti i ruralnim sredinama, veoma slabo opremljene
računarskom opremom potrebno je i na tom polju mnogo više investicija. U Srbiji oko 41%
domaćinstava ima računar, a oko 33% koristi Internet. 8,6% školaraca kompjuter koristi za
obrazovanje, a samo 11% njih koristi Internet. Takoñe potrebno je adekvatno i planski
iskoristiti mogućnosti koje svaka škola ima, jer računari i Internet u škole se ne uvode da bi
deca iste koristila za igrice i popularne sajtove (facebook, youtube, second life i slično) već
da se unapredi proces učenja i razmene infromacija i iskustava svih učesnika u procesu
obrazovanja.
Na slici 1 prikazan je broj korisnika Interneta po regionima u svetu. Kao što se vidi najveći
broj priključaka postoji u Aziji, što je i razumljivo kada se uzme u obzir populacija tog
kontinenta. Kasnije su prikazani procentualni grafikoni koji daju realniju sliku o korišćenju
Interneta po državama jer prikazuju broj korisnika Interneta u odnosnu na celokupnu
populaciju neke države (slika 3 i slika 4).
Slika 2. Procentualno
rocentualno učešće broja korisnika po geografskim regionima
Podaci korišćeni
šćeni za prikaz procentulanog korišćenja Interneta (slika 3 i slika 4) u svetu
preuzeti su sa sajta https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/
https://www.cia.gov/library/publications/the factbook/
Srbija se nalazi na 44. mestu (od 76 zemalja) na ovoj listi sa 33% populacije koja koristi
Internet. Kao što se vidi sa ovih grafikona Kina ima najviše Internet priključaka preko 250
miliona,, ali u odnosu na preko milijardu ljudi u zemlji nalazi se na 58. mesto.
Fakulteti kao jedni od osnovnih činilaca razvoja obrazovanja imaju veliku, često i presudnu,
ulogu u praktičnoj primeni naučnih dostignuća. Ovde se ne misli samo na dostignuća iz
oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija već i svih drugih naučnih disciplina.
Veliku ulogu u primeni Interneta u Srbiji imala je Akademska mreža Srbije, nastala
udruživanjem Računarskog centra Univerziteta u Beogradu (RCUB) i nekoliko beogradskih
fakulteta, meñu kojima su Elektrotehnički fakultet (ETF), Fakultet Organizacionih Nauka
(FON), Prirodno-matematički fakultet (PMF) i drugi. U krugu tehničkih fakulteta i na
Studentskom trgu su realizovane prve optičke veze u zemlji.
AMRES nije posebno pravno lice, pa je rad i upravljanje AMRES-om organizovano u formi
projekta, tzv. AMRES projekat, pod resorom Ministarstva za telekomunikacije i informatičko
društvo Republike Srbije. Ugovorom o realizaciji projekta odreñeno je da se upravna i izvršna
struktura AMRES projekta ujedno prenosi na upravnu i izvršnu strukturu Akademske mreže
Srbije kao računarske mreže i asocijacije naučno-istraživačkih i obrazovnih institucija. Stoga
je za upravljanje AMRES-om nadležno Upravno telo AMRES-a, a pravno lice koje
predstavlja AMERS je Univerzitet u Beogradu.
Problemi koji se sreću u klasničnom obrazovanju kao što su slabo dostupne, nepravovremene
informacije, strogo definisano vreme i mesto za predavanja i slično, naterali su ljude da
razmišljaju i o alterntivnim načinima obrazovanja, posebno u visokoškolskom i dodatnom
obrazovanju. Kao rezultat ovih problema i njihovih analiza, istraživanja ali i razvoja ICT
nastalo je elektronsko obrazovanje, obrazovanje na daljinu, online kursevi i razvile su se
aplikacije koje ih podržavaju. Savremene informaciono-komunikacione tehnologije
omogućavaju razvoj aplikacija koje će zadovoljiti potrebe za obrazovanjem u savremenom
svetu.
S aspekta značaja za pristup i razmenu informacija meñu interesnim grupama uvoñenje ICT u
obrazovanje otvara dragocene mogućnosti saradnje putem elektronske komunikacije kako
meñu školama, tako i sa relevantnim institucijama. U Evropi su u stalnom porastu primeri
uspostavljanja ovakve saradnje uglavnom meñu razredima iz različitih zemalja, i izmeñu
škola i muzeja, lokalnih vlasti, biblioteka, kompanija, udruženja itd. Pored prednosti koju ICT
omogućavaju kroz učešće škola u raznim multimedijalnim projektima i partnerstvima, ono
donosi i nove izazove, pre svega za nastavnike. Evropske zemlje su uvele niz mera za podršku
nastavnicima i primeni ICT, a pre svega uvoñenje ICT u inicijalnu obuku i sistem
usavršavanja nastavnika.
Škole
Opštine
Regionalne školske uprave Ministarstva
Ministarstvo centralni nivo
Zainteresovane institucije van obrazovnog sistema
Iako nije direktno povezan sa učenjem, jer programi ovog tipa olakšavaju administrativne
poslove zaposlenih u sistemu obrazovanja, planiranje ali i evaluaciju postignutih rezultata i
lakše uporeñivanje sa standardima u Evropi i svetu, ne može se negirati činjenica da uvoñenje
3
Projekat razvoja školstva u Republici Srbiji, Vlada Republike Srbije,
www.arhiva.srbija.sr.gov.yu/dokvlada/projekat_razvoja_skolstva1.doc
Naravno, upotreba ICT u obrazovanju je i direktna priprema za radni proces u okruženju ICT,
što je, opet, osnovna odlika informacionog društva i razlog menjanja društvenih modela
organizacije i proizvodnje. Formalno obrazovanje se dopunjuje takozvanim neformalnim
obrazovanjem koje je često prihvaćenije od strane društva. Evropske zemlje identifikovale su
doživotno obrazovanje (lifelong learning) kao značajan koncept za podizanje konkurentnosti
evropske privrede zasnovane na znanju i društvene kohezije. Šire značenje koncepta učenja
tokom čitavog života obuhvata sve vrste i načine učenja “od kolevke do groba”. Dakle, ono
obuhvata znanja i kompetencije u sferi ličnog, grañanskog i obrazovanja za zaposlenje koji se
stiču u najrazličitijim sredinama unutar i van formalnog sistema obrazovanja i obuke. Pod
reformom sistema obrazovanja u pravcu omogućavanja učenja tokom čitavog života
podrazumeva se uvoñenje fleksibilnijih oblika učenja kako bi se ljudima svih uzrasta
omogućio ravnopravan i otvoren pristup kvalitetnim mogućnostima za učenje kroz raznovrsna
iskustva.
Srbija je takoñe uključena u Bolonjski proces septembra 2003. godine. Potpisivanje Bolonjske
deklaracije je podrazumevalo velike promene u dotadašnjem sistemu školstva u Srbiji.
Bolonjska deklaracija promoviše ideju efikasnog, modernog studiranja i ozbiljnu kontrolu
fakulteta koji su morali proći kroz proces akreditacije i dobijanja dozvole za rad (ovo se
odnosi i na privatne univerzitete). Ispunjenje zahteva koji su propisani Deklaracijom trebalo
bi da bude realizovano do 2010, a Ministarstvo prosvete i sporta zaduženo je za sprovoñenje
Deklaracije na fakultetima i usaglašavanje programa.
3. Obrazovanje na daljinu
• Separacija mesta i/ili vremena izmeñu instruktora, ljudi koji pružaju obrazovanje i
učenika, studenata, separacija izmeñu studenata i studenata i samog sadržaja učenja.
• Interakcija izmeñu participanata u ovom sistemu se sprovodi korišćenjem različitih
medijuma, bilo da su to pisma, opticki ureñaji, elektronska pošta i slično.
Poboljšanje kvaliteta nastave i učenja kroz upotrebu novih tehnologija je jedan od osnovih
ciljeva svih obrazovnih sistema. Integracija i usklañivanje znanja je takoñe veoma važan cilj
ka kome teže svi. Tako se poslednjih godina u Srbiji uveliko radi na implementaciji Bolonjske
deklaracije. Bolonjska deklaracija daje jasne normative i standarde koje svaka obrazovna
institucija mora ispuniti da bi se uspešno akreditovala i uhvatila korak sa evropskim i
svetskim obrazovnim institucijama. Elektronsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu ne
samo da poboljšavaju kvalitet obrazovanja već i dostupnost istog, bez obzira na lokacijsku
udaljenost. Kao podskupovi elektronskog (e-learning) obrazovanja javljaju se online
obrazovanje (online learning) i mobilno obrazovanje (mobile learning, m-learning). M-
learning predstavlja najfleksibilniji vid učenja. Koristeći mobilne – prenosne ureñaje, kao što
su laptop i PDA računari, mobilni telefoni, bežični Internet ukidaju se sva ograničenja vezana
za lokaciju.
Sinhrone tehnologije
• Telefon
• Video konferencije
• Veb konferencije
Asinhrone tehnologije
Proizvodi koji omogućavaju eLearning moraju biti laki za upotrebu, održavanje, skalabilni
(ne smeju ograničavati broj korisnika, kurseva, materijala, itd.), jeftini u eksploataciji.
Virtualne učionice, blogovi, kolaborativni softver (softver dizajniran tako da podrži i
pomogne sve učesnike u ostvarivanju nekog zajedničkog cilja), ePortfolio (kolekcija
elektronskih fajlova, slika, multimedije održavanih od strane korisnika) su samo neke od
tehnologija koje se koriste, najčešće zajedno, u elektronskom obrazovanju.
Mnogo napora se ulaže u kreiranje standarda koji će omogućiti razmenu i ponovnu upotrebu
obrazovnih materijala, nastavnih jedinica (Learning Objects). Nastavna jedinica predstavlja
jednu zaokruženu celinu, i ako se pravilno formatira, dokumentuje lako se može upotrebiti u
nekom drugom kontekstu ili drugoj platformi za razvoj elearning portala. Za ovakvo
dokumentovanje, formatiranje sadržaja se koriste metatagovi, ključne reči i slično i to
najčešće korišćenjem XML-a.
Često se pojavljuje termin mobile learning tj. m-learning koji označava korišćenje mobilnih
tehnologija u obrazovanju. M-learning koristi sve prednosti mobilnih tehnologija (3 G, Wi-Fi,
GPRS) i ukida ograničenja vezana za lokaciju. Procenjuje se da eLearning tržište vredi oko 38
milijardi eura.
AEmdl.com
Bionet Škola
Centar za obrazovanje i kulturu - FENIX
Na slici 9 prikazan je detaljniji pregled aktivnosti u okviru nekog kursa, u ovom slučaju
"Računarske mreže i komunikacije" laboratorije za multimedijalne komunikacije. Kao što se
sa slike može videti postavljena su razna obaveštenja za ispit, nastavni materijali i slično.
U naslovu sajta stoji "Petnički sistem za elektronske resurse, učenje i nastavu na daljinu" što
sasvim dovoljno govori o nastojanju ljudi iz ovog centra da primene mogućnosti savremenih
obrazovnih alata u nastavne svrhe svog centra.
4. Obrazovne platforme
Ono što se nikako ne sme zaboraviti je jednostavnost u održavanju i eksploataciji sajtova koji
se zasnivaju na nekoj platformi. Takoñe je i sigurnost jedna od vrlo bitnih stavki i o njoj
posebno treba voditi računa prilikom kreiranja platforme.
U ovom radu je detaljnije prikazana moodle platforma i nekoliko sajtova koji su na njoj
zasnovani. Razlog prikaza više sajtova koji su zasnovani na moodle platformi je da se prikažu
bar neke od mnogo mogućnosti ove popularne platforme (izgled, jezik).
4.2.1. ATutor
4.2.2. Blackboard
Upravljanje sadržajem
Komunikacija
Ocenjivanje
Blackboard je veoma dobro rešenje, korisnički interfejs je veoma dopadljiv, ali sama
činjenica da nije besplatan često opredeljuje potencijalne kupce na neku drugu, besplatnu
platformu. U razvoju su ispoštovani standardi IMS, SIF (Schools Interoperability
Framework), SCORM, i NLN (The National Learning Network)
4.2.3. Moodle
Idejni tvorac Moodle platforme je Martin Dougiamas, administrator WebCT (Course Tools -
virtualno okruženje za obrazovanje (virtual learninig enviroment) u vlasništvu kompanije
Blackboard) na Curtin univerzitetu u Australiji. Nastao kao posledica izučavanja upotrebe
opensource rešenja u obrazovanju zasnovanom na Internetukoje je Martin Dougiamas
izučavao na doktorskim studijama.
Moodle je počeo da se razvija 1999 godine, a 2001. godine se menja arhitektura samog
sistema koja je i do danas ostala ista. Poslednja verzija ovog programa je 1.9.3 (official
release) od 15. oktobra.
Poseban naglasak kod svih besplatnih rešenja, rešenja otvorenog koda, je stavljen na
dokumentaciju i podršku u eksploataciji. S obzirom da kreatori ovakvih aplikacija nisu
odgovorni za eventualne štete nastale upotrebom njihovih proizvoda često za takva rešenje ne
postoji dobra dokumentacija a ni podrška od stane tvoraca rešenja. Tvorci moodle platforme
su shvatili da takav pristup ne može dovesti do veće upotrebe njihovog proizvoda i iz tog
razloga su posebnu pažnju posvetili dokumentaciji i uopšte podršci za instalaciju, razvoj ali i
krajnju upotrebu. Online zajednica na zvaničnom sajtu moodle.org broji skoro 600 hiljada
registrovanih korisnika. Korisnicima je pored dokumentacije i liste najčešće postavljanih
pitanja (FAQ) na raspolaganju i forum gde mogu pronaći odgovore na svoja pitanja ali takoñe
mogu otvarati nove teme i pitanja. Posebna stavka na moodle.org je i lista dodatnih modula i
plugin-ova koji se mogu ugraditi u svaki sajt zasnovan na moodle platformi.
Kao što se može videti na slici 17. zajednica korisnika Moodle platforme je svakog meseca
sve veća. Internacionalizacija sajova zasnovanih na ovoj platformi još više doprinosi
njegovoj popularnosti, tako da ga korisnici van engleskog govornog područja (u softverskoj
industriji najčešće korišćenog jezika) mogu koristiti na svom maternjem jeziku. Trenutno je
Moodle lokalizovan na preko 73 jezika u 193 zemlje.
Ne postoji ograničenje u broju servera koji jedna ustanova može da ima i nije redak slučaj da
organizacije imaju više od jednog Moodle servera. Postoje sajtovi koji imaju prijavljeno više
od 40 hiljada studenata i 19 hiljada kurseva, jedan od većih sajtova je i Open University iz
Velike Britanije koji ima 200 hiljada korisnika u svom sistemu za obrazovanje na daljinu.
Broj korisnika po sajtu varira i ne postoji gornje ograničenje za broj korisnika. Postoji preko
370 sajtova koji trenutno imaju više od 10 hiljada aktivnih korisnika. Kao matični sajt
Moodle.org ima 573 hiljade korisnika.
Sajt koji ima najviše raspoloživih kurseva je sajt Brno univerziteta tehničkih nauka , u okviru
koga postoji devet fakulteta, https://www.vutbr.cz na kome postoji preko 19 hiljada kurseva.
Kao što se vidi na slici 20. sajt je lokalizovan na češki jezik.
Podaci su smešteni u jednu bazu koja može biti u MySQL , PostgreSQL verziji a novije
verzije mogu koristiti i Oracle ili Microsoft SQL Server. Baza podataka se kreira prilikom
instalacije Moodle sistema i sadrži 199 tabela. Za potrebe ovog rada baza je instalirana na
MySQL serveru 5.0 i dodate su još dve tabele. Okruženje koje je korišćeno za rad sa bazom je
besplatno rešenje Toad for MySQL 4.0.
Kako je reč o rešenjima otvorenog koda (opensource) svaki korisnik u zavisnosti od svojih
potreba može menjati funkcionalnost originalne verzije programa. Kod je napisan koristeći
PHP tehnologiju, modularnost mu omogućava uključivanje novih funkcionalnosti i to ne
samo napravljenih koristeći PHP već i korišćenjem drugih tehnologija. Baza koja se kreira je
takoñe podložna izmenama kako u postojećim tabelama (menjanje tipa podataka, dodavanje
novih polja), tako i dodavanje novih tabela.
Kako je Moodle besplatno rešenje u ovom radu je korišćeno besplatno okruženje za razvoj
Java desktop i veb aplikacija a to je NetBeans 6.5
Za potrebe ovog rada dodate su tabele i napisan je program u Javi koji se poziva iz
originalnog PHP koda. Poziv java veb aplikacije razvijene u NetBeans-u iz php koda neke
moodle stranice je veoma jednostavan i odrañen je preko likova html-a, podaci se šalju preko
http parametara.
Servis za slanje kratkih poruka (SMS – Short Message Service) danas predstavlja jedan od
najpopularnijih servisa. Milijarde poruka se pošalje svakodnevno, tako da SMS predstavlja i
jedan od najisplativijih servisa za kompanije koje se bave mobilnom telefonijom. Mogućnosti
ovog servisa su veoma velike. Kako se broj korisnika mobilne telefonije rapidno povećava
tako se povećava i broj aplikacija koje podržavaju SMS. SMS se prvo pojavio u Evropi 1992.
godine.
Intelligent SMS (iSMS) predstavlja sledeću fazu u razvoju servisa za slanje informacija preko
mobilnih ureñaja.
Pioniri u primeni iSMS-a u svom poslovanju su Finska avio kompanija – Finnair, mobilni
operater Elisa, Sampo Bank. Kompanije koje koriste iSMS navode da im ova tehnologija
omogućava smanjenje troškova, uštedu vremena, efikasnije i efektivnije organizovanje posla,
takoñe ističu da su njihovi korisnici veoma zadovoljni jer im aplikacije ovog tipa smanjuju
vreme potrebno da obave neki posao, na primer nema čekanja u redu za avionsku kartu i
slično. Povraćaj investicija u primenu ovog servisa za kompaniju Finnair je za samo dva
meseca.
SMS poruke koje se kreiraju u ovom sistemu imaju dva bitna atributa. To su status i datum do
kada poruka treba da bude poslata. Svaka poruka u sistemu prolazi kroz dva statusa. Prvi
status koji poruka dobija kada se kreira je "created". Poruke ulaze u proceduru za slanje samo
ako su u statusu "created". Kada se poruka pošalje sistem joj dodeljuje status "send" i u tabeli
sms_message_log se upisuje slog za poruku koja je poslata sa atributima kada je poslata i na
koji broj. Datum do kada je neka poruka validna (Expiration date) se unosi prilikom kreiranja
poruka. Poruka se ne može poslati ukoliko je ovaj datum prošao bez obzira na status poruke.
Kada se brišu poruke brišu se i slogovi u podreñenoj strukturi u tabeli sms_message_log. Broj
karaktera u SMS porukama je 160 tako da je ovde postavljeno ograničenje u bazi nad poljem
messagetext. Ukoliko se pokuša unos poruke sa više znakova sistem će javiti grešku.
Veb aplikacija se koristi za unos poruka u bazu odakle će kasnije te poruke biti poslate.
Aplikacija pokriva dva osnovna scenarija a to su unos poruke za neki dogañaj i unos poruke
za konkretnog korisnika. Izgledi ekrana su identični. Linkovi za poziv ove aplikacije su u
PHP kodu originalne moodle strane. Poziv aplikacije za unos poruke u vezi nekog dogañaja je
u moodle/calendar/event.php a za konkretnog korisnika moodle/user/view.php.
Port name – naziv porta na koji je zakačen modem i preko koga se šalju instrukcije na
modem, na primer COM1, COM5
Baud rate – broj bita u sekundi, definisano je na GSM-GPRS modemu, na primer
2400, 4800, 9600, 19200
Flow control In – način razmene podataka (handshake) , opcije su Xon/Xoff In
(softverska kontrola slanja, Xoff – zaustavljanje, Xon – nastavljanje slanja), RTS/CTS
In (hardverska kontrola slanja, RTS – Request To Send, CTS – Clear To Send), None
Flow control Out – način razmene podataka (handshake), opcije su Xon/Xoff Out,
RTS/CTS Out, None (značenje isto kao kod Flow Control In)
Data bits – maksimalna veličina podataka koji se prenose, opcije su 5,6,7 ili 8
Start bit – signal za početak nove sekvence koja se prenosi
Stop bits – signal za kraj sekvence koja se prenosi, opcije su 1, 1.5 ili 2
Parity bit – način provere grešaka, opcije su Odd, Even, ili None
Slika 28. Izgled ekrana Microsoft programa za slanje AT komandi na port, HyperTerminal
Ekran kao što je prikazan na slici 28 je napravljen i u aplikaciji i kasnije će biti prikazan u
slučaju korišćenja za prikaz SMS poruka i brisanje SMS poruka pristiglih na SIM karticu.
memorije
CMGD broj poruke koja se brisanje SMS poruke
briše
CMGL all, rec unread, rec prikaz SMS poruka odreñenog statusa
read, sto unsent, sto
sent
CMGW broj na koji se upis poruke u memoriju
poruka šalje,
145/129, status,
tekst poruke
CLAC raspoložive AT komande
CPBR indeksi koji prikaz brojeva iz memorije
predstavljaju opseg
čitanja poruka
1. Unos poruke za
dogadjaj u bazu
Profesor
5. Setovanje
parametara RS232 konekcije
Osnovni scenario:
Alternativni scenario:
Alternativni scenario:
Osnovni scenario:
1. Aktor poziva sistem da prikaže poruke iz baze klikom na dugme "Učitaj poruke"
2. Sistem prikazuje poruke
Alternativni scenario:
Osnovni scenario:
1. Aktor bira neku od poruka koje su prikazane u tabeli kroz prethodni korak
2. Aktor poziva sistem da izbriše selektovanu poruku klikom na dugme "Izbriši poruku"
3. Sistem briše selektovanu poruku i sve slogove iz podreñene strukture a koji se odnose na
selektovanu poruku
Alternativi scenario:
Osnovni scenario:
Alternativni scenario:
Osnovni scenario:
Alternativni scenario:
Osnovni scenario:
Alternativni scenario:
Osnovni scenario:
1. Aktor poziva sistem da prikaže sve poruke koje treba poslati klikom na dugme "Učitaj
poruke za slanje"
2. Sistem prikazuje poruke u tabeli
3. Aktor selektuje poruku koju želi da pošalje i klikom na dugme "Pošalji" poziva sistem da
pošalje poruku
4. Sistem šalje poruku-poruke
5. Sistem ažurira status poruke i upisuje u tabelu logova podatak o svakoj poslatoj poruci
Alternativni scenario:
Aplikacija je razvijena tako da za slanje koristi poruke koje se nalaze u bazi, tako da sve
poruke moraju prvo biti unete u bazu, tačnije u tabelu mdl_sms_message. Unos u ovu tabelu
je moguć iz ove, desktop aplikacije ali iz veb aplikacije koja je integrisana u moodle veb sajt a
koja će kasnije biti detaljnije opisana. Obe aplikacije koriste sql procedure koje su napravljene
kao storne procedure. Forma za unos, prikaz i brisanje poruka iz baze prikazana je na slici
gore. Poruka se može odnositi na jednog korisnika ili za neki dogañaj.
Na sledećoj slici je prikazan postupak za unos poruke koja se odnosi na neki dogañaj iz
sistema. Postupak je sličan kao i kod poruka koje se odnose na konkretnog korisnika.
Korisnik bira iz padajuće liste dogañaj na koji se poruka odnosi (narandžasta strelica). Dalje
Master rad, Februar 2009. Strana 53
Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih Nauka
Integracija Moodle obrazovne platforme i SMS servisa
Biljana Djukanovic
se unosi tekst SMS poruke i datum do kada poruka može da se pošalje, do kada je validna.
Posle unetog datum poruka se ne može slati bez obzira ako ima status "created" a ne "sent"
(plave strelice). Klikom na dugme "Dodaj poruku" poruka se upisuje u bazu (zelena strelica).
Na kraju izvršenja procedure za unos poruke u bazu sistem ispisuje poruku o uspešnosti unosa
(crvena strelica, slika 31).
Procedura za unos nove poruke koja se šalje jednom korisniku je prikazana na slikama ispod.
Prvi korak je izbor korisnika kome se šalje poruka, to može biti svaki korisnik, student,
profesor, administrator, koji je unet u sistem kroz implementiranu veb aplikaciju zasnovanu
na moodle platformi. Da bi se poruka odnoslila samo na jednog korisnika neophodno je da se
selektuje opcija "Privatna" (kao što je prikazano na slici, narandžaste strelice). Dalje se unosi
tekst SMS poruke i datum do kada poruka može da se pošalje, do kada je validna. Posle
unetog datum poruka se ne može slati bez obzira ako ima status "created" a ne "sent" (plave
strelice). Klikom na dugme "Dodaj poruku" poruka se upisuje u bazu (zelena strelica).
Slika 33. Generisanje greške i ispis upozorenja – Poruka sadrži više od 160 karaktera
Posle ispravke i smanjivanja broja karaktera u poruci sistem upisuje poruku u bazu i ispisuje
poruku o uspešnosti upisa.
Klikom na dugme "Učitaj poruke" (zelena strelica) prikazuju se sve poruke koje su upisane u
bazu. Pored šifre svake poruke prikazan je datum kreiranja i isteka poruke, tekst poruke,
status i polje za šifru dogañaja i šifra korisnika.
Konekcija sa RS232 portom ima niz parametara koji se podešavaju prilikom inicijalizacije
konekcije. Ukoliko se ne setuju parametri konekcije aplikacija će pokušati da uspostavi
konekciju sa podrazumevanim parametrima. Svaki parametar je detaljnije objašnjen u 6.3.1.
poglavlju. Inicijalne vrednosti koje se dobiju kada se otvori tab "Setovanje parametara" su
prikazane na slici ispod.
Najbitniji parametar konekcije je naziv porta na koji je modem instaliran u ovom slučaju to je
port sa nazivom "COM5".
Pregled poruka koje se nalaze na kartici je sličan kao kod HyperTerminala. U polje se upisuju
pristigle poruke sa rednim brojem, brojem telefona sa kog su pristigle, datumom i sa statusom.
Na ekranu za pregled poruka postoje opcije za otvaranje i zatvaranje porta. Korisnik može
otvoriti port klikom na dugme "Otvori port" i onda klikom na dugme "Pročitaj poruke"
pozvati sistem da prikaže sve pristigle poruke. Opciono po prijemu poruka korisnik može
zatvoriti port klikom na dugme "Zatvori port" i tako omogućiti drugim aplikacijam ukoliko je
to potrebno da koriste port. Sistem prikazuje i pročitane i nepročitane poruke AT komandom
+CMGL="ALL" , što će biti prikazano na slikama ispod.
Klikom na dugme "Otvori port" (zelena strelica) otvara se port i sistem prikazuje poruku
(crvena strelica).
Master rad, Februar 2009. Strana 61
Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih Nauka
Integracija Moodle obrazovne platforme i SMS servisa
Biljana Djukanovic
Slika 40 predstavlja uspešno otvaranje porta i dalje je moguće čitati poruke koje se nalaze na
modemu instaliranom na taj port. Klikom na dugme "Pročitaj poruke" u polje ispod se upisuju
sve poruke koje se trenutno nalaze na kartici.
Slika 41. Poruka sa statusom "REC UNREAD" znači da poruka nije pre čitana
Kao što se može videti na slici 41 postoji jedna poruka i njen status je "REC UNREAD" što
znači da je prvi put pročitana. Na sledećoj slici je prikazan drugi poziv za prikazivanje poruka
gde se vidi da je poruka izmenila status u "REC READ" što znači da je već bila pročitana.
Procedura za brisanje SMS poruka sa SIM kartice se poziva klikom na dugme "Izbriši
poruke" kao što je prikazano na slici 43. Ovom procedurom se brišu sve primljene SMS
poruke bez obzira na njihov status, tj. da li su pročitane ili ne. AT komanda koja briše poruke
je AT+CMGD sa parametrom broj poruke.
Posle poziva procedure za brisanje, klikom na dugme "Pročitaj poruke" mogu se pročitati
komande koje su poslate na port (na primer at+cmgd=1 komanda za brisanje prve poruke iz
memorije).
Kao što je rečeno poruke se šalju preko serijskog porta koriščenjem AT komandi. Da bi se
poruka poslala potrebna su dva koraka. Prvi korak je prikaz poruka koje čekaju na slanje kao
što je prikazano na slici 46. Klikom na dugme "Učitaj poruke za slanje" u tabeli se prikazuju
sve poruke koje treba da se pošalju.
Prosečna brzina slanja poruka na modemu koji je korišćen za razvoj i testiranje ove aplikacije
je 6 sekundi po poruci.
Klikom na link "Insert message for this event" otvara se novi ekran za unos poruke. Kao
parametar se prosleñuje šifra dogañaja.
Korisik unosi tekst poruke (do 160 karaktera) i vreme do kada poruka treba da se pošalje.
Klikom na dugme "Dodaj poruku" poruka se upisuje u bazu. Poruke ovog tipa se šalju svim
korisnicima koji su prijavljeni za kurs kome selektovani dogañaj pripada.
Drugi ekran je za unos poruka koje se odnose na jednog korisnika i koje se šalju samo njemu
za razliku od poruka koje se odnose na dogañaj i koje se šalju svima koji su prijavljeni na kurs
na koji se dogañaj odnosi.
Slika 52. Dijagram sekvenci za slučaj koriščenja broj 1 – Unos nove poruke za dogañaj
Slika 53. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 2 – Unos nove poruke za korisnika
Slika 54. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 3 – Pregled poruka iz baze
Slika 55. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 4 – Brisanje poruka iz baze
Slika 56. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 5 - Setovanje parametara RS232
konekcije
Slika 57. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 6 – Pregled SMS poruka
Slika 58. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 7 – Brisanje SMS poruka
Slika 59. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 8 – Slanje SMS poruke za dogañaj
Slika 60. Dijagram sekvenci za slučaj korišćenja broj 8 – Slanje SMS poruke za korisnika
7. Zaključak
Svako ima pravo na učenje, napredak, na pravične i zadovoljavajuće uslove za rad.
Omogućavanje svakom čoveku ovih prava je težak i dugotrajan proces ali kao takav on mora
biti kontinuirano sprovoñen i unapreñivan. Napredak nauke i tehnologije omogućava
napredak čovečanstva, humanizovanje uslova za život, učenje, rad. Bolji uslovi za rad dovode
do povećanja produktivnosti i daljeg napredka u svim segmentima. Ciklus poboljšanja ne sme
biti prekinut i svaki njegov segment mora biti pažljivo planiran. To znači da se svakom
čoveku od najranijeg uzrasta moraju obezbediti optimalni uslovi za učenje, rad i napredak.
Moderne tehnologije moraju biti dostupne svima, ali i njihova upotreba mora biti pažljivo
planirana i implementirana. Informacija kao jedna vrsta robe ima svoju specifičnost a to je da
onaj ko je pruža ne ostaje bez nje. Internet omogućavaju da informacije budu dostupne svim
zainteresovanim stranama, gotovo istovremeno bez obzira u kom delu sveta se nalaze. Takve
mogućnosti moramo iskoristiti za zadovoljavanje potreba savremenog društva za
pravovremenim, kvalitetnim informacijama.
8. Reference
• Java 2, Tom II – Napredne tehnike, Cay S. Horstmann, Gary Cornell, CET, 2008.
• Introduction to Programming Using Java, David J. Eck, 2006.
• Mastering Enterprise JavaBeans 3.0, Rima Patel Sriganesh, Gerald Brose, Micah
Silverman, WILEY, 2006.
• Java J2SE 5: kompletan priručnik, Herbert Schildt, Mikro knjiga, 2006.
• Misliti na Javi, Bruce Eckel, Mikro knjiga, 2007.
• Priručnik za MySQL, Luke Welling, Laura Thomson, Mikro knjiga, 2005.
• UML vodič za korisnike, Grady Booch, James Rumbaugh, Ivar Jacobson, CET, 2000.
• http://www.moodle.org
• http://en.wikipedia.org
• http://java.sun.com
• http://www.developershome.com
• http://www.decode.co.rs
• http://www.blackboard.com
• http://www.atutor.ca
• http://www.netbeans.org
• http://www.phpeditor.kit.net
• http://www.mysql.com
• http://www.bookit.net
• Republička agencija za telekomunikacije, http://www.ratel.rs
• Centar za obrazovne politike , http://www.cep.edu.rs
• Fond za otvoreno društvo, Srbija, http://www.fosserbia.org
• Ministarstvo prosvete Republike Srbije, http://www.mps.sr.gov.yu
• http://www.cobiss.net
• http://webrzs.stat.gov.rs
• Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu, http://www.coe.org.rs
• http://www.doba.rs/e-studij_poslovanje
• Evropska komisija, http://ec.europa.eu
• Akademska mreža Srbije, http://www.amres.ac.rs
• Information and Communication Technology in European Education Systems, 2001,
http://promitheas.iacm.forth.gr/i-curriculum/Assets/Docs/ICT.pdf
• Evropeizacija Srbije, Društvo znanja, Fond za otvoreno društvo, Beograd, 2008.
http://www.fosserbia.org/download/Drustvoznanja.pdf