POTPORNI ZIDOVI OBLIKOVANJE I DRENIRANJE

Potporni zidovi su masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal. Razne mogunosti primjene potpornih zidova u graevinarstvu prikazane su na slici (a) zasjek za iroku cestu, (b) plato, (c) rampa za ulaz za gradski tunel, (d) masivni zid pristanita, (e) zidovi za skladite rude, (f) upornjak mosta sa bonim krilima, (g) upornjak mosta sa poprenim krilima).

Zahvati: usjeci i nasipi za ceste i eljeznice, platoi za zgrade u zasjeku ili na nasipu, prometne povrine u gradovima iznad razine kolnika, pristupne rampe za visoke mostove, ili usjeci ispod nivoa terena kod pristupa u tunele, pothodnik i sl. Potporni zidovi slue za pristajanje brodova, za regulaciju vodotoka kroz naselja, a njima se mogu uvrstiti i povisiti obale radi zatite od poplava. Primjenjuju se takoer za skladite rude, da bi se veom visinom materijala uz rubove bolje upotrijebila korisna povrina. Nasipi koji slue kao pristup mostovima i propustima zavravaju kratkim potpornim zidovima na kojima je i konstrukcija mosta. Te zidove nazivamo upornjacima. Nasip se na upornjake moe prikljuiti krilnim zidovima na njega popreno ili paralelno s njegovom osi.

Slika 1.2. Upornjak

Potporni zidovi redovito podupiru nasut materijal kojemu je povrina iza zida na vioj koti nego to je kota terena ispred njega. Zato materijal iza zida nazivamo zasip. irina zasipa ovisi o nainu kako se zid gradi i o vrsti materijala koji on podupire.

Primjeri zida sa zasipom razliite irine

Gabioni

zid od armiranog tla

Potporni zidovi esto se izvode u praksi: u usjecima prometnica, pri izvedbi nasipa u ogranienom prostoru, u vrtovima i sl. Geometrijski odnosi kod potpornih zidova posljedica su statikog prorauna, ali i tehnologije izvedbe i pozitivnog iskustva. Zid mora izdrati horizontalne sile koje izazivaju posmik po temeljnoj plohi, sile savijanja u presjeku, nosivost tla ne smije biti prekoraena, globalna stabilnost zida mora biti zadovoljena. Posebno je vaan dio odvodnja vode iza zida. Neka pravila koja se odnose na izbor geometrijskih odnosa i naine dreniranja obraena su u nastavku. Potporni zidovi mogu biti gravitacijski (ravnoteu postiu svojom teinom), sa proirenim stopama L ili T oblika (armirano betonski) ili sa pomonim krilima (counterfort), kao to pokazuje slika (skiciran je i poloaj armature.

razliiti tipovi potpornog zida

sile na potporni zid

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

Sile koje djeluju na potporni zid (tlakovi tla i vode, teina zida, otpor tla na temelju) utjeu na : 1. nosivost temeljnog tla (rauna se kao za plitki temelj) qu = Fs x qdop = c Nc dc ic + 0.5 B N i + D Nq dq iq 2. klizanje temelja po temeljnoj plohi faktor sigurnosti protiv klizanja treba biti sile otpora Fs = --------------------aktivne sile

= min 1.5 za nekoherentno tlo = min 2 za koherentno tlo

a da se pri tome trenje tla i zida rauna kao = (2/3 - 1) tg , cb = (0.5-0.75) c

3. prevrtanje zida oko prednjeg kuta temelja zida pri emu se mora postii sigurnost: stabilizirajui moment Fs = ------------------------------moment prevrtanja

= min 1.5 za nekoherentno tlo = min 2 za koherentno tlo

4. opi slom tla oko zida (prema pravilima provjere stabilnosti pokosa)

Normalna naprezanja na temeljnoj plohi raunaju se kao za plitki temelj, iz vertikalne sile i momenta na temeljnoj plohi. Koristi se samo pritisnuta povrina temeljne plohe, a ta se moe regulirati nagibom zida, poloajem temeljne plohe, geometrijom stope.

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

qmax/min = P/A M/W = P(1/A e/W) qdop OBLIKOVANJE POTPORNOG ZIDA

, Fs = 3-4

Na slici 1 sugerirane su dimenzije potpornih zidova. Budui da se proraun potpornog zida provodi uz pretpostavljene dimenzije koje se nakon izrauna sila kontroliraju po tome da li zadovoljavaju uvjete nosivosti i ravnotee uz faktore sigurnosti, korisno je poeti s nekim dimenzijama zida koje iskustveno i tehnoloki moraju biti zadovoljene. a) b)
min 20-30 cm

ispod dubine smrzavanja

slika 1. Geometrija potpornog zida , a) gravitacijski, b) s produenom stopom.

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

UTJECAJ NAGNUTOSTI PLOHE

Kod gravitacijskih zidova vano je da se tlana sila u svakom presjeku odri unutar jezgre presjeka. Ta sila je rezultanta svih sila koje djeluju na zid: tlak od tla, tlak od vode, optereenje na povrini. Naprezanje od tla i vode djeluje okomito na plohu zida, osim ako se zid ne slijee pa se tada i ta naprezanja zakreu prema dole, za kut unutarnjeg trenja ili kut trenja zida i tla. Time se smanjuju momenti i ekscentricitet na temeljnoj plohi. Ako se ta ploha zakosi onda se znaajno postie opisani efekt. To se preporua kod masivnog zida , dok se kod armiranog zida (vidi sl. 1) proirenjem stope temelja zida moe aktivirati dodatna teina tla na stopi i time utjecati na poloaj rezultante (slika 2). (a) (b)

w R R W

W1

slika 2. Gravitacijski zid (a) s nakoenom zadnjom plohom ima povoljnije djelovanje sile tlaka od tla, a armirani zid (b) s proirenom stopom dobiva dodatnu silu koja vraa rezultantu prema sreditu temeljne plohe (tlak tla djeluje na drugoj ravnini a dodatno se pojavljuje sila teine tla iznad zida koja smanjuje ekscentricitet rezultante, ali raste tlak na temeljnu plohu)

UTJECAJ ISTAKNUTE STOPE TEMELJA esto su horizontalne sile na zid vee od otpora klizanja na temeljnoj plohi. Taj problem se moe rijeiti izvedbom zuba na temelju koji aktivira pasivni otpor kao dodatni otpor klizanju zida (slika 3).

slika 3. Izvedba zuba na temeljnoj plohi aktivira pasivni otpor po kliznoj plohi ispred zuba, to poveava otpor djelujuim horizontalnim silama

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

ARMIRANJE ZIDA Armiraju se karakteristini presjeci zida prema momentima koji djeluju na njih od rezultantnog optereenja od sila od tla i zida te od reaktivnih tlakova temeljnog tla.

Treba obratiti panju na injenicu da armatura na gornjoj slici odgovara naprezanjima u betonu od rotacije zida, ali da slijeganje zid:zasip iza zida moe dati i drugaiju armaturu (ako se zid slijee tada je vlana donja zona u stopi iza zida).

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

DRENIRANJE ZIDA Mnogo je sluajeva oteenja potpornih zidova (nagnuti, puknuti, deformirani i sl.) usljed djelovanja vode. Hidrostatski tlak djeluje jednakim silama bez obzira na prostor koji ispunjava voda (samo pukotina iza zida ili kanal), a taj ovisi o pornim tlakovima po visini zida. Za sluaj kada nema teenja vode taj tlak je proporcionalan visini vode iza zida. U sluaju strujanja vode usljed nekog tipa drenae iza zida tlakovi se mijenjaju. Na slici 4. prikazani su sluajevi pojedinih drenaa i njihov utjecaj na tlakove na zid od tlaka vode. Svakako je potrebno vodu iza zida odvesti kontrolirano u neku zonu izvan zida, to se radi ili kroz rupe u zidu ili uzdunom odvodnjom do nekog ahta.

klizna ploha hidrostatski tlak

porni tlakovi na kl. plohi

stvarni tlak vode dren

tlak vode na zid

drenani sloj

klizna ploha

porni tlakovi raspodjela pornog tlaka dren klizna ploha drenani sloj

slika 4. Utjecaj drenae na porne tlakove na kliznoj plohi; potrebno je razlikovati tlakove vode na kl. plohi (za proraun stabilnosti na toj kl.plohi) od tlakova vode na zid, koji utjeu na njegovo dimenzioniranje Sile na zid nastaju od tla (efektivna naprezanja) i od vode. Efektivna naprezanja raunaju se za sluaj strujanja preko = + i w (tj. = + i w= - (w - i w) = -u), tj. za strujanje prema dole se poveavaju tlakovi od tla zbog strujne sile vode, a tlak od vode se smanjuje iz istog razloga (pazi: vertikalni tlakovi od tla se prenose u horizontalne tlakove na zid preko Ka, a voda ima jednake tlakove u svim smjerovima). Opet se moe raunati da je tlak od tla mogue raunati ili kao tot-porni ili kao efektstrujni tlak vode.

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

10

RUPE U ZIDU Ako se ne pravi dren iza zida uzdu njegove ravnine tada je potrebno vodu koja se skuplja iza zida ispustiti na prednju stranu zida putem otvora rasporeenih na visini koja osigurava prikupljanje vode. Ti otvori moraju stalno biti u funkciji. Postavljaju se na razmacima 2-3 m. Zidovi se tite od dolaska vode s povrine u njegovu pozadinu nepropusnim kapama zasipa iza zida koje sadre i odvodne kanale uzdu zida, kako se ne bi prelijevala voda preko zida. Drenani materijal mora biti paljivo odabran oko otvora i drenova kako se ne bi desilo ispiranje tla i blokada otvora (drena). To se postie primjenom tzv. filterskog pravila kojim se osigurava prolaz vode i sprijeava ispiranje estica materijalom filtra za materijal ispune. Danas se esto koriste umjetni drenovi tipa geosintetika koji se jednostavno postavljaju i efikasno djeluju.

Vrijede filterska pravila za zasip, osnovno tlo i otvore u zidu: D15 filter 5 d85 osn. tlo D15 filter d15 osn. tlo 5 D85 filter promjer otvora >1

D = za filterski materijal, d = za osnovni materijal gdje je D15 odnosno d85 promjer od kojeg je 85% (odnosno 15%) mase materijala manjeg promjera (promjer kroz koji prolazi 15% odnosno 85% materijala).

10

GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

11

DODATAK - ANALIZA SILA ZA RAZLIITE VRSTE DRENAE

osnovni zid - potopljeno tlo, bez drenae

vertikalna drenaa

bez drenae

bez vode

kosa/horizont. drenaa

11