Prir Pror Samouprava

Prirunik za provedbu projekata energetske efikasnosti u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama u Hrvatskoj Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj Projektni ured, Bednjanska 14, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: energetska.efikasnost@undp.org, www.energetska-efikasnost.undp.hr
Ana-Maria Boromisa Ana Pavii Kaselj Jaka Puljiz Sanja Tima
Zagreb, srpanj 2009.
NAKLADNIK: Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) PROJEKT: Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj PARTNERI PROJEKTA: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP); Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU); Globalni fond za okoli (GEF) NASLOV: Prirunik za provedbu projekata energetske efikasnosti u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave UREDNIK: Dr.sc. Sanja Tima (Institut za meunarodne odnose IMO) AUTORI: Ana-Maria Boromisa, Ana Pavii Kaselj, Jaka Puljiz, Sanja Tima ADRESA ZA KONTAKT: Bednjanska 14, 10000 Zagreb, www.ee.undp.org LEKTURA: Vicko Krampus DIZAJN I GRAFIKA PRIPREMA: Predrag Rapai NAKLADA: 1.000 kom TISAK: Tiskara Zelina d.d.
MJESTO I VRIJEME IZDANJA: Zagreb, studeni 2009. ISBN: 978-953-7429-21-8 Tiskano na 100% na recikliranom papiru.
Prirunik za klasifikaciju projekata energetske efikasnosti u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave opisuje proces pripreme projekata energetske efikasnosti, njihovu provedbu u proraunima lokalne i podrune (regionalne) samouprave i donosi primjere dobre prakse projekata energetske efikasnosti koje su financirale jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ovaj prirunik namijenjen je prvenstveno donositeljima odluka u javnom sektoru i slubenicima zaduenim za provedbu projekata energetske efikasnosti, njihovo proraunsko planiranje i praenje, ali i iroj zainteresiranoj javnosti. Prirunik opisuje proces identifikacije projekta energetske efikasnosti te njegovu proraunsku provedbu. Autori zahvaljuju gi urici Frani, EE timu Grada Siska, g. Ivanu Pinjuhu iz Zapreia, Juliju Domcu i strunjacima Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, HEP-ESCO, Rudan d.o.o., EETEK d.o.o., Ministarstvu financija i UNDP-u na suradnji tijekom izrade prirunika.
Dr.sc. Sanja Tima ravnateljica Instituta za meunarodne odnose

POPIS KRATICA
EBRD EE EE Ured ESCO FZOEU HBOR HEP HERA IPA JLP(R)S UNDP
Europska banka za obnovu i razvoj (eng. European Bank for Reconstruction and Development) Energetska efikasnost (engl. Energy efficiency) Ured za gospodarenje energijom Drutvo za pruanje energetskih usluga (engl. Energy service company) Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Hrvatska energetska regulatorna agencija Instrument pretpristupne pomoi (engl. Instrument for Pre- Accession Assistance) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Program Ujedinjenih naroda za razvoj (engl. United Nations Development Programme)
Sadraj
1. Uvod - doprinos projekata energetske efikasnosti lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi 2. Kako provesti projekt energetske efikasnosti? 2.1. Identifikacija potencijalnih projekata 2.1.1. Zgradarstvo 2.1.2. Koritenje opreme 2.1.3. Rasvjeta 2.1.4. Gospodarenje vodom 2.1.5. Toplinarstvo 2.1.6. Prijevoz 2.2. Kriteriji za odabir projekata 2.3. Izrada pripremne dokumentacije 3. Modeli financiranja projekata 3.1. Vlastita sredstva 3.2. ESCO model 3.3. Drugi izvori financiranja 4. Proraunsko planiranje projekata energetske efikasnosti 4.1. Proces planiranja i izvrenja projekata energetske efikasnosti u proraunu 4.2. Primjeri knjienja razliitih tipova projekata energetske efikasnosti 4.2.1. Proraunsko praenje projekta zamjene kotlovnice u objektu proraunskog korisnika 4.2.2. Proraunsko praenje projekta obnove fasada i postavljanja solarnih kolektora 4.2.3. Proraunsko praenje projekata poveanja energetske efikasnosti u privatnim graevinskim objektima sufinanciranih od strane JLP(R)S-a 4.2.4. Proraunsko praenje projekta uvoenja tedljive javne rasvjete 4.3. Postupak knjienja ESCO projekata kao oblika robnog zajma Opis 5. Primjeri dobre prakse 5.1. Grad Zaprei 5.2. Grad Sisak IZVORI
6 7 7 9 11 12 12 13 13 14 15 17 17 17 18 19 19 20 20 21 21 22 22 22 23 23 23 25
1.

Uvod - doprinos projekata energetske efikasnosti lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi

Energetska efikasnost danas je u svijetu prepoznata kao najsnaniji i trokovno najdjelotvorniji nain postizanja ciljeva odrivog razvoja. Za razliku od veine mjera za smanjivanje zagaivanja okolia, racionalizacija koritenja energije, odnosno troenje manje energije za istu namjenu (grijanje, pogon elektrinih ureaja i vozila, te smanjenje energetskog intenziteta), ima svoju ekonomsku dimenziju. Energetska efikasnost je jedan od prioriteta energetske politike EU1, koja istie potrebu definiranja i primjene instrumenata poticajne politike, kojima e se osigurati primjena trokovno efikasnih rjeenja za smanjenje potronje energije. Energetska efikasnost se u EU poboljava, kao rezultat dobro razvijenih programa poticaja energetske efikasnost u najrazvijenijim europskim zemljama, prije svega u Njemakoj i skandinavskim zemljama. Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji2 energetsku efikasnost definira kao odnos izmeu utroka energije i ostvarenog uinka u uslugama, dobrima ili energiji. Briga o energetskoj efikasnosti zakonska je obveza javnog sektora, ukljuujui i upanije, gradove i opine, koji troe znatna sredstva na energiju i energente (elektrina energija, toplinska energija, prirodni plin, loivo ulje, ogrjevno drvo i druga goriva), te na vodu. Energetska efikasnost - obveza javnog sektora Javni sektor je duan upravljati neposrednom potronjom energije u zgradi javnog sektora i javne rasvjete, na energetski efikasan nain. U ispunjenju te obveze javni sektor: 1. periodiki, a najkasnije jednom godinje, analizira potronju energije; 2. provodi energetske preglede, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom, te pribavlja energetski certifikat zgrade javnog sektora; 3. donosi program energetske efikasnosti u neposrednoj potronji energije; 4. provodi mjere energetske efikasnosti u neposrednoj potronji energije, utvrene programom ener getske efikasnosti; 5. vodi, odrava i razvija informacijski sustav za energetsku efikasnost, a posebno za nadzor nad potronjom energije; 6. periodiki, a najkasnije jednom godinje dostavlja podatke Ministarstvu i Fondu o ukupnoj potronji energije, u skladu s pravilnikom o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku efikasnost. (l. 18., st. 1. i 2., Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, Narodne novine, br. 152/08.) Master plan energetske uinkovitosti za Hrvatsku 2008.-2016.3 predvia smanjenje neposredne potronje energije za 9% do 2016. godine. Potencijal za poveanje energetske efikasnosti u sektoru nekomercijalnih usluga u Hrvatskoj procjenjuje se na 30% u toplinarstvu, a 15% za elektrinu energiju.4 Energetska efikasnost doprinosi smanjivanju trokova i optereenja okolia, stvara poslovne mogunosti za mala i srednja poduzea, pomae u ostvarenju drutveno-ekonomskih ciljeva Republike Hrvatske i ispunjavanju njezinih meunarodnih obveza. Energetska efikasnost donosi niz financijskih, drutvenih i ekolokih koristi.
1 Najvanijim korakom u ostvarivanju poboljanja energetske efikasnosti smatra se usvajanje Direktive o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama iz 2006. godine (Directive 2006/32/EC) prema kojoj su zemlje lanice obvezne postii cilj od najmanje 9%-tnog smanjenja neposredne potronje energije u razdoblju od 2008. do 2016. godine. U Akcijskom planu energetske efikasnosti Europske komisije (COM(2006)545), EU je postavila cilj 20% smanjenja ukupne primarne potronje energije do 2020. godine. Ovaj cilj znai novane utede od 100 milijardi eura godinje i 780 milijuna tona izbjegnutih emisija CO2. 2 Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, Narodne novine, br. 152/08 3 Master plan energetske uinkovitosti za Hrvatsku 2008.-2016. - nacrt, Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetnitva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Zagreb, listopada 2007. 4 Ekonomski institut Zagreb - Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem poticanja projekata energetske uinkovitosti, 2008., str. 16
Energetska efikasnost i efikasno koritenje vode smanjuje potronju energije i vode te smanjuje trokove za istu razinu usluge. Takoer, provedba mjera energetske efikasnosti smanjuje potranju za energijom, ime se smanjuje ovisnost o uvozu energije, poveava sigurnost opskrbe energijom i smanjuje potreba za izgradnjom novih postrojenja za proizvodnju energije. Nadalje, ulaganje u energetsku efikasnost stvara nove poslovne mogunosti za mala i srednja poduzea koja se bave proizvodnjom, trgovanjem ili ugradnjom energetski efikasne opreme. Konano, energetska efikasnost smanjuje optereenje okolia te doprinosi ograniavanju s tim povezanih klimatskih promjena. Time se ujedno olakava ispunjavanje drutveno-ekonomskih ciljeva Republike Hrvatske i preuzetih meunarodnih obveza iz podruja zatite okolia. Meutim, za ostvarivanje navedenih koristi koje je mogue postii unaprjeenjem energetske efikasnosti, potrebna su znaajna inicijalna ulaganja. U ovom priruniku predstavljeni su naini identifikacije, odabira i proraunskog planiranja i provedbe projekata energetske efikasnosti u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) koji daju optimalni omjer ulaganja i rezultata.
2.
Kako provesti projekt energetske efikasnosti?

Kako bi se osiguralo sustavno i kontinuirano gospodarenje energijom, prije donoenja odluke o provedbi projekta energetske efikasnosti, opine, gradovi i upanije trebali bi, na najvioj hijerarhijskoj razini, donijeti odluku o uspostavi sustavnog gospodarenja energijom, utvrditi u kojim je podrujima mogue ostvariti energetsku efikasnost, te izraditi popis potencijalnih projekata. Za JLP(R)S, znatne utede mogue su poglavito u zgradarstvu, toplinarstvu, prijevozu te na podruju koritenja rasvjete, vode, i opreme, ukljuujui uredsku opremu. Meu potencijalnim projektima, prioritet bi trebali dobiti oni koji daju optimalni omjer ulaganja i rezultata. Odluku o provedbi projekta energetske efikasnosti takoer je potrebno donijeti na najvioj hijerarhijskoj razini. U operativnom smislu, potrebni koraci za sustavnu provedbu projekta energetske efikasnosti ukljuuju: - donoenje odluke o uspostavi sustavnog gospodarenje energijom na najvioj hijerarhijskoj razini - donoenje odluke o poetnom budetu (npr. plaa odgovorne osobe) za pripremu projekata energetske efikasnosti - imenovanje odgovorne osobe za gospodarenje energijom - edukacija odgovorne osobe za gospodarenje energijom - snimanje postojeeg stanja - prikupljanje podataka o svim objektima koje koriste jedinice JLP(R)S-a (vlastite i/ ili u najmu) i izrada registra svih objekata u vlasnitvu - praenje i mjerenje potronje energije u svim javnim zgradama, u svakoj posebno, kao i u ostalim objektima JLP(R)S-a - uspostava informacijskog sustava za gospodarenje energijom i vodom - provedba energetskih pregleda s ciljem identifikacije ekonomski isplativih mjera za poboljanje energetske efikasnosti - uspostava plana i opeg vremenskog okvira gospodarenja energijom - komunikacija koja omoguava ukljuenost svih zaposlenika u gospodarenje energijom - utvrivanje mogunosti i ogranienja za financiranje projekata energetske efikasnosti - postavljanje odvojene proraunske linije za investicije u projekte energetske efikasnosti - osnivanje programa koji osigurava da se dio ili sve energetske utede reinvestiraju u druge mjere odrivog iskoritavanja energije.
2.1.
Identifikacija potencijalnih projekata

Primjeri dobre prakse pokazuju da sustavno gospodarenje energijom u JLP(R)S-u znaajno utjee na poveanje energetske efikasnosti te omoguava odrivo upravljanje resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Za identifikaciju i provedbu potencijalnih projekata potrebno je provesti nekoliko kljunih koraka.
Osnovni preduvjet za efikasno koritenje energije je donoenje odluke o uspostavi sustavnog gospodarenje energijom na najvioj hijerarhijskoj razini te imenovanje odgovorne osobe za gospodarenje energijom (ili tima). Prvi korak za uspostavu sustavnog gospodarenje energijom, deklarativno prihvaanje ciljeva gospodarenja energijom na lokalnoj razini, napravljen je poetkom 2009. godine u svim upanijama i gradovima potpisivanjem
Energetske povelje, deklaratornog akta kojim se iskazuje svjesnost i politika volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zatiti okolia te racionalnom gospodarenju resursima na dobrobit lokalne zajednice i svih njenih graana 5 Za provedbu deklarativno usvojenih ciljeva, nuno je definirati opseg sustavnog gospodarenja energijom (npr. primjena na sve zgrade u vlasnitvu JLP(R)S-a, odnosno za zgrade kojima JLP(R)S plaa raune za potronju energenata i vode), te aktivnosti koje e se provoditi6 i javno objaviti politiku sustavnog gospodarenja energijom. Javnom se objavom politike gospodarenja energijom, koja mora biti dio strategije odrivog razvoja ili integrirane strategije zatite okolia lokalne i podrune (regionalne) uprave, informiraju graani o strategiji kojom se namjeravaju postii jasno definirani ciljevi. Druga je faza priprema za provedbu, za to je potrebna uspostava ureda ili odgovorne osobe za gospodarenje energijom. Imenovanje odgovorne osobe za gospodarenje energijom ili tima ovisi o veliini i kapacitetima JLP(R) S-a te trokovima za energiju. Europska je praksa imenovanje jednog proelnika za energiju na svakih milijun eura potroenih za energiju. Dosadanja iskustva u Hrvatskoj ukazuju na znatni potencijal uteda, te opravdavaju osnivanje Ureda za energetsku efikasnost i na niim razinama potronje. Primjerice, potronja za energiju u gradu Sisku je oko 10 milijuna kuna na godinu, a procijenjeni potencijal utede je 20-30%. Za energetsku se efikasnost u Sisku brine Ured za gospodarenje energijom s dva zaposlena strunjaka. Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom moe se preporuiti i malim jedinicama lokalne samouprave, koje bi takoer trebale imenovati odgovornu osobu za gospodarenje energijom. U sluaju ogranienih kapaciteta, strune aktivnosti mogu se povjeriti regionalnim energetskim agencijama (njihov je popis u prilogu). Treba napomenuti i da UNDP podrava uspostavu Ureda za gospodarenje energijom (EE ured) i osigurava besplatnu obuku za njihove djelatnike. Da bi se mogli ostvariti energetski, ekoloki i ekonomski ciljevi poveanja energetske efikasnosti, potrebno je snimiti postojee stanje. Snimak postojeeg stanja ukljuuje prikupljanje podataka o svim objektima koje koriste JLP(R)S (vlastite i/ili u najmu) te izrada registra svih objekata, za to je zaduen EE ured ili odgovorna osoba za gospodarenje energijom. U ovoj fazi prikupljaju se podaci potrebni za uspostavu informacijskog sustava za gospodarenje energijom (toplinskom, elektrinom) i vodom za svaki objekt, tehnoloki proces ili javnu uslugu. Ti podaci sadre ope podatke o objektu, podatke o sustavima klimatizacije, grijanja, hlaenja i ventilacije, glavnim potroaima energije i vrsti energenata te o potronji i trokovima za energente u zadnje tri godine. Proces obuhvaa i informiranje svih osoba zaduenih za pojedine objekte o pokretanju projekta energetske efikasnosti u zgradama. Takoer, potrebno je osigurati da osobe odgovorne za objekte JLP(R)S-a (slube za odravanje, zatitu, ienje) budu svjesne vanosti upravljanja energijom i da sudjeluju u identificiranju mjera poveanja efikasnosti. Te se mjere odnose na uspostavu radnih procedura za koritenje postojeih resursa (npr. prijevoznih sredstava, opreme, ukljuujui uredsku opremu) koja omoguuje utede, i na razvoj i primjenu kriterija energetske efikasnosti za nabavu i odravanje (u zgradarstvu, rasvjeti, vodoopskrbi, toplinarstvu i prijevozu). Informacijski sustav gospodarenja energijom omoguuje praenje potronje energije i vode te uspostavu plana i opeg vremenskog okvira gospodarenja energijom. Prikupljanjem podataka za uspostavu informacijskog sustava, stvaraju se preduvjeti za provedbu energetskih pregleda. Javni sektor duan je periodiki analizirati potronju energije i provoditi energetske preglede7. Energetski pregled omoguava uvid u postojeu potronju pojedinog objekta, tehnolokog procesa i javnih usluga, te utvrivanje i odreivanje isplativosti mogunosti za utedu energije.
5 Detaljnije o povelji na http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=207%3Aenergetskapovelja&catid=37%3Acentar-znanja&Itemid=144 6 Do 20. sijenja 2009. godine u SGE projekt (Sustavno gospodarenje energijom) aktivno se ukljuilo 15 upanija i 61 grad., UNDP, 2009., dostupno nahttp://www.energetska-efikasnost.undp.hr/attachments/178_2sge.pdf 7 Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, Narodne novine, br. 152/2008.
Energetski pregled moe obaviti samo pravna ili fizika osoba ovlatena za energetski pregled koja nije u sukobu interesa.8 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva vodi registar ovlatenih osoba za obavljanje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada. Energetski pregled zgrade podrazumijeva analizu toplinskih karakteristika i energetskih sustava zgrade s ciljem utvrivanja (ne)efikasnosti potronje energije te donoenja zakljuka i preporuka za poveanje energetske efikasnosti. Osnovni cilj energetskog pregleda je utvrditi stanje zgrade s obzirom na graevinske karakteristike (vezane za toplinsku zatitu), kvalitetu sustava grijanja, hlaenja, ventilacije i rasvjete, u broju, vrsti, potronji i nainu koritenja energetskih ureaja i strukturu upravljanja. Na temelju tih pokazatelja utvruje se bazna potronja te se utvruju budue potrebe za energijom na temelju ega se predlau mjere poveanja energetske efikasnosti. Svi analizirani elementi predstavljaju se u izvjetaju o energetskom pregledu koji sadri: - procjenu energetske efikasnosti ili pokazatelje energetske efikasnosti pregledanog objekta; - popis identificiranih mjera smanjivanja potronje energije i poboljanje energetske efikasnosti; - procjenu uteda i postupke za utvrivanje uteda svake identificirane mjere; - izraun isplativosti primjene mjera za poboljanje energetske efikasnosti, te - saetak preporuka. Iz utvrene bazne potronje i identificiranim potrebama za energijom u budunosti, odabiru se provedive mjere poveanja energetske efikasnosti objekta. Tipine mjere odnose se na: - poboljanje toplinskih karakteristika mjerama na vanjskoj ovojnici zgrade; - grijanje, hlaenje, ventilaciju; - koritenje opreme; - rasvjetu; - racionalnu potronju vode (ukljuujui i sustave pripreme tople vode). Uz navedene mjere koje se odnose na zgradarstvo, za JLP(R)S znaajne su i mjere poveanja energetske efikasnosti u toplinarstvu, javnom prijevozu, javnoj rasvjeti i sustavu vodovoda.9 U nastavku su prikazane tipske mjere energetske efikasnosti10, a ostvarive utede energije te ekonomske karakteristike ilustrirane su utedama i ekonomskim karakteristikama za tipski objekt. 11 Tipske mjere mogu se primjenjivati u objektima JLP(R)S-a, ali valja istaknuti da utede za lokalni proraun i njegove korisnike ovise o vrsti, veliini i nainu koritenja objekata. Potencijal uteda za svaki pojedini objekt utvruje se energetskim pregledom.
2.1.1.
2.1.1. Zgradarstvo Zgradarstvo

Otprilike 40% potronje energije u JLP(R)S-u je u zgradarstvu, a potencijal za utede procjenjuje se na 15-50%. Tipske mjere u zgradarstvu odnose se na vanjsku ovojnicu zgrade, grijanje (ukljuujui regulaciju sustava grijanja i zamjenu goriva), rasvjetu i inteligentne sustave. Vanjska ovojnica zgrade podrazumijeva sve njezine vanjske povrine. Toplinska izolacija i stanje prozora kljuni su za smanjivanje toplinskih gubitaka zimi i za ograniavanje pregrijavanja ljeti. Procjenjuje se da je gubitke zbog loe izolacije mogue smanjiti za 50-80%. Primjerice, specifina godinja potronja toplinske energije za izoliranu tipsku kuu u Hrvatskoj je od 14 do 120 kWh/m2, a za neizoliranu od 120 do 187 kWh/m2.12 Niskoenergetska gradnja podrazumijeva da je godinja potrebna energija za grijanje od 30 do 40 kWh/m2 ili priblino 3L loivog ulja po kvadratnom metru kue godinje. Godinja potreba energije za grijanje pasivne kue manja je od 15 kWh/m2.
8 Sluajevi u kojima ovlatenim osobama nije doputeno obavljanje energetskog pregleda propisani su u l. 23, st. 4. i 5. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji. 9 U nastavku kao mjere na podruju zgradarstva navedene su one koje se odnose na graevinske karakteristike u smislu toplinske zatite i kvalitetu sustava za grijanje, hlaenja i prozraivanja, dok su mjere u podruju rasvjete, racionalnog koritenja ureaja i vode navedene posebno. 10 Detaljna razrada tipskih mjera dostupna je na www.energetska-efikasnost.undp.hr, a znaaj upravljanja energijom u zgradama, mogue energetske, ekonomske i ekoloke utede primjenom mjera energetske efikasnosti, opisan je u priruniku Energetska uinkovitost u zgradarstvu, vodi za sudionike u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada kojega su objavili Energetski institut Hrvoje Poar i HEP Toplinarstvo d.o.o. 11 Obiteljska kua od priblino 150 m2 za dva klimatska podruja, Zagreb i Split, u kojoj ivi etverolana obitelj. 12 Svi navedeni primjeri odnose se na obiteljsku kuu povrine 143 m2. Razlike su uvjetovane klimatskim razlikama (kua u Splitu ili Zagrebu) te vrstom koritenog materijala (npr. vanjski zidovi od blok opeke, pune opeke ili protherma).
Utede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta u usporedbi s objektom projektiranim u skladu s vaeim propisima13, procjenjuju se na vie od 30%. Za pasivnu kuu, u usporedbi sa standardnom koja zadovoljava vaee propise u Hrvatskoj, godinja uteda na energiji za grijanje procjenjuje se na 72% - 94%. Kad je rije o ukupnoj potronji energije u uredskim prostorima, sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije mogu u njoj sudjelovati s vie od 50%. Ukupne trokove ine trokovi investicije, trokovi energije i trokovi odravanja sustava. Ujedno, kod odabira vrste grijanja (toplovodno, zrano)14 i energenata (plin, elektrina energija, loivo ulje, mazut, ogrjevno drvo, peleti i sl.), JLP(R)S bi morale voditi rauna o emisijama CO2, SO2 i duinih oksida.
0,45 0,4 0,35 0,3 0,25 0,2 0,15 0,1 0,05
Ugljen Lo ulje
Elektrootporno grijanje Prirodni plin
UNP
Grijanje dizalicom topline
0 Emisije CO2 (kg/kWh) UNP = ukapljeni naftni plin
Slika: Emisije CO2 ovisno o koritenom energentu.
Izvor: UNDP, http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/TM/3/3-12.pdf, na str. 6

Emisija CO2 kod elektrootpornog grijanja procijenjena je na 366 g/kWh na temelju udjela hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana u proizvodnji elektrine energije u Hrvatskoj. Emisija CO2 kod koritenja dizalice topline emisije ovise o vrsti i temperaturi toplinskog izvora i temperaturi u sustavu grijanja. Do emisije CO2 dolazi i izgaranjem biomase, oko 180 g CO2 za 1 kWh toplinske energije. Meutim, prema meunarodno priznatoj metodologiji izgaranje drveta smatra se neutralnim gorivom s obzirom na emisiju, jer tijekom ivotnog vijeka apsorbira CO2. Izgaranjem lo ulja emitira se 315-335 g CO2 po kWh toplinske energije, a prirodnog plina oko 235 g/kWh. Za ugljen emisija CO2 je oko 440g, a za dobivanje 1 kWh toplinske energije iz lignita, emitira se oko 570 g CO2. Odnosno, grubi omjer specifinih emisija pri izgaranju fosilnih goriva je 1: 0,75: 0,55 (ugljen: tekua goriva : prirodni plin).15 Tipske mjere energetske efikasnosti za pojedinane sustave grijanja ukljuuju: - zamjenu kotla (uz zadravanja ili uz promjenu energenta), pei ili sustava grijanja - regulaciju sustava grijanja - poveanje energetske efikasnosti za potronu toplu vodu.
10
13 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, Narodne novine, br. 110/08. 14 Toplovodno grijanje podrazumijeva distribuciju topline od kotla do ogrjevnih tijela u prostoru putem cjevovoda kroz koji cirkulira topla voda. Za takav tip grijanja koriste se radijatori i druga ogrjevna tijela s prirodnom konvekcijom. Toplovodno je i grijanje ventilokonvektorima i podno grijanje. Zrano grijanje nije uobiajeno u Hrvatskoj, a podrazumijeva dovod ugrijanog toplog zraka u prostorije zranim kanalima. Kod ovoga grijanja moe se u prostoriju dovesti potrebna koliina svjeeg zraka, dok se odgovarajua koliina odbacuje u okolinu kao otpadni zrak (termoventilacija). Grijanje zraenjem esto se koristi za vee industrijske hale. 15 Energetski institut Hrvoje Poar, Metodologija provoenja energetskog pregleda za nove i postojee zgrade stambene i nestambene namjene s jednostavnim i sloenim tehnikim sustavom za potrebe energetskog certificiranja zgrada, Zagreb, prosinca 2008., na str. 60, dostupno na http:// www.mzopu.hr/doc/METODOLOGIJA%20_final.pdf
Zbog negativnog utjecaja na okoli, posebice oneienja sumpornim dioksidom, duikovim oksidom, krutim esticama i ugljinim dioksidom te energetske neefikasnosti, tipska mjera zamjena kotla na lo ulje podrazumijeva i zamjenu energenta. Alternative lo ulju su prirodni plin, ukapljeni naftni plin i biomasa. Za tipsku kuu zamjena kotla na lo ulje, starog 20 godina, kondenzacijskim kotlom na prirodni, isplati se (kroz utede u grijanju) nakon 3 godine, a ivotni je vijek investicije 15 godina. Prelazak na kondenzacijski kotao na ukapljeni naftni plin isplati se nakon 4,4 - 7,55 godina, a na kotao na biomasu nakon 2,4 - 4 godine. Sustav grijanja s pirolitikim kotlom u odnosu na grijanje peima na drva, poveava termiki komfor u prostorijama i smanjuje udio radova oko loenja, iznoenja pepela i sl., zbog ega bi mogao biti primjenjiv u nekim objektima javne namjene JLP(R)S-a. Zamjena grijanja na elektrinu energiju drugim vrstama grijanja, jedna je od tipskih mjera, a provodi se na nekoliko osnovnih naina: ugradnjom dizalica topline zrak-zrak, dizalice topline zemlja voda i niskotemperaturnim sustavom distribucije topline, dizalica topline podzemna voda voda i niskotemperaturnim sustavom distribucije topline dizalicom topline zrak - voda i niskotemperaturnim sustavom distribucije topline. Koritenje dizalica topline osim grijanja, omoguava i hlaenje tijekom ljeta, a investicija moe biti isplativa tijekom ivotnog vijeka koji je izmeu 15 i 20 godina. Regulacija sustava grijanja tipska je mjera koja osigurava znatne utede i brz povrat investicije. Postie se: - ugradnjom termostatskih ventila - ugradnjom sobnog termostata - regulacijom kotla prema vanjskoj temperaturi, s utjecajem sobne temperature ili prema sobnoj temperaturi (upotrebom sobnog termostata) ili - individualnim mjerenjem potronje energije u zgradama sa sustavom centralnog grijanja. Iskustva JLP(R)S-a pokazuju da je ugradnja termostatskih ventila jedna od jednostavnijih tipskih mjera energetske efikasnosti koja osigurava znatne utede i brz povrat investicije. Za tipsku kuu utede su oko 15%, a rok povrata investicije 2,11-5,4 godine. Neke od mjere regulacije sustava grijanja, koji upotrebljavaju naprednu tehnologiju za optimalno koritenje sustava, ubrajaju se u inteligentne sustave. Inteligentni sustavi podrazumijevaju, izmeu ostalog, ugradnju programibilnih termostatskih ventila, zonsku regulaciju sustava grijanja i inteligentnu rasvjetu. Sustavi mogu biti jednozonski, tj. za sve postoji jedna referentna vrijednost regulirane veliine ili viezonski, tj. postoji vie funkcijskih zona i svaka je posebni proces. Dnevno programiranje kroz nekoliko razliitih postavnih vrijednosti temperatura (primjerice ugradnjom sobnih programibilnih termostata), omoguava nekoliko razliitih postavnih vrijednosti temperatura. Na taj se nain za vrijeme odsutnosti iz prostora ili tijekom noi, mogu ostvariti znaajne utede: smanjenje postavne temperature za svaki 1oC omoguuje utedu energije za oko 2% kroz 8 sati primjene.
2.1.2. Koritenje opre 2.1.2. me Koritenje opreme
Definiranjem radnih procedura za koritenje postojeih resursa (npr. prijevoznih sredstava, opreme, ukljuujui uredsku opremu), mogu se ostvariti znatne utede. Neke od tih mjera po uincima su usporedive s mjerama inteligentnih sustava, samo se provode runo primjerice, smanjivanje temperature grijanja u praznim prostorijama, razliite razine rasvijetljenosti u pojedinim prostorijama (uredi, kuhinje, hodnici) i sl. Mjere koje se mogu postii kod uporabe postojee uredske opreme, nisu zanemarive, a esto su podcijenjene. Primjerice, u EU potronja elektronike opreme u stand-by modu ini vie od 10% ukupne potronje energije.16 Procjenjuje se da bi primjena energetski efikasnih raunala u javnom sektoru EU-a mogla smanjiti emisiju CO2 za 830.000 tona na godinu. Osim toga, usprkos injenici da uredska oprema (prvenstveno raunala i monitori, ali i energetski efikasni fotokopirni ureaji, faksovi, printeri i skeneri), imaju mogunost ulaska u reim niske potronje, a te mogunosti se ne koriste dovoljno zbog nemara ili neznanja. Redovito servisiranje voznog parka takoer doprinosi utedama (o mjerama za javni prijevoz u poglavlju 2.1.6).
16 http://www.eu-energystar.org
11
2.1.3.
Rasvjeta 2.1.3. Rasvjeta

Troak rasvjete (ukljuujui unutarnju, vanjsku i javnu) je uobiajeno velik dio ukupnih trokova energije. U odnosu na standardne arulje, tedne arulje traju osam puta dulje i troe pet puta manje potrebne elektrine energije. Mjere poveanja energetske efikasnosti rasvjete u objektima JLP(R)S-a mogu ukljuivati radne procedure, inteligentne sustave, koritenjem niskoenergetskih svjetiljki (poput tednih natrijevih svjetiljki) i preventivnim odravanjem. Sustav inteligentne rasvjete omoguava upravljanje rasvjetom na temelju podataka osvijetljenosti i prisustva osoba, ime se osigurava potrebna osvijetljenost uz optimalni troak energije. Na razini tipske kue ova mjera, iji je ivotni vijek 25 godina, ima rok povrata od 15,8 godine. Mogue utede u sustavima rasvjete ugradnjom senzora Tip prostora Privatni ured Otvoreni ured Uionica Konferencijska dvorana Hodnici Skladita, ormari Mogunost utede energije, % 13-50 20-28 40-46 22-65 30-80 45-80
Izvor: UNDPGEF Project, Removal of barriers for energy efficiency in Croatia, www.undp.hr
Do sada provedeni projekti javne rasvjete (u Zagrebu, Jastrebarskom, Novigradu, Rovinju, Varadinu, Karlovcu) doprinijeli su smanjivanju svjetlosnog oneienje, trokova energije, optereenja infrastrukture i trokova odravanja. Primjerice, ukupna vrijednost prve faze pilot projekta energetske efikasnosti na podruju javne rasvjete u Zagrebu je 3,5 milijuna kuna, a godinje su utede 590 tisua kuna.17 U Jastrebarskom je proveden projekt od 5 milijuna kuna, gdje godinje utede iznose 230.000 kuna, dok je u Novigradu realiziran 2 milijuna kuna vrijedan projekt koji smanjuje troak energije za priblino 70.000 kuna godinje.
2.1.4. Gospodarenje vodom
2.1.4. Gospodarenje vodom
Gospodarenje vodom ukljuuje poveanje energetske efikasnosti pripreme tople vode, racionalno koritenje vode, te mjere koje se odnose na rekonstrukciju i odravanje vodovodne mree. Za racionalizaciju potronje vode nuno je mjerenje i praenje potronje. Ilustrativni popis mjera energetske efikasnosti za pripremu tople vode ukljuuje: - zamjenu elektrinog bojlera za pripremu tople vode solarnim sustavom uz upotrebu elektrine energije - zamjenu elektrinog bojlera za pripremu tople vode solarnim sustavom uz upotrebu elektrine energije za dogrijavanje - zamjenu elektrinog bojlera za pripremu tople vode solarnim sustavom uz upotrebu ukapljenog naftnog plina (UNP) za dogrijavanje - zamjenu elektrinog grijanja peima i elektrinog bojlera za pripremu tople vode sa solarnim sustavom uz upotrebu ukapljenog naftnog plina (UNP) za dogrijavanje - zamjenu grijanja i pripreme tople vode na ekstra lako lo ulje sa solarnim sustavom uz upotrebu prirodnog plina za dogrijavanje - nadopunu sustava elektrinog grijanja i pripreme tople vode solarnim sustavom uz upotrebu suneve energije - koritenje kombi klima ureaja (kao zamjena elektrinog grijanja i vode) - zamjenu starog elektrinog bojlera novim, bolje izoliranim i regulacijom ukljuivanja u razdoblju niske tarife elektrine energije.
17 Prema podacima HEP-ESCO, dostupno na http://www.hep.hr/esco/reference/zagreb/default.aspx, pristup 23. 6.2009.
12
Tipske mjere racionalizacije potronje vode ukljuuju: - ugradnju perlatora (aeratora) i ruica tueva s aeracijom - ugradnju regulatora tlaka za kune vodovodne instalacije - ugradnju individualnih obraunskih vodomjera. Ugradnja perlatora, odnosno aeratora (ija je cijena 7,3 kune), na umivaonik po jednom korisniku godinje donosi utedu od 99 kuna, a ugradnja tu slualice s aeracijom (investicija od 400 kuna), godinje donese utede od 530 kuna po korisniku. Ugradnja regulatora tlaka investicija je od 1.000 kuna, a donosi godinje utede od 415 kuna za tipski objekt. Pilot projekti ugradnje individualnih obraunskih vodomjera (za kuanstva) pokazuju utede na vodi od 20 do 40% u odnosu na ranije registriranu potronju. Rekonstrukcijom vodovodne mree te obnovom sanitarnih vorova (ugradnja tednih armatura, vodokotlia, pisoara sa senzorima nazonosti) te sustavnom brigom i kontrolom, potronja vode moe se smanjiti za ak 70%. 18
2.1.5.
oplinarstvo
Toplinarstvo
Centralni toplinski sustavi pokrivaju 3,5% hrvatske ukupne krajnje potronje, a zadovoljavaju 15% potreba za grijanjem i toplom vodom.19 Za sada je oko 10% stanovnitva prikljueno na centralne toplinske sustave, ukljuujui 30% stanovnitva grada Zagreba. Prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj20, potencijal za utede u ovom je sektoru iznosi izmeu 35% - 50%. Najvei utjecaj JLP(R)S-a na energetsku efikasnost centralnih toplinskih sustava imaju prilikom dodjele koncesija. Koncesijom se odreuje koncesionar, tehniki i prostorni obuhvat, opseg obavljanja djelatnosti, razdoblje vaenja koncesije, visina i nain plaanja naknade za koncesiju, nain odreivanja cijene toplinske energije, u skladu s tarifnim sustavom. Odlukom o davanju koncesije odreuje se ponua koji udovoljava svim uvjetima natjeaja, a ija je ponuda, na temelju njegovoga poslovnog ugleda, ocjene sposobnosti za ostvarivanje koncesije, cijene i udjela koritenja povlatenog proizvoaa toplinske energije, ocijenjena najpovoljnijom.
2.1.6.
2.1.6. Prijevoz
Prijevoz
Sustavno gospodarenje energijom ukljuuje i promet. Primjeri energetski efikasnih rjeenja u prometu odnose se na javni prijevoz i vozni park JLP(R)S-a, a ukljuuju: - - - - - - pregled voznog parka i donoenje politike obnavljanja voznog parka energetski efikasnim vozilima modernizaciju autobusne flote poticanje koritenja biogoriva poticanje javnog prijevoza za zaposlene u JLP(R)S-u poticanje koritenje bicikla ubrzavanje javnog prijevoza (postavljanjem traka samo za javni prijevoz).
Gradovi Pula i Velika Gorica pokrenuli su, uz financijsku podrku EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj), modernizaciju autobusnog prometa.21
13
18 Detaljnije na www.energetska-efikasnost.undp.hr 19 Podaci za 2005. Energija u zapadnom Balkanu. Put k reformi i rekonstrukciji, 2008. Podaci za JLP(R)S nisu dostupni. 20 Europska investicijska banka, Inicijativa odrivog upravljanja energijom, svibnja 2009. 21 Vie na http://www.ebrd.com/new/pressrel/2006/112aug24.htm (Pula); http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2008/37657.htm (Velika Gorica),
2.2.
Kriteriji za odabir projekata 2.2. Kriteriji za odabir projekat

Meu potencijalnim projektima za poveanje energetske efikasnosti, prioriteti se odreuju na temelju potreba, ciljeva i razvojnih prioriteta. Potrebe se utvruju s obzirom na trenutno stanje i na predviena kretanja u podruju gospodarskog, socijalnog, prostornog i institucionalnog razvoja JLP(R)S. Na temelju utvrenih potreba definiraju se ciljevi ije e ostvarivanje omoguiti zadovoljenje potreba. Budui da je ostvarenje ciljeva ogranieno raspoloivim sredstvima, te da su neki od ciljeva ostvarivi tek tijekom duljeg vremenskog razdoblja, definirani ciljevi moraju se rangirati prema vanosti za zajednicu, tj. utvrditi kao razvojni prioriteti. Imenovanje odgovorne osobe za gospodarenje energijom, olakava ukljuivanje ciljeva energetske efikasnosti u razvojne prioritete JLP(R)S-a i omoguava usklaivanje ciljeva i razvojnih prioriteta na razini JLP(R)S-a s ciljevima na nacionalnoj razini. Osnovni kriteriji za odabir projekata jesu: 1. Razlozi za pokretanja projekta 2. Ciljevi projekta 3. Odnos ciljeva projekta i zadaa JLP(R)S-a 4. Izvedivost projekta 5. Ekonomska isplativost. 1. Razlozi za pokretanje projekta objanjavaju zato se projekt pokree i to se njima eli postii. Primjerice, radi se o nunosti za pruanje javnih usluga (npr. izgradnja kole, vrtia), a rast cijena energije i porast stanovnitva uz poveanje emisija staklenikih plinova, neki su od razloga koji mogu opravdati gradnju niskoenergetskih objekata. 2. Ciljevi projekta moraju biti jasno definirani i mjerljivi. Ciljevi mogu ukljuivati poboljanje pruanja usluga (npr. jednosmjenski rad kola), smanjenje rauna za energiju kroz optimiziranje koritenja energije (poveanje energetske efikasnosti za 3% svake godine, iduih 5 godina ili smanjivanje trokova za energiju u iznosu 5% svake godine, tijekom sljedeih 5 godina), smanjenje emisije staklenikih plinova ( npr. za 2000 t na godinu, u sljedeih 5 godina) i sl. 3. Odnos ciljeva projekta i zadaa JLP(R)S-a - ukljuujui definirane ciljeve energetske efikasnosti i zatite okolia, pokazuje oekivane izravne rezultate i dugorone uinke projekta. Mjera je npr. ugradnja senzora rasvijetljenosti, rezultati su smanjivanje potronje elektrine energije i doprinos poveanju energetske efikasnosti za 2% u iduih 7 godina, smanjenje emisije staklenikih plinova, a dugoroni uinci mogu ukljuivati smanjeni troak odravanja, promjenu ponaanja pojedinaca i tvrtki, smanjeno optereenje okolia i sl. 4. Izvedivost projekta pokazuje odrivost projekta, a obuhvaa analizu trita, ekonomsku situaciju, tehnika pitanja, financijsku efikasnost, analizu osjetljivosti i analizu rizika. Na izvedivost u tehnikom smislu ukazuju rezultati energetskog pregleda, koji daje pregled optimalnog omjera ulaganja i rezultata. Osim tehnikih pitanja, izvedivost projekta ovisi o relevantnom ekonomskom toku, procjeni rizika, vremenu povrata te potencijalnom doprinosu stratekim ciljevima (poveanje energetske efikasnosti, utjecaj na razvoj, na zapoljavanje, na okoli, na druge projekte) i ispunjavanju zakonskih obveza. 5. Ekonomska isplativost djelomice proizlazi iz izvedivosti, a o isplativosti i veliini investicije ovisi nain financiranja i ugovaranja projekta. Odluka o nainu financiranja donosi se na temelju potreba, mogunosti i proraunskih te drugih ogranienja. Metode odreivanja profitabilnosti projekta temelje se na veliini investicije, godinjim utedama, vremenu efektuiranja, diskontnoj stopi te na analizi novanog tijeka i procjeni trokova u ivotnom ciklusu projekta.22
2.3. Izrada pripremne dokumentacije

22 Nain ekonomske procjene projekta energetske uinkovitosti s primjerima opisan je u Priruniku za energetske savjetnike, str. 132-139.
14
2.3.
Izrada pripremne dokumentacije

Projekti energetske efikasnosti imaju odreene specifinosti vezane uz pripremu dokumentacije potrebne za energetske preglede i proraunsko planiranje, pri emu je osobito znaajan nain procjene, verifikacije i tretiranja uteda koje proizlaze iz projekata energetske efikasnosti. Za projekte koji se financiraju iz vlastitih sredstava JLP(R)S-a, pripremna dokumentacija ukljuuje investicijski program ili poslovni plan, trokovnik i tehniku dokumentaciju s pripadajuim dozvolama. Pripremna se dokumentacija za projekte energetske efikasnosti izrauje na istim naelima i uz potivanje zakonskih standarda kao i za ostale projekte. Opseg i vrsta pripremne dokumentacije ovisi o veliini i vrsti projekta te nainu njegova financiranja. JLP(R)S trebaju osigurati da se nabava opreme i usluga uskladi sa zakonskim standardima i transparentnim postupkom nabave. Metoda nabave u kombinaciji s ocjenom potencijalnih projekata omoguava usklaivanje s potrebama i proraunom JLP(R)S-a. Opseg i vrsta pripremne dokumentacije ovisi o vrsti, veliini projekta i nainu njegova financiranja. Potrebni dokumenti, ovisno o projektu koji se financira, definirani su relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima (npr. Zakon o proraunu23, Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi24, Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave25, Zakon o gradnji26, Zakon o javnoj nabavi27, Pravilnik o postupku zaduivanja jedinica lokalne i podrune samouprave i davanju jamstava jedinica podrune (regionalne) samouprave28). Za projekte koji se financiraju kreditima, uz ope je propise, nuno ispuniti zahtjeve kreditora. Primjerice, uz zahtjev za odobrenje kredita, Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) potrebno je priloiti: - investicijski program za ulaganja vea od 700.000 kuna ili poslovni plan za ulaganja manja od 700.000 kuna - trokovnik - tehniku dokumentaciju s pripadajuim dozvolama - karton deponiranih potpisa za raspolaganje sredstvima iro-rauna - podatke o instrumentima osiguranja (mjenice, zadunice, zalog na imovini, bankarske garancije, jamstva) - upitnik HBOR-a o zatiti okolia - obrazac za usklaivanje usklaenosti devizne pozicije za kredite iznad 700.000 kuna - suglasnost Vlade o zaduenju - potvrdu o osobnom identifikacijskom broju (OIB) - odluku o imenovanju upana/gradonaelnika/naelnika - bilancu za protekle dvije godine (obrazac BIL) - izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima, izdacima za protekle dvije godine (obrazac PR-RAS) - plan godinjeg prorauna za narednu godinu U sluaju da se za provedbu projekta predvia koritenje vlastitih sredstava i sufinanciranje (npr. sredstvima Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, sredstvima programa EU-a i sl.), nuno je planirati vlastita sredstva (kroz proraunsko planiranje) te osigurati dokumentaciju za osiguranje ostatka neophodnih sredstava, ukljuujui dokumentaciju za javnu nabavu. Utvrivanje politike energetske efikasnosti i imenovanje odgovorne osobe ili ureda za gospodarenje energijom, znatno olakava proces odabira projekata i izrade pripremne dokumentacije za nabavu energetski efikasne opreme, odabir usluga za provedbu projekta, kao i za definiranje parametara energetske efikasnosti i tehnike sposobnosti potrebne za provedbu projekta energetske efikasnosti.
15
23 24 25 26 27 28
Zakon o proraunu, Narodne novine, br. 87/08. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, br.33/01., 60/01. (vjerodostojno tumaenje), 129/05., 109/07., 125/08., 36/09. Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Narodne novine, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02.147/03 i 69/06. Zakon o gradnji, Narodne novine, br.117/93., 92/94., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. (odluka Ustavnog suda), 73/08. Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine, br. 110/07., 125/08. Pravilnik o postupku zaduivanja jedinica lokalne i podrune samouprave i davanju jamstava jedinica podrune (regionalne) samouprave, Narodne novine, br. 55/04
U odnosu na ostale nabave roba i usluga, dvije su kljune faze pripreme dokumentacije za projekte energetske efikasnosti. Prva se odnosi na pripremu za energetski pregled, a drugi za proraunsko planiranje na temelju Zakona o javnoj nabavi i Zakona o proraunu. Priprema energetskog pregleda Prije provedbe projekta energetske efikasnosti, JLP(R)S mora provesti energetski pregled svojih objekata. Za to je potrebno pripremiti registar objekata (s osnovnim podacima o objektu) i prikupiti podatke neophodne za energetski pregled svakog od njih. Imenovanje odgovorne osobe za gospodarenje energijom pomae u analizi prikupljenih podataka te u kasnijoj fazi odabira projekta. Osnovni podaci o objektu su: naziv i vrsta zgrade, adresa, kontakt (odgovorna osoba, telefon, faks, e-mail), namjena zgrade, godina izgradnje, godina zadnje rekonstrukcije i opis rekonstrukcije, broj etaa, neto povrina, bruto povrina, povrina i volumen grijanog prostora, povrina i volumen hlaenog prostora, tip konstrukcije, povrina stubita, hodnika, radnog prostora, skladita, opis prostorija (npr. uionica, kabinet, dvorana, ured, ordinacija, kuhinja, sanitarije, garderoba, spavaonice, garae) i sl. Sljedea kategorija podataka koji se prikupljaju odnose se na organizaciju rada, broj zaposlenih i procijenjen broj korisnika i podataka o radu (1 smjena, 2 smjene, 3 smjene, broj radnih dana, broj radnih sata dnevno) Uz ope podatke, potrebno je prikupiti podatke koji se tiu stvarnih klimatskih podataka (trajanje sezone grijanja, srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja, unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja) i karakteristika konstrukcije i toplinske zatite zgrade (npr. debljina i materijal zidova, toplinske izolacije), izvedbe ostakljenja (povrina, izvedba, okvir), zatite od sunca te o sustavima grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, pripreme potrone tople vode i pitke vode. Potrebno je prikupiti podatke o potronji, nainu obrauna i trokovima za energiju unatrag tri godine, prema raunima (toplana, prirodni plin, loivo ulje, UNP, drvo, ugljen, elektrina energija, voda) i nainu obrauna (prema stvarnoj potronji ili paualno po m2) te informacije postoji li plan odravanja objekta, planirane investicije (popravaka fasade, elektro i vodovodnih instalacija)29. Prikupljanje podataka, projektne i druge dokumentacije mogu koordinirati energetski savjetnici, osobe ovlatene za energetski pregled, energetske agencije ili ESCO kompanije. Preporua se da prikupljanje podataka koordinira EE tim jer se tako uspostavlja komunikacija izmeu EE tima i osoba odgovornih za pojedini objekt, promie svijest o potrebi upravljanja energijom, utvruje dostupnost podataka i sloenosti sustava. Ujedno, na temelju prikupljenih podataka EE tim dobiva preliminarni uvid o moguim utedama, ubrzava se izrada energetskog pregleda i smanjuju trokovi (npr. prikupljanje dokumentacije izvedbenog stanja umjesto izrade snimke stanja i sl.). Sam energetski pregled ne smiju provoditi zaposlenici JLP(R)S, pa se provedba povjerava osobi ovlatenojza energetski pregled30. Izvjetaj o energetskom pregledu mora pruiti dostatne informacije za pripremu nunih dokumenata za provedbu javne nabave za pruanje usluga. Prema Zakonu o javnoj nabavi, naruitelj smije zapoeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za javnu nabavu, odnosno, za financiranje projekata iz vlastitih sredstava (nuno je proraunsko planiranje projekta). Za projekte koji se financiraju ESCO modelom, postupak javne nabave moe zapoeti i ako nisu planirana sredstva u proraunu, jer se u tom sluaju kroz postupak javne nabave nabavljaju i sredstva za osiguranje ugovora o javnoj nabavi. ESCO ugovori podrazumijevaju plaanja u sljedeim godinama za to je potrebno pribaviti posebnu suglasnost mjerodavnog tijela, sukladno postupku iz propisa kojim se ureuje proraun, odnosno, postupak javne nabave moe zavriti sklapanjem okvirnog sporazuma kojim se ne stvara ugovorna obveza ili uspostavljanjem dinamikog sustava nabave.31
16
29 Obrasci za prikupljanje podataka dostupni su na http://www.mzopu.hr/doc/METODOLOGIJA%20_final.pdf, str. 72-77 30 l. 22 Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, Narodne novine, br. 152/2008 31 Prirunik javne nabave za naruitelje, Zagreb, 2009., na str. 24. dostupno na: http://www.javnanabava.hr/userfiles/file/Priru%C4%8Dnici%20 javne%20nabave/Finalna%20verzija%20ure%C4%91ena%20za%20tisak/Prirucnik_javne_nabave_za_narucitelje.pdf
3. Modeli 3. Modelifinanciranja financiranja projekata projekata

Nakon definiranja prioritetnih projekata i potreba, postoje tri osnovna modela financiranja konkretnog projekta: vlastitim sredstvima, ESCO modelom ili drugim izvorima financiranja (krediti, zajmovi, darovnice, obveznice), a mogue su i kombinacije modela. Odabir naina financiranja ovisi o raspoloivim sredstvima, prioritetima i isplativosti pojedinog projekta.
3.1.
3.1. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Vlastita sredstva za financiranje projekata energetske efikasnosti osiguravaju se u proraunu JLP(R)S-a. Ovaj nain financiranja mogu je ako JLP(R)S raspolae dostatnim sredstvima za potpunu realizaciju potrebnih ulaganja. Glavna je prednost ovakvog financiranja neovisnost u donoenju odluka o raspolaganju sredstvima, dok proraunska ogranienja (iznos prorauna) predstavljaju kljuni nedostatak. U pravilu, iz vlastitih se sredstava financiraju mjere energetske efikasnosti koje daju rezultate u kratkom roku (npr. ugradnja termostatskih ventila), te se obino planiraju kao sredstva odravanja i/ili investicijskog odravanja. Uteda ostvarena kroz projekte energetske efikasnosti slui kao osnovica za budue financiranje. Prilikom planiranja vlastitih sredstava i izrade popisa nabava za proraunsku godinu, preporuuje se priprema popisa svih nabava (ne samo iz javne nabave) planiranih za zadanu godinu, kao i priprema popisa svih ugovora (potpisanih u prethodnoj godini ili ak ranije po kojima se plaa u zadanoj godini). Tako se naime omoguava praenje projekata, a osobito tijek vrjednovanja uteda i planiranje novih projekata energetske efikasnosti.
3.2.
3.2. ESCO model ESCO model

Osnovna je karakteristika ESCO modela povjeravanje odluka o investicijama u energetsku efikasnost drutvima za pruanje energetskih usluga (ESCO- energy service companies). Tim se modelom mogu financirati projekti modernizacije, rekonstrukcije i obnove postojeih postrojenja i objekata, a tipovi ugovora i aktivnosti su raznoliki. Modeli ESCO ugovora ukljuuju: performance contracting, energy savings performance contracting, facitlity contracting, chauffage, first in, first out, third party financing, contract energy management. Ovisno o tipu, utede (i rizici) se dijele izmeu ESCO drutva i naruitelja u razliitim omjerima32. ESCO ugovori se razlikuju od karakteristinih ugovora o uslugama ili nabavi opreme. Za razliku od konvencionalnih projekata klju u ruke, gdje odgovornost izvoaa prestaje isporukom ili putanjem u pogon, kod ESCO modela izvoa je, osim za projektiranje, izgradnju i putanje u pogon odgovoran i za optimiziranje uporabe. Time se uspostavlja veza izmeu funkcioniranja opreme i financiranja projekta. Izvoa preuzima dugoroniju odgovornost za funkcioniranje opreme, a ima izravnu financijsku korist od uteda. ESCO model u Hrvatskoj primjenjuje HEP ESCO d.o.o od 2004. godine. HEP ESCO izabran je kao provedbena agencija za Projekt energetske efikasnosti za koji je EBRD osigurala darovnicu u iznosu od 7 milijuna USD. Provedba projekta omoguila je inicijalni razvoj ESCO trita, te su stvoreni preduvjeti da i druga drutva mogu zakljuivati ugovore na temelju ESCO modela.33 U nastavku su prikazani glavni elementi za razliite tipove ESCO ugovora. Podruje primjene: ESCO ugovori mogu se odnositi na energetske mree (rekonstrukcija toplovodne, vodovodne, elektroenergetske mree) ili pojedine energetske usluge (npr. rasvjeta, grijanje prostora) Razina: definira podjelu odgovornosti izmeu ESCO drutva i ugovaratelja Investicije: ESCO drutvo ili JLP(R)S osigurava (provodi natjeaj, odabire dobavljaa, kupuje) novu opremu za pretvorbu, distribuciju i/ili mjerenje potronje
17
32 Vie o modelima vidjeti, npr. Paolo Bertoldi, Benigna Boza-Kiss, Silvia Rezessy, Latest Development of Energy Service Companies across Europe, A European ESCO Update, Institute for Environment and Sustainability, Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, European Communities, 2007, dostupno na http://www.energy.eu/publications/LBNA22927ENC_002.pdf i Paolo Bertoldi and Silvia Rezessy, Energy Service Companies in Europe, , Status Report 2005 , dostupno na: http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/pdf/ESCO%20report%20final%20 revised%20v2.pdf 33 Izmjenama Zakona o proraunu iz 2008. godine (NN87/08) dolo je do promjena u definiciji oblika zaduivanja sredinje drave, jedinica lokalne i podrune samouprave i proraunskih korisnika. Meutim, nakon promjena zakona pa do trenutka pisanja prirunika Ministarstvo financija jo uvijek nije izdalo novo miljenje koje bi se odnosilo na pitanje tretmana ESCO ugovora s aspekta zaduivanja JLP(R)S-a, odnosno proraunskih korisnika. Za vie detalja vidjeti okvir pod naslovom Predstavlja li provedba ESCO projekata zaduenje za JLP(R)S?.
Financiranje: ESCO moe osigurati financiranje, sam financirati investicije, ili to moe biti obveza JLP(R)S Vlasnitvo: ESCO moe preuzeti vlasnitvo/koncesiju nad imovinom koja se koristi za pruanje energetskih usluga (npr. toplinska stanica), ili je imovina vlasnitvo JLP(R)S-a Jamstva: ESCO moe jamiti odreenu razinu uteda (garantirana uteda mjerena u, npr. kWh elektrine energije, m3 vode), ili odreenu razinu trokova za energiju (fiksna naknada, kn/god). Ugovor moe sadravati nagrade i kazne u obliku eksplicitne ili implicitne garancije. Rizici: definira se tko (i u kojem omjeru) preuzima rizik vezan uz cijene energije, kreditni rizik, rizik pruanja energetskih usluga i sl. Mehanizam plaanja koji se temelji na podjeli uteda ujedno podrazumijeva i podjelu rizika, koji ovisi o trajanju ugovora. Uz due se ugovore vee i vea neizvjesnost. Dosadanji model koji je primjenjivao HEP ESCO podrazumijeva da ESCO tvrtka izrauje energetski pregled i provodi mjere utede. Drugi model podrazumijeva da se najprije provede energetski pregled i pripremi investicijska studija te da JLP(R)S ima vei utjecaj na odabir mjera i tok roka ugovora. U odnosu na druge oblike financiranja, glavna je prednost ESCO modela, mogunost poveanja energetske efikasnosti bez dodatnog optereivanja prorauna (u sluaju ugovora s fiksnom naknadom ili garantiranih uteda). Osim toga, primjena ESCO modela zahtijeva manja vlastita struna znanja i olakava pristup kapitalu, no povrat ulaganja je manji, jer se iz uteda plaa investicija i usluga. Sudjelovanje ESCO tvrtki u projektu je korisno jer takve tvrtke nude dovrena rjeenja, odnosno menaderske i tehnike vjetine koje esto nedostaju u JLP(R)S-u, u kombinaciji sa sposobnou financiranja projekta.
3.3.
Drugi izvori financiranja

Drugi izvori financiranja ukljuuju:
- - - - sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost kredite HBOR-a, te drugih domaih financijskih institucija sredstva meunarodnih financijskih institucija (npr. kroz projekte Europske unije, sredstva EBRD i sl.) sredstva prikupljena izdavanjem vrijednosnih papira.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) dodjeljuje sredstva na temelju javnog natjeaja. Fond nudi zajmove, subvencije, financijske pomoi i donacije. Jedinicama podrune (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave Fond u pravilu dodjeljuje financijske pomoi i donacije. Fond u pravilu financira do 40% ukupnog iznosa investicije, no taj udio moe dosei i 80% investicije na podrujima posebne dravne skrbi, odnosno 60% ukupnog iznosa investicije na otocima i u brdsko-planinskim podrujima, ako su financijske mogunosti JLP(R)S-a ograniene (prihod po stanovniku manje od 65% prosjeka RH). Podaci o natjeajima, odobrenim projektima i obrasci za izvjetaje dostupni su na internetskim stranicama Fonda (http://www.fzoeu.hr) Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je kroz Program kreditiranja projekata zatite okolia, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije otvorila mogunost za realizaciju investicijskih projekata za JLP(R)S, pod uvjetom da novim kreditnim zaduenjem JLP(R)S ne prekorauju doputenu stopu zaduivanja. HBOR u pravilu kreditira do 50% predraunske vrijednosti investicije, bez PDV-a. Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, a maksimalni iznos nije odreen, nego ovisi o konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti instrumenata osiguranja. Kamatna stopa za JLP(R)S je 6% godinje (4% za jedinice posebne dravne skrbi), a rok otplate (ukljuujui i poek) je 12 godina. Ostale mogunosti financiranja ukljuuju sredstva Europske unije (IPA programi, Intelligent Energy Europe i sl), EBRD, zajmove ili darovnice Svjetske banke, kao i sredstva prikupljena izdavanjem vrijednosnih papira. Primjerice, iz programa PHARE 2006. financira se projekt EE Slavonija, prvi projekt u kojem je Grad Osijek nositelj nekog EU pretpristupnog projekta. U sklopu projekta planirana je izrada baze podataka svih objekata u gradskom vlasnitvu (najmanje 75 veih objekata), te uspostava informacijskog sustava za gospodarenje energijom u javnim
18
gradskim objektima. Planirano je irenje aktivnosti i uspostava suradnje s regijama u Maarskoj, regiji Vojvodina, kantonu Tuzla kroz pretpristupne IPA fondove za prekograninu suradnju te stvaranje meunarodnog centra za edukaciju u podruju energetske efikasnosti i upravljanje energijom u gradovima i upanijama. Pokrenut je besplatni energetski telefon na kojemu graani mogu dobiti odgovore o energetskoj efikasnosti i utedi energije u stanovima i obiteljskim kuama. Sadanji kontakti i interes iz susjednih zemalja obeavaju da bi osjeka Energetska edukacijska agencija istone Hrvatske34 mogla postati meunarodni centar za podruje energetske efikasnosti. Priprema dokumentacije za takve oblike financiranja je zahtjevna, te obino prelazi kapacitete JLP(R)S-a pa se za njihovu provedbu preporua povezivanje s energetskim i razvojnim agencijama, nevladinim udrugama te nezavisnim institutima. U nastavku je fokus stavljen na nove oblike financiranja koje veina JLP(R)S moe osigurati samostalno ili bez znatnijeg angairanja specijaliziranih agencija i strunjaka.
4.
4.1.
4. Proraunsko planiranje projekata energetske efi Proraunsko planiranje projekata energetske efikasnosti kasnosti Proces planiranja i izvrenja projekata energetske efikasnosti u proraunu
Planiranje projekata energetske efikasnosti je najbolje zapoeti donoenjem posebnog plana poticanja energetske efikasnosti na razini jedinice lokalne, odnosno podrune samouprave. Pored definiranja srednjoronih i dugoronih ciljeva, takav bi plan trebao procijeniti potrebe i mogunosti financiranja projekata energetske efikasnosti u viegodinjem razdoblju. Na temelju procijenjenih potreba i mogunosti financiranja te usvojenih ciljeva, utvruje se lista projekata koji se namjeravaju provesti u planiranom viegodinjem razdoblju. Nakon usvajanja plana moe se zapoeti s proraunskim planiranjem konkretnih aktivnosti (projekata). Kod izrade posebnog dijela prorauna, potrebno je uzeti u obzir veliinu planiranih rashoda i izdataka za projekte, odnosno znaenje projekata za lokalnu/upanijsku jedinicu. Budui da je rije o ulaganjima kojima je unaprijed utvreno vrijeme trajanja, ovakve projekte energetske efikasnosti potrebno je planirati, sukladno odredbama Pravilnika o proraunskim klasifikacijama (NN, 94/2007.), u okviru posebnih projekata, koji e imati oznaku tekuih ili kapitalnih, ovisno o tome poveavaju li navedena ulaganja vrijednost imovine u bilanci ili ne. Ukoliko jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave istodobno provodi nekoliko projekata energetske efikasnosti za koje izdvaja relativno znaajna sredstva, bilo bi poeljno formirati poseban program za iste jer je rije o skupu neovisnih, ali usko povezanih projekata usmjerenih ostvarenju zajednikog cilja energetskoj efikasnosti.35 Proraunskim planiranjem posebnim programom olakalo bi se knjigovodstveno praenje provedbe projekata. Kod planiranja ovih projekata, uz primjenu programske i ekonomske klasifikacije, ne smije se zaboraviti povezivanje rashodovne strane uz izvore financiranja, ime se osigurava ne samo primjena odredbi Zakona o proraunu (NN, 87/2008) i Pravilnika o proraunskim klasifikacijama, ve predvidljivost financiranja ovakvih projekata u srednjoronom razdoblju. U veini sluajeva knjigovodstveno evidentiranje projekata energetske efikasnosti znaajno ne odstupa od knjienja slinih poslovnih dogaaja. Tako e se primjerice zamjena starih prozora na objektima novim prozorima, vee energetske efikasnosti, evidentirati unutar odjeljka rauna 3224 materijali i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje. Na istom raunu knjiila bi se zamjena prozora i da nije rije o prozorima vee energetske efikasnosti. Meutim, vea panja je potrebna u sluajevima provedbe ESCO projekata, gdje se investicija financira od strane vanjskog subjekta. Kao to je ve istaknuto, iznimno je vano ve na samom poetku utvrditi izvore financiranja projekata, jer to izravno utjee na nain njegova planiranja i kasnijeg knjigovodstvenog evidentiranja. Ukoliko je rije iskljuivo o vlastitim sredstvima, knjienje projekata je prilino jednostavno i provodi se na nain kako se uobiajeno knjie slini projekti. Meutim, ukoliko su za realizaciju investicije koritena sredstva vanjskih izvora kao to je HEP-ESCO, onda je postupak knjienja neto drukiji, a posebno u sluaju ukoliko se ESCO projekte tretira kao oblik robnog zajma.
19
34 Projekt je pripremljen u okviru EU natjeaja CARDS 2004. i koji se odvijao tijekom druge polovine 2007. godine i tijekom cijele 2008. godine. Vie na http://www.rea-slavonia.com 35 Ovdje se rije program odnosi iskljuivo na proraunsku klasifikaciju,
Predstavlja li provedba ESCO projekata zaduenje za JLP(R)S? Ministarstvo financija je u studenom 2004. g. izdalo miljenje o provedbi projekata energetske efikasnosti kod jedinica lokalne i podrune samouprave i korisnika prorauna, prema kojemu se odnos korisnika projekta (JLP(R)S, odnosno proraunski korisnik) i tvrtke HEP-ESCO (financijer projekta) ne smatra kreditnim odnosom u smislu Zakona o proraunu iz 2003. godine, jer se investicijska ulaganja u projekte vraaju kroz ostvarene utede. To nadalje znai da jedinice lokalne i podrune samouprave nisu bile obvezne traiti suglasnost Ministarstva financija za odobrenje ugovora te da financiranje takvih projekata formalno ne predstavlja zaduivanje JLP(R)S-a, odnosno korisnika prorauna u smislu Zakona o proraunu. Meutim, novim odredbama Zakona o proraunu u 2008.g. (NN 87/2008) dolazi da promjene definicije zaduenosti. Prema odredbama novoga Zakona o proraunu JLP(R)S imaju mogunost zaduivati se, uz sklapanje kreditnih poslova i izdavanje vrijednosnih papira, i zajmovima (ukljuujui i robni), ali i nadalje iskljuivo za investicije. Najznaajnija razlika izmeu kredita i zajma jest da kod zajma i jedna i druga ugovorna strana mogu biti i pravne i fizike osobe, a kod kredita jedna od ugovornih strana, tj. kreditor mora biti banka ili neka druga pravna osoba koja je zakonski ovlatena za obavljanje takvih bankarskih poslova. Budui da se ESCO projekt moe shvatiti kao oblik robnog zajma (ukljuuje obronu otplatu investicije), lako je zakljuiti da bi se ESCO projekti ubudue mogli tretirati kao oblik zaduivanja. To bi znailo da je za njihovu provedbu potrebno prethodno odobrenje Ministarstva financija. Meutim, sve dok Ministarstvo financija ne donese novo miljenje o ESCO projektima, njihov tretman i dalje ostaje nedoreen sa stajalita zaduivanja JLP(R)S -a. Jo jedno vano pitanje vezano za planiranje projekata energetske efikasnosti tie se odnosa JLP(R)S-a prema utedama trokova ostvarenih realizacijom projekata. Naime, za dugorono uspjenu politiku poticanja energetske efikasnosti na lokalnoj i upanijskoj razini, vano je da JLP(R)S vode dugorono rauna o izvorima financijskih sredstava za provedbu projekata. Jedan od moguih naina osiguravanja kontinuiranih ulaganja u projekte energetske efikasnosti moe biti odluka JLP(R)S -a o reinvestiranju uteda ostvarenih u proraunu, temeljem provedenih projekata u nove projekte energetske efikasnosti. Na taj bi se nain stvorio trajni sustav poticanja ulaganja u projekte energetske efikasnosti. U sluaju ESCO projekata, gdje je izvor financiranja ESCO tvrtka, primjena prethodne odluke bi trebala biti povezana sa zavretkom otplata od strane JLP(R)S-a prema financijeru, odnosno ESCO-tvrtki, od kada zapravo zapoinje ostvarivanje uteda. U sljedeem poglavlju e se iznijeti primjeri knjienja nekoliko vrsta projekata energetske efikasnosti i za razliite izvore financiranja projekata. Zbog vee sloenosti, izdvojeno e se opisati postupak knjienja ESCO projekata kao oblika robnog zajma (poglavlje 4.3.). Na taj e se nain korisnicima prirunika pruiti pregled dosadanje prakse, kao i oekivanih promjena u pogledu poloaja ESCO projekata sa stajalita zaduivanja JLP(R)S-a.
4.2.
Primjeri razliitih tipova projekata energetske efikasnosti 4.2. knjienja Primjeri knjienja razliitih tipova projekata energetske efikasnosti
Slijedi kratki opis primjera knjienja projekata energetske efikasnosti za razliite oblike financiranja. to se tie knjienja ESCO projekata, u ovom se dijelu opis knjienja temelji na dosadanjoj praksi. S obzirom na znaajne promjene odredbi Zakona o proraunu u dijelu zaduivanja u odnosu na Zakon o proraunu iz 2003. i tumaenja Ministarstva financija, mogue je oekivati promjene u pogledu tretmana ESCO projekata sa stajalita zaduivanja JLP(R)S-a. U poglavlju 4.3. e se izdvojeno opisati shema knjienja ESCO projekata kao oblika robnog zajma. .
Proraunsko praenje projekta zamjene kotlovnice u objektu proraunskog korisnika 4.2.1. Proraunsko praenje projekta zamjene kotlovnice u objektu proraunskog korisnika VARIJANTA A projekt je financiran u cijelosti sredstvima iz prorauna JLP(R)S-a
20
Prvi troak obino predstavlja izrada energetskog pregleda kojim se procjenjuju sadanji energetski uinci i trokovi postrojenja te potencijalne utede. Za knjienje troka izrade energetskog pregleda se moe koristiti osnovni raun 41261 Ostala nematerijalna imovina. to se tie knjienja trokova zamjene kotlovnice, budui da je ovdje rije o ulaganju kojim se znatno poboljavaju funkcionalna svojstva nefinancijske imovine, potrebno je koristiti odjeljak 4511 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima. Naime, ovakva se ulaganja razlikuju od
trokova odravanja, jer predstavljaju istodobno poveanje vrijednosti imovine i izvora vlasnitva koje je takoer potrebno knjigovodstveno evidentirati. Trokovi energije nastavljaju se knjiiti kao i ranije u okviru odjeljka 3223 Energija na osnovnom raunu ovisno o vrsti energenta (32231-Elektrina energija; 32232 Topla voda; 32233- Plin, 32239- Ostali materijali za proizvodnju energije).
VARIJANTA B projekt je (su)financiran od strane ESCO tvrtke

Postupak knjienja se razlikuje za razliite vrste financiranja. U sluaju da ESCO tvrtka u cijelosti preuzme financiranje projekta, tada se u proraunu JLP(R)S-a knjie samo otplate ESCO tvrtki, dok se sve ostale aktivnosti vezane za provedbu projekta knjie unutar ESCO tvrtke. Prema primjerima iz dosadanje prakse, a na temelju miljenja Ministarstva financija iz 2004., dakle prije nego to je robni zajam novim Zakonom o proraunu definiran kao oblik zaduivanja JLP(R)S-a, otplate prema ESCO tvrtki se knjie na osnovnom raunu koji se koristi za iskazivanje trokova energije (skupina 3223), ovisno o vrsti energije. U sluaju da se projekt djelomino financira od strane ESCO tvrtke, a djelomino kroz proraun JLP(R)S-a, onda se knjienje troka koji ide na teret prorauna vri ovisno o vrsti troka. Dakle, jednako kao i kod varijante A. Na primjer, ako se sufinanciranjem od strane JLP(R)S-a pokrivaju trokovi energetskih pregleda, tada se trokovi knjie na raunu 41261, kao to je ve prije navedeno.
VARIJANTA C projekt je sufinanciran od Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti

U sluaju da je projekt sufinanciran bespovratnim sredstvima FZOEU-a, onda je prvo potrebno knjiiti primljena sredstva od fonda u okviru odjeljka 6342 - Kapitalne pomoi od ostalih subjekata unutar ope drave, odnosno na osnovnom raunu 63423 Kapitalne pomoi od izvanproraunskih fondova. Fond se tada navodi kao izvor sredstava za provedbu projekta. Trokovi projekta se knjie na ve prije opisan nain u okviru odjeljka 4511 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima. Istodobno se poveava vrijednost imovine u okviru podskupine 02-Proizvedena dugotrajna imovina i izvori vlasnitva u okviru podskupine 911 Vlastiti izvori.
4.2.2.
4.2.2. Proraunsko praenje projekata obnove fasada i postavljanja solarnih kolektora Proraunsko praenje projekata obnove fasada i postavljanja solarnih kolektora
Vrlo vaan tip projekata energetske efikasnosti za JLP(R)S predstavljaju projekti obnove fasada graevinskih objekata, jer dovode do znaajnih uteda energije zahvaljujui boljim izolacijskim svojstvima novih fasada. Opis knjienja u nastavku se odnosi iskljuivo na projekte izvedene na objektima u vlasnitvu JLP(R)S-a, odnosno proraunskih korisnika. Budui da se projektom obnove fasade vri rekonstrukcija postojeeg objekta te znaajno unaprjeuju funkcionalna svojstva (fasade), projekt se knjii u okviru odjeljka 4511 - Dodatna ulaganja na graevinskim objektima. Istodobno se poveava vrijednost imovine u okviru podskupine 02-Proizvedena dugotrajna imovina i izvori vlasnitva u okviru podskupine 911 Vlastiti izvori. U sluaju da projekt sufinancira neka druga javna institucija poput FZOEU-a, onda je jo potrebno proknjiiti primljenu pomo na raunu 63423 Kapitalne pomoi od izvanproraunskih fondova. ESCO tvrtke nisu do sada pokazale zanimanje za financiranje ovakvog tipa projekata, to je vjerojatno posljedica relativno dugog povrata investicije od ulaganja u obnovu fasada. Zbog toga nema potrebe za poseban opis knjienja projekta u sluaju financiranja od strane ESCO tvrtke. U sluaju postavljanja solarnih kolektora, projekt se takoer knjii u okviru odjeljka 4511 - Dodatna ulaganja na graevinskim objektima, to je logino s obzirom da se radi o novoj instalaciji, poveavajui vrijednost imovine u okviru podskupine 02-Proizvedena dugotrajna imovina i izvori vlasnitva u okviru podskupine 911 Vlastiti izvori.
4.2.3.
Proraunsko praenje projekata poveanja energetske efikasnosti u privatnim graevinskim objektima sufinanciranih od strane JLP(R)S-a
Oekuje se da e se JLP(R)S sve ee odluivati na poticanje provedbe projekata energetske efikasnosti u privatnim stambenim objektima. To se posebno odnosi na projekte uvoenja energetski efikasnijeg energenta u stambenim zgradama (npr. prelazak s mazuta na plin) ili zamjene zastarjelih kotlovnica novim, energetski efikasnim kotlovnicama. JLP(R)S moe sredstvima iz vlastitog prorauna sufinancirati provedbu takvih projekata. U takvim se sluajevima planirani troak knjii u okviru odjeljka 3721 Naknade graanima i kuanstvima u novcu, na osnovnom raunu 37219 Ostale naknade iz prorauna u novcu.
21
4.2.4.
Proraunsko praenje projekata uvoenja tedljive javne rasvjete 4.2.4. Proraunsko praenje projekata uvoenja tedljive javne rasvjete
Uvoenje tedljive javne rasvjete predstavlja vrlo rairen oblik projekata eneregetske efikasnosti. Ovakvi se projekti mogu knjiiti u okviru odjeljka 3232 Usluge tekueg i investicijskog odravanja. U sluaju da se materijal nabavlja posebno od usluge, onda se troak nabave materijala knjii razdvojeno putem rauna 3224 Materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje. Ako se projekt sufinancira putem ESCO tvrtki i/ili FZOEU, onda se knjienje vri na ve prije opisan nain.
4.3.
4.3. Postupak knjienja ESCO projekata oblika robnog zajma Postupak knjienja ESCO projekata kao oblika kao robnog zajma
Kao to je ranije spomenuto, knjienje ESCO projekata kao robnog zajma je posebno izdvojeno, zbog neto vee sloenosti knjienja. Osnovica za tretiranje ESCO projekata kao robnog zajma se nalazi u odredbi l. 59. Pravilnika o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu (NN br. 27/2005 i 02/2007) prema kojoj se nabavom dugotrajne imovine putem robnog zajma smatra investicija uz ugovoreno odgoeno, u pravilu obrono plaanje (tzv. trgovaki zajam ili zajam dobavljaa). Kod evidencije nabave nefinancijske imovine na robni zajam, pored knjienja rashoda za nabavu nefinancijske imovine na teret rauna razreda 4 i obveza za nabavu nefinancijske imovine u korist skupine 24 te prijenosa imovine na razred 0 i izvore vlasnitva, provode se i sljedea knjienja: - zaduuje se raun novanih sredstava i odobrava odgovarajui raun primljenih zajmova u razredu 8 - istovremeno, odobrava se raun novanih sredstava na teret obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24, te se - zaduuje odgovarajui raun ispravka vlastitih izvora u skupini 91 i odobrava odgovarajui raun obveza za primljene zajmove u skupini 26.
Na pokazani se nain uspostavlja ravnotea rashoda (i izdataka) s prihodima (i primicima) i prikazuje nain financiranja nabave nefinancijske imovine.
Red.br. 1
Opis 2 3
Raun Duguje Potrauje

4
Evidencije nakon izvrenih radova

1. 1a. 2. 3. 4. Primljen obraun izvoaa Evidentiranje imovine Evidentiranje podmirenja obveze za nabavljenu imovinu i primitak robnog zajma Evidentiranje nastanka obveze za povrat zajma i ispravak izvora financiranja za obveze Obraun kamata 45 2 24 912 34 24 91 84 26 23
Otplata anuiteta i kamata

1. 2. 3. Plaanje I. anuiteta Podmirena obveza za I. ratu zajma Podmirena obveza za obraunatu kamatu 54 26 23 111 912 111
22
Temeljem ovoga poslovnog dogaaja, preporuka je evidentirati rashode na skupinu 45. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini (izbor analitikog osnovnog rauna odreuje vrsta imovine na kojoj se provodi dodatno ulaganje: graevinski objekt; postrojenje i oprema; prijevozna sredstva i ostala nefinancijska imovina), a ne na raune podskupine 322 - rashodi za materijal i energiju. Razloge za ovakav nain evidentiranja nalazimo u prvom redu u definiciji rashoda za dodatna ulaganja (l. 60. Pravilnika o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu), gdje se dodatnim ulaganjima smatraju ona ulaganja kojima se produuje vijek uporabe, poveava kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljavaju funkcionalna svojstva nefinancijske imovine kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili poveanje nefinancijske imovine koja ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine te
se za vrijednost tih dodatnih ulaganja poveava vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvreno. Kako se rezultati ulaganja u ove projekte oituju upravo u znatnom poboljanju funkcionalnih svojstava nefinancijske imovine, smatramo da ih je pravilno iskazati upravo na navedenim raunima raunskog plana.
5.
5. Primjeridobre dobre prakse Primjeri prakse

Odabrani primjeri dobre prakse (gradovi Sisak i Zaprei) upravljaju neposrednom potronjom energije na energetski efikasan nain, tj. provode obveze propisane l. 18. Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji. U tim se gradovima provode analize potronje energije, energetski pregledi, donose i primjenjuju programi energetske efikasnosti, te je uspostavljen informacijski sustav za gospodarenje energijom. Glavne su razlike izmeu prikazanih primjera dobre prakse u organizaciji provedbe: Grad Zaprei svoje aktivnosti energetske efikasnosti provodi u suradnji s Energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske (REGEA d.o.o.), dok se u Sisku gospodarenjem energijom bavi poseban Ured za gospodarenje energijom.
5.1. Grad Zaprei 5.1. Grad Zaprei

Jedan od prvih koraka u cilju kontinuiranog smanjenja potronje svih oblika energije i odrivog upravljanja resursima u Gradu Zapreiu je razviti i primijeniti model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasnitvu grada. Na temelju odluke Poglavarstva, u suradnji s Energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske (REGEA d.o.o.), napravljen je registar i detaljna energetska procjena (energetski pregled) u 10 zgrada u vlasnitvu Grada. Registar zgrada javne namjene u vlasnitvu Grada je ustvari baza podataka koja sadri sve relevantne podatke o objektima i njihovoj energetskoj potronji. Na osnovi energetskog pregleda zgrade pristupa se odabiru konkretnih energetsko-ekonomskih optimalnih mjera energetske efikasnosti za promatranu zgradu, ija e implementacija rezultirati znatnom utedom energije, te financijskom utedom. Od ukupnog prorauna za 2008. godinu (od oko 190 milijuna kuna), trokovi vode i energije (elektrine i toplinske, ukljuujui javnu rasvjetu) iznose oko 2,9% ukupnog prorauna na godinjoj razini. Provedeni energetski pregled i studije izvodljivosti ukazali su na znatan potencijal uteda na energiji. Raspon moguih uteda procijenjen je od 10%, uz provedbu osnovnih mjera, do 30%, uz provedbu dodatnih tehnikih mjera za poveanje energetske efikasnosti. Prema stanju objekata i godini izgradnje za objekte u Zapreiu, moe se oekivati pojedinana godinja uteda (uz znatno poveanje udobnosti korisnika) za neke objekte i do reda veliine od oko 100 000 kuna (po objektu).
5.2. Grad Sisak 5.2. Grad Sisak

Projekti energetske efikasnosti provode se u Gradu Sisku od 2006. godine, a financiraju se iz vlastitih sredstava, sredstava HEP-ESCO d.o.o. te sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Ured za gospodarenje energijom, osnovan 2007. godine, prati potronju energenata (elektrina energija, voda, plin, lo ulje) u svim objektima u vlasnitvu Grada, predlae mjere utede energije na objektima te priprema i prati realizaciju projekata. Od 265 milijuna kuna gradskog prorauna, oko 10 milijuna kuna (3,7%) troi se na energiju, u to je uraunat i troak vode. U iznos za energiju od 8,061 milijuna kuna potrebno je pribrojiti izdatak za energiju za najveeg potroaa - portsko rekreacijski centar RC (zatvoreni bazen s prateim sadrajima) koji iznosi 2,03 milijuna kuna u 2009. godini. Naime, RC nije evidentiran kao proraunski korisnik, ve im se sredstva isplauju putem tekuih donacija s R0297 broj konta 3811, a ukupni iznos u kome je energija sadrana samo dijelom, iznosi 9,368 milijuna kuna. Grad Sisak proveo je projekte energetske efikasnosti na 9 objekata, koji se odnose na toplinske sustave u zgradama prikljuke na plinski ili centralni toplinski sustav. Provedeni su preliminarni energetski pregledi za 40-ak objekata u vlasnitvu Grada koji ukljuuju prijedloge poboljanja energetske efikasnosti. Razvijen je i instaliran informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE Sisak). Definirane se prioritetne mjere smanjivanja potronje energenata u dvije osnovne kole. Rezultati projekata energetske efikasnosti na primjeru dvije kole (O Viktorovac i O Brae Ribara), pokazuju znatno poveanje efikasnosti, te ovisnost isplativosti projekta o nainu financiranja. U O Viktorovac 2006. godine uloeno je 352.010 kuna u novu toplinsku stanicu koja je prikljuena na sredinji toplinski sustav (vrelovod). Izvor
23
financiranja bio je HEP ESCO d.o.o. Tijekom 2007. godine utroeno je 304.904 kWh toplinske energije, za to je plaeno 120.784 kuna. Usporedbom s referentnom potronjom loivog ulja, ostvarena uteda iznosi 169.216 kuna godinje, a godinja emisija CO2 smanjila se za 57 tona. U O Brae Ribara kotlovnica na loivo ulje zamijenjena je plinskom kotlovnicom, te je napravljen novi razvod, u to je uloeno 767.043 kuna, to je financirano kroz ESCO model. Grad je uloio dodatnih 1.265.348 kuna u radijatore. Nakon provedbe projekta, 2007. godine utroeno je 589.693,76 kWh toplinske energije, za to je utroeno 63.676 m3 plina i 109.964 kuna (godinja potronja loivog ulja iznosila je oko 60.000 l.) Temeljem cijena loivog ulja tijekom 2007. godine i troka plina, uteda je procijenjena na 238.036 kuna. Ujedno, godinja emisija CO2 smanjena je za 40 tona. Ukupna godinja potronja energije dvije kole smanjena je za 30%, odnosno 350 MWh, emisija staklenikih plinova za 97 tona CO2, a ostvarena je uteda od gotovo 400.000 kuna. Projekti su financirani djelomice ESCO modelom, pa rok ugovora (8 godina) ilustrira rok povrata ulaganja u toplinsku stanicu, kotlovnicu i razvod. Jaanje kapaciteta Ureda za gospodarenje energijom omoguava identificiranje i provedbu novih projekta iz vlastitih sredstava te uz sufinanciranje Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Time se smanjuje financijsko optereenje prorauna i skrauje rok povrata. Za 2009. godinu proraunom Grada Siska planirano je 4,25 milijuna kuna za ulaganja u projekte energetske efikasnosti. Od tog se iznosa 1,7 milijuna kuna (40%) planira ostvariti od Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, to je maksimalni iznos kojeg Fond godinje dodjeljuje jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Uz provedbu projekata energetske efikasnosti, Ured za gospodarenje energijom provodi aktivnosti kojima educira graane o mogunostima utede energije, upoznaje ih s novim tehnolokim dostignuima, te organizira EE pool- interesno udruenje svih sudionika trita koji prepoznaju svoj interes u provedbi projekata energetske efikasnosti. Studije i projekti energetske efikasnosti knjie se na kontu odravanja kapitalnih objekata. Mjere za koje nisu potrebne posebne dozvole knjie se kao investicijsko odravanje, a mjere za koje su potrebne dozvole knjie se kao investicije (u skladu s lankom 2 Pravilnika o jednostavnim graevinama, NN 101/2007 i 93/2008). U proraunu se razdvojeno navode sredstva FZOEU i Grada (konto 4511). Utede kroz ESCO model knjie se na posebnom kontu 3662 uteda energija, Kapitalne pomoi HEP ESCO, za to je u 2009. godini predvieno 450.000 kuna. U drugoj se fazi predvia poveanje energetske efikasnosti za javnu rasvjetu.
24
IZVORI
IZVORI
Literatura Master plan energetske uinkovitosti za Hrvatsku 2008.-2016. (nacrt), Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Zagreb, listopad 2007. Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem poticanja projekata energetske uinkovitosti, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 2008. Action Plan for Energy Efficiency: Realising the Potential, Commission of the European Communities, Brussels, 19.10.2006, COM(2006)545 The Directive 2006/32/EC of the European Parliament and the Council on Energy End-Use Efficiency and Energy Services and Repealing Council Directive 93/76/EEC, Official Journal of the European Union, L114/64, 2006 Energija na zapadnom Balkanu: Put ka reformi i rekonstrukciji, Izvjee Meunarodne Agencije za Energiju i UNDP-a, 2008. Inicijativa odrivog upravljanja energijom, EuropskaiInvesticijska banka, svibnja 2009. Removal of Barriers for Energy Efficiency in Croatia, UNDPGEF Project, CRO/00/G31/A/1G/99 Hrs Borkovi, ., Zidar, M., Petri, H., Perovi, M., Prebeg, F., Juri, .: Energetska uinkovitost u zgradarstvu, vodi za sudionike u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada, Energetski institut Hrvoje Poar i HEP Toplinarstvo d.o.o. Zagreb, 2007. Bukarica, V., Dovi, D., Hrs Borkovi, ., Soldo, V., Sui, B., avai, S., Zanki, V.: Prirunik za energetske savjetnike, UNDP, Zagreb, 2008. Dostupno na:http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/tecajensav/prirucnik_ final.pdf Hrs Borkovi, ., Juri, ., Krstulovi, V., Maljkovi, D., Perovi, M., Prebeg, F., Zidar, M. : Metodologija provoenja energetskog pregleda za nove i postojee zgrade stambene i nestambene namjene s jednostavnim i sloenim tehnikim sustavom za potrebe energetskog certificiranja zgrada, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb. 2008. dostupno na: http://www.mzopu.hr/doc/METODOLOGIJA%20_final.pdf Prirunik javne nabave za naruitelje (tree izdanje), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - Uprava za sustav javne nabave, Zagreb, 2009., dostupno na: http://www.javnanabava.hr/userfiles/file/Prirunici%20javne%20 nabave/Finalna%20verzija%20ureena%20za%20tisak/Prirucnik_javne_nabave_za_narucitelje.pdf Energetska povelja, sijenja 2009., dostupno na http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_ content&view=article&id=207%3Aenergetska-povelja&catid=37%3Acentar-znanja&Itemid=113 Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem poticanja projekata energetske uinkovitosti, Ekonomski institut Zagreb, 2008. Zidar, M. Metodologija provoenja energetskog pregleda za nove i postojee zgrade stambene i nestambene namjene s jednostavnim i sloenim tehnikim sustavom za potrebe energetskog certificiranja zgada, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb. 2008. dostupno na: http://www.mzopu.hr/ doc/METODOLOGIJA%20_final.pdf EBRD Press Release 2006/112, European Bank for Reconstruction and Development, August 2006 http://www. ebrd.com/new/pressrel/2006/112aug24.htm EBRD Project Summary Document 37657, European Bank for Reconstruction and Development, October 2006, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2008/37657.htm Paolo Bertoldi, Benigna Boza-Kiss, Silvia Rezessy, Latest Development of Energy Service Companies across Europe, A European ESCO Update, Institute for Environment and Sustainability, Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, European Communities, 2007, dostupno na http://www.energy.eu/ publications/LBNA22927ENC_002.pdf Paolo Bertoldi and Silvia Rezessy, Energy Service Companies in Europe, , Status Report 2005 , dostupno na: http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/pdf/ESCO%20report%20final%20revised%20v2.pdf
25
Propisi
Propisi
- Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, br. 33/01., 60/01. (vjerodostojno tumaenje), 129/05., 109/07., 125/08., 36/09.27 - Zakon o proraunu, Narodne novine, br. 87/08. - Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Narodne novine, br.28 Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, Narodne novine, br. 152/08 Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, Narodne novine, br. 42/2005 - Zakon o gradnji, Narodne novine, br.117/93., 92/94., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. (odluka Ustavnog suda), 73/08. - Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine, br. 110/07., 125/08. Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu, Narodne novine, br. 27/05,i 127/07. Pravilnik o proraunskim klasifikacijama, Narodne novine, br. 94/07. - Pravilnik o postupku zaduivanja jedinica lokalne i podrune samouprave i davanju jamstava jedinica podrune (regionalne) samouprave, Narodne novine, br. 55/04 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, Narodne novine, br. 110/08
26
Internetske stranice stranice Internetske

Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, www.ee.undp.hr Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, www.fzoeu.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, http://www.mingorp.hr/ Hrvatska banka za obnovu i razvoj, www.hbor.hr Europska banka za obnovu i razvoj, www.ebrd.com Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, www.mzopg.hr HEP ESCO, www.hep.hr/esco Polis - portal lokalne samouprave, www.polis.com.hr
27
Energetske agencije
INSTITUCIJA
ADRESA
KONTAKT Tel: 01/3098-315
Energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (agencija Zagrebake, Karlovake i Krapinskozagorske upanije te Grada Zagreb)
Duice 1, 10000 Zagreb
Fax: 01/3098-316 e_mail: info@regea.org www.regea.hr
Energetska edukacijska agencija istone hrvatske (EEA) Regionalna energetska agencija REA (regionalna agencija za Bjelovarskobilogorsku, Virovitiko-podravsku, Varadinsku i Koprivniko-krievake upaniju) Regionalna energetska agencija Kvarner d.o.o. (Primorsko-goranska upanija) Istarska regionalna energetska agencija, IRENA
Donjodravska obala 49, 31000 Osijek
Tel. 031/500-055 www.rea-slavonia.com
Miroslava Krlee 81, 48000 Koprivnica
Milutina Baraa 19, 51000 Rijeka 52220 Labin tel. 040/ 39 55 60 ,
Meimurska energetska agencija (MENEA)
Josipa bana Jelaia 22, 40000 akovec
faks 040/395142 www.menea.hr
28

Prir Pror Samouprava

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prir Pror Samouprava

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za provedbu projekata energetske efikasnosti u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Ana-Maria Boromisa Ana Pavii Kaselj Jaka Puljiz Sanja Tima

Zagreb, srpanj 2009.

Dr.sc. Sanja Tima ravnateljica Instituta za meunarodne odnose

Uvod - doprinos projekata energetske efikasnosti lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi

Kako provesti projekt energetske efikasnosti?

Identifikacija potencijalnih projekata

2.1.1. Zgradarstvo Zgradarstvo

0,45 0,4 0,35 0,3 0,25 0,2 0,15 0,1 0,05

Elektrootporno grijanje Prirodni plin

Grijanje dizalicom topline

0 Emisije CO2 (kg/kWh) UNP = ukapljeni naftni plin

Slika: Emisije CO2 ovisno o koritenom energentu.

Izvor: UNDP, http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/TM/3/3-12.pdf, na str. 6

2.1.2. Koritenje opre 2.1.2. me Koritenje opreme

Rasvjeta 2.1.3. Rasvjeta

2.1.4. Gospodarenje vodom

2.1.4. Gospodarenje vodom

Kriteriji za odabir projekata 2.2. Kriteriji za odabir projekat

2.3. Izrada pripremne dokumentacije

Izrada pripremne dokumentacije

3. Modeli 3. Modelifinanciranja financiranja projekata projekata

3.1. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

3.2. ESCO model ESCO model

Drugi izvori financiranja

VARIJANTA B projekt je (su)financiran od strane ESCO tvrtke

VARIJANTA C projekt je sufinanciran od Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti

Raun Duguje Potrauje

Evidencije nakon izvrenih radova

Otplata anuiteta i kamata

5. Primjeridobre dobre prakse Primjeri prakse

5.1. Grad Zaprei 5.1. Grad Zaprei

5.2. Grad Sisak 5.2. Grad Sisak

Internetske stranice stranice Internetske

KONTAKT Tel: 01/3098-315

Duice 1, 10000 Zagreb

Fax: 01/3098-316 e_mail: info@regea.org www.regea.hr

Donjodravska obala 49, 31000 Osijek

Tel. 031/500-055 www.rea-slavonia.com

Miroslava Krlee 81, 48000 Koprivnica

Milutina Baraa 19, 51000 Rijeka 52220 Labin tel. 040/ 39 55 60 ,

Meimurska energetska agencija (MENEA)

Josipa bana Jelaia 22, 40000 akovec

faks 040/395142 www.menea.hr

You might also like