Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
PALEOLITIK I MEZOLITIK 2

PALEOLITIK I MEZOLITIK 2

Ratings: (0)|Views: 1,475|Likes:
Published by bafana bafana

More info:

Published by: bafana bafana on Jun 26, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/16/2013

pdf

text

original

 
DONJI PALEOLITIK 
Donji paleolitik započinje razvojem tehnologije pred 2,6-2,5 miljuna godina. Najstarijerukotvorine potječu s nalazišta Gona u Etiopiji. Uobičajeno je mišljenje da je
Homo habilis
izrađivao prve alatke, ali su možda i neke australopitecine proizvodile kameno oruđe. Nanekim nalazištima pronađeni su ostaci robusnih australopitecina u istim slojevima s alatkama.Primjerice u Bouri u Etiopiji je nađena lubanja A. garhi i životinjske kosti koje su rezane irazbijene kamenim alatkama, no nije dokazano da je baš australopitekus upotrebljavao tealatke. I na nalazištu Swartkans su nađeni ostaci robusnog australopitekusa u istom sloju salatkama, kao i u Olduvai klancu. Mogućnost da su H. habilis i robusne australopitecine proizvodile alatke mogla bi upućivati na postojanje dviju različitih tradicija što nije potvrđeno, tako da su možda koristili isti način izradbe.Tehnologija, koja je nazvana
oldovanskom
, se nije puno mijenjala tokom prvih miljungodina. Tipična alatka je
sjekač
, oblutak odlomljen više puta s jedne strane, a kasnije se javljai
sjeckalo
, obostrano obrađen oblutak. Sjeki i sjeckala su jezgre za proizvodnju jednostavnih odbojaka za rezanje, ali i alatke za razbijanje. Tehnike ranih hominida su
izravno odbijanje tvrdim čekićem
,
bipolarna tehnika
,
tehnika nakovnja
i
bacanje
. Natemelju eksperimenata s čimpanzom Kanzi antropolozi Schick i Toth su pretpostavili da jemogao postojati raniji tehnološki stupanj od oldovanskog, ali zbog sličnosti tih alatki sa prirodno raspucanim kamenjem nije ga moguće arheološki ustanoviti. Također su zaključili dasu olduvanski hominidi posjedovali znatno veće kognitivne sposobnosti i razumijevanjetehnoloških postupaka od onih koje mogu razviti dannji majmuni. Na razmišljanje i planiranje budućnosti upućuje i činjenica da u blizini nekih nalazišta nema pogodne sirovineza izradu alatki što je natjeralo hominide da čuvaju alatke. Neki znanstvenici tvrde da kod H. habilisa, koji ima manje zube i manji mozak, treba razlučitiod
Homo rudolfensisa
. Samo jedan od njih može biti predak kasnijih ljudi, no nije još poznato koji, kao ni to jesu li obje vrste izrađivale alatke.Primjena prvih tehnologija imala je velik utjecaj na prehranu ranih hominida. Oštri odbojci su postali zamjena za zube pa su prehranom bivali sličniji karnivorima. Također su alatkeupotrebljavali za razbijanje kostiju iz kojih bi potom vadili koštanu srž. Bolja prehrana vodido povećanja populacije. Nije poznato jesu li do hrane dolazili lovom ili lešinarenjem, biloaktivnim ili pasivnim. Nakupišta kamenih rukotvorina asociraju neke arheologe na mjestaokupljanja ranih hominida.Između 2 i 1 miljun godina vrsta
Homo erectus
(
Homo ergaster
) je nastanjivala područje bazena Turkana u Africi i prvi je čovjek koji je izašao iz Afrike. Vjerojatno se razvila iz H.habilisa. H. erectus je razvio
ašelejensku kulturu
čija je tipična alatka
šačnik 
, obostranocijepani simetrični kameni komad nalik klinu. Ašelejenska kultura je proizašla iz oldovanske prije 1,7 miljuna godina i traje do prije 250 000 godina. Prostire se na području Afrike,Europe i zapadne Azije, a istočnu i jugoistočnu Aziju karakterizira neašelejenska tradicija. UEuropi prva nalazišta (do prije 500 000 godina) više nalikuju na oldovan nego na ašelejen pasu se u svezi s tim razvile neke teorije: rani Europljani još nisu donijeli ašelejensku tradiciju izAfrike; iz nekog posebnog razloga se koriste oldovanskom tradicijom; imaju šačnike koji jošnisu nađeni ili nisu imali pogodan sirovinski materijal. Europske ašelejenske alatke između500 000 i 250 000 godina izrađuje
arhaični Homo sapiens
, aka
Homo heidelbergensis
.Moguće je razlikovati
dvije faze
ašelejenske tradicije:
ranu
(grubi, deblji, nedorađeni i manjesimetrični šačnici) i
kasnu
(preciznije izrađeni šačnici i više dotjeranijih alatki na odbojcima).Grublji šačnici mogu upućivati i na nedostatak pogodnijeg materijala, a ne nužno na nižistupanj tehnološke razvijenosti. Pri dovršavanju šačnika se koristi meki čekić čija upotrebazapočinje prije 700 000 u Africi. Mišljenja o upotrebi šačnika se razlikuju, a mogao je imati ivišenamjensku funkciju, npr. za kopanje, rezanje, struganje, bacanje, sječenje… Eksperimenti
 
su pokazali da je morfologija šačnika najpogodnija za mesarenje velikih sisavaca, a to je pokazala i analiza istrošenosti rubova. Oblici šačnika mogu varirati.U Africi se kao materijal koriste eruptivi i kvarcit, a u Europi rožnjak. Materijal se nalazi na površini.Za ašelejen su tipične i
sjekire
(u obliku slova U) koje se rijetko nalaze, a služile su zakomadanje životinja i za sječu drva. U ašelejenu Europe postoje i
šačnici-sjekire
. Alatke naodbojcima koje se izrađuju su
strugala i nazupci
.Izradba alatki obostranim odbijanjem postoji i u kasnijim razdobljima.Tehnološka novina nastala u kasnoj fazi ašelejenske kulture je i
levaloaška metoda
kojoj jecilj da se iz jedne posebno oblikovane jezgre dobije više odbojaka određena oblika.Podrazumijevala je veće kognitivne sposobnosti čovjeka.U donjem paleolitiku postoje i asocijacije alatki bez šačnika što se može objasniti inedostatkom pogodnog materijala za izradu šačnika i/ili specifičnim aktivnostima za koješačnici nisu potrebni. Takve asocijacije se obično tretiraju kao zasebne kulture -
klaktonijen itajasijen
.Osim kamena često se obrađuje i
drvo
što dokazuju nalazi kopalja, vršak koplja iz Clacton onSea i drveni ostaci iz ugljenokopa Schoningen (najstariji primjerci lovačkog oružja – prije 400000 godina). To upućuje na važnu ulogu aktivnoga lova u pribavljanju mesa. Ipak, velike suživotinje rijetko lovljene što vjerojatno ima za posljedicu malobrojnost populacije.Znanstveno je utvrđena evidencija o korištenju
vatre
na nalazištima mlađima od 250 000godina no do ovladavanja i korištenja vatre moralo je doći i prije. Vjerojatno je ašelejenskičovjek gradio i prve osmišljene
nastambe
. Djelomično oblikovan predmet ljudskom rukom jenađen na nalazištu Berekhet Ram i možda predstavlja najstariju ljudsku figuru.
SREDNJI PALEOLITIK 
Srednji paleolitik započinje pred 200 000 i traje do pred 40 000 godina. Rod Homoobilježavaju dvije vrste,
Homo neanderthalensis
i
Homo sapiens
koje su se razvile iz Homoheidelbergensisa. Homo heidelbergensis se naziva i arhaičnim Homo sapiensom jer nije jošutvrđeno radi li se o dvije razlite vrste. Taker nije sigurno jesu li H. sapiens ineanderthalensis različite vrste ili je neanderthalensis podvrsta H. sapiensa.Razdoblje H. neanderthalensisa traje do 30 000 g. prije sadašnjosti. Ne zna se je lineandertalac potisnut dolaskom H. sapiensa iz Afrike u Europu pred 40 000 godina ili jemoderni čovjek rezultat te dvije vrste. Neandertalac koristi
musterijensku kulturu
kojaobilježava srednji paleolitik, a na prijelazu u gornji paleolitik koristi i
šatelperonijenskukulturu
(šatelperonijenski šiljak ili nož). Homo sapiens također koristi musterijen štodokazuju nalazišta u Izraelu. Tipične alatke musterijena su
strugala, udupci i nazupci
.Ustanovljena su četiri osnovna tipa musterijenske proizvodnje:
tipični musterijen
,
šarantije
n(odnosno Quina i Ferassie musterijen),
zupčasti musterijen
i
musterijen s ašelejenskomtradicijom
(tip A i B). U tipičnom prevladavaju strugala, u šarantijenu također od čega su uQuina tipu poprečna strugala, a u Ferassie tipu je tipologija alatki katkad modificiranalevalokom metodom. U zuastom musterijenu prevladavaju uzupci i nazupci, umusterijenu s ašelejenskom tradicijom A su česti šačnici i različite alatke na odbojcima, a u Bstrugala, nazupci i noževi s hrptom. Različiti tipovi nisu rezultat evolucijske promjene, Bordesih pokušava objasniti različitim kulturnim tradicijama neandertalskih plemena, a S. i L.Binford ih pokušavaju objasniti funkcionalnim argumentom (alatke korištene za različitesvrhe). Različitost tipova se može objasniti i čestom uporabom koja originalno iste alatketransformira u dukčije.
 
Postojalo je više osmišljenih metoda cijepanja kamena. Vrlo česta metoda kojom se služeneandertalci u srednjem paleolitiku je levaloaška metoda koja se javlja i u donjem i u gornjem paleolitiku. Važnost ove metode je ta što je odražavala veće kognitivne sposobnosti čovjekakoji ju je počeo koristiti (H. heidelbergensis). Ostale primjenjivane metode su
diskoidnametoda
i
metoda salaminih šnita
. Primjena levaloaške metode ovisi i o dostupnostimaterijala pogodnog za tu metodu.Postoje i nalazi koji upućuju na
obradu drva
(drveno koplje u Lehringenu – 125 000 godina)
i kosti
, ali su rijetki. Međutim, mnogo su se češće koristili ostaci kostiju kao meki čekić.
Uglavljivanje alatki u držak 
je započelo u srednjem paleolitiku pa je to jedan od mogućihrazloga da se više ne rabe veliki šačnici. Uglavljivalo se vjerojatno pomoću kožne omče ilismole.Iz srednjeg paleolitika s nalazišta Divje babe u Sloveniji potječe i prvi možebitni glazbeniinstrument koji je pripadao neandertalcima. Nije poznato jesu li neandertalci do hrane dolazili lovom ili lešinarenjem. Jedini izravan traglova pokazuje šiljak u vratnom kralješku divljeg magarca na nalazištu u Siriji. Kemijskeanalize kostiju vindijskih neandertalaca pokazale su da im je gotovo isključivi izvor prehrane bilo meso. To ukazuje na razvijenu lovnu vještinu kojom su dolazili do velikih količina mesa.To pak podrazumijeva određen stupanj socijalne organizacije i izrade oružja. U prilog lovnojaktivnosti govore i ozljede neandertalaca. U Francuskoj je ustanovljeno i konzumiranjeljudskog mesa do kojeg je vjerojatno dolazilo u periodima gladovanja ili ritualno.Češća je i upotreba vatre, a vatrište se počinje omeđivati kamenjem što ukazuje na vještinukontrole vatre. Neandertalci su pokazivali brigu za svoje suplemenike što dokazuju zacijeljene kostineandertalca u Vindiji.
Ukopi i grobni nalazi
pokazuju brigu za mrtve poslije smrti.
GORNJI PALEOLITIK 
Prije 50 000 – 40 000 g. u Africi se javlja moderno ponašanje, a prije 40 000 g. rani moderničovjek dolazi u Europu. Smjena neandertalaca modernim ljudima se odvijala sporo štodokazuju najmlađi neandertalci iz Vindije datirani na 29 000 – 28 000 BP. To znači da sumoderni ljudi par tisuća godina na tlu srednje Europe koegzistirali sa neandertalcima.Simulacijom populacijske dinamike je pokazano da je neravnoteža između rođenja i smrtiizmeđu neandertalaca i modernog čovjeka mogla dovesti do postupnog izumiranjaneandertalaca u periodu od 1000 godina što isključuje istrebljivanje od strane modernih ljudi.Teško je objasniti tako nagle promjene koje donosi gornji paleolotik. Nije jasno da li su promjene lokalnog karaktera nastale postupnim razvojem populacija ili su nastale uslijeddoseljavanje nekih izvaneuropskih populacija. Također nije jasno koji je izvor inovacija imodernog ponašanja u gornjem paleolitiku. Dokazano je da su se neka od obilježja gornjeg paleolitika već razvila u nekim dijelovima zapadne Azije i Afrike najkasnije do prije 50 000 – 45 000 g. prije sadašnjosti. Bickerton je predložio da je razvoj gornjopaleolitičke kulture povezan sa relativno naglim razvojem složenijeg jezika što može objasniti organiziranijuekonomsku eksploataciju, socijalnu organizaciju, pojavu simbolizma, umjetnosti i osobnogukrašavanja.Uvjeti preživljavanja su u gornjem paleolitiku bili isti onima u srednjem pa je vjerojatno boljaorganizacija lova i razumijevanje prirodnog okoliša dovela do prevladavanja modernih ljudi.Ljudske grupe se povećavaju, a može se vidjeti i njihova socijalna organizacija. Uočljiva je iorganizacija ljudskih staništa koja se prije ne može utvrditi. Gornjopaleolitički čovjek živi ušpiljama, ali i u kućama od raznih materijala (drvo, koža, mamutove kosti). Veličina

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Matej Mitrović liked this
Dario Matkic liked this
Dinka Terzic liked this
annahacky liked this
Davor Posavec liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->