Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Kultura polja sa žarama i halštatska kultura u jugoistočnoj Panoniji - CAROLA METZNER-NEBELSICK

Kultura polja sa žarama i halštatska kultura u jugoistočnoj Panoniji - CAROLA METZNER-NEBELSICK

Ratings:

5.0

(2)
|Views: 976|Likes:
Published by bafana bafana

More info:

Published by: bafana bafana on Jun 26, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

pdf

text

original

 
Kultura polja sa žarama i halštatska kultura u jugoistočnoj Panoniji -regija pod utjecajem istočnog halštatskog kruga, karpatsko-balkanskogželjeznog doba i kulture stepe
CAROLA METZNER-NEBELSICK 
Jugoistočna Panonija u osnovi obuhvaća područje Baranje, koja je podijeljenamađarsko-hrvatskom državnom granicom, i Slavonije, naročito njezin istočni dio. Usko područje djelovanja je ograničeno prostorom između gorja Mecsek na sjeveru, Podunavlja svedo Bačke i Erdutskog brijega na istoku, te đakovačke ravnice u ravnini s Bosutom. Tomu sezapadno od Osijeka pridružuje područje doline rijeke Drave, koje je gotovo bez nalazišta (=ostava), te je stoga do sada otežavalo određivanje područje rasprostiranja kulture. Tek novijiradovi počinju revidirati našu dosadašnju sliku situacije nalazišta Zapadne Slavonije i jugozapadne Mađarske. Opisan prostor prije svega čini ušće Drave u Dunav i niz malih brežuljaka, od kojih oba lesna platoa Bansko brdo, koje se još zove i Baranjska planina, snalazištem Batina, nekadašnji Kisköszeg, na sjevernom kraju i Dalja na Erdutskom brijegu,zavređuju našu naročitu pozornost. Oba od prije poznata grobna nalazišta Batine i Dalja su bila uzrok utvrđivanja Grupe Dalj-Kisköszeg (Holste 1940). Nalaze se na navedenimuzvisinama. Već su ranija istraživanja nalazišta kasne kulture polja sa žarama i halštatskekulture jugoistočne Panonije imale fokus prije svega na brončanim uzdama, koje su u većemudjelu prepoznate u nekad poznatom sadržaju nalazišta tračko-kimerskog kruga (definiranogod I. Nestor). Holste se u prvom redu interesirao za ova nalazišta, iako je prvi prepoznaoznačaj lokalne keramike ove grupe. U jugoslavenskim istraživanjima pojam Daljske grupe prije svega kroz radove Z. Vinski i K. Vinski-Gasparini postaje sinonim za mlađu i starijukulturu polja sa žarama u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Tek se u novije vrijeme ispostavila kodgrobnog nalazišta Doroslovo Đepfeld u zapadnoj Bački faza iz doba halštatske kulture. Beztoga bi se istražila unutarnja podjela ove kulturne grupe, njezina različitost u odnosu na drugeregije i isto tako njezina kulturna karakteristika.Jugoistočna Panonija je još uvijek za razdoblje kulture polja sa žarama i halštatskekulture usporedno loše obrađena regija. Važna grobna nalazišta (groblja) kao Vukovar Lijeva bara ili Doroslovo Đepfeld su samo u preliminarnim izvještajima objavljena, materijali sustari, nesistematično spašavanje nalazišta je samo sporadično mapirano. Unatoč tomu natemelju rezultata obrade starih nalazišta i analize novijih iskapanja ne uzima se do sada uobzir mogućnost regionalne podijele grupe ovog područja, pri tom uska povezanost stranih ilistranim inspiriranih metalnih oblika uz lokalni repertoar keramike osobito nudi početnu točku,a problem oblika tračko-kimerskog kruga treba proći novu procjenu.Iako je naseljenost (kolonizacija) starijeg doba kulture polja sa žarama i ranogželjeznog doba jugoistočne Panonije obilježena značajnom gustoćom (frekvencijom), prijesvega su to brežuljci od lesa i predjeli strmih obala pogodnih za naseljavanje, naše je znanje ostrukturi naselja iz perioda područja interesa oskudno. Razlog tomu je što su kod značajnogudjela nalazišta loše praćena stara iskapanja, koja potječu najviše iz grobnih nalazišta, tenesistematično prikupljanje materijala od početka prošlog stoljeća. Iznimku čine ostavadvorca (burga) s rubnim nalazištem groblja na Jakabhegy u Peću te nalazište naselja sgrobljem kod Batina Skele. Analogno nalazištu Jakabhegy u Peću, koji po svojoj strukturi usvakom slučaju moguće usporediti s mjestima kao Sopron (staja dvorca (burga)), Poštela iliPurbach (staja dvorca (burga)), može se situacija u Batini opisati apsolutno kao povišen prostor s rubnim brežuljcima. Do sada se referenciralo na opažanja na Slici 1. i samo jednojinspekciji terena, te se nije moglo verificirati iskapanjima. Na temelju sličnosti u strukturi iiskapanja unutar područja naselja, koju također podupire materijal naselja kasne bronce ihalštata, želi se (nastoji se) pretpostaviti isto tako za Dunav prevladavajuće čvrste brane
 
Batine (naseljeno od srednjeg brončanog doba sve do kasne antike) hallštatsko doba za rubne brežuljke. Osim toga su i u Batini kao i u drugim važnim mjestima pokopa jugoistočnopanonske grupe kulture polja sa žarama i halštatske kulture Vukovar, Dalj iDoroslovo dokazani poznati plitki grobovi (Slika 6). Analiza nalazišta grobova kulture poljasa žarama i halštatske kulture jugoistočnopanonske grupe Dalj-Batina rezultiralo je podjelomkeramičkog materijala (sadržaja) nalazišta na 6 vremenskih faza, koje želimo odrediti natemelju rasprostiranja pratećih povezanosti sa susjednim kulturama. Najraniji najvažniji grobni nalazi Batina Skela, Dalj Busija i Vukovar Lijeva baradatiraju iz 1000 g. pr. Kr. s repertoarom oblika karakterističnim za mlađe doba kulture polja sažarama (Slika 2.). Najraniji ukopi u Doroslovu su međutim stariji, a groblje na brežuljku Peć-Jakabhegy datiraju tek iz 8. stoljeća pr. Kr. Ukopi iz starijeg doba kulture polja sa žarama, kojisu isto tako prisutni u jugoistočnoj Panoniji u Belegiš II oblicima, su do sada - kao u Dalj-Studenac nalazištu - samo sporadično dokazani.
Slika 1. Sjeverni kraj Baranjske planine s platoom kod Batine. Dio utvrđenja s rubnimbrežuljcima (Predio brežuljaka i bedema nisu u mjerilu).
Oni dokazuju pored sporadično pronađene keramike Velaticer stila oblikovanja, kaonpr. kod jedne rupe kod Belog Manastira, kontakte u jednom krugu kulture polja sa žarama.Karakteristično za prvi doseg (horizont) keramike jugoistočnopanonske grupe Dalj-Batina, natemelju usporedbi oblika s posudama po metalu datiranim u Stillfried i Ruše grupu može seusporediti s ranim HaB, male posude stožastog odsječenog grla, djelomično s trbušnomkanelirom, amfore sa stožastim grlom, posude stožastog odsječenog grla s ručkom, kolekcija posuda, djelomično s turbanskim rubom isto tako sporadične čaše. Inventar iskapanja sesastoji od urne (žare ?) i kolekcije posuda, koje su se većinom koristila kao krovna posudaurne (žare), i povremeno kao dodatna posuda.Drugi doseg (horizont) keramike kasne kulture polja sa žarama obilježen je tipičnimukrasnim i oblikovnim stilom, te je opće poznat pod pojmom Grupa Dalj-Kisköszeg iliDaljska grupa. Repertoar oblika posuda je obimniji i blago profiliran (raznolik), čestodominiraju rebraste posude stožastog grla, posude stožastog grla s ručkom i šalice (Slika 3.).
Slika 2. Vodeći oblici keramike prvog (I) dosega (horizonta).
Broj grobnih posuda je također porastao. Pored uobičajenih ukopnih urni postale su poznate u novije vrijeme iskapanja ispečenih odljeva (mislim da se govori o posudama od pečene gline?). To se može identificirati ponovo s fazom konsolidacije stilskih utjecaja ilikanonske faze Grupe Batina-Dalj preko granica uskog područja djelovanja s pratećimdosegom (horizontom) keramike kasne kulture polja sa žarama izvana. Povezanost je bilaznačajna sa slovenskom grupom Ruše. Primjer tomu bi mogla biti među ostalim jedna mala posuda stožastog grla iz Batine (Slika 4.) koja je ukrašena s bjelkastom (bijelom) metalnomfolijom (vjerojatno se radi o slitini). Analogni oblici nalaze se u Radvanju kod Maribora ilikod nalazišta Ruše II, grob 16, a isto tako odgovara i sistem uzoraka (mustre). Premamapiranju C.Dobiat posuda iz Batine se ubraja pored posude stožastog grla iz St. Andrä v. d.Hgt., grob 20, i poduđa iz groba kod Ormoža među najranije primjere ove većinom halštatskeistočnoalpske tehnike ukrašavanja. Osim toga tipično je pored rebrastog ukrasa na trbuhu posude primarno nanesene urezane mustre (oblici) na prijelazu između grla i trbuha šalica i posuda stožastog grla s ručkom sa ili bez(odvodnim pipcem - ne mogu se sjetiti kako sezove?). Posebni oblici keramike kao što su prije svega do sada poznate cilindrične viseće posude s poklopcem iz Dalja mogu se paralelno povezati dijelom kovanja kulturne grupeLausitzer.
 
Sljedeći doseg (horizont) IIIa može se već opisati kao ranohalštatski (Slika 5). Vrčevi(kantharoi), koji se mogu sresti povremeno (sporadično) već kod ukopa kasne kulture polja sažarama, bili su integrirani samo kao vodeći oblik u grobnom skupu posuđa, jer je značaj posuda stožastog grla s ručkom bio snažno potisnut. Kao i kod kulturnih grupa alpskog prostora zabilježene su u rastućem broju posude stožastog grla i u jugoistočnoj Panoniji.Jedino grobovi kao Vukovar 63 posjeduju do 20 posuda raznolikog tipa posuđa. Pored toganadalje se pronalaze skromnije opremljeni ukopi kulture polja sa žarama. Jedna posudastožastog grla iz grobnog nalazišta kod Batine zajedno s vrčem (kantharos) te ukrašenimskupinom posuda (Slika 6) oblikom je analogna posudi stožastog grla iz jednog groba kodGrabelsdorfa (Kranjska), koja je čak na temelju mustri (oblika ukrasa) i pridruženoj stožastoj pribadači datirana u ranu halštatsku kulturu (8 stoljeće prije Krista).
Slika 3. Vodeći oblici keramike drugog (II) dosega (horizonta).
Mustre (stil) ureza kasne kulture polja sa žarama jugoistočnopanonske grupe pridjeljeno jekroz nove motive oblikovanja u ranu halštatsku kulturu.Kod metalnih priloga brončane uzde (konjska oprema) pontsko-kavkaskog kovanja u jugoistočnoj Panoniji izravno preuzimaju očitu statusnu ulogu u grobovima lokalnog višegsloja. Jednoznačna pripadnost tračko-kimerskog ili kimerskog označenog nalazišta skeramičkim posuđem horizonta (dosega) II nije do sada uspješno određena za brojna nalazištauzdi i žvala u jugoistočnoj Panoniji, iako nalazišta (ostave) kao Adaševci u Srijemu pokazujuuporabu ovog tipa uzdi već tijekom kasne kulture polja sa žarama u 9 st. pr. Kr. Ova zasrednju i jugoistočnu Europu tipična promjena kuta uzdi tipa Kamyševacha prema A. I.Terenožkin u Adaševcima posjeduje još u starijoj kulturi polja sa žarama biplanarnu shemusmještaja s pod 90 stupnjeva pomaknutim provedenim remenima. Ta promjena ostajenepoznata na pretpostavljenom prostoru nastanka ovog oblika uzdi, na sjevernom Kavkazu.Možemo povući analogiju s grobom kasne kulture polja sa žarama kod Steinkirchen-a(Niederbayern), a zajednički im je tip falera (napršnjak).
Slika 4. Batina, iz jednog grobnog nalazišta. Amfora s nanesenom metalnom folijom itragovima crne vezivne tvari (lim?). 1 = lim, 2 = metalna folija, 3 = rekonstruirana mustra(ukrasni oblik), ostatak = sjena.
Istaknuti grobni nalazi kao Peć-Jakabhegy 75 s prilogom kola, grob jednog ratnika utumulu 1, ili ostava kod Šarengrada na istoku uskog područja djelovanja su mlađi nego onikod Adaševaca ili ostave kod Haslau-Regelsbrunn u donjoj Austriji. To međutim ne proizlaziiz blisko izvedenih tipoloških razlika oblika falera (napršnjaka), sjekira i nakita. Oni svjedočeo vremenskoj diferencijaciji nabave dijelova uzdi pontsko-kavkaskog kovanja između devetogi osmog st. pr. Kr., a koja se osim na cijelom svom području rasprostiranja dalje raširila. Ušiceza pričvršćivanje kao u Peću, tumulu 1, pripadaju analogno otkriću drški (prićvršćenja) uukrajinskoj/ciskavkaskoj regiji, gdje se prije svega često pojavljivala kao tipološka promjena Novočerkeske sheme, u tendencijalno mlađoj fazi, koju možemo datirati u 8 st. pr. Kr. unutar Karpatske kotline.
Slika 5. Vodeći oblici keramike trećeg a (IIIa) dosega (horizonta).
Osim toga se kategorički postavlja hipoteza o formalnoj i tipološkoj neovisnosti repertoaradijelova uzdi i remenih ukrasa Karpatske kotline u odnosu na materijal nalazišta različitihregija istočnoeuropskog stepskog prostora osim rano prepoznatog očitog podudaranja. Unatočdokazanoj promjeni oblika konjskih uzdi nakon 1000 g. pr. Kr., koja je popraćena širokorasprostranjenom adaptacijom istnoeuropske tehnike zaprega, dolazi do poboljšanjalokalnog tipa repertoara drški (ušica), odnosno do lokalne promjene istočnoeuropskog tipakao što su već spomenute ušice za pričvršćivanje iz Steinkirchen-a ili Adaševaca. Žvale s tri

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Djidjana Saric liked this
Dario Matkic liked this
Maja liked this
Maja liked this
Davor liked this
bafana bafana liked this
denis blazevic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->