Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

8. OBRADA RENDISANJEM 8.1 Karakteristike obrade rendisanjem

Obrada rendisanjem predstavlja postupak obrade skidanjem strugotine kod koje je glavno kretanje pravolinijsko. Ovo kretanje moe izvoditi alat (kratkohodna rendisaljka) ili predmet obrade (dugohodna rendisaljka), pri emu je to kretanje periodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda. Rendisanje je postupak obrade kojim se dobijaju ravne horizontalne, vertikalne i kose povrine, razliiti ljebovi i kanali, voice kod maina alatki i slini predmeti. Obrada se izvodi pomou alata za rendisanje postavljenog na horizontalnim ili vertikalnim rendisaljkama. Ova obrada je slina obradi struganjem. Osnovna razlika se ogleda u tome to je kod struganja glavno kretanje kontinualno, a kod rendisanja je ono periodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda. Rendisanje moe biti grubo i fino. Grubim rendisanjem se postiu klase od 9 do 14, a finim od 6 do 8. Rendisanje je postupak obrade koji u poreenju s glodanjem ima manju produktivnost rada, pa se sve rjee upotrebljava, naroito ako se skida velika koliina strugotine. Rendisanje je najpogodnije za obradu dugakih, a uskih predmeta i zupanika.

8.2 Vrste kretanja pri rendisanju

Proces rendisanja se ostvaruje kao rezultat sloenog kretanja, koje izvodi alat i radni predmet. Glavno kretanje i pomono kretanje su pravolinijska, a mogu ih izvoditi alat ili predmet. Prema tome ta izvodi glavno kretanje, razlikujemo kratkohodne i dugohodne rendisaljke. Pri radu sa kratkohodnim rendisaljkama, glavno kretanje izvodi alat (slika 8.1) Ovo glavno kretanje je pravolinijsko u pravcu brzine rezanja v. Sastoji se od radnog hoda (kada se izvodi rezanje) i povratnog hoda (kada se alat vraa u poetni poloaj). Na zavretku povratnog hoda, radni sto, skupa s predmetom, pomjeri se za veliinu koraka s. To je pomono kretanje i ono je periodino, a izvodi se na zavretku povratnog hoda. Vertikalnim pomjeranjem radnog predmeta (predmeta koji se obrauje) zauzima Slika 8.1: Shema kretanja kod se dubina rezanja. kratkohodne rendisaljke U toku rada sa dugohodnim rendisaljkama glavno kretanje izvodi radni predmet skupa s radnim stolom (slika 8.2). Kretanje se sastoji od radnog i povratnog hoda. Na zavretku povratnog hoda alat izvodi pomono pravolinijsko kretanje za veliinu koraka s (periodino kretanje). Vertikalnim pomjeranjem alata zauzima se dubina rezanja.

Slika 8.2: Shema kretanja kod dugohodne rendisaljke

62
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

Pri radu na vertikalnim rendisaljkama alat izvodi glavno pravolinijsko kretanje u vertikalnoj ravni, dok radni predmet izvodi pomono kretanje u smijeru koraka s (periodino kretanje). Vertikalna rendisaljka je prikazana na slici 8.3. Na prethodnim slikama date su oznake: 1. neobraena povrina, 2. povrina rezanja i 3. obraena povrina. Radni hod alata ili obratka predstavlja relativno kretanje alata u odnosu na obradak i ono omoguava proces rezanja (obrade). Povratni hod slui da se alat, odnosno obradak dovede u poloaj koji omoguava izvoenje radnog hoda. Slika 8.3: Shema kretanja kod vertikalne rendisaljke

8.3 Namjena i vrste rendisaljki

Rendisaljke su maine alatke koje su namjenjene za obradu ravnih i profilnih povrina. Osnovna podjela rendisaljki izvrena je prema duini hoda na kratkohodne (alat izvodi glavno kretanje) i dugohodne rendisaljke (glavno kretanje izvodi predmet). Prema pravcu glavnog kretanja, razlikuju se horizontalne i vertikalne rendisaljke. Dugohodne rendisaljke su uvijek horizontalne. Vertikalne rendisaljke jo se zovu i dubilice. Osim toga, izrauju se i specijalne rendisaljke za izradu zupanika, za rendisanje ivica limova, za izradu specijalnih alata itd.

8.3.1 Kratkohodne rendisaljke

Kod kratkohodne rendisaljke rezni alat izvodi glavno pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a obradak pomono periodino kretanje (2) i to neposredno po obavljanju radnog, odnosno povratnog hoda noa, a prije poetka sljedeeg radnog hoda. Pomjeranjem alata u pravcu (3) postie se eljena dubina rezanja (slika 8.4). Kretanje reznog alata moe da se obavlja u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni na osnovu ega razlikujemo horizontalne i vertikalne kratkohodne rendisaljke. Kratkohodne horizontalne rendisaljke spadaju u grupu alatnih maina s malom proizvodnou, zbog ega se u serijskoj proizvodnji ne koriste. Pogodne su naroito za obradu kratkih horizontalnih i kosih povrina, ljebova i sl. Duina hoda nosaa alata nalazi se najee u granicama od 300 do 1500 mm. Prema nainu ostvarivanja pogona razlikujemo kratkohodne rendisaljke sa mehanikim i Slika 8.4: Kretanje kod kratkohodne hidraulikim pogonom. rendisaljke Prikaz kretanja kod kratkohodne rendisaljke dat je i na slici 8.5.

63
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta Slika 8.5: Kratkohodna rendisaljka Kratkohodne vertikalne rendisaljke (dubilice) koriste se za grubo i fino rendisanje spoljnih i unutranjih vertikalnih povrina (ravnih i krunih). Kod dubilice kretanje alata nanie predstavlja radni hod, a kretanje navie povratni hod. Obradak se postavlja na radni obrtni sto, ime je pored uzdunog poprenog omogueno i obrtno pomono kretanje. Duina radnog hoda je od 200 do 1600 mm. Proizvodnost im je veoma mala, pa se zbog toga koriste uglavnom u pojedinanoj proizvodnji. Na slici 8.6 prikazana je kratkohodna

vertikalna rendisaljka (dubilica).

Slika 8.6: Vertikalna rendisaljka (dubilica)

8.3.2 Dugohodne rendisaljke

Dugohodne rendisaljke (slika 8.7) se upotrebljavaju za obradu dugakih i tekih radnih predmeta, koji su privreni na stolu rendisaljke i vre glavno pravolinijsko kretanje. Dakle, kod ovih rendisaljki obradak sa radnim stolom izvodi glavno pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a rezni alat sa nosaem alata pomono periodino popreno kretanje (pomak) (2). Pomjeranjem alata u pravcu (3) zauzima se eljena dubina rezanja. Dugohodne rendisaljke namjenjene su za obradu povrina raznih livenih, kovanih i valjanih dijelova veih dimenzija i teina ili za obradu vie jednakih kraih dijelova odjednom. Koriste se u proizvodnim pogonima srednje i teke mainogradnje za maloserijski tip proizvodnje.

Slika8.7.: Shema kretanja kod dugohodne rendisaljke

64
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

Karakteristika ovih maina je sposobnost obrade povrina velikih duina (veliki hod stola) i irina, kao i visina podizanja traverze sa nosaem alata, od ega zavise dimenzije obratka koji se moe na njima obraivati. Ove rendisaljke se proizvode sa duinom rendisanja od 2 do 14 m, irinama od 0,7 do 6 m i visinama do 5 m. Osnovna dva tipa dugohodnih rendisaljki su: sa jednim i sa dva stuba (jednostube i dvostube dugohodne rendisaljke). Pored prethodno obraenih rendisaljki, postoje i specijalne rendisaljke, koje se obino koriste za obradu zupanika u serijskoj proizvodnji. Kod ovih rendisaljki rezni alat ima oblik ozubljene letve, to nije sluaj kod ostalih rendisaljki. Najpoznatije rendisaljke za obradu zupanika su tipa Fellows i Maag. Metoda relativnog kotrljanja (Fellows metoda) kao alat koristi kruni zupasti no, koji u sutini predstavlja vieprofilni alat u vidu zupanika. Na slici 8.8 prikazana je rendisaljka za zupanike Fellows, dok je na slici 8.9 shematski prikazan princip rada. Alat (1) izvodi glavno pravolinijsko (naizmjenino) kretanje u vertikalnom pravcu uz istovremeno pomono obrtno kretanje. Obradak (2) izvodi, takoe, pomono obrtno kretanje i ova dva obrtna kretanja, koja se izvode kontinuirano, ostvaruju relativno kotrljanje izmeu alata i obratka. Po metodi Maag (slika 8.10) kao alat slui pravi zupasti no u obliku zupaste letve.

Slika 8.8: Rendisaljka Fellows

Slika 8.9: Princip rada rendisaljke za zupanike Fellows

Slika 8.10: Shema rendisanja zupanika po metodi Maag: 1 alat; 2 predmet

65
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

8.4 Alati za obradu rendisanjem

Poto je obrada rendisanjem slina obradi struganjem, to je i oblik alata za rendisanje u osnovi slian strugarskom nou, sa neto veim dimenzijama poprenog presjeka noa. U zavisnosti od poloaja povrine koja se obrauje, razlikujemo alate za horizontalnu i vertikalnu obradu rendisanjem. Noevi za horizontalno rendisanje (slika 8.11) razlikuju se od noeva za vertikalno rendisanje (slika 8.12) po poloaju lene i grudne povrine.

Slika 8.11: No za horizontalno rendisanje: a pravi; b savijeni

Slika 8.12: No za vertikalno rendisanje: a za grubu obradu; b za finu obradu

Na slici 8.13 prikazan je no za izradu ljebova na horizontalnoj rendisaljki.

Slika 8.13: Savijeni no za izradu ljebova

66
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

No za finu zavrnu obradu rendisanjem prikazan je na slici 8.14.

Slika 8.14: No za finu obradu Na slici 8.15 prikazan je no za kratkohodnu rendisaljku s ploicom od tvrdog metala.

Slika 8.15: No sa ploicama od tvrdog metala Noevi za rendisanje su pravougaonog i kvadratnog poprenog presjeka, standardnih dimenzija i duina. Najee se za upotrebu preporuuju kvadratni (a = 10, 16, 20 i 25 mm) i pravougaoni (b h = 6 10, 10 6, 16 25, 20 30 i 32 50 mm), duine od 50 do 400 mm. Veliina poprenog presjeka noa bira se u zavisnosti od veliine otpora materijala koji se obrauje i od reima obrade. Na osnovu odnosa visine i irine noa (e), moe se odrediti slobodna duina noa (ln). Kod navedenih noeva kvadratnog i pravougaonog presjeka e = 11,6, pa se slobodna duina noa moe odrediti po obrascu ln = e h (mm). Materijal za izradu noeva za rendisanje je brzorezni elik. On se odlikuje velikom ilavou i otpornou na udare koji se javljaju pri rendisanju. U posljednje vrijeme mnogo se koriste noevi od sa ploicama od tvrdog metala koji se odlikuju velikom tvrdoom i smanjenom ilavou. Ploice se privruju na tijelo noa tvrdim lemljenjem i mehanikim stezanjem pomou zavrtnja u odreeno leite u tijelu noa.

67
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

8.5 Elementi reima obrade pri rendisanju

Kao i kod drugih postupaka obrade rezanjem, elementi reima obrade pri rendisanju su: brzina rezanja (v), korak pomonog kretanja pomak (s) i dubina rezanja (). Brzina rezanja je brzina pravolinijskog glavnog kretanja nosaa alata kratkohodne rendisaljke, odnosno brzina glavnog kretanja obratka dugohodne rendisaljke, a izraava se u m/min. To je brzina kojom se skida strugotina. Brzina rezanja odreuje se u zavisnosti od vrste materijala koji se obrauje, materijala noa i vrste obrade (gruba ili zavrna). Preporuene vrijednosti brzine rezanja nalaze se u literaturi. Pri odreivanju brzine rezanja, kao i koraka, potrebno je znati karakteristike maine koja je na raspolaganju. Obino se na svakoj maini nalazi tabela iz koje se moe vidjeti kolika je brzina rezanja u zavisnosti od duine hoda, odnosno broj duplih hodova u minuti. Kratkohodne rendisaljke sa mehanikim pogonom, jednostavnije konstrukcije, imaju brzinu rezanja izmeu 5 i 15 m/min, dok kod modernijih naina brzina rezanja pri gruboj obradi moe dostii vrijednost i do 30 m/min, a pri zavrnoj obradi i do 60 m/min. Kratkohodne rendisaljke sa hidraulikim pogonom dostiu brzinu rezanja do 45 m/min. Dupli hod predstavlja zbir radnog i povratnog hoda. Broj duplih hodova maine za jedan minut zavisi od brzine radnog i povratnog hoda i duine predmeta. Pomak (korak) je veliina pomjeranja alata ili predmeta po zavretku duplog hoda. Izraava se u milimetrima po duplom hodu alata ili obratka (mm/dh). Korak zavisi od: vrste obrade (gruba ili fina), vrste materijala alata i predmeta, geometrije alata, snage maine itd. Ako je u pitanju gruba obrada, korak se odreuje na osnovu otpornosti alata, kvaliteta obraene povrine (ako je gruba obrada zavrna) i krutosti maine. Preporuene vrijednosti koraka za grubu i finu obradu date su u tabelama. Dubina rezanja je sloj materijala koji skida no u jednom prolazu. Izraava se u milimetrima. Ukoliko nije mogue cijelu dubinu skinuti u jednom prolazu, odreujemo broj prolaza i , prema obrascu: i gdje je: ` ukupna dubina koju treba skinuti, dubina rezanja pri jednom prolazu. Poznavanje elemenata reima rezanja je veoma vano, jer oni predstavljaju faktore od kojih zavisi ekonominost obrade i kvalitet obraene povrine. Pri izboru reima obrade treba teiti da odabrani elementi obezbijede prvenstveno propisani kvalitet, a zatim to potpunije iskoritenje alata i maine. Osim toga, pri izboru reima obrade treba voditi rauna i o visini trokova procesa obrade, ukupnom vremenu trajanja operacije, rentabilnosti obrade i drugim zahtjevima tehnoloko ekonomske prirode.

68
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Habibovi emsudin, dipl.ing.ma.

TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

8.6 Vrste radova na rendisaljkama

Na rendisaljkama se vri obrada ravnih i kosih povrina, pravih i T-ljebova, kao i zupanika. Obrada ravnih povrina (slika 8.16) vri se na svim rendisaljkama, dok se obrada kosih povrina vri samo na horizontalnim rendisaljkama (slika 8.17). Pri obradi kosih povrina vri se zakretanje nosaa reznog alata.

Slika 8.16: Obrada ravnih povrina

Slika 8.17: Obrada kosih povrina

Obrada ljebova (slika 8.18) vri se fazonskim noevima.

Slika 8.18: Obrada ljebova Obrada zupanika vri se na specijalnim rendisaljkama po metodi Fellows i Maag, o emu je ve bilo govora u dijelu o dogohodnim rendisaljkama.

69
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)