Professional Documents
Culture Documents
Knez
i despot Stefan
Lazarevi]
AUTOR:
JOVANKA STEVANOVI]
MENTOR:
prof. DU[AN RISTI]
Knez i despot Stefan Lazarevi} 2
BEOGRAD
1997
Konstantin Filozof
OD MLADIH NOKTIJU1
5
ISN, 112.
6
Arenga (proo’mion) predstavqa uvod, odnosno prelaz prema pravnoj sadr`ini akta
gde se u li~nom obliku navodi motivacija za izdavawe poveqe
7
\, Trifunovi}, Kwi`evni radovi, 103.
8
Letopis Matice srpske 117(1875) 113.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 4
12
S. Radoj~i}, Portreti srpskih vladara, 64sq.
13
Konstantin Fiozof, @itije, 44.
14
K. Jire~ek, Istorija Srba, 333. nap. 57.
15
\. Sp. Radoji~i}, Kwi`evna stvarawa, ?
16
Postoji mogu}nost sa se ova despotova izjava odnosi na pri~u iz Mt. 20:20-28, ~ije
se zna~ewe u ovom kontekstu opet mo`e razli~ito tuma~iti.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 6
21
M. Purkovi} u svojoj monografiji o despotu Stefanu je mi{qewa da je on ro|en 1374,
jer po wemu Stefan nije mogao biti sa 18 godina onako hrabar ratnik na Rovinama
1395 ili na Nikopoqu godinu dana kasnije. M. Dini} i A. Veselinovi} me|utim ukazuju
da je to po sredwevekovnim standardima bio sasvim normalan uzrast za vojsku.
Purkovi} tako|e navodi u prilog svom mi{qewu da Lazar upravo te godine podi`e
hilandarsku pripratu kao sre}ni otac. On pri tom ne pomiwe da je datovawe priprate
u 1374 godinu veoma nesigurno. Razlog zbog koga ve}ina istra`iva~a prihvata
1377 kao godinu Stefanovog ro|ewa je jedan duvrova~ki dokument koji je objavio M.
Dini} (Godina ro|ewa Stefana Lazarevi}a, Prilozi za KJIF 30(1964). Veliko ve}e u
Dubrovniku, 24.jula 1385 {aqe poslanstvo knezu Lazaru u Vuku Brankovi}u. Na
posebnom listu papira bili su popisani pokloni koji se nose Lazaru i Vuku i
pojedina~no nazna~ene cene. Izme|u ostalog, osili su i komad }elina za de~ka od
osam godina. Dini} na osnovu toga zakqu~uje da je taj de~ko Stefan, te bi obzirom
na godinu navedenu u dokumentu on bio ro|en 1377 (v. M. Purkovi}, Knez i despot
Stefan Lazarevi}, A. Veselinovi}, Dr`ava srpskih despota).
22
U jednom pismu od 7.decembra 1395 Dubrov~ani obrazla`u kira Jevgeniji i
Stefanu za{to nisu radi posla slali svoje poslanike, govore}i da }e posao obaviti ~im
pro|e zima, a dotle }e se pridr`avati odredaba iz ugovora sklopqenog sa Lazarom. To
je mogla biti jedino Lazareva poveqa o dubrova~kim povlasticama iz 1377. Dakle,
prva poveqa te prirode izdata u pokosovskom periodu morala je biti iz 1396, ali nije
sa~uvana (S. Novakovi}, Zakonski spomenici, 200-203; A. Veselinovi}, Dr`ava
srpskih despota, 19.).
Knez i despot Stefan Lazarevi} 8
23
J. Kali}, Beograd u sredwem veku, 79.
24
Slo`ih mir s Turci i prilo`ih velikomu gospodinu caru Bajazitu i slo`ih s wim mir...
raspisah zemqu vsu koliko jest v oblasti mojej kako }emo pla}ati danak Turkom (deo
iz Vukove poveqe Hilandaru novembra 1392.), ISN, 52.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 9
Ex oriente lux
delatnosti nije mogu}e vezati za bilo koji raniji ili kasniji period upravo
zbog karaktera de{avawa koji iziskuju stabilno stawe u zemqi.
Dodatni argument se nalazi u poveqi Dubrov~anima od 2.decembra
1405. gde se pomiwu kefalije, kojih se reforma umnogome ticala.
Oslawaju}i se na Konstantina Filozofa, mogu}e je zakqu~iti da je
despot dr`avnu upravu podelio na tri osnovna dela. Prvi su ~inili
na~elnici pojedinih delova dr`avne uprave - nad ve‹mi naqelniki,
drugi, wegovi telohraniteqi - thlou svoemou sablüdateli, uz koje su bili
i ~lanovi despotovog saveta kao najpoverqiviji vladarevi qudi - iùe i
v$noutreneiwiÏ qin$; tre}i deo - v$nhwni qin$ je bio nadle`an za
oblasne i lokalne vlasti.
Konstantin ovom opisu dodaje i komentar o efikasnosti ovakvog
preure|ewa u dr`avnoj upravi i wom uslovqenoj harmoniji takore}i po
an|eoskom ~inu, da se mogla videti i Areopagitova slika.40 Treti
v$nhwni qin$ se verovatno odnosio na vojvode koje su zamenile
instituciju kefalija. Najvi{i polo`aj u centralnoj dr`avnoj upravi, posle
vladara imao je logotet (kancelar), ali je najve}i zna~aj pridavan
vojvodama. Oni su u dr`avi Nemawi}a imale iskqu~ivo vojnu funkciju.
U periodu Despotovine wihova funkcija biva pro{irena civilnom vla{}u
~ime one zamewuju kefalije u kojima je ovo objediwavawe ve} ranije
izvr{eno. Nove administrativno-vojne jedinice, na koje je bila
podeqena ~itava dr`avna teritorija, a koje su bile u nadle`nosti
vojvoda se nazivaju vlasti.41 Ove promene su imale za ciq ja~awe
centralne vlasti.
Za organizaciju same dr`ave i wenu odbrambenu mo} je pored
centralne vlasti na kojoj se temeqila dr`avna uprava presudni zna~aj
imalo i organizovawe vojske. U doba razvijenog feudalizma u Srbiji je
pored ba{tinske i najamni~ke, postojala i pronijarska vojska. Sve se
one razlikuju samo po na~inu prikupqawa i organizovawa. Pronijarska
vojska se regrutovala sa specifi~nog zemqi{nog poseda koji se zvao
pronija. Za razliku od ba{tine, to je uslovno dr`avni posed i nije ga
mogu}e naslediti, ve} se dobija pod uslovom vr{ewa vojne slu`be od
strane pronijara, a u suprotnom je podlo`na reviziji.
Ono {to se zapa`a u periodu vladavine Stefana Lazarevi}a, je
nastojawe na pretvarawu ba{tinskih poseda u pronijarske, ~emu je
kao povod naj~e{}e slu`ila nevernost ba{tinika pri izvr{avawu vojne
slu`be. Despot je naro~ito davao podsticaj sitnim pronijarima, obezbe|
uju}i i {ire}i time krug sebi vernih vojnika u ~emu se upravo nazire
prakti`na primena saveta padi{aha Bajazita.
40
Pomen Areopagirove slike se odnosi na delo O crkvenoj jerarhiji, nastalo krajem V
ili po~etkom VI veka koje se pripisivalo Dionisiju Areopagitu. U wemu se govori o
ure|ewu nebeske vojske, an|ela u 9 ~inova, koje Konstantin poredi sa ure|wem
Despotovine.
41
Imena pojedina~nih vlasti se pomiwu tek posle despotove smrti.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 16
44
Konstantin Filozof, @itije, 20.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 19
50
Uobi~ajena sli~nost `ivopisa Manasije, Ravanice, Kaleni}a i Sisojevca mo`e se
tuma~iti aktivnim u~e{}em jedne crkvene li~nosti, po svoj prilici brani~evskog
episkopa na ~ijoj su teritoriji manastiri i podignuti.U obzir dolazi i duhovnik Sisoje,
ktitor manastira Sisojevca.
51
S. Tomi}, R. Nikoli}, Manasija-Resava, ?.
52
S. Marjanovi}-Du{ani}, Vladarske insignije, 66-67.
53
Naslikan model predstavqa izgled ju`ne fasade glavnog dela hrama bez priprate.
54
Pored Manasije sv. Trojici su u Srbiji posve}eni jo{ samo Sopo}ani zadu`bina
Stefana Uro{a I - gde tog karakterist~nog prikaza svetiteqa kojima je manastir
psve}en nema, kao ni u ostalim spomenicima moravske {kole.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 22
57
M. Antonovi}, Zmajev red,
58
A ovaj kraqeve blagorodne i slavne vitezove ima|a{e vlast ven~avati, tako da su
se ovi ponosili vi{e od sviju kraqevih vitezova govore}i: Meni despot vite{tvo uru~i.
(Konstantin Filozof, @itije, 67.)
Knez i despot Stefan Lazarevi} 24
59
M.Bajalovi}-Haxi Pe{i}, Ugarski pe}waci, ?
Knez i despot Stefan Lazarevi} 25
60
M.Purkovi}, Knez i despot, ?
61
ISN, 81.
62
Na~in na koji je izvr{ena podela zemqe nije poznat, ali je najverovatnije da je Vuk
dobio wen ju`ni deo.(ISN, 82)
63
Na po~etku svake strofe data je u uglastim zagradama prva re~ iz
staroslovenskog prepisa, jer je akrostih ( kraëgranesië) Slovo qubve jedino tako
uo~qiv.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 26
V
[ ysakaa] Nikakva la` u qubavi nema mesta, jer Kain
qubavi tu|, re~e Avequ: “Izi|imo u poqe.”
[Œstro] O{tro nekako i bistrote~no qubavi je delo, vrlinu
svaku prevazi}i mo`e.
L
[ hpotnh] Lepo David ovu ukra{ava: “Kao miro, re~e, na
glavu {to silazi na bradu Aronovu, i kao rosa aeromonska
{to silazi sa Gore Sionske.”
Ü
[ nœwe] Juno{e i deve za qubav prikladni, qubav
uzqubite, ali pravo i nezazorno, da mladi}stvo i devstvo je
povredite ~ime se priroda na{a bo`anstvenoj prisajediwuje,
da bo`anstvo ne uznegodije. “Ne rastu`ite, re~e apostol,
svetoga Duha Bo`ijeg, kojim ste zape~a}eni javno u
kr{tewu”.
B
[ hxomy] Bejasmo zajedno i jedan drugome blizu ili telom
ili duhom, no da li gore da li reke razdvoji{e nas. David da
rekne: “Gore Gelvujske, da ne si|e na vas ni da`d ni rosa,
jer Saula i Jonatana ne sa~uvaste”. O vezlobqa Davidova,
~ujte carevi, ~ujte. Saula ti oplakuje{, na|eni? Jer na|oh
re~e Bog, Davida, ~oveka po srcu mojemu.
V
[ htryj] Vetrovi da se sukobe sa rekama i da isu{e kao za
Mojsija more, kao za Isusa sudije }ivota radi Jordan.
E
[ ‹e] Opet da se sakupimo, opet da se vidimo, opet s
qubavqu da se sjedinimo u tom samom Hristu Bogu na{em,
kome slava sa Ocem i sa Svetim Duhom u beskona~ne
vekove, amin.
64
\. Trifunovi}, Kwi`evni radovi, 132sq.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 27
despot nije nikako imao nameru da se proslavi kao pesnik, ve} pi{u}i
ovu poslanicu izgra|ivao sebe kao suptilnog pobornika mira -
sveop{teg kao i qubav, koja je tome tome nu`an uslov. Upravo zbog
prisutnosti ovakvog univerzalnog principa dugo se naga|alo radi koga
je poslanica pisana i kom je upu}ena. Uobi~ajna formula ime r(e)ky ne
govori ni o polu ni o broju. Kako je poslanica pisana u mu{kom rodu to
je predpostavka nekih da je bila upu}ena nekoj `enskoj osobi
neodr`iva. Tako|e nije mogla biti poslata ni Konstantinu Filozofu, jer on
tada nije ni stigao u Srbiju. Dilemu je razre{ilo jedno nezapa`eno
mesto u LIII glavi `itija. Filizof je pomiwe pesmu i pesni{tvo, ali
parafrazrane strofe poslanice sme{ta usred pripovedawa o ru{ila~koj
turskoj najezdi, neverstvu nekad vernih i otu|vawu od Boga koji je
qubav, povezuju}i time uzrok i posledicu wene alegorijske prirode i
wenog nastanka. Prvi nagove{taj o primaocu nije ~etvrta strofa u
citatu izi|imo u poqe - {to jeste opomena ispuwena strahom od jo{
jednog bratoubistva. Izostavqaju}i prvi stih iz Davidovog 133 psalma65,
Stefan u {estoj strofi parafrazira preostala dva, ~ime je izbegao
izra`enu tendeciznost na izmirewu sa bratom, a wega ujedno
podstakao da se podseti onoga {to nedostaje - vere i bratske qubavi.
Re~i Davidove Gore Gelvujske, da ne si|e ni da`d ni rosa, jer Saula i
Jonatana ne sa~uvaste su kletva Stefanova upu}ena onom ko je uneo
razdor me|u bra}u. Obzirom na srodstvo biblijskih likova, aluzija na
Brankovi}e je o~igledna.
Sve ove prekore, patwu i strepwu prati iskren i otvoten poziv bratu
Vuku i vlasteli koju je oko sebe okupio na izmirewe i sjediwewe u
qubavi - {to su posledwe re~i poslanice i posledwe {to mu je kao brat
mogao poru~iti.
Nakon postignutog ciqa, Vuk je jo{ smelijim potezom od tra`ewa
turske pomo}i koja mu je nametala zavisnost, `eleo da se te iste
pomo}i neka`weno oslobodi. Zatra`io je gra|anstvo od Mleta~ke
republike, ali je odobrewe azila dobio kada mu ono vi{e nije bilo
potrebno.66
Wegovi daqi planovi su bili podre|eni de{avawima i razmiricama u
Osmanskom carstvu koje su usledile. Princ Musa, ro|eni brat sultana
Sulejmana je 1409. pre{ao iz Anadolije u Evropu u nameri da se bori
za vlast. Na svom putu je prikupqao Sulejmanove protivnike koji su bili
voqni da postanu wegove pristalice. Mnogi su bili privu~eni
obe}awima i poklonima u slu~aju da se borba za vlast okon~a u
korist Muse. Prvi mu je pri{ao vla{ki vojvoda Mir~a. Dogovoriv{i se sa
wim , uputio se u Bugarsku, dok jeu istu svrhu despotu Stefanu,
wegovom bratu i sestri}ima poslao skoro istovetne slatkore~ive molbe
da mu se prikqu~e. Ja }u, re~e svakome dobro u~initi. Stefan je imao
razloga da se stavi u red Sulejmanovih otvorenih protivnika, ali se
65
Kako je lijepo i krasno kad sva bra}a `ive zajedno! (Ps. 103: 1)
66
Mle~ani su ga primili me|u svoje gra|ane posle 10 avgusta 1410, kada je on ve}
bio ubijen.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 28
67
Konstantin Filozof, @itije, 53.
68
ibid.
69
op.cit., 54.
70
op.cit., 55.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 29
76
Na ovom saboru bio je prisutan i Sandaq Hrani}, Stefanov zet od 1411. Tom
prilikom je izme|u wih postignut dogovor o saradwi u slu~aju novih opasnosti od
Turaka
77
Stefanovo i \ur|evo izmirewe prikazano je na jednoj minijaturi Minhenskog pslaltira.
78
Ve} je 17. jula o tome u Dubrovnik stigao glas od Sandaqa Hrani}a (M. Purkovi},
Knez i despot, 105.).
Knez i despot Stefan Lazarevi} 31
79
Konstantin Filozof bele`i da je na ovaj na~in oslobo|en i ban Jovan Moravi~ki
(@itije, 67.).
80
Pitawe Stefanovog odlaska u Konstancu nije u dana{woj istoriografiji jo{ uvek
kona~nore{eno. Konstantin Filozof o tome govori vrlo izri~ito u pozitivnom smislu,
dok M. Purkovi} smatra da je to mesto pogre{no protuma~eno(Knez i despot, ??)
Knez i despot Stefan Lazarevi} 33
81
Bal{a III nije imao direktnog naslednika. Sin koji mu se je rodio 1415. umro je jo{
kao dete.
82
J. Kali}, Despot i Turci, 10.
83
Posledwih godina vlade Manojla II Paleologa(1391-1425), usled wegove bolesti,
najve}i deo dr`avnih poslova je vr{io wegov sin i naslednik Jovan VIII(1425-1448).
Dok je car Manojlo II va`io za umerenog i objektivnog vladara, neki su govorili i
turskog prijteqa, dotle je wegov sin bio osoba koja je svoja nadawa vezivao za davno
obe}ane antiturske akcije sa Zapada (cf. \uri}, Sumrak, 161sq.).
Knez i despot Stefan Lazarevi} 34
84
Murat II je suzbio Mustafu odmah po wegovom prelasku u Malu Aziju. Krajem
januara 1422. uhvatio ga je negde na Dunavu i u Jedrenu ga usmrtio na ritualni
na~iin, trude}i se da ovim ~inom poka`e podanicima kako uzurpator nije bio pravi
sin velikog Jildirima (\uri}, Sumrak, 190.).
85
M. Purkovi}, Knez i despot, 117.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 35
90
ISN, 213.
91
\ura| je pregovore vodio na osnovu Stefanovog punomo}ja dobijenog 22. marta
1426. godine u Toponici (gru`anski kraj). Despot je Vu~itrnski ugovor ratifikovao u
Srebrnici 25. jula 1426, a Mle~ani 3. februara 1427.
Knez i despot Stefan Lazarevi} 39
ZAKQUчAK
Н. Митрић је такође израдио и кивот од нерђајућег челика у који је био положен део светих
96
Србија је кроз његово лице без очију упрта ка западним странама којима се
давала, али уједно, понекад и више но што би давала – узимала. Онај који га је
наследио није се знао давати, па му је све и узето. Деспотовине је нестало 1459.
године, а од тада је постепено нестаjало свих оних светлих предачких очију и
њихове светле косе, чији праменови бледе на манастирским фрескама. Заменила их
је тама и мрак турског конзерватизма. Када је њега нестало, није нестало
навике, која би једино могла бити потиснута формирањем нове, а у нашем је
интересу да она буде боља. Није ли опет време да се облаци размакну, пошто је из
њих већ пала обилна киша нових идеја, или ће се још дуго чекати на време угодно?
Izvori
Knez i despot Stefan Lazarevi} 42
Literatura