svetom. Tada je obala bila na mestu gde danas prolaze tramvajske šine, da bitek tridesetih godina dvadesetog veka Sava nasipom bila "odgurana" domesta gde i danas protiče. Trgovina se razvijala upravo tim putem, da bi se transportovana robaskladištila, bilo je neophodno iskopati lagume, gde je temperatura uvek bilakonstantna. Postojali su tuneli za ventilaciju, koji su povezivali otvore naKosančićevom vencu sa dvadesetak metara dubokim lagumima. Prolaznicikoji danas vide male kule pored stepenica koje vode ka ovom vencu misle dasu to ostaci puškarnica još od turskih vremena, ali to su upravo otvori kojima je vazduh sprovođen duboko u utrobu zemlje, kako se u magacinima ne biskupljala buđ, pa žito, namirnice i vino bili su u prostoru koji je uvek imao istutemperaturu.Svaki lagum ima površinu od nekoliko stotina kvadratnih metara, dok najvećimeđu njima dostiže i svih hiljadu. Taj je i najinteresantniji.
ENIGMA M. O. 1809.
U njemu i danas postoji 17 ogromnih buradi zapremine 10 hektolitara, koja tučame već decenijama, jer ih je napustila skopska firma "Lozar", koja se ovdenekada bavila prometom i distribucijom alkoholnih pića. Burad je tu unešenaznatno ranije, jer smo na jednom od njih naišli na ugraviranu 1921. godinu,što govori da je ovo mesto bilo i predratni vinski podrum. Istovremeno, svakobure je bilo veće od ulaza u ove velike podzemne odaje. Tako je jasno da suunošena u delovima i da su tek onda sklapana u ovom podzemnom prostoru.Na zidu, uz sam ulaz, vidi se i natpis "M. O. 1809", a među istoričarima serazlikuju mišljenja da li su ovo inicijali Miloša Obrenovića, ili možda Milana,knjaževog brata. On je bio trgovac i vrlo obrazovan čovek, a pretpostavka jeda ga je u Bukureštu ubio Karađorđe, te iste, 1809. godine. Tako možda i ovajpotpis u lagumu, navodno delo brata kneza Miloša, podseća na opravdanjeondašnjem vladaru za jedno od najupečatljivijih kumoubistava u istoriji Srbije. Još jedan tajni natpis postoji u lagumu koji se nalazi iza broja 33. NJega je, kaosvojevrsno svedočanstvo ostavio jedan ondašnji trgovac koji je napisao: "Ovajlagum iskopan od Petra Nikolića inače Petrića, vinarskog trgovca 1873."Danas su ovi lagumi, uostalom, kao i cela Karađorđeva ulica, nekadanajpoznatija i najlepša u Beogradu, uglavnom zapušteni. Ne ulazeći u to da li je upravo ovaj deo mogao da predstavlja neku vrstu beogradskog Monmartra,ostaje očigledno da su nekada najlepša zdanja ovog dela Beograda, baš kao ilagumi koji se podvlače pod samo srce prestonice ostali nevažni za grad koji je od njih mogao da napravi i turističku atrakciju i pravu blagodet nazadovoljstvo svojih žitelja.
DŽINOVSKA PEĆINA
Pored ovih laguma, još jedna pećina je krajnje interesantna, nalazi se usamim obroncima Kalemegdana, u Pariskoj ulici i danas je to moderan klub"Andergraund". Velika je oko 500 kvadratnih metara i u njoj je Kusturicasnimao istoimeni film. Neistraženi deo iza ove pećine danas je urušen, ima
Leave a Comment