Tehnika dijagnostika Seminarski rad

SADRAJ 1.0 2.0 Uvod Trakasti transporteri 2.1 3.0 Elementi trakastih transportera 4 5 5 5 6 6 7 8 10 11 11 12 14 15 16 3

Vibracija kao parametar tehnikog stanja sistema 3.1 3.2 3.3 3.4 Opta svosjtva Uzronici nastanka vibracija Karakteristike vibracija Nivo komleksnih vibracija(sloene vibracije)

4.0

Metodologija mjerenja i analiza vibracija 4.1 4.2 Granine vrijednosti Mjerne take

5.0

Analiza vibracija 5.1 Prikupljanje podataka

6.0 7.0 8.0

Zakljuak Literatura Prilozi

REZIME
1

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

U ovom seminarskom radu prikazan je postupak kontrole vibracija kod trakastog transportera.Postupak se sastoji od : Odabira parametara Mjernih taaka Odabira mjernih instrumenata Prikaz rezultata mjerenja te uporeivanje sa graninim vrijednostima

KONTROLA POVIENIH VIBRACIJA KOD TRAKASTOG TRANSPORTERA

2

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

1.0 Uvod
Trakasti transporteri bitan su faktor u dananjoj industriji. Koriste se za transport materijala iz jednog procesa u drugi, u saradnji sa raliitom transportnom I strojnom opremom. Vanost trakastih transportera eto je zanemarena jer se oni uobiajeno promatraju kao dio opreme koji ne stvara probleme i koji radi dugo vremena bez kvara. Kao i svaki drugi tehniki sistem, on se sastoji iz nekoliko dijelova. Najee su to pogonski elemenat elektromotor, reduktor, odgovarajue spojnice i osovine i naravno sama transportna traka. Kao takav tehniki sistem je izuzetno funkcionalan i rasproiren. Koristi se u svim granama privrede, najee u energetskom sektoru gde je najvie zastupljen. Ali, da bi na trakasati transporter uopte funkcionisao i vrio ispravno svoj zadatak, on mora biti ispravan, tj u radnom stanju. Jedna od najboljih metoda utvrivanja stanja naeg tehnikog sistema jeste kontrolom vibracija na naim mjernim takama.Ipak, prije samog mjerenja vibracija potrebno je sprovesti itavu pripremu, upoznat se detaljno sa datim tehnikim sistemom, odreivanje mjernih taaka, graninih vrijednosti...

Slika 1. Najraniji primitivni trakasti transporter (lijevo), savremeni trakasti transporter (desno) U ovom seminarskom radu govorit emo o: Nameni trakstih transportera Elementima trakstih transportera Vibracijama kod pogonskog dijela trakastih transportera Postupak mjerenja vibracija kod traksatih transportera Dijagnosticiranju stanja tehnikog sistema
3

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

2.0 Trakasti transporteri

Transporteri sa trakom opte namene prenose materijal ili komadnu robu na horizontalnim ili malo nagnutim trakama koje su ujedno nosivi i vuni delovi transportera. Izvode se kao stacionarni, prenosivi ili prevozni. Trakasti transporteri imaju iroku i raznovrsnu primenu u rudnicima, metalurkoj i hemijskoj industriji, na graevinskim i zemljanim gradilitima, u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, skladitima i prometu gde dolazi u obzir i prenoenje komadne robe kao to su vree, sanduci, paketi i slino. U industriji se upotrebljavaju i kao radna podloga Trakasti transporteri slue za male protoke masa i kratke udaljenosti, te za velike protoke ( 40000 t/h ) i velike daljine prenosa ( 100 km ). Dugi su do 500 m, ree do 5 000 m i vie. Osnovna ema trakastog transportera prikazana je na slici 1.

Slika 2. Osnovni elementi tranportera sa trakom

1.Gornja (radna, nosea) strana trake; 2. Donja (povratna), strana trake; 3. Valjci koji nose traku; 4. Valjc na mestu nasipanja (utovara) materijala; 5. Pogonski dobo; 6. Zatezni dobo; 7. Zatezni teg; 8. Utovarni ko;

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

9. Istovar materijala (preko ela transportera);

Osnovni i najvaniji deo transportera sa trakom je beskrajna gumirana traka koja slui kao nosa tereta i vuno sredstvo. Traka se vodi preko najmanje dva valjka, jednog pogonskog i drugog zateznog, koji su postavljeni na krajeve nosee strukture. Njihovo osno rastojanje definie transportnu udaljenost. Radna optereenja i povratna ne optereenja grana trake, oslanjaju se na odreeni broj, du trake pravilno rasporeenih noseih valjaka. Pogonsku stanicu koja se sastoji od pogonskog motora, reduktora, pogonskog valjka doboa, elementa za zatezanje i skupa noseih valjaka objedinjuju noseu strukturu u obliku reetkaste metalne konstrukcije. Ta struktura moe biti stabilna nepokretna, mobilna - pokretna, ili prenosiva. 2.1 Elementi Trakastih transportera Traka je osnovni i najodgovorniji element transportera. Traka treba da bude : a) Gipka b) Da ima dovoljnu jainu c) Da je otporna na habanje i udare Traka je najvaniji i najee najskuplji deo trakastog transportera. Traka moe biti od tekstila, gume ili polimernih materijala s ulocima kao vunim elementima (transporter s mekom trakom), od ianog pletiva ( transporter sa ianom trakom ) ili od elinog lima (transporter s elinom trakom). Posebni vrste trakastih transportera jesu transporteri s elinom trakom i sa ianom trakom. Transporteri sa elinom trakom imaju beskonanu valjanu elinu traku kao nosivi i vuni deo. Doboi trakastih transportera prestavljaju dio pogonskog sistema, odnosno predaju mehaniku energiju sa elektromotora na traku. Razlikujemo: Pogonske, prevojne, zatezne i otklonske doboe. Pogonski mehanizam trakastih transportera sastoji se od motora, reduktora i pogonskog bubnja. Kao pogonski motori slue kavezni asinhroni motori s reduktorom i spojnicom za pokretanje ili kolutni asinhroni motori. Motor i reduktor vezani su na pogonski bubanj sa strane ili su ugraeni u pogonski bubanj te se sila trenjem prenosi s pogonskog bubnja na traku. Za kratke trake najei je pogon s jednim bubnjem, koji moe biti smjeten uz glavu ili na kraju.

3.0 Vibracija kao parametar tehnikog stanja sistema

5

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

3.1 Opta svojstva U posljednje vrijeme razvijena je potpuno nova tehnologija mjerenja vibracija koje zbog svog generisanog sadraja predstavljaju jedan od najznaajnijih pokazatelja sveukupnog dinamikog stanja maine kao sistema, ili pojedinih njenih sastavnih dijelova.Uz pomo vibracija moze se pratiti stanje velikog broja tehnikih sistema. Pod mehanikim vibracijama, u optem slucaju,podrazumjevamo oscilatorno kretanje krutog tijela u odnosu na njegov ravnoteni poloa.Uzornik kretanja je poremeajna prinudna sila koja po svojoj prirodi moe biti determisana ili sluajna.Slobodnim vibracijama nazivamo periodino kretanje koje tijelo izvodi po prestanku djelovanja poremeajne sile.U svim sluajevima opti karakter kretanja moe se izraziti harmonijskom vremenskom funkcijom,a kao osnovni parametri za njenu idetfikaciju moe se uzeti, alternativno i jedna od veliina kao to su amplituda pomjeranja,njegova brzina, odnosno ubrzanje. 3.2 Uzronici nastanka vibracija S obzirom na karakter i prirodu vibracija mehanike vibracije su, u optem sluaju podijeljene na dvije grupe:prinudne i sopstvene. Lista potencijalnih poremeenih uzronika vibracija moe biti: Neuravnoteenost masa rotacionih dijelova sistema Nedovoljna dinamika krutost kuita i temelja sistema Poremeaj centrinosti spojnice i leaja Ugib vratila Pohabani,ekscentrini ili oteeni zupanici Loi pogonski kaievi i lanci Neispravni kotrljajui leajevi Odstupanja obrtnog momenta Elektromagnetne sile Aerodinamike sile Nejednak zazor izmeu rotora i statora motora Olabavljenost spojeva

Svaki uzrok vibracija ima svoje karakteristike. Prinudne vibracije su posljedica djelovanja dinamikih sila,koje se unutar sistema mijenjaju po pravcu ili veliini.
6

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Sopstvene vibracije su funkcija razliitih konstanti mehanikog sistema.Za razliku od prinudnih vibracija koje prestaju po djelovanju poremeajne sile,na sopstvene vibracije je mogue djelovati preko izmjene konstrukcionih parametara sistema.

3.3 Karakteristike vibracija Osnovne karakteristike koje identifikuju vibracije jesu: Frekvencija vibracija Amplituda vibracija Brzina vibracija Ubrzanje vibracija

Stvarni sadraj karakteristika je u injenici da se one koriste za detekciju i opisivanje neeljenog ponaanja sastavnih dijelova sistema. Frekvencija vibracija pomae nam da identifikujemo koji je dio sistema neispravan i ukazuje na vrstu problema.Dobijene vibracije imae frekvenciju koja zavisi od brzine rotiranja dijela sistema koji je neispravan ili ima smetnje.Razne smetnje na sastavnim dijelovima sistema uzrokuju frekvencije vibracija.To omoguava da identifikujemo prirodu problema. Karakteristike pomjeranja,brzine i ubrzanja mjere se radi utvrivanja veliine vibracija.Sa gledita rada sastavnog dijela i sistema,ampituda vibracija predstavlja indikator koji se koristi za utvrivanje koliko je dobar ili lo nijhov rad.Brzina vibracija predstavlja najbolji indikator stanja sistema ili dijela sistema. 3.4 Nivo kompleksnih vibracija(sloenih vibracija) Vibracije sastavnih dijelova sistema su kompleksne i sastoje se od vie frekvencija.Uglavnom,ukupno ili totalno pomjeranje bie zbor svih pojedinanih vibracija.Tamo gdje je vibracija kompleksna,da bismo primjenili pomjeranje na dijagramu nivoa vibracija,treba najprije utvrditi pojedinana pomjeranja i njihove frekvencije.To se vri pomou analizera vibracija sa podesivi filterom. Signal vibracija snimljen na nekom karakteristinom mjernom mjestu maine jeste suma velikog broja manje ili vie izraenih individualnih izvora i po pravilu,sadri u sebi dosta kompleksnog sadraja.Pod pretpostavkom da su amplitude 4 osnovne vibracije identine(A1=A2=A3=A4=Ai) (Slika ),a frekvencije meusobno dosta razliite : debalans ( 1 x n),olabavljenost (2 x n),oteenost zupanika (r x n),oteenost kotrljajueg leaja (s x n) ukupna amplituda sloenog signala,bie jednaka 4A.Ovakav model prostog sabiranja nije mogu za sloenije sluajeve koji se u praksi svakodnevno sreu ( n-broj obrtaja,r-broj zuba zupanika i s- broj kuglica u leaju).
7

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Slika3 . Primjer generisanja sloenih vibracija Mjerena ubrzanja vibracija tjesno su povezana sa inercionim silama koje djeluju na sistem,pri emu se mogu javiti relativno velike sile pri visokim frekvencijama,mada pomjeranje i brzina vibracija mogu da budu mali.Prekojerna sila moe rezultirati u prekidu podmazivanja a zatim moe doi do oteenja povrine leaja.Uglavnom,mjerenja ubrzanja vibracija se preporuuju za frekvencije vibracija iznad 60000 ciklusa u minuti, mada se mogu korstiti i mjerenja brzina. Pored toga,pri ocjenjivanu nivoa vibracija treba mjeriti i fazu,koja omoguije primjenu pogodnijeg naina za uporeivanje jednog kretanja sa drugim.Uporeivanjem relativnog kretanja dva ili vie dijelova sistema,esto je bitno kod dijagnosticiranja specifinih neispravnosti na sastavnim dijelovima sistema. Mjerenje faze je vano i za balansiranje mase.Ako je problem dijela ili sistema debalans pri emu se moe mjeriti faza,onda moemo u tom sluaju izvriti balansiranje dijela.Na cilj je da upotrebimo kontrolu vibracija,radi detekcije,odnosno otkrivanja smetnji u njihovoj radnoj fazi da bi se planiralo njihovo otklanjanje.Nije cilj da se odredi koliki nivo vibracija sistem ili dio sistema moe da izdri prije nego otkae,ve da se postigne odgovarajua opomena u pogledu smetnji,tako da se one mogu eliminisati prije otkazivanja sistema.Apsolutne tolerancije vibracija ili granice za bilo koji dio sistema nisu mogue.Analiza neispravnosti i otkazivanje je prilino kompleksna da bi takve granice mogle da postoje.Iskustvo specijalista za vibracije moe pomoi za dobijanje izvjesnih realnih smjernica.Prilkom utvrivanja prihvatljivih nivoa vibracija sistema,treba razmotriti iskustvo i inioce kao to su:bezbjednost,trokovi otklanjanja neispravnosti,trokovi usljed zastoja u proizvodnji,vanost sistema u tehnolokom lancu proizvodnje i drugo.

4.0 Metodologija mjerenja i analiza vibracija

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Mjerenje vibracija na pogonskim dijelovima okretanja bagera PH 2300, sa instrumentom Portable Balacing set PBS-380, sa sljedeim tehnikim karakteristikama: Vibracijska osjetila: -Piezoelektrina br. 8002 i 8108 -Osjetljivost: 9,78 mV/ms-2 i 9,43 mV/ms-2 -Rezonantna frekvencija: 15 KHz -Radna temperatura Tmin/Tmax: -35C/150C -Poprena osjetljivost: 3,3%;2,6% -Masa: 60 gr. Tanost: 10% u skladu sa DIN 45666 Donja granina frekvencija: 1Hz; 10Hz Konverzija: brza ,spora Mjerne veliine: Vibracijsko ubrzanje,vibracijska brzina i vibracijski pomak(vrno i efektivno) Frekvencijsko podruje Analize vibracija: 1Hz do 1000Hz (1Hz-10Hz,10Hz-100Hz, i 100Hz-1000Hz) Postotna irina analize vibracija: 23%, 10%, 6%, 3% i 1,5% Reim rada pri frekvencijskoj analizi vibracija: Manuel Napajanje: Akumulatorsko,NiCd baterije.

Slika 4. PBS-380 Sve maine u toku rada proizvode vibracije i iste su pratea pojava koja se javlja pri eksploataciji.Mehanike vibracije koje najee okruuju ovjeka lee u opsegu 1-200
9

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Hz.Njihova potpuna eliminacija je nemogua, a mogue je iste svesti na granicu definisanih od strane proizvoaa,odnosno svjetskih usvojenih standarda i normi: -VDI 2056, Mjerila za ocjenu vibracija strojeva-preporuke -DIN 45.665 i DIN 45.666 standard -ISO 2372, 2373, 2954 standard -E 90-100, Francuske norme Usljed velikog nivoa pomaka, brzine i ubrzanja vibracija uzrokuju: -buku u industrijskim i drugim pogonima. -brzo i nekontrolisano habanje vitalnih dijelova maina, transportnih i pretovarnih sistema i niz drugih ureaja. -djelimino ili potpuno oteenje industrijskih i drugih graevinskih objekata. -profesionalna oboljenja koja se javljaju kao posljedica izloenosti i dejstva vibracija na ovjeka. Mehanike vibracije nastaju iz razliitih uzroka kao to su: nestabilnost mehaniih sistema, promjena pravca kretanja maine, mehanikog sistema ili elemenata, gravitacioni transport materijala-udari materijala u zidove transportnog sistema i dr. Nekorisne vibracije kao nepoeljne pojave u odvijanju mehanikih procesa mogu da izazovu velika oteenja, poev od samog objekta, preko maina i ureaja, pa do graevinskih konstrukcija i objekata. Najvei dio vibracija je uzrokovan mehanikim defektom strojeva i ovisi o njegovim mehanikim karakteristikama. Postoje meutim i vibracije koje su uzrokovane hidraulinim, aerodinamikim i elektromagnetnim fenomenima.esto se razliiti uzroci poklapaju i tvore vibracije sloenih zakonitosti. 4.1 Granine vrijednosti Mjerila za ocjenu vibracija strojeva po VDI 2056 preporuke svrstane u est grupa i to: Grupa K Neki transmisijski dijelovi pogonskih i radnih strojeva koji su vrsto povezane sa cjelinom stroja, naroito serijski elektromotor snage do 15 KW. Grupa M Srednji strojevi, naroito elektromotori snage 15 do 75 KW bez posebnih fundamenata. Pored njih vrsto postavljeni transmisijski dijelovi i strojevi (do 300 KW) sa samim obrtnim dijelovima na posebnim fundamentim dijelovima. Grupa G Vei strojevi postavljeni na stabilni, krutim ili tekim fundamentima, vei pogonski radni strojevi sa samo obrtnim masama.

10

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Tabela 1. Kriterijum za ocjenu vibracija (po VDI 2056) 4.2 Mjerne take Mjerne take pri mjerenju datog tehnikog sistema trebaju biti paljivo odabrane. Najee su to na ulazu i izlazu iz mainskog sklopa (elektromotor, reduktor, itd). U tehnikom sistemu koji se sastoji iz elektromotora, reduktora, i predajnika snage (pogonski dobo) imamo npr. sedam taaka mjerenja, i to na ulazu i izlazu svakog elementa.

Slika 5. ematski prikaz mjernih taaka

5.0 Analiza vibracija

U signalu vibracija snimljenom na povrsini mainskog djela (sklopa) prisutni su tragovi mnogih individualnih signala generisanih na mjestima neeljenog transformisanja djela korisne energije u energiju vibriranja. Radi identifikovanja takvih izvora nije dovoljno izvoditi samo uporeivanje ukupnog nivoa vibracije, ve treba izvesti paljivo
11

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

raslanjivanje na sastavne djelove i procjeniti parcijalan udio svakog djela. Postupak frekventnog razluivanja naziva se frekventna analiza, a kao njen krajnji rezultat dobija se pomenuti frekventni spektar. To se postie filtriranjem signala vremenskog zapisa vibracija u instrumentu zvanom analizer. Potpunije analize izvode se uvjek u laboratorijskim uslovima, korisenjem kvalitetnih analizera koji imaju velike mogunosti amplitudne modifikacije i frekventne transformacije. Obrada signala najee se izvodi analognim putem. U poslednje vrijeme sve konkretniji je digitalni postupak. Snadbjeveni brzim procesorima, ovakvi analizeri nude irok izbor funkcija u analizi dinamikih pojava u sva tri koriena domena: amplitudnom, vremenskom i frekventnom. Vremenski domen, baziran na opservaciji vremenskih funkcija, iako tradicionalan metod krajnje je nepodesan za razmatranje sloenijih pojava. Snimljeni signal obino se sastoji od velikog broja individualnih komponenti koje djeluju istovremeno, a ije je parcijalne uticaje veoma teko odrediti kako po amplitudi, tako i po frekvenciji. Frekventna analiza je postupak kojim se sloena vremenska funkcija razlae na pojedinane frekventne komponente i moe se smatrati kamenom temeljcem u razvoju i primjeni dijagnostikih metoda. Prezentacija snimljenog signala u frekventnom domenu naziva se spektrom snage i, u stvari, predstavlja razloenu energiju po frekventnoj osi. Snimljeni spektar je sinteza kompleksnog dinamikog stanja, ukljucujui geometrijsku tanost i kvalitet montae. Matematika interpretacija ove tehnike postavljena je na bazi Furijeove transformacije.Analiza vibracija vri se kada periodine kontrole ukupnih vibracija ili buke na tehnikim sistemima otkrivaju njihovo znaajno poveanje. Ova analiza treba, takoe da se izvri na poetku izvoenja programa odravanja prema stanju, kako bi se utvrdiIo tehniko stanje sistema. Postupak analize maze se podjeliti u dvije faze: - prikupljanje podataka - interpretacija i obrada podataka (uporeivanje registrovanih podataka sa baznim podacima o stanju sastavnih djelova ili sistema). 5.1 Prikupljanje podataka Nivo upotrebljivosti izmjerenih rezultata umnogome zavisi od obima preduzetih pripremnih aktivnosti i sprovedene metodologije mejrenja. Izbor reprezentne veliine stanja, izbor broja i rasporeda mjernih mesta, izbor konfiguracije mjerne opreme zadovoljavajueg frekventnog i dinamikog dijapazona izbor filtera optimalnih karakteristika - sarno su neki od najznaajnih elemenata veoma znaajnog procesa pripreme. Danas skoro svaki mjerni instrument ima mogunost izraavanja amplitude, preko neke od fizikih veliina stanja: pomjeraj, brzina, ubrzanje. Ove veliine ne mogu biti generalno preporuene, ve izbor svake veliine zavisi ad sluaja do sluaja. Ipak, najvie je u upotrebi brzina vibracija, s obzirom da u sebi istovremeno sadri Iinearnu mjeru amplitude i frekvencije Filteri mogu da proputaju sarno one djelove signala koji su sadrani u uskom frekventnom podruju. Oni mogu imati veoma razliite karakteristike, a izbor filtera zavisi od unaprijed postavljenih ciljeva. Analizirani signal na instrumentu za registrovanje moze biti prezentiran na linearnoj i logaritamskoj skali. Linearni izlaz je pogodan za signale sa dominantnim niskofrekventnim komponentama, a logaritamski podjednako dobro istie sve komponente po cjeloj frekventnoj osi, sto je od znaaja kod signala zvuka i visokofrekventnih vibracija. Za uproavanje registrovanih i analitikih podataka moe se koristitiizvetaj mjerenja vibracija i buke (sl. 9.12). Za sloene sisteme crtaju se"dijagrami trenda (sl. 9.13).

12

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Pored informacija koje su potrebne za oznaavanje (skica) sistema i poloaja davaoca i mikrofona, treba obuhvatiti dodatne informacije kao to su: podaci o ozubljenju, broj lopatica ventilatora, broj krilaca na radnom kolu pumpe i dr. Ponekad je potreno prikazati i poloaj cjevovoda, kanala zidova zgrade i sl. Kod uslova ispitivanja treba obuhvatiti: brzinu, optereenja, temperaturu, protok itd. Mjerenje i registrovanje ukupne amplitude ili amplitude "bez filtera i-mjerenje preovlaajue frekvencije treba obaviti u svakoj mjernoj taki. Amplitude mjerene bez filtra i vrijednosti frekvencije korisne su iz vie razloga. Prvo, vrijednost amplitude ukazuje na to koliki je problem. Drugo, vrijednosti dominantne frekvencije mogu da usmjere nau panju na sam izvor problema i veoma esto omoguavaju otkrivanje frekvencije vibracija i buke, koje nismo oekivali da emo nai. Meutim, zakljuci o prirodi problema ne mogu se donjeti sarno na osnovu vrijednosti dobijenih bez filtra. Mora se izvrsiti detaljna analiza vibracija ili buke sa podesivim filtrom pre donoenja konane odluke.

13

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

Tabela 2. Izvjetaj o kontroli nivoa vibracija

14

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

6.0 Zakljuak
Trakasti transporteri koriste se kao sastavni dijelovi u automatskoj distribuciji i skladitenju, u kombinaciji s raunalno upravljivim sistemima paleta. Trakasti transporteri smatraju se sistemima koji tede radnu snagu jer omoguavaju da se velike koliine materijala brzo pomiu kroz proces, to omoguuje da preduzea otpremaju ili dobivaju vee koliine materijala uz manji skladini prostor i nie trokove rada. U toku rada transporteri su izloeni razliitim mehanikim optereenjima.Kao posljedica tih optereenja jesu poviene vibracije,koje nepovoljno utiu na ispravno funkcionisanje transportera.Na osnovu provedenih mjerenja utvrdimo stanje sistema.U naem sljucaju mejrimo nivo vibracija te dobivene rezultate uporedimo sa graninim vrijednostima. Ako su dobiveni rezultati prelaze granine vrijednosti zakljucujemo da treba aktivirati sistem odravanja,te provjeriti ispravnost dijelova sistema.

15

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

7.0 Literatura
1. 2. 3. .Adamavi:Tehnika dijagnostika,1998. Godine Seminarski rad,Univerzitet u kragujevcu,tehniki fakultet aak,2003 godine Internet

16

Tehnika dijagnostika Seminarski rad

8.0 Prilozi
8.1 Popis slika Slika 1. Najraniji primitivni trakasti transporter (lijevo), savremeni trakasti transporter (desno) Slika 2. Osnovni elementi tranportera sa trakom Slika 3. Primjer generisanja sloenih vibracija Slika 4. . PBS-380 Slika 5. ematski prikaz mjernih taaka 8.2 Popis tabela Tabela 1. Kriterijum za ocjenu vibracija (po VDI 2056) Tabela 2. Izvjetaj o kontroli nivoa vibracija 10 13 3 4 7 9 11

17