UMJETNOST 20. st.

I. Opi dio - Europa i svijet

(BEZ ARHITEKTURE)

FOVIZAM
1905. - 1908. Predstavnici: Henri Matisse Andre Derain Maurice de Vlaminck Raoul Dufy Rouault Van Dongen Nastao od rijei fouves to znai divlje zvijeri. 1905. godine na salonu nezavisnih izlau Matisse, Derain, Vlaminck i Rouault. Slike na tom salonu izazivaju primjedbu da slikaju kao divlja (po emu su i dobili ime). Koristili su sjajnu, intenzivnu, jarku boju, direktno iz tube. Boja se osamostaljuje (oslobaa), vie nije deskriptivna, tj. nisu opisivali objekte u prirodi (tragaju za slobodnom apstraktnom bojom).
Nastavili su slikati objektivan svijet (pejzai, figure, portrete, mrtve prirode, ali su te sadraje inili apstraktnima, snano odvajajui boju od njene deskriptivne funkcije).

Pobornici tog pravca odbacuju plastinu modelaciju i iluziju prostornosti (plonost), a to postiu uporabom istih, jarkih boja izravno iz tube. Fovisti su izvrili veliki utjecaj na njemaki ekspresionizam: Most i Plavi jaha. Andre Derain meu prvima otkrio afriku umjetnost i pokazao interes za primitivizam u irem smislu. Andre Derain ita novina Portret Matissea, 1905. Londonski most Henri Matisse: Zelena pruga (ga Matisse), 1905. Crvena soba tj harmonija u crvenom, 1908., Janson, tabla u boji 72! Radost ivljenja, 1906. Ga Matisse (maska, sivo lice), 1913. Bijelo perje, 1919. Dekorativna figura naspram ornamentalnog zida, 1927. Gospoa u plavom, 1937. Matisse naginje stilizaciji i ornamentici. Vlaminck Crvena stabla, 1906., Parika kola str. 139 Rouault: Stari kralj, 1916.-37., Janson, tab. u boji 71 Glava Krista, 1905., Janson, 513 Veronikin rubac, Parika kola str. 110 1

Picasso prije kubizma

Plava faza 1901.-04. Stari gitarist, 1904. Ruiasta faza 1904.-06. Djeak s lulom, 1905.

KUBIZAM
Pokret je nastao 1907. godine nastankom Picassove slike Gospoice iz Avignona (meuprostor prikazan poput kristaliastih oblika). Kubizam gasi expresionistiku arku boju.
Karakteristike kubizma: 1. odbacivanje konvencionalne perspektive (koritena poliperspektiva) prisutnost vie oita 2. slike graene od malih proimajuih faseta 3. upotrebljavaju nerealistiku, priguenu boju 4. koritenje geometrijskih likova + vie razliitih perspektiva dovodi do apstrahiranja figure teme: pejzai, portreti, mrtve prirode

ANALITIKI tj. fasetni KUBIZAM 1909. do 1912. godine

Pojednostavljuje objekte na osnovne geometrijske oblike. Predmet se analizira i rastavlja u dijelove. Reducira oblike, svodi ih na stereometrijska tijela.

Picasso Gospoice, 1907. Portret Vollairda, 1910. (u Jansonu) SINTETIKI tj. kolani KUBIZAM 1912. do 1914. godine
To je u biti apstraktna umjetnost, jer polazi od apstraktnih elemenata (eksperimenti kolaom). U njihovim djelima pojavljivala su se slova i brojevi + dijelovi stvarnosti (krpe, izresci iz novina, marke itd.)

Picasso Mrtva priroda s isprepletenom trskom, 1912. Tri sviraa, 1921. predstavlja Picassovo kolaoliko slikarstvo Braque Pota, 1913. (Janson, sl. 781) Mrtva priroda s noem i novinama Juan Gris Kubistiko slikarstvo se u mnogim varijantama iri: MAINSKI KUBIZAM Fernand Leger: Grad, 1919., H. Read, str. 88; isto: Janson, sl. 787 ORFIZAM apstraktni stil kubizma i utjecaj futurizma) Robert i Sonia Delaunay: Sunevi diskovi, 1913., Read, 95; Sunce i mjesec, 1913. Franz Kupka: Planovi boja, Parika kola, str. 184 PURIZAM varijanta kubizma, teili istom funkcionalnom slikarstvu, jednostavnijem od tipinog kubizma jer je u 1 planu LeCorbusier: Mrtva priroda, 1922., Parika kola, str. 232 Ozenfant: Mrtva priroda s gitarom i bocom, 1920., Concepts of Modern Art, sl. 28 !!!!! PRECIZIONIZAM kubistiki realizam tj. sinteza kubizma i futurizma, osnivan od Ch. Demutha u Sad: Joseph Stelle (Brooklynski most), Stuart Davis, Charles Demuth, Georgia o Keeffe 2

KOLA
Uvoenje kolaa obiljeilo je kraj prve analitike faze Picassovog i Braquovog kubizma. Kubisti su poeli s unoenjem elemenata vizualnog realizma (drvo, papir, novine, jelovnik) u sve apstraktnije kubistike slike. Iz toga je proizaao sintetiki kubizam. Upotrebom razliitih predmeta (krpe, izresci iz novina, marke) nastali su kolai. Tu tehniku poslije su rado preuzeli dadaisti i nadrealisti. Primjer: Picassov prvi kola: Mrtva priroda s pletenim stolicama, 1912. godine (Janson, 780) Picasso ide dalje i nakon 1912. izrauje konstrukcije od lima, ice koje su zapravo trodimenzionalne projekcije njegovih kolaa. Protoasembla: Picasso: Mandolina i klarinet, 1913. Kola se dalje razvijao od kubista preko Boccionia koji je u svojim futuristikim radovima upotrebljavao razliite materijale (Spoj glave i prozora - koristi kosu i prozor). Eksperimente raznorodnim materijalima dalje su preuzeli dadaisti: - Kurt Schwitters radio kolae od otpadaka naenih na ulici (kutija od cigareta, novine itd.). Schwitters je pretea umjetnosti smea upotrebljavao je komade smea u izradi svojih kolaa. - Arp eksperimenti predmetima rasporeenim po zakonima sluaja. - Max Ernst radi kolae i fotomontae - Raul Hausmann koristi tehniku fotomontae (koja je takoer izrasla iz kolaa) - George Grosz upotrebljava stare fotografije i novine (takoer se bavio fotomontaom) - Marcel Duchamp uvodi znaajnu novinu ready-made. Ready-made radovi bili su banalni predmeti uzdignuti na razinu umjetnikog djela time to ih je izabrao umjetnik (skulpture stvorene od sasvim obinih postojeih predmeta).

60-tih se pojavio asembla (skulpture od pronaenih predmeta). Pretee asemblaa su: kubistiki kolai, Picassove rane konstrukcije, Boccionijeve futuristike konstrukcije, dadaisti, nadrealisti. - Joseph Cornell izrauje male asebmlae koje slae u kutije - Rauschenberg Izrauje kombinirane slike i kombinirane predmete koristei naene objekte - Jasper Johns oponaa uporabne predmente i predstavlja ih kao umjetnost - Arman metoda gomilanja sluajno naenih predmeta - Spoerri poznat po svojim slikama-zamkama Kasniji razvoj ide prema ambijentu i heppeningu

EKSPRESIONIOZAM U NJEMAKOJ:
Ekspresionisti smatraju da je umjetnost izraz (ekspresija) umjetnikove emocionalne reakcije na doivljaj stvarnosti (straha, nelagode), uzrokovanih dehumanizacijom svijeta. Ekspresionisti izraavaju emocionalno iskustvo za njih je bitan unutranji duevni izraz. Prikazivanje ovjekovog unutarnjeg svijeta. Izraavaju se iskrivljenim oblicima stvarajui dramatine prizore intezivnim namazima boje i naglaenim obrisima likova.

DIE BRUCKE Most (sa znaenjem: most meu svim revolucijama)

umjetniko udruenje osnovano 1905. (revolucija u Rusiji) godine u Dresdenu (traje do 1913.). Predstavnici: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckell, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl. 1906 godine grupi se pridruuju Emil Nolde i Max Pechstein. Od 1911. godine veina lanova grupe Most nala se u Berlinu. Kirchner 1906. godine pie manifest. Grupa je jako prisno suraivala, slikali su zajedno i vjerojatno ne bi uspjeli kao pojedinci. Bili su pod utjecajem njemake srednjovjekovne umjetnosti, Matthias Grnewalda, primitivne umjetnosti, plemenske afrike i umjetnosti oceanije, Van Gogha i Gaugena. Prihvaaju i njeguju grafiku tehniku drvoreza kojeg su usvojili vjerojatno pod utjecajem Mncha. Ideja im je bila pobuna protiv obiaja malograanske srednje klase, iji su pripadnici ivjeli bez ivotnog ara. Namjera im bila raskinuti sa prolou i stvoriti novu umjetnost koja odgovara suvremenom ivotu. Borbeni duh i angairanost najvie ih je razlikovala od fovista. Za vrijeme postojanja grupe odrali su vie od 20 izlobi. 1911. godine vei dio lanova seli se u Berlin. Jedan od glavnih doprinosa njemakog ekspresionizma bila je obnova grafike tj. jeftinog drvoreza (kao znaajne umjetnike forme). Ernst Ludwig Kirchner bio je jedan od osnivaa skupine Die Brucke i autor manifesta. Studirao je arhitekturu u Dresdenu i slikarstvo u Munchenu. U njegovim radovima prevladava nesvakidanja paleta boja (svijetla esto sunana paleta boja) i grubo iskrivljenje oblika (gotika uglatost). Pet ena na ulici, 1913., Read, 63 - iljati oblici, izduenost, iskrivljeni prostor. Posebno ga je privlaila Njemaka gotika! Na njega je utjecao Munch i Van Goghov stil i prouavao djela kubista. U svojim slikama prikazuje suvremeni ivot s ulice. Ulica, 1907. (Janson, 773) Pet ena na ulici, 1913., Read, 63 (izduena lica vrlo slina Kraljeviu: ene u prirodi, 1912.) Erich Heckel: Dva ovjeka za stolom, Arnason sl. 303 Nolde: Posljednja veera, 1909., Janson, str. 519 Prorok, drvorez, 1912., Read, str. 61

DER BLAUE REITER - Plavi jaha (1911. - 1914.)

Pokret koji se razvijao u Mnchenu oko Vasilija Kandinskog. 1911. Kandinski, Franz Marc, Gabriela Munter osnivaju drutvo Plavi jaha, dolazi i Klee Prestalo je djelovati izbijanjem rata 1914. Grupa imala za cilj: - obnovu umjetnosti koja se zasnivala na duhovnosti naputajui brigu o predstavljanju materijalne stvarnosti - stvoriti djela nastala iz unutranje potrebe, potaknuta unutranjim osjeajima, a ne vanjskom stvarnou. Ideje o nepredmetnom slikarstvu (slikarstvu bez literarnog sadraja). Ostali predstavnici: August Macke, A. von Javljenski (Mrtva priroda, Read, 189) 1912. godine odrana prva izloba u galeriji Tannhauser u Munchenu (kao gosti sudjelovali kompozitor Arnold Shonberg, dva Francuza: Henri Rousseau i Robert Delaunay) Pripadnike grupe Plavi jaha nisu vezivali zajedniki stilistiki principi nego su oni sainjavali slobodno udruenje mladih umjetnika oduevljeni novim eksperimentima. Vailij Kandinski Kompozicija VII, 1913., Janson tabla u boji 74 Jahai Apokalipse, 1914., Kandinski str. 62 Franc Marc Veliki plavi konji, 1911. Arnason str. 183; Read, str. 192 Konjunice, 1913., Arnason, 183 August Macke Veliki zooloki vrt, triptih, 1912., Arnason, 184 Pejza s kravama i devom, 1914., Read, 223 Paul Klee Park kraj L(ucerna), 1938., Janson, Tabla u boji 77 Elementi djejeg i nadrealnog Ernst Barlach kipar / ekspresionist ovjek s maem, 1911., Janson, 510., sada u Michigenu Osvetnik, 1914.

VASILIJ KANDINSKI
PRVA FAZA - PLAVI JAHA predstavnik grupe Plavi jaha Njegova je slika Plavi jaha iz 1903., kao i naslovnica Almanaha DER Bl. R. iz 1912. U poetku slikao pod utjecajem impresionizma i secesijske dekoracije. 1910. godine prihvaa fovistiko organiziranje boja. 1910. izrauje prvi apstraktni akvarel u kojem su isprepleteni oblici u boji i liniji (lien je svakog elementa predstavljanja i asociranja).
1911. godine napisao klasini spis O duhovnom u umjetnosti (vjerovao da se umjetnost treba baviti duhovnim, a ne materijalnim).

Stvara ideje o apsolitnom slikarstvu (ili apsolutno ne-predmetnom). To slikarstvo ine boje, linije i njihovi odnosi. Tvrdio je da oblici tete slikama; o tome je pisao u O duhovnom u umjetnosti, 1911. Posveivao je mnogo vremena odnosima izmeu umjetnosti i muzike. esto je u djelima koristio
muzike naslove: kompozicija, lirski, improvizacija.

Sa crnim lukom, 1912. (Kandinski, str. 54) godine remek djelo apstraktnog ekspresionizma. On je ekspresionist koji slika na apstraktni nain (apstraktni ekspresionizam). 1914. slika seriju Godinja doba i Apokalipsu. 5

DRUGA FAZA: 1914. - 1921. godine u Rusiji Zbog izbijanja rata 1914. prisiljen je napustiti Njemaku i vraa se u Rusiju (Moskovski period). Poslije ruske revolucije (1917.) postavljen za profesora na Likovnoj akademiji u Moskvi, a kasnije i profesorom Moskovskog sveuilita. Do 1920. slika u stilu slobodne apstrakcije, koju je sam pronaao oko 1910. (prvi apstraktni akvarel, 1910.-13, Kandinski, str. 61) TREA FAZA: poslije 1921 godine BAUHAUS Krajem 1921. vraa se u Njemaku i postaje profesor novoosnovanog BAUHAUSA u Weimaru. U Njemaku donosi utjecaj ruskog konstruktivizma i suprematizma (koji su takoer i na njega ostavili trag). Na njega su utjecale geometrijske apstrakcije Maljevia, te Rodenko i konstruktivisti. Od slobodne apstrakcije prelazi ka formi geometrijske apstrakcije. Od 1925. na dalje razrauje krug kao sredinji motiv. Vaganja (ili Ravnotea), 1926., Kandinski, str. 73 Nekoliko krugova, 1926., Arnason, 231 VEZA KANDINSKI I ARNOLD SCHONBERG Schonberg - skladatelj i slikar. Izlagao je sa Plavim jahaem. Bio je prijatelj Kandinskog. Slika pejzae i portrete. Zajedno su istraivali odnos izmeu harmonije boja i harmonije zvukova. Schonberg je napisao djelo Rasprava o harmoniji u kojem je izloio svoju teoriju o zvuku-boji. Shonbergov koncert 1911. potaknuo je Kandinskog da naslika Impresiju III ili (Koncert) u kojoj prevladava jarko uta boja, jer je slikar smatrao da odjekuje poput visokog tona. Obojica su tragali za neskladom u umjetnosti, koliko u glazbi toliko i u slikarstvu. Slike su mu sinteze zvuka i boje. Crveni pogled, 1910. Ekspresionistiki film METROPOLIS - Fritza Langa atmosfera izmeu tiranije i kaosa

EKSPRESIONIZAM U AUSTRIJI
Predstavnici: Herwarth Walden, Egon Schiele, Oskar Kokoscha i Alfred Kubin. Karakteristike ekspresionizma: Sutina ekspresionizma bila je izraavanje unutranjeg znaenja pomou vanjske forme. Herwarth Walden pjesnik, kritiar, muziar. Osniva avangardnog asopisa Der Sturm i 1912. otvorio u Berlinu galeriju Sturm za avangardnu umjetnost (u kojoj su izlagali ekspresionisti, futuristi, kubisti itd.). Egon Schiele imao kratak i tragian ivot (28 godina). U ranijoj fazi vidljiv utjecaj Klimta! Neko vrijeme je ivio s maloljetnicom, pronaena je pornografija pa je zavrio u zatvoru. Njegove radove karakterizira gruba kruta linija. Slikao je portrete, autoportrete, pejzae i figure u kojima se mijea snaga i erotska privlanost s odbojnou. Bio je pod utjecajem frojdovske psihologije koju je pokuavao primijeniti u svom radu. Smrt i ovjek, 1911., Arnason, str. 265 Oskar Kokoscha u poetku radi pod utjecajem beke secesije. Otkrio ga je Loos. Radi portrete u kojima razrauje psiholoko stanje likova (slikar instinkta i duboke emotivnosti). Portret Adolfa Loosa, 1909., spada u remek djela portretnog slikarstva Arnason, 254 Nevjesta vjetra, 1914., Arnason, 266 (poluakt s Almom Mahler, udovicom Gustava, s kojom je 5 godina bio u vezi) 1924. poinje putovati i ispitivati probleme pejzaa i gradskih veduta. 6

Pogled na Temzu, 1925. perspektivom), Arnason, 267

(kombinirao je slobodnu i sjajnu fovistiku i impresionistiku boju sa tradicionalnom linearnom

Karakteristike njegovog rada je naglaavanje emocija, dubok osjeaj za unutranja svojstva ovjeka i prirode. Alfred Kubin crta i grafiar. Inspiriran fantastino-romantinom literaturom i romanima Dostojevskog. Ostvaruje irealan svijet boleivih snova i vizija, zagonetan i tajanstven, sablastan i jezovit, esto na granici izobliene groteske. Skok smrti, 1902. AUSTRIJSKI EKSPRESIONISTI SE U PRAVILU SLUE HLADNIM BOJAMA, A SLIKE IM IMAJU TMIURNU, GOTOVO NEKROFILNU ATMOSFERU, TE SU PO TOME I JAKOM GRAFIZMU SUPROTNE NJEMCIMA I FOVISTIMA.

EKSPRESIONIZAM U FRANCUSKOJ Soutine Groom, 1927. Raspolueni vol Amadeo Modigliani Portret Soutinea, 1916. Autoportret, 1919. Akt, 1917.

FUTURIZAM
1908. nastao (u Milanu) kao knjievna ideja pjesnika Filipa Tommasa Marinettija, a pokret nastao od 1909. (zavrio s ratom 1914. kad su Boccioni i Sant`elia poginuli) Predstavnici koji pristupaju Marinettiju: Umberto Boccioni Carlo Carra Luigi Russolo Gino Severini Giacomo Balla Arhitekt - Antonio Sant`elia Futurizam je u osnovi milanski pokret poeo kao pobuna mladih intelektualaca protiv kulturne ustajalosti (u koju je Italija utonula tokom 19. st.). Svoje ideje su propagirali manifestima. Prvi manifest 1909. - poziva na unitenje biblioteka, muzeja, akademija i gradova iz prolosti. - veliao je ideje revolucije, rata, brzine i dinamizam moderne tehnologije (kao novu vrednotu proklamira ljepotu brzine i dinamike). Futurizam je napadao neuravnoteeno aristokratsko i buroasko drutvo, a u podruju politike postao je temelj faizma. Drugi manifest 1910. slavio ideju simultanost vizije, metamorfoze i kretanja koja umnoava predmet u pokretu. Glavna tematika kojom se futurizam bavi je dinamika pokreta koju postiu umnaanjem (za razliku od kubizma koji se bavio problematikom poliperspektive). - Opsjednuti su mainama 20. stoljea (prenosili su ljepotu stroja na platno). 1912. godine u Parizu priredili zajedniku izlobu. Utjecao na tadanji ekspresionizam u Njemakoj i Francuskoj, a i na dadaizam (Duchamp, Picabia) preko inovacija Boccionija koji je u Manifestu futuristikog kiparstva 1912. preporuio upotrebu novih materijala kao to su: staklo, drvo, cement i drugih tada neuobiajenih materijala u skulpturi, te time anticipira dadaistike manifestacije. Primjeri: Umberto Boccioni Grad se die, 1910. Carlo Carra Pogreb anarhista Gallija, 1911. (kasnije e postati metafiziar) Luigi Russolo zainteresiran za mogunost futuristike muzike posvetio se izradi atonalnih orgulja (ta muzika je bila pretea dananje elektronske muzike). Napisao manifest Umjetnost buke (u glazbu ukljuivao udne zvukove struganje, urlike i slino. Gino Severini: Vlak crvenog kria, 1914., Arnason, 214 Giacomo Balla: Dinamika psa na uzici, 1912., Arnason, 214 UMBERTO BOCCIONI najdarovitiji meu futuristima. Bio je slikar i kipar. Najvei doprinos futurizma ostvario je svojim skulpturama. Smijeh, 1911. Arnason, 212 Triptih - Duhovna stanja Rastanci , 1911., Arnason, 213 Dinamizam bicikliste, 1913., Arnason, 215

1912. napisao je manifest futuristike skulpture (koji je bio jako vaan za razvoj moderne skulpture). Boccioni je nastojao figuru ili objekt povezati s okolnim prostorom (teio je skulpturi kao ambijentu). Razvijao je ideju skulpture okoliakoja je najavljivala prostornu skulpturu Moorea, Ahipenka i konstruktivista Zalae se za otvaranje skulpturalne forme (ukidanje zatvorene skulpture). Inzistirao na primjeni svih vrsta materijala (staklo, drvo, karton, eljezo, cement, konjska dlaka, koa, tkanine, elektronske sijalice...). Napadao je itavu akademsku tradiciju (temu akta). Manifest je utjecao na razvoj konstruktivistike skulpture, dadaistikog i nadrealistikog asemblaa i ambijenta pop-kipara 60-tih. Majka (Antimilosna), 1912., Arnason str. 215; Read, 119 Razvoj boce u prostoru, 1912. (rastvara formu boce, odmotava je i spaja sa podlogom) primjer skulpture-okolia, Arnason, str. 216; Read, 121 Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru, 1913.; Read, 118 Konj + jaha + kua, 1914., Read, 117

Antonio Sant`Elia - napisao manifest futuristike arhitekture - Njegove ideje i vizije ostale su samo skice i prijedlozi - 1914. projekt za Citta Nuova (projekt za industrijski grad grad budunosti zamiljen futuristiki grad, Arnason, 217 Naela futuristike arhitekture: jednostavnost, zgrada se mora prilagoditi modernom ivotu i potrebama ovjeka, odbacivanje tradicionalnog. Futuristika arhitektura polazi od osnove funkcionalnosti, a slui se armiranim betonom, eljezom i staklom.

GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA
SUPREMATIZAM I MALJEVI
Rani ruski avangardni pokreti (osnovani na geometriji): Rejonizam 1909.-1913. Larionov i Gonareva zanimanje za rusku narodnu umjetnost i primitivizam u umjetnosti. Razvoj u smjeru apstrakcije. Pokret je izdanak kubizma i srodan futurizmu (sli. precizionizmu u SAD) Suprematizam Maljevi i El Lissitzki Konstruktivizam Vladimir Tatljin, Aleksandar Rodenko, Arhipenko, Anton Pevsner, Naum Gabo

Dva smjera apstraktne umjetnosti osnovali su Rusi: Kandinski i Maljevi apstraktni ekspresionizam i geometrijska apstrakc.
Kazimir Maljevi odgovoran za razvoj geometrijske apstrakcije. U poetku slika u kubistikoj maniri. Pokuavao se osloboditi sadraja u slikarstvu (osloboditi umjetnost tereta objekta). 1913. izlae Crni kvadrat na bijeloj pozadini tj. Osnovni suprematistiki element doveo je apstrakciju do krajnjeg geometrijskog pojednostavljenja (izraza) prvi puta geometrijski lik izloen kao umjetniko djelo. To je prvi primjer stila koji Maljevi naziva Suprematizam. Njemu su prethodili: Delaunay, Kupka i Kandinski u pokuaju stvaranju apstraktnih slika. Suprematizam supremacija znai premo, osloboenje slike od naturalistikih i simbolikih okova, uiniti je da postoji samo kao ista estetska senzibilnost. U svojoj knjizi Nepredmetni svijet definirao je Suprematizam kao premo istog osjeaja u kreativnoj umjetnosti. Elementi Suprematizma: kvadrat, krug, kri i linija. Kasnije naputa statinu pravokutnu strukturu i prelazi na dinaminiju organizaciju dijagonalno postavljenih pravokutnika. Read, str. 207, Suprematistika kompozicija Kompozicije postaju sve sloenije da bi se 1918. vratio daljnjem pojednostavljivanju u nizu slika bijelog na bijelom. Primjer: 1918. Suprematistika kompozicija: Bijeli kvadrat na bijeloj pozadini Izmeu 1915-1923 prouava arhitekturu stvara trodimenzionalne crtee i modele na kojima je prouavao probleme forme u tri dimenzije. Ti apstraktni trodimenzionalni modeli bili su znaajni za razvoj konstruktivizma u Rusiji.

10

Preko njegovog uenika El Lissitzkog bili su preneseni u Njemaku i utjecali na metode nastave i dizajna u Bauhausu i na tok meunarodnog stila u modernoj arhitekturi.

El Lissitzki ponikao je iz ruskog Suprematizma. Bio je uenik Maljevia. Bio je povezan sa Rodenkovom nepredmetnou i Tatljinovim konstruktivizmom. 1921. odlazi iz Rusije u Berin gdje se povezao sa nizozemskim apstrakcionistom Theom Van Doesburgom i Maarom Laszlom Moholy-Nagyem. Najznaajnija je njegova uloga u prenoenju razliitih koncepcija apstrakcije koji su se istovremeno i nezavisno javljali u raznim dijelovima Evrope (suprematizam i konstruktivizam u Rusiji, De stijl u Nizozemskoj i Bauhaus u Njemakoj). 20-tih godina stvarao nepredmetne slike-konstrukcije koje naziva Proun 1922. za Miciev Zenit koji izlazi u zagrebu radi naslovnicu za broj 17-18 posveen ruskom konstruktivizmu Konstrukcija 99, 1925., Arnason, 221 KONSTRUKTIVIZAM je bila jedna od novih znaajnih ideja u skulpturi 20. stoljea (ideja konstrukcije). Osnovni problem konstruktivistike skulpture je isticanje skulpturalnog prostora prije nego skulpturalne mase. Kod konstruirane skulpture forma se stvara od elemenata drva, metala, stakla i plastike. Utjecaji: Piccasovi kubistiki eksperimenti Mandolina, 1914., Read, Skulptura, str. 86 Pretvaranje kubistikog kolaa u trodimenzionalnu apstraktnu konstrukciju. Arhipenko dao doprinos prostornoj skulpturi ena koja hoda iz 1912. (stvorio upljine u masi figure), Arnason, str. 186 Boccioniev manifest futuristike skulpture 1912. predlae upotrebu razliitih, neobinih materijala pogodnih za konstrukciju. Predstavnici: Vladimir Tatljin Aleksandar Rodenko Anton Pevsner Naum Gabo Vladimir Tatljin osniva ruskog konstruktivizma.
Na njega utjeu Piccasove konstrukcije (implikacije kolaa u 3D-prostoru), koje je vidio 1913. kada je u Parizu posjetio Picassa.

1915. stvara Kontra-reljefe - visjeli su na ici u kutu prostorije. Read, Skulptura, str. 87 Ti reljefi bili su prve potpuno apstraktne kompozicije u povijesti skulpture (konstruirani od drveta, metala i kartona s povrinama obloenim gipsom i razbijenim staklom). - ti reljefi su prethodnici dadaistikih skulptura Kurta Schwittersa i starene skulpture tj. asemblaa iz 60-tih. 1920. okree se ideji da umjetnik mora sluiti revoluciji. 1919-1920. njegova zainteresiranost za graevinarstvo i arhitekturu vidjela se u modelu za Spomenik treoj internacionali - nije ostvaren u dimenzijama u kojima je zamiljen (395 metara). Taj spomenik je bio arhitektura od drveta, eljeza i stakla.

11

Aleksandar Rodenko radio s Tatljinom i eksperimentirao s konstrukcijom. Visea konstrukcija, 1920. od drveta (Arnason, str. 223 i Read, Skulptura, 93). Sastoji se od meusobno ispresijecanih krugova koji se lagano pokreu pri strujanju zraka. (Prvi sluaj unoenja stvarnog pokreta u konstruiranu skulpturu). Od 1920. kao i Tatljin okree se ideji da umjetnik mora sluiti revoluciji. Anton Pevsner bio je uz brata Nauma Gaboa vodea linost u irenju konstruktivizma izvan Rusije (zajedno sa slikarom Kandinskim). Poslije 1920. naputaju Rusiju, jer je ruski socijalistiki reim poeo obeshrabrivati apstraktne eksperimente. Oni su prenijeli svoje ideje u Zapadnu Evropu to je bilo od prvorazrednog znaaja za razvoj novog meunarodnog stila u umjetnosti i arhitekturi. 1920. objavljuje zajedno s bratom Realistiki manifest u Moskvi u kojem predstavlja temelje konstruktivizma. Borili su se protiv utjecaja revolucionarne vlade i za eksperimentalnu umjetnost. Razlog naziva realistiki je taj da ono to rade u svojim apstraktnim konstrukcijama ini novu realnost. Ideja konstruktivizma je da se geometrija prenosi u skulpturu. Pevsner uglavnom radi icom i broncom, staklom i plastikom (za razliku od brata Gaboa koji daje prednost raznovrsnom transparentnom materijalu). Glava ene, 1925., Read, Skulptura, str. 98 Portret M.Duchampa, 1926., Read, Skulptura, str. 97 Naum Gabo 1915.-1916. izrauje seriju glava i cijelih figura od komada kartona i tankog lima. Prva konstruirana glava, 1916., Read, Skulptura, str. 97; Arnason, str. 224 Od 1922. naputa Rusiju dolazi u Njemaku i predaje na Bauhausu. Radi uglavnom savitljivim, prozirnim materijalima (staklo, aluminij, nikal, celuloid, plastika). 1920. izradio motorom pokretanu - kinetiku konstrukciju (koja se sastojala od jedne vibrirajue ipke). Kasnije 40-tih izrauje Linearne konstrukcije mrea od razapetih plastinih niti na okvirima od meusobno povezanih plastinih ploa. Read, Skulptura, str. 101, 105-107

DE STIJL 1917. 1924.

pokret i asopis De Stijl osnovani 1917. u Nizozemskoj, a ugasio se 1924. Osnivai pokreta: Theo Van Doesburg, Piet Mondrian i Van Der Leck, kipar Vantongerloo, arhitekti Oud, Gerrit Rietveld
(V. kopira Rodenka: Arnason 238 i Read Skulptura, 92)

Van Doesburg je objavio 1917. knjigu Novi pokret u slikarstvu, a Mondrian knjigu 1920. Neoplasticizam Umjetnici De Stijla (nazivali su se neoplasticistima) - teili su jasnoi forme i redu. Isticali su potrebu za apstrakcijom i matematikom strukturom. Boju su svodili na - primarne (crvenu, utu i plavu) i - neutralne (crnu, bijelu i sivu) 12

Mondrian je smislio izraz neoplasticizam za novi stil koji su njegovi suvremenici i kritiari opisali kao umjetniki izraz apsolutne racionalistike strogosti. Glavni ciljevi pokreta bili su stvaranje univerzalnog umjetnikog jezika, ukidanje individualnosti umjetnika i identifikacija umjetnosti sa ivotom. Za uzore su priznavali Cezannea u slikarstvu i Wrighta i Berlagea u arhitekturi. Piet Mondrian bio je jedan od osnivaa grupe De Stijl u Nizozemskoj 1917. godine. Mondrian je smislio izraz neoplasticizam za novi stil koji su njegovi suvremenici i kritiari opisali kao umjetniki izraz apsolutne racionalistike strogosti (strogo geometrijska apstrakcija). U njegovim omiljenim temama moe se pratiti njegov razvoj od naturalizma preko simbolizma, impresionizma, postimpresionizma, fovizma i kubizma do apstrakcije. Omiljene teme su mu pejzai s drvom, oceanom, crkvom, vjetrenjaom. Crveno drvo, 1908., Arnason, str. 231 Horizontalno drvo, 1911., Read, 194-5 Jabuka u cvatu, 1912., Janson, str. 526; Arnason, 235 U njegovim ranim pejzaima naglaena linearna konstrukcija i sadravali su karakteristine vertikalno-horizontale kompozicije tj. ve 1911. tei de Stijl rasteru. Motive je slikao frontalno u krupnom planu. Mondrianove slike su se od samog poetka kretale ka apstraktnom pojednostavljivanju zasnovanom na pravokutnom planu slike. 1911. odlazi u Pariz gdje se susree s kubizmom. Eksperimentirao je ovalima koji su voljeli i kubisti Obojeni kvadrati u ovalu, 1913., Arnason, str. 235 Tokom 1914. postepeno su eliminirani svi tragovi krivih linija i struktura je postala preteno vertikalna i horizontalna. U svojim djelima jasnou i red izraavao je pomou prave linije, pravokutnika ili kocke. Na njegovim slikama prisutna dinamina ravnotea vertikalne i horizontalne linearne strukture i osnovnih tonova boje. 1918. - 1919. pristupa seriji djela organiziranih na pravokutnoj mrei. Koristio je primarne boje nasuprot bijeloj, crnoj i sivoj. Kompozicija u sivom, 1919., Arnason, str. 236 Kompozicija ahovska ploa bijele boje, 1919., Arnason, str. 236 Kompozicija sa crvenim, utim i plavim, 1921. Propitivao je i romboidne formate (Kompozicija sa utim linijama, 1933. napustio crnu boju). 1925. povukao se iz De Stijla (poto je Van Doesburg uveo dijagonalu kao dio rjenika tog pokreta). Zbog drugog svjetskog rata odlazi u New York koji ga je opinio. Brodvejski Bugi-Vugi, 1942. postoji pravokutna mrea, ali nestaje crne linearne strukture. Mrea je sada obojena. Pobjedniki Bugi-Vugi, 1943. romboidni format, mrea od obojenih kvadratia. 13

U razvoj geometrijske apstrakcije odigrao je vanu ulogu. Utjecao je na razvoj meunarod. stila u arhitekturi (Gerit Rietveld: Kua Schroeder, 1923.) Zahvaljujui nastavi Bauhausa u Njemakoj i SAD-u Mondrianove teorije rairile su se po svijetu. U Americi je izvrio utjecaj na slikare obojenog polja, a kasnije i na slikare tvrdog ruba. Theo Van Doesburg glavni zaetnik pokreta De Stijl. 1917. objavio knjigu Novi pokret u slikarstvu.
prouavao je strogu linearnu strukturu. Slian Mondrianu u izrazu.

1924. objavio knjigu Osnove nove umjetnosti. Tada je napustio strogu vertikalnohorizontalnu formu Mondriana i De Stijla i uvodi dijagonalu svoj novi zaokret naziva Elementarizam (to je dovelo do Mondrianovog povlaenja iz De Stijla). Oduevljava se DADOM. 1926.-1928. radi dekoraciju kafia Cafe L`Aubette u Strasbourgu (Arnason, 238) zajedno s Arpom i njegovom enom (dekoracijama daje svoj elemetaristiki princip - s dijagonalama!) Kipar Georges Vantongerloo, Read, Skulptura, 102

BAUHAUS (1919. 1933.)

to je umjetnika kola osnovana 1919. u Weimaru od strane arhitekta Waltera Gropiusa. Nasljeuje ga Meyer 1928. 1930. direktorom postaje Mies Van Der Rohe (tada je kola prebaena iz Dessaua u Berlin). 1933. Bauhaus je zatvoren od strane nacista. Na Bauhaus su utjecali engleski pokret Arts and crafts Williama Morrisa i Deutche Werkbunda koji su eljeli kao i Bauhaus postii sintezu umjetnosti, obrta i industrije (arhitekture). Njegova je osnovna ideja ostvarenja jedinstva likovnih umjetnosti pod vodstvom arhitekture. Inzistirali su na upotrebi novih materijala u arhitekturi (beton, metal, staklo) snaan utjecaj na funkcionalistiku arhitekturu. Prilikom otvaranja Bauhausa Gropius objavio Manifest koji je objasnio naela Bauhausa. Inzistira da arhitekti, kipari i slikari prije svega moraju biti obrtnici. Zalae se za stjecanje znanja kroz teoretsku obuku i praktini rad u radionici. Ujedinjenje umjetnosti, arhitekture i obrta. Bauhas tokom 20-tih godina postao centar novih meunarodnih eksperimenata - naroito meunarodne arhitektonske kole i geometrijske apstrakcije u slikarstvu i skulpturi. Predstavnici raznih avangardnih pokreta bili su predavai u Bauhausu:
-

keramiar Gerhard Marcks dizajner tapiserija Georg Muche slikar Vasilij Kandinski slikar Paul Klee slikar scenograf i kipar Oskar Schlemmer Stepenite u Bauhausu kasnije dolaze: MONDRIAN i EL LISSITZKY

slikar Laszlo Moholy-Nagy (1937. godine u ikagu osnovao novi Bauhaus - bio je pionir u konstruiranju maina Svjetlost i pokret - izraenih od plastike i metala koje reflektira svjetlost nazvao ih je Svjetlosnim modulatorima). Read, Skulptura, str. 103 Jedan je od glavnih pokretaa kinetike skulpture koja je procvjetala poslije 1950.

14

RAZVOJ APSTRAKCIJE
1910. - Vasilij Kandinski izrauje prvi apstraktni akvarel. 1913. - Kazimir Maljevi izlae Crni kvadrat na bijeloj pozadini prvi puta geometrijski lik izloen kao umjetniko djelo. 1915. Vladimir Tatljin stvara u povijesti kiparstva prve apstraktne Kontra-reljefe. Na geometrijsku apstrakciju nadovezuje se i nizozemska grupa De Stijl s Piet Mondrian i Theo Van Doesburgom. Konstruktivisti Anton Pevsner i Naum Gabo 1920. objavljuju Realistiki manifest kojim se zalau za eksperiment u umjetnosti, stvarajui apstraktne konstrukcije. Bauhas tokom 20-tih godina postao centar koji iri geometrijsku apstrakciju u slikarstvu i skulpturi. Dadaist Arp izrauje apstraktna djela (organske apstrakcije). 50-tih iri se u Ameriku apstraktni ekspresionizam (dijeli se na: slikare obojenog polja (Mark Rothko, Ad Reinhardt, Barnett Newman itd. koji su utjecali na slikare minimalizma 60-tih) i slikare akcije (Jackson Pollock, Franz Kline itd.), a u Evropi na enformel (Wols, Fautrier, Mathieu, Solage). 60-tih godina apstrakcija se javlja u OP-Artu, kinetikoj umjetnosti, minimalizmu i slikarstvu otrog ruba.

15

METAFIZIKA KOLA
osnovana je 1915-1919. u Ferrari. Osnovali su je Giorgio de Chirico, Carlo Carra, Fillip de Pisis i Giorgio Morandi. To je bila reakcija na futuristiki dinamizam. Bili su zadivljeni tradicijom toskanske kole primitivnih umjetnika, klasinim figurativnim slikarstvom (Giotto, Massaccio) i simbolista. Traili su vezu izmeu suvremenog i klasinog slikarstva. Sjedinjavanje realnosti i nadrealnosti (slino snu) donijelo je tom stilu naziv metafiziki stil. U slikama prevladavao efekt neobinosti, oka i iznenaenja. Metafiziki slikari su zadrali forme renesansne realnosti perspektivni prostor, prepoznatljiv ambijent, skulpturalne figure i objekte smjetajui ih u razne pozicije koje su izazivale efekt iznenaenja, oka, atmosferu udnovatosti i straha. Sutina ove kole lei u plastinom preoblikovanju renesansne vizualne realnosti. Giorgio de Chirico glavni predstavnik metafizike kole. Na njega su snano utjecali radovi simbolista s kraja 19. stoljea (Arnold Bocklin i Max Klinger). Imao ljubav prema mitovima i klasinoj skulpturi. Na de Chirica je utjecala Nietzscheova filozofija. Prouavao je svijet snova: prazni trgovi okrueni sjenovitim kolonadama, pusti trgovi sa nijemim figurama, prazne i negostoljubive graevine i udaljena groblja. Svoju je umjetnost opisao kao metafiziku zato to ona pokazuje svijet koji je skriven iza stvarnoga. Njegove slike ostavljaju ugoaj tajanstvenosti i nelagode uporabom tamnih, dubokih sjenki, praznih prostora punih nepoznate prijetnje, anonimnih lutaka, bizarnim nizanjem predmeta, te zagonetnim naslovima svojih slika. Utjecao je na nadrealiste. Koristi perspektivu kao ekspresivno sredstvo kojom izraava efekt tajne, usamljenosti ili straha. Melankolija i tajna ulice, 1914. (najljepi njegov primjer duboke perspektive iskoritena za stvaranje emocionalnog efekta), Arnason, str. 293 Veliki metafiziar, 1917., Arnason, str. 296
Zagonetka jesenjeg popodneva, 1910., Arnason, str. 285 Nostalgija beskraja, 1914., Arnason, str. 286 Proroica, 1915. Arnason, str. 287

Kasnije se okrenuo prema akademskom klasicizmu, te e tom svojom fazom utjecati na transavangardiste 1980-tih. (vidi ovdje str. 45) Carlo Carra talijanski futurist. (vidi ovdje str. 8.: Pogreb anarhista Gallija) Upoznavi de Chirica mijenja izraz. Inspiraciju pronaao u Giottu i Masacciu. Svojim neoprimitivnim slikama s malo elemenata priklonio se metafizikom stilu 1917. god. 1918. Carra objavio je knjigu Metafiziko slikarstvo. 16

Slikao je pejzae i mrtve prirode. Metafizika muza, 1917., Read, 107, (s kartom Istre!)

DADAIZAM
Umjetniki i intelektualni pokret nastao za vrijeme prvog svjetskog rata kao stav radikalnog odbacivanja tradicionalne umjetnosti i kulture. Pokret se javio u slikarstvu, kiparstvu i knjievnosti s destruktivnim idejama obaranja svih vrednota civilizacije i kao protest protiv besmislenih ratnih krvoprolia. Naziv je dobio prema infantilnom tepanju DADA. Prve manifestacije dadaizma pojavile su se u Zurichu 1916. gdje je grupa pjesnika i umjetnika osnovala Cabaret Voltaire (Hugo Ball, Tristan Tzara, Richard Huelsenbeck i Hans Arp. Ostali centri dadaizma bili su u New Yorku (Marcel Duchamp, Francis Picabia, Man Ray). U Berlinu su bili George Grosz i Raoul Hausmann. U Kolnu je bio Max Ernst. U Hannover je bio Kurt Schwitters. U Parizu su bili Tristan Tzara i Francis Picabia kasnije od tog pokreta 1924. nastaje NADREALIZAM. Dada izraava duh pobune i opredjeljenja za sluajno, provokativno i ironino. Dadaisti su godinama ispitivali element sluajnosti u stvaranju umjetnikih djela. Teili su za fantastinim i apsurdnim izrazom u umjetnosti. Oni su NIHILISTI i ele unititi one kategorije umjetnosti koje su stvorile akademije prolosti npr. klasinu skulpturu i slikarstvo!!! (Read, Skulptura, str. 142). Time ele okirati buroaziju koju dre odgovornom za rat. Parola im je: RAZARANJE JE STVARALAKO! BRIU GRANICE IZMEU SLIKE, RELJEFA, SKULPTURE I OBINOG PREDMETA. Reagirali su protiv irenja ratne histerije u formama zamiljenim kao negativne, anarhine i destruktivne. Koristili su ludi humor u svojim manifestacijama (poezija, kazaline predstave, besmislena predavanja). Slike stvaraju sluajno i intuitivno. Izraavali su se kolaima i fotomontaama (Hausmann i Hck) koji su estoko osuivali odreene drutvene aspekte.

Cirka dada: 1916.-1919.

- prvo znaajno sredite u kojem se razvila dada bio je grad Zurich (neutralna vicarska u vrijeme rata.) - Osnovali su dadu 1916. njemaki pisci: Hugo Ball, Richard Huelsenbeck, rumunjski pjesnik: Tristan Tzara kipar: Hans Arp Okupljali su se oko kazalita Cabaret Voltaire koji je bio pozornica s koje su napadali sve postojee vrijednosti. 1918. Tristan Tzara objavljuje manifest pokreta. Cirika dada u prvom redu bila je knjievna pojava iji su korijeni bili u poeziji: Arthura Rimbauda i kazalitu Alfreda Jarrya. Dadaisti su u programiranju svojih ideja koristili mnoge formule futurizma: 1) Marinettijev princip slobodnih rijei 17

2) Russolove atonalne muzike efekte (buka) Umjetnost po dadaistima mora biti spontana i intuitivna (protivili su se organiziranom programu u umjetnosti). Tri naela u radu dadaista: buka, simultanost i sluaj. Hans Arp je bio najznaajniji umjetnik cirike dade. - od 1915. u Zurichu radi apstraktne crtee i kolae iji su oblici nagovjetavali ivotinjski svijet (lie i insekte). - Svojim djelima daje naziv organske apstrkcije - tim djelima upravljaju zakoni sluaja. - Sa slikarstva je preao na kola, a poslije na reljef i skulpturu. - Od 1916.-1917. izraivao je kolae od poderanih pravokutnih komadia obojanog papira razbacanih po zakonu sluaja (poderao crte i bacio komadie na pod - na slian nain pjesnik Tzara stvarao je pjesme od rijei isjeenih iz novina, pomijeanih i razbacanih po stolu) primjeri geometrijske apstrakcije. - U isto vrijeme izrauje prve obojene reljefe napravljene od tankih slojeva drveta iji su oblici organske forme (nagovjetavaju bilje, povre, ljuskare i amebe). odreeni oblik sugerirao bi ime Torzo, 1920. forme violine nagovjetava enski torzo., Arnason, 292 1924. kad se zvanino pojavio nadrealizam i u njemu je Arp aktivno uestvovao. - 20-tih godina razrauje motive koje naziva pupkom. - Torzo-pupak, 1920., Arnason, 292 - Pupak-sunce, 1928. Njegovi radovi su apstraktna, organska fantazija. - 30-tih do 60-tih izrauje slobodne skulpture u mramoru i broncu s nagovjetajima organskog oblika (glava, torzo itd.) zanimao ga je prikaz mase kao osnovni element skulpture suprotno konstruktivistima koje je zanimao prostor. Aquatic, 1953., Arnason, 301 Jedini primjetan utjecaj na Arpa izvrio je Brancusi. Izvrio je utjecaj na kipare sljedee generacije: Alexandera Caldera, Henrya Moorea i Barbaru Hepworth.

New Yorka dada

nastala je dolaskom Marcela Duchampa i Francisa Picabie 1915. (pridruio im se i Man Ray). Trajala je do 1920. Okupljali su se oko avangardne galerije 291 koju je osnovao Alfred Stieglitz (fotograf). Marcel Duchamp bio je najvaniji predstavnik New York dade. Tokom 1912. slikao je maine Kralja i kraljicu ometaju brzi aktovi, 1912., Arnason, 302 18

1912.-1913. razrauje fantazije o seksualnim mainama u nizu slika Djevica (Arnason, 303) - Prijelaz djevice u nevjestu Arnason, 296 - Akt koji silazi niz stepenice, 1913. uvodi dvije znaajne novine u skulpturu 20. stoljea: - 1) mobil skulpturu (koja se fiziki kree) Obrtne ploe iz 1920., Arnason, 304 Rotoreljefi iz 30-tih - 2) ready-made (skulpture stvorene od sasvim obinih postojeih predmeta). READY-MADE radovi bili su banalni predmeti uzdignuti na razinu umjetnikog djela time to ih je izabrao umjetnik. Ready-made je prvi smislio Marcel Duchamp 1913. godine. Kota na stolcu, 1913. (doraeni ready-made) Suilo za boce, 1914. Lopata za snijeg, 1915. (Read, Skulptura, 138) Fontana, 1917. (pisoar) Mona Lisa, 1919. (dodao je kozju bradicu i brkove Leonardovoj Mona Lisi) FOTOGRAFIJA Man Ray: Poklon, 1921. Marcel Duchamp obuen kao Rose Selavy, 1924. Znaajan izum bila je foto-montaa (inovacija Hausmanna i Hanne Hck) pomou koje su se stvarali dadaistiki efekti.

NEODADA
Krajem 50-tih 20.stoljea (neodada) dolo je do obnavljanja zanimanja za dadaistiku ideju ready-madea. Robert Rauchenberg kombinirao je gestu akcijskog slikarstva s fragmentima svakodnevnog ivota (rabljenim predmetima, punjenim ivotinjama) kombinirane slike (combines) Monogram, 1955.-9. Krevet, 1955. Jasper Jones
je slikao je svakidanje rabljene predmete

serija amerikih zastava, brojeva u ulju, meta Arnason, 580 Oslikana bronca tj. 2 limenke piva skulptura Arnason, 580 Novi realizam poetkom 60-tih pokret paralelan amerikom neodadaizmu poeo se razvijati u Evropi. (vidi ovdje str. 35) Preuzeo je dadaistiku koncepciju ready-madea (Spoerri, Arman Pisai strojevi, fotoaparati, auti u bloku betona.

Njemaka dada
osnivai Berlinske dade su slikari Raul Hausmann i George Grosz. Znaajan izum bila je foto-montaa (inovacija Hausmanna i Hanne Hck) pomou koje su se stvarali dadaistiki efekti. Tehnika je vodila porijeklo iz kubistikog kolaa. 19

Kasnije su je preuzeli nadrealisti. - Kurt Schwitters osniva je Hanoverske dade. - Max Ernst osniva je Kolnske dade. Kurt Schwitters bio mu je onemoguen pristup Berlinskoj dadi, pa je osnovao svoju varijantu dade u Hanoveru pod nazivom Merz. Eksperimentirao je slikarstvom, kolaom i konstrukcijom. Kolai raeni od otpadaka naenih na ulici (kutija od cigareta, karte, novine, svega to bi privuklo njegovu matu). Okola, 1926. Stvara niz velikih konstrukcija koje je nazvao Schwitersov stub ili Merzbau. 1. konstrukcija Hanoverski Merzbau, 1925. (apstraktna gipsana konstrukcija sa upljinama, sastojala se od predmeta koje su ga asocirali na pojedine umjetnike njegove dadaistike i konstruktivistike prijatelje (Mondrian, Gabo, Arp) Arnason, 307 Godinama je dodavao materijale na ovu skulpturu. 2. Merzbau u Norvekoj nakon to je protjeran od strane nacista iz Njemake. 3. Merzbau u Engleskoj, uva se na sveuilitu u New Castleu. Max Ernst (do 1921.) predstavnik njemake dade u Klnu. Zajedno sa Hansom Arpom 1919. osnovao njemaku dadu. U to vrijeme od prvorazrednog znaaja su njegovi dadaistiki kolai i fotomontae. Primjer kolaa: Ovdje sve jo plovi, 1920. Arnason, 307 S vremena na vrijeme su ErnsT i Arp suraivali na kolaima. Njegove slike - imale su korijen u kasnoj gotikoj fantaziji Durera, Grunewalda i Bosha. - i utjecaj mranog njemakog romantizma Maxa Klingera i Arnolda Boecklina. Iako povezani Ernst i Arp ili su drugim smjerovima. Arp ka apstraktnom organskom nadrealizmu, a Ernst slijedi De Chiricov primjer i glavni je osniva krila nadrealizma koji se koristi maginim realizmom. Ernst otkriva mogunost koritenja gravura kao osnove za transformaciju kolaa. Otkriva novi svijet u biolokim crteima mikroorganizama. Max Ernst (1921. preao je u Pariz) Nakon zavretka s dadom okree se podsvjesnom utjecaj De Chirica. Slon sa celebesa, 1921. (utjecaj De Chirica. Mehanizirano udovite sa kravljom glavom + torzo bez glave mae rukom u bijeloj rukavici. Njegovi elementi su nepovezani nadrealizam.) Arnason, 298 Sastanak prijatelja,1922. (grupni portret parikih dadaista, prvih nadrealista i ranijih umjetnika okupljenih u nonom, mjeseevu pejzau), Arnason, 347 Dvije neodreene figure, 1922., Arnason, 347

20

Dvoje djece kojima prijeti slavuj, 1924., Arnason, 348 (fantastini pejza s malim figurama, elementi pravog reljefa kua i otvorena kapija) 1925. poinje raditi crtee koje naziva Frottage (trljanje olovkom preko neravne povrine) tako nastala slika bila je uglavnom posljedica zakona sluaja. Primjer slike: Horda, 1927., Arnason, 348 est motiv koji je kasnije koristio u slikarstvu bile su ptice (Nadrealizam i slikarstvo, 1940). 50-tih i 60-tih ispituje siune, kristalne strukture i sazvjea. Skulptura Max Ernsta: - skuptura ga je privukla 1934. zahvaljujui prijateljstvu s Giacomettijem. - u skulpturama prevladava fantazija Primjeri: Edip, 1935., Read, 1940 1944. u SAD-u izradio niz frontalnih figura koje podsjeaju na afriku skulpturu, Picassa i Duchampa. Plod dugoga iskustva, 1919., Read, Skulptura, 137 - DADAIZAM Kralj se igra sa kraljicom, 1944., Read, Skulptura, 147 - NADREALIZAM

21

NOVA OBJEKTIVNOST
njemako slikarstvo 20-tih i 30-tih. U slikarstvu se tada javlja forma socijalnog realizma kojoj je bilo dano ime Nova objektivnost. U poslijeratnoj Njemakoj zaotrava se sukob izmeu lijevih i desnih. Ekstremne desniarske ideje su pobijedile - nacisti 1933. dolaze na vlast. Umjetnici Nove objektivnosti lijevo su orijentirani. Predstavnici: George Grosz (bio u dadi) Otto Dix Max Beckman Njihove slike su kritika trulog njemakog drutva. U slikama prikazuju uase rata i gaenje spram njemake korupcije! Karikaturalni likovi. Simbolini sadraj. Inspiraciju nalazili u Grnewaldu, Boschu, Brueghelu, kubizmu, i dadaizmu. Utjecali su na nau grupu Zemlja - Krsto Hegadui Podravski motivi!!! George Grosz radio je satirike crtee. - Sposoban za aktivnu slubu, 1918. (scena regrutiranja debeli lijenik pregledava le i kae: Uredu Arnason, 310 - Autoportret za Charliea Chaplina, 1919., Read, 229 - Hitler Spasitelj, 1923., Grosz, 74: pokuava upozoriti na opasnost od Hitlera ali ga niko ne slua
PLATNA: - Njemaka

zimska bajka, 1917.-19. (kritiki, kolaistiki prikaz Njemake nakon 1. svj rata), Grosz, 33 - Inenjer Hartfield, 1920. (zlokobni inenjer sa mehanikim srcem u praznom kutu sobe), Arnason, 310 1933. odlazi u New York. U Berlin se vraa 1959. Iste godine tu i umire. Otto Dix ratne slike jezivi opisi nevjerojatnih uasa. - Rovovski rat, 1923. Arnason, 312, unitena 1943.-5. - Veliki grad, 1927. triptih vidi web Max Beckman najznaajniji umjetnik vezan za novu objektivnost. Korijeni njegovog izraza bili su u: Grunewaldu, Boschu, Brueghelu, a i kubizmu (razlomljeni oblici i skuen prostor) i njemakom ekspresionizmu. Pronalazi svoj stil. Slika zlu stranu ovjeka, nasilje, muenje i ubijanje. - No, 1919. Arnason, 314 - Odlazak, 1932. (veliki triptih, Janson, Tabla u boji 73) 1933. dolaskom Nacista na vlast, proglaen je degeneriranim umjetnikom. Odlazi iz Njemake u Ameriku. (Slika Odlazak, 1932.) Stigelitzov krug Georgia o Keeffe naturalizam, precizionizam, apstrakcija, nadrealizam

AMERIKI REGIONALISTI
22

Realistiki slikaju ispraznost provincijskog ivota Amerike 1930-tih. Tomas Hatr Benton (Pollockov uitelj) Edward Hooper

NADREALIZAM
(knjievni i umjetniki) pokret nadrealizam pojavio se kad se dada ugasila u Parizu. Slubena godina nastanka pokreta smatra se 1924. - objavom nadrealistikog manifesta Andre Bretona (u kojemu je opisao svoje naelo automatizma, ina spontanog stvaranja na kojemu su bile zasnovane teorije nadrealizma. Npr. Max Ernst frota, od 1925.) Metafizika kola smatra se prethodnicom nadrealizma. U nadrealizmu nema racionalnog nadzora koji je bio prisutan u metafizikom slikarstvu (nego automatizam i sluajnost). Neposredan prethodnik nadrealizma bio je zapravo dadaizam. Teili su: - izraziti iracionalne podsvjesne dogaaje, ponajprije dimenziju sna. Koristili su se: - nepovezanim misaonim asocijacijama spajanje nekompatibilnih stvarnosti. Nastavili su: - ispitivati automatsko pisanje, magino, iracionalno, udnovato, svijet snova i freudovske podsvijesti. Na nadrealiste utjecao Freud, snovi i podsvijest. Intenzivno prouavali - sluajnost - (kao i dada). Nadrealisti zainteresirani za snove, podsvijest, automatizam i sluaj. Nadrealistiki slikari su veoma malo slini. Teili su individualnosti poto su individualnost i usamljenost bili u sri pokreta. Fotografija i film postat e bitni mediji nadrealistikog izraza: Duchamp 1924. radi Ameriki film Man Ray snima 1928. Morsku zvijezdu Salvlador Dali i Luis Bunuel rade 1929. Andaluzijskog psa 1925. prva grupna izloba nadrealista odrana u galeriji Pierre. Nadrealizam u slikarstvu ima 2. pravca: a) ORGANSKI slikari bliski apstrakciji (prevladava automatizam misli bez kontrole duha) Predstavnici: Miro, Andre Masson, Matta - organski nadrealizam utjecao je kasnije na apstraktni ekspresionizam Pollock (preko A. Gorkog) MIRO Harlekinda, 1925., Read, 131 Plavo II, 1961., ELS, 47 M. Oppenheim: Doruak u krznu, 1936. MASSON Labirint, 1938., Arnason, 336 Brancusi mjeavina nadrealizma i minimalizma b) NATURALISTIKI nadrealizam (superrealizam) slui se slikama iz podsvijesti i snova za koje Freud tvrdi da su izvan kontrole svjesnog uma. Predstavnici: Dali, Yves Tanguy, Rene Magritte 23

Chagall (Moje selo i ja, Autoportret sa suprugom na ijim je ramenima - Samenzato, 591) Ostali predstavnici: Max Ernst, Hans Arp, Picabia (bivi dadaisti)

MAGINI REALIZAM
reakcija nastala iz nadrealizma. Magini realisti ugledaju se na De Chiricovo djelo. Liniju izmeu nadrealizma i maginog realizma teko je povui. Svijet maginih realista nije skroz nadrealan ve je to realistiki prikaz s nedosljednostima koje izazivaju osjeaj tjeskobe i zbunjenosti. Magini realisti rade od svakidanjeg iskustva neto neobino, mistino. Predstavnici: Rene Magritte Balthus Pierre Roy Paul Delvaux Rene Magritte od 1926. poinje slikati svoj svijet pod utjecajem De Chirica. Njegov stil bio je - precizni, magini realizam. U slici Ugroeni ubojica, 1926. (Arnason, 361) upotrijebio elemente koji e koristiti tijekom cijele karijere: a) prazan perspektivni prostor b) enske figure poput lutke iz izloga c) votana lica precizni realizam U njegovim se slikama uoava utjecaj filma. Na osnovi filma stvarao je fantazije iz svakodnevnice. Primjer: ovjek s novinama, 1926., Arnason, 362 - poput filmskih kadrova u nijemom filmu. Lano ogledalo, 1928. Ovo nije lula tj. Perfidija, Arnason 362 1930. povlai se u Brisel. Ispitivao je i vidove jezivog koji su katkad izazivali i odvratnost - Portret, 1935. - iz sredita unke bulji oko. Arnason, 363 Tom izdanku nadrealizma dano je ime magini realizam (irio se Evropom i Amerikom 30tih i 40-tih. Magritte je uz Pierre Roya zaetnik maginog realizma. I tokom 50-tih i dalje radi fantazije svakodnevnog. Pierre Roy moe se smatrati zaetnikom maginog realizma - Opasnost na stepenicama, 1928., Arnason 369 (fantastina dimenzija unijeta u realistian interijer zmija silazi niz stepenice neobjanjivo i zastraujue). Paul Delvaux Najvei dio ivota proveo u Briselu kao i Magritte. Slikao motive s lijepim enama (ili aktovi ili obuene u viktorijansku odjeu) smjetene u klasine hramove ili viktorijansku arhitekturu. - ponekad se pojavljuju muke figure nesvjesni ena zaokupljeni svojim problemima. 24

Primjer: Ulazak u grad, 1940., Arnason, 376 - prostran pejza, gole enske figure tumaraju pejzaom kao u snu (izgubljene) + odjevene muke figure. Glavni mu je uzor: perspektivno slikarstvo 15. stoljea (renesansa) i utjecaj Pier della Francesce koji se oituje u osjeaju odsutnosti u figurama. Primjer: Usnula Venera, 1944. Balthus i on se sluio preciznim realizmom da bi stvorio atmosferu udesnog. I njega je privlaila renesansa i Piero della Francesco (kao Delvauxa). Portret Derainea, 1936. zastraujui prikaz slikara kao arogantne, jake osobe. Izmuen enski model u pozadini. Krajem 30-tih zaokuplja ga tema djevojica u zrelom pubertetu kojoj se budi seksualnost. Dnevna soba, 1941. Arnason, 370 Lekcija gitare, 1934. Web Spavaa soba, 1954., ELS, 54

NADREALISTIKI OBJEKTI: M. Oppenheim: Krzneni doruak, 1936. Dali: Jastog-telefon, 1936. Joseph Cornell: Hotel Eden, 1945. Calder: Vra za jastoge i riblji rep, 1939. Giacometti: Palaa u 4 u jutro, 1933.

25

SKULPTURA IZMEU DVA RATA

Predstavnici: Julio Gonzales Alberto Giacometti Alexandar Calder Hans Arp Max Ernst Henry Moore Barbara Hepworth Julio Gonzales bio je pionir novog eljeznog doba u skulpturi 30-tih. Radio je direktno u varenom eljezu (metalu) - otvorene, linearne konstrukcije. Razlika izmeu Gonzalesovih konstrukcija i ranijih konstrukcija ruskih konstruktivista je: 1) u tehnici 2) Gonzales je uvijek bio vezan za figuru Primjeri skulptura: ena koja se elja sve Arnason, 391 ena sa ogledalom ovjek kaktus I Don Quixote sve Arnason, 391 Alberto Giacometti bio je tvorac nove slike ovjeka. 1922. preao u Pariz iz vicarske. U ranijim radovima utjecaj kubistikih kipara, primitivne i prethistorijske umjetnosti. Primjeri skulptura: ena lica 1926. Arnason, 392 - nadrealistiko primitivan totem - prvi primjer pokuaj Giacomettia u stvaranju potpuno apstraktne forme koja sugerira figuru Par, 1926. Arnason, 392 - i ovdje oita antropomorfna transformacija: dvije figure prezentirane kao seksualni simboli Krajem 20-tih pribliio se parikim nadrealistima stvara nadrealistika djela (izlae s Miroom i Arpom). Zaklana ena, 1932. bron. konstrukcija raskomadanog enskog Lea Arnason, 393, nadrealizam Od najveeg znaaja su njegovi - eksperimenti geometrijskim konstrukcijama u slobodnom prostoru Palaa u 4 ujutro, 1932. unutar strukture od drvenih ipki razliiti predmeti (kima, kostur ptice, ena u haljini) - nadrealizam Od 1935-1945. napustio je nadrealistiku skulpturu i zapoeo intenzivno ispitivanje figure i glave. Nevidljivi predmet ili Ruke koje dre prazninu, 1935. Arnason, 394 - izduena figura u polusjedeem poloaju na stolici - ruke dre prazninu Nakon rata od 1945.-1965. stvara izduene, vretenaste figure (mrave figure koje vuku na etruansku umjetnost) Lombre della sera 26

Figure se javljaju u stotinama varijacija: u ukruenom stavu, u hodu, na koijama, u grupama i abijentima. Primjeri: Ljudska glava na tapu, 1947. (Arnason, 394) - izbrazdana povrina lice. Koije, 1950. (Arnason, 395) Pas, 1956. Arnason, 396 - studija izgladnjelog psa slino: Graan / Biafra On u tim skulpturama ide prema enformelskom izrazu (nain obrade materije strukturirana i izbrazdana povrina). Alexandar Calder 1930. pao je pod utjecaj Mondriana i konstruktivista. Poeo eksperimentirati apstraktnim ianim konstrukcijama. Svemir, 1931. stroga geometrijska forma, Arnason, 398 Tokom 30-tih radi motorizirane mobile (reljefe s pokretnim dijelovima i potpuno samostalna djela sa elementima koji se pokreu). Primjer mobila: Bijeli okvir, 1934. Arnason, 398 30-ih i 40-ih radi stojee i visee mobile koje pokree vjetar (izraeni od lima i drugih materijala objeenih na konopac ili icu) element sluaja igrao vanu ulogu. Zamka za jastoge i riblji rep, 1939., Arnason, 399 - forme su mu potpuno apstraktne. - jedan od najveih viseih mobila 40-tih mobile uklapa u arhitekturu. 50-tih i 60-tih izradio je mnoge stojee mobile velikog formata koji rotiraju iznad obino piramidalne osnove. Akustina tavanica, Karakas, Venezuela, Arnason, 399 Spirala, 1958. za zagradu Unesco u Parizu. 60-tih izrauje Velike stabile - konstrukcije velikog formata od metalnih ploa obojenih u crno. Crna zvijer, 1940. ovdje nagovjetava skulpturu - slino Loren ivkovi Kulji koja postaje arhitekturalni ambijent. (Arnason, 400) ovjek, 1967. stabil (stabil se ne pokree) (Arnason, 401) - arhitektonski ambijent Hans Arp 1924. kad se zvanino pojavio nadrealizam i u njemu je Arp aktivno uestvovao. - 20-tih godina razrauje motive koje naziva pupkom. - Torzo-pupak, 1929. (Arnason, 292) - Pupak-sunce, 1928. - Njegovi radovi su apstraktna, organska fantazija. - 30-tih do 60-tih izrauje slobodne skulpture u mramoru i broncu s nagovjetajima organskog oblika (glava, torzo itd.) zanimao ga je prikaz mase kao osnovni element skulpture suprotno konstruktivistima koje je zanimao prostor. Aquatic, 1953. Dimini slino, (Arnason, 301) Ljudska konkrecija, 1949., Arnason, 345

27

- Jedini primjetan utjecaj na Arpa izvrio je Brancusi. - Izvrio je utjecaj na kipare sljedee generacije: Alexandera Caldera, Henrya Moorea i Barbaru Hepworth. Max Ernst - skulptura ga je privukla 1934. zahvaljujui prijateljstvu s Giacomettijem. - u skulpturama prevladava fantazija Edip, 1935., Read, Skulptura, 140 1944. u SAD-u izradio niz frontalnih figura koje podsjeaju na afriku skulpturu, Picassa i Duchampa. Kralj igra s kraljicom, 1944. Read, Skulptura, 147

Henry Moore
najznaajniji engleski kipar. 1930. dolazi u dodir s nadrealizmom. Na njega utjecala afrika i predkolumbovska skulptura + Picassova skulptura. Osnovne teme koje neprestano varira su leee figure, torza, grupa majka i dijete. Leea figura, 1938., Arnason, 516; Janson 532; Read 171 U tom vremenu se izraavao kamenom i drvom. Moore se istakao svojim polu-apstraktnim skulpturama. Karakteristika djela iz 30-tih - otvaranje upljina u skulpturi koje esto dominiraju nad masom. Za vrijeme 2. svjetskog rata radi crtee iz sklonita. Arnason, 516 U poslijeratnom periodu 40-tih i 50-tih bronca zamjenjuje materijale (kamen, drvo) u kojima se ranije izraavao. Bronca mu je omoguila jo vie proiriti upljine figura! Leea figura interijer-eksterijer, 1951. Arnason, 516 - vrste mase i upljine u meusobnom proimanjnu 50-tih novi eksperimenti izduene, uglaste, koate figure i ratnike. Kralj i kraljica, 1952. maske umjesto lica i plona, izduena, lisnata tijela. Arnason, 517; Read 175 Ratnik koji pada, 1956. Arnason, 517 Dobio je mnoge narudbe za arhitekturalnu skulpturu. - obino su to monumentalne leee skulpture, ogromnih dimenzija, koje izgledaju poput grebena sastavljene od dva ili tri dijela u koje promatra moe fiziki ui. Leea figura iz Lincolnovog centra, 1964., Arnason, 518 Barbara Hepworth tokom 30-ih radila apstraktno u Velikoj Britaniji. U njenom radu vidljiv utjecaj apstraktno-organske skulpture Brancusija, Arpa i Gabov konstruktivizam. Dva segmenta i lopta, 1935., Arnason, 519 Krajem 30-tih nastale njene najstroe pojednostavljene skulpture (sastojale se od jednog jedinog mramornog stupa, blago zaobljenog ili tanko zasjeenog). 40-tih radi drvene skulpture sa icama u kojima se slui bojom (obino bijelom ili plavom). Pelagos tj. Val, 1944., Arnason, 519; Color: Read 196 28

50-tih izrauje niz Grupa u bijelom mramoru malih dimenzija. Poslije 1955. izrauje niz plonih, tankih formi isprepletenih u savijene ome. Meridijan, 1965. Arnason, 520

SKULPTURA POSLIJE 50-tih tj. POSLIJERATNA SKULPTURA

Giacometti, Moore, Marino Marini, Giacomo Manzu, Germaine Richier Alberto Giacometti Nakon rata od 1945-1965. stvara izduene, vretenaste figure (mrave figure koje vuku na etruansku umjetnost) Lombre della sera Figure se javljaju u stotinama varijacija: u ukruenom stavu, u hodu, na koijama, u grupama i abijentima. Primjeri: Ljudska glava na tapu, 1947. - izbrazdana povrina lice. Koije, 1950. Pas, 1956. Arnason, 396 - studija izgladnjelog psa Graan / Biafra On u tim skulpturama ide prema enformelskom izrazu (nain obrade materije strukturirana i izbrazdana povrina). Henry Moore U poslijeratnom periodu 40-tih i 50-tih bronca zamjenjuje materijale (kamen, drvo) u kojima se ranije izraavao. Bronca mu je omoguila jo vie proiriti upljine figura! Leea figura interijer-eksterijer, 1951. Arnason, 516 - vrste mase i upljine u meusobnom proimanjnu 50-tih novi eksperimenti izduene, uglaste, koate figure i ratnike. Kralj i kraljica, 1952. maske umjesto lica i plona, izduena, lisnata tijela. Arnason, 517 Ratnik koji pada, 1956. Arnason, 517 Dobio je mnoge narudbe za arhitekturalnu skulpturu. - obino su to monumentalne leee skulpture, ogromnih dimenzija, koje izgledaju poput grebena sastavljene od dva ili tri dijela u koje promatra moe fiziki ui. Leea figura iz Lincolnovog centra, 1964., Arnason, 518 Marino Marini radio je figure i konjanike primitivno modeliranih crta lica, izbrazdane povrine glave i tijela. Boju je utiskivao palcem da bi dobio kolorit i bogatu fakturu (znai, povrina bogata, mrljovita) Marini je sjajan portretist = karakteristike njegovih glava su: - izbrazdane, iskidane, iskasapljene i raznobojne povrine - izopaeni izraz Portret Curta Valentina, 1953. Arnason, 528 Za temu konjanika Marini se zainteresirao ve krajem 30-tih, a tokom rata ova tema postala je njegov simbol ratnih stradanja (napaenog ovjeanstva). 29

Temu konjanika je razvijao od smirenijih i statinijih verzija prema dramatinim i apstrahiranim (konj i jaha pretvoreni u apstraktni raspored elemenata). Konjanik, 1952., Arnason, 529 Giacomo Manzu utjecaj talijanske renesanse. - osjeaj za kranski sadraj. - Serija Kardinal, 1954., Arnason, 530 - Jednostavan i monumentalan skulpturalni volumen Germaine Richier upotrijebila je tehniku enformela u skulpturi. Radi nedefinirane forme, naglaava materiju koja se raspada. Njezine su skulpture uhvaene u punom procesu transformacije. Figura je uvijek na granici preobrazbe prijelaza u neto apsolutno neljudsko. Njezin jezovit stil potpuno je formuliran u dvjema figurama. Oluja i Orkan, 1948. to su ogoljela, izjedena tijela Arnason 525 i vidi web - udovita s rupiavim, rasparanim i iskidanim tijelima. Privlaila ju je i tema Don Quijota - izradila je nekoliko razliitih verzija. - to su kosturi u kojima umjetnica pokazuje svoju opsjednutost materijalnim propadanjem. - na kosturima kao da je zapoeo proces raspadanja. Izduene figure duguju neto Giacomettiju. Moebitni enformel u skulpturi takoer: Claes Oldenburg objekti i skulpture u Store Days Pollock komorna skulptura od page poprskana bojom cca 10*15 cm

30

APSRAKTNI EKSPRESIONIZAM
SAD poslije rata, kraj 40-tih i 50-te. Tada, oko 1950. centar umjetnosti iz pariza prelazi u NY. Pretee apstraktnog ekspresionizma Ashile Gorky i Hans Hofmann, Arnason, 489-490, 497 Dvije glavne tendencije: 1) SLIKARI AKCIJE Jackson Pollock, Willem de Kooning (ena I, 1950.-2.) Franz Kline Mark Tobey - slikari preokupirani gestom (potezom) kista, fakturom boje. - na slikarstvo akcije utjecao je nadrealizam (naroito organski: Miro, Massona i Matte). ELS 20 i 18 2) SLIKARI OBOJENOG POLJA Mark Rothko Barnett Newman Ad Reinhardt (Read, 297) - njihov potez je bio anoniman, a akcent je na prostranim poljima iste boje (izraena plonost). - na slikare obojenog polja utjecao je Mondrian (zadnja New Yorkka faza). - utjecali na minimalizam (slikare tvrdog ruba 60-tih).

SLIKARI AKCIJE:
Willem de Kooning . oko 50-tih slika ciklus crnih slika sa bijelim crteom. Arnason, 498 - istovremeno (50-tih) radi - seriju slika sa enama (figure se rastvaraju i nestaju meu oblicima pozadine). Jackson Pollock krajem 40-tih poeo je eksperimentirati labirintskom mreom linija, kapljicama boje i prskanjem. - nastaju - velike prskane slike. - Raene su obino na velikom platnu poloenom na pod, po kojem je slikar i sam gazio i na taj nain se poistovjeuje sa procesom slikanja. - U Pollockovom slikarstvu element intuicije ili sluaja igra znaajnu ulogu. - Pollockove PRSKANE SLIKE doprinijele promijeni toka modernog slikarstva: 1) ideja sveobuhvatne slike - te su slike prividno bez poetka i kraja - ire se do granica platna pa i preko njih. 2) ogromne dimenzije njegovih djela unijele ideju zidnog slikarstva. 3) prekid s renesansnom idejom slike kao nezavisne cjeline odvojene od promatraa. 4) Slika postaje ambijent, kompleks koji okruuje promatraa.

31

Franz Kline izrauje niz malih crno-bijelih skica apstraktnog karaktera (utjecaj kaligrafije) poveavao je te skice kroz projektor i prenosio ih je na velike formate. Arnason, 502-3

SLIKARI OBOJENOG POLJA

Mark Rothko Polja boje - Rothkov zatitni znak, velike su plohe boje (s nepravilnim konturama nejasni rubovi) postavljene jedne do druge. Arnason, 495 - beskrajno irenje obojenih povrina bez centralnog fokusa. - totalni doivljaj boje (Rothko Chapel Houston, 1964.-7.) 50-tih varijacije velikim obojenim pravokutnicima koji lebde u prostoru, ali im je mijenjao boju i oblik. Barnett Newman 50-tih radi ravnomjerno obojeno polje prekinuto vertikalnom linijom (ili uskim vertikalnim kontrastno obojenim prostorom). Arnason, 496; Joselit, 25 - gubi namjerno fragmentarne krajeve. Ad Reinhardt 50-tih pojednostavljuje paletu svodei na jednu jedinu boju. Read, Painting, 297; Joselit 43 Grupa slika u crvenoj boji, grupa slika u plavoj i pred kraj ivota grupa slika u crnoj boji. S vremenom u njegovim slikama poinje se pojavljivati druga unutranja slika manji pravokutnik, kvadrat ili centralni kri slikan neznatno drukijim tonom boje. Cilj: - proiavanje slike - eliminiranje svih nebitnih elemenata VANA NAPOMENA: ovo je jedna od podjela, za drugu, bolju vidjeti POST PAINTERLY ABSTRACTION u Dodatku

COBRA
Grupa osnovana 1948. u Parizu. Traje do 1951. Umjetnici rade poluapstraktno i kasnije razvijaju taizam tj europski enformel. Tee spontanom i intuitivnom, gestualnom i automatizmu - bez intelektualiziranja. lanovi: WOLS Emil Schumacher Antoni Tapies Jean Fautrier Jean Dubuffet Read, 246; Arnason, 544

Tachisme ili lirska apstrakcija

je europska inaica apstraktnog ekspresionizma. Pojam potjee od francuske rijei za mrlju. Autori: Wols Hans Hartung 32

Jean Dubufet Antoni Tapies Lucio Fontana je po nekima isto infirmel.

LUCIO FONTANA
1947. u Milanu je osnovao pokret Spacijalizam (traje do 1954.). - od 1949. radio je IZBUENA I PROREZANA PLATNA tako unitava plan slike (prekretnica u povijesti slikarstva). - otvorio je prostor u slici (postie integraciju povrine sa dubinom). - bui platno kako bi ostvario kontakt s prostorom koji okruuje sliku. - Primjer: Razrezano platno SVA SVOJA DJELA OPISIVAO JE KAO - PROSTORNI KONCEPTI (concetti spaziali), elei time ponititi kategorije slikarstva, skulpture i arhitekture. Zeleni ovalni koncept, 1963., Arnason, 551 - 50-tih napustio je jednobojnu pozadinu i eksperimentirao je sa materijom (gradi svoje perforirane povrine od smjese boje, ljunka i fiksativa). - 60 tih radi prostorne koncepte od bakrenog lima. Od samog poetka stvarao je i PROSTORNE AMBIJENTE. - upotrebljava ultra-ljubiasto svijetlo u stvaranju spacijalnih ambijenata. Dao je znaajan doprinos umjetnosti kao ambijentu i optikoj umjetnosti, slikarstvu kao objektu i oblikovnom platnu, a iznad svega ponitavanju razlika izmeu slikarstva i skulpture (i arhitekture).

NOVI REALIZAM
Dadaistika baza 1960. - Pierre Restany i Yves Klein osnivaju pokret Umjetnici se koriste pop artom, asemblaom, minimalizmom Arman - Chopinov Waterloo, Klik-klak (fotoaprati-ELS 104) Jean Tinguely Kinetika skulptura, 1964., Arnason, 610 Christo Cesar spreani automobili Yves Klein u umjetnosti doarava prazninu tj. nitavilo Daniel Sporerri Slike stolova s tanjurima i aama Maarski obrok

MONOKROMNO SLIKARSTVO 1960-tih Grupa ZERO H. Macke, O. Piene Azimuth L. Fontana (concetti spatiali), P. Manzoni (akromi) Grav V. Vasarely
33

!Veza s Novim tendencijama!

POVRATAK OBJEKTU (60-tih)

Srodni razvoji:

asemblaa, hepeninga, pop arta i novog realizma DADAISTIKI KORIJNI!!!

Zajedniko: - zainteresiranost za vidljivi, opipljivi svijet svijet objekata i svakodnevnih zbivanja. - javljaju se kao reakcija na sve oblike apstrakcije.

ASEMBLA I STARENA (OTPADNA) SKULPTURA

Asembla je umjetnost koja podrazumijeva gomilanje objekata. - skulptura od pronaenih predmeta. Pretee asemblaa = kubistiki kolai Piccasove rane konstrukcije Futuristi (naroito Boccionieve konstrukcije kao Konj+jaha+kua, Read, Skulptura, 117) Dadaisti (Kurt Schwitters Merzbau) Nadrealisti Kurt Schwitters zaetnik tradicije otpadne skulpture. Marcel Duchamp izvrio veliki utjecaj na pop artiste i nove realiste. - ak i rije asembla (kao i ready-made i mobil) pripada njemu. Joseph Cornell Amerikanac izrauje duhovite male asemblae koje slae u kutije sa prednjom staklenom stranom. Arnason, 568 - u njih je slagao objekte, fotografije itd. LOUISE NEVELSON skulpture od velikih drvenih zidova podijeljenih na manje prostorne pregrade ispunjene naenim predmetima obojene crnom, bijelom ili zlatnom bojom. Skulptura od otpadnih stvari segmet asemblaa SAD: - umjetnici POP ARTA. John Chamberlain u svojim asemblaima koristi dijelove starih automobilskih karoserija koje prea i zavaruje. Arnason, 570 Robert Rauchenberg njegove najtipinije tvorevine kombinirane slike i kombinirani predmeti = asemblai. Primjeri: Monogram, 1956. balzamirana koza postavljena na sliku na podu. Krevet, 1955.

On je spona izmeu apstraktnog ekspresionizma i Pop arta.

34

Jasper Johns oponaa razliite uporabne predmete i predstavlja ih kao umjetnost. - 50-tih niz slika s motivom amerike zastave. Primjer: Zastava, enkaustika i kola na platnu, 1954. Arnason, 580 Meta s 4 lica, 1958. Izradio niz malih predmeta odlivenih iz metala koji oponaaju uporabne predmete (utjecaj Duchampa i ready-madea) Par pivskih konzervi na staklu, tj. Obojena bronca, 1964. Arnason, 580 - lijevajui predmete u bronci, on ovjekovjeuje svakodnevno.

NOVI REALISTI KOJI RADE ASEMBLA (Evropa - Francuska)

Arman iskljuivo koristio asembla - skupljao je sluajno pronaene predmete - koristi tehniku obavijanja skupine predmeta u prozirni poliester. Klik klak, 1960.-6. stari fotoaparati u kutiji, ELS, 104 Automobili u neboderu od betona Cezar kao i Chamberlain prea stare olupine automobila u blokove. Archer, 30 Spoerri poznat po svojim slikama-zamkama - njemu je cilj da se uhvati jedan izuzetan trenutak (trenutani raspored predmeta obino aa i tanjura na stolu web) Christo poznat po opsesiji omatanja predmeta. - zamatao je od raunala do obala. Zamotani Reichstag, Berlin, 1994.

HAPPENING i PERFORMANCE
ideja o integriranju razliitih umjetnosti i umjetnosti sa ivotom. Hepening improvizirani dogaaji u kojima sudjeluju suradnici koji su prije izvedbe dobili kratke upute. Izvori hepeninga moda u manifestacijama dade. Zaetnik hepeninga i ambijenta je Alan Kaprow. 50-tih pojavio se na likovnoj sceni, ali je ozbiljniju i iru pozornost doivio 60-tih. Alan Kaprow definirao je hepening : Skup zbivanja izvedenih u vie nego jednom vremenu i vie nego na jednom mjestu. Kaprow je takoer definirao i ambijent kao: Doslovno, okolina u koju se ulazi. 1) Alan Kaprow prvi hepening - 18 hepeninga u 6 djelova, 1959., Joselit, str. 52!!!
PRVI HEPENING - "18 hepeninga u 6 dijelova" Njegov prvi hepening se zvao "18 hepeninga u 6 dijelova" i izveden je 1959. u ReubenGallery u New Yorku. Iz ovog performansa nastao je termin hepening, izvorno koriten kako bi se oznaila vrlo odreena, uvjebana i heterogena produkcija. Termin je kasnije dobio drugaije znaenje i koristio se za spontana i nereirana dogaanja, to neodgovara karakteru izvornog dogaaja kako ga je koncipirao Kaprow. Prostor je podijelio u 3 prostorije pomou plastinih zidova. Posjetitelj je dobio ulaznicu koja ga je upuivala do odreenog sjedala u svakoj sobi, u strogo odreeno vrijeme iprecizno odreenim smjerom kretanja, za vrijeme trajanja hepeninga. Uz ulazice poslane potom, svi pozvani su u koverti dobili i razne udne predmete: komadie papira, fotografija ili izrezane brojeve. Meu ostalim, publika je mogla vidjeti djevojku koja cijedi naranu, umjetnika koji je palio ibice i slikao, te orkestar s instrumentima-igrakama. Meu

35

izvoaima bili su Rauschenberg, Jasper Johns, Alfred Leslie i Lester Johnson. Iako je imao vrsti scenario i plan, ovaj je hepening zadrao atmosferu spontanosti, jer nije bilo zapleta, dijaloga, likova, profesionalnih glumaca, ni podsjeanja na tradicionalne umjetnosti.

2) Japanska grupa Gutai - rade predstave sline hepeningu ve 1955. u Osaki. 3) John Cage kompozitor koji je eksperimentirao sa muzikim (glazbenim) formama - ukljuivao je u svoja djela neplanirano sudjelovanje publike (tiina i neoekivani umovi). - 1937. napisao je MANIFEST MUZIKE BUDUNOSTI (zvukovi iz prirode i svakodnevni umovi kao novu mogunost glazbe). - koristio je i orijentalnu glazbu - Zvuni performance = 4 minute i 33 sekunde (muzika bez zvuka, za to vrijeme samo je sjedio ispred klavira). 4) Yves Klein novi realist (neki ga ubrajaju meu prve promicatelje hepeninga). - svoje slikarske seanse pretvarao je u javne ceremonije (stvorio je vrstu ovjeka-kista = gole djevojke umoio je u boju i zatim ih otisnuo na platno Antropometrije plavog perioda, 1960. - Skok u prazno 1960. 5) POP-artisti Jim Dine The Smiling Workmen, 1960., Joselit, str. 54 Car Crash, 1960., ELS, 130 Cleas Oldenburg The Store 2 mjeseca 1961.- 2. prodavao gipsane modele svakodnevnih predmeta enformalistiki poprskane bojom i promatrao reakcije. Ljudi su ih percipirali kao skulpture, kako se i nadao. Archer, str. 20; Joselit, 67 Ambijentalna instalacijai performance Ulica, 1960. u galeriji crkve, Joselit, 64-66 6) Gilbert and George
Najpoznatiji su kao performeri, Jo kao studenti, 1970. g. izveli su performans "Pjevajue skulpture": obojani u zlatnu metalik boju stajali su na stolu i pravili se da pjevaju, ponekad satima. Brojni radovi iz ranih 70-ih sastojali su se od njih dvojice kako se napijaju, najee dinom. Rad "Smashed" iz 1973. sadri set dokumentarnih fotografija o njihovoj veeri opijanja, a film "ini nas pijanima" prikazuje ih kako piju Gordon's din, ponekad izgovaraju "Gordon's nas ini vrlo pijanima" i pritom sluaju klasinu glazbu. Sve radove su izvodili mrtvo ozbiljnih lica.

singing sculpture performance

7) skupina FLUXUS - Fluxus se smatra internacionalnim pokretom iji poeci seu u rane 60-te (openito je prihvaeno da je Fluxus poeo 1962. u Wiesbadenu prvim festivalom Fluxusa koncertom najnovije glazbe.) - pojavio spontano 60-tih u razliitim zemljama (Evropa, Sad, Japan) - od samog poetka bio je internacionalan - Marcel Duchamp i John Cage bili su intelektualni zaetnici Fluxusa. - Fluxus je bio skup razliitih kreativnih individualnosti - Fluxus nije bio pokret, pravac ili stil on je vie stanje slobodnog duha - u praksi Fluxusa mogu se nai elementi hepeninga, konceptualne umjetnosti, Performansa Razlika izmeu Happeninga i Fluksus dogaaje je da su h. bili vrlo kompleksni, puni dogaanja, a f. d. jednostavni u koncepciji i izvedbi. - George Maciunas je glavni koordinator Fluxusa i dao je ime pokretu 36

- Protagonisti: Joseph Beuys radio na konceptualnom podruju - Dick Higgins, Milan Kniak, Ben Vautier, Takako Saito, Ken Friedman, Alison Knowles Yoko Ono, Ken Friedman, Daniel Spoerri, George Brech

Nam June Paik utemeljitelj video-arta Magnetska TV (slika u Joselit, 127) 1965. NJP je TV signal transformirao u apstraktnu formu stavljanjem velikog magneta na vrh televizora. To je 1. video art! Bill Viola - video Nantski triptih, 1992. u sredini je plivajua figura, lijevo Violina ena poraa njihova sina, a desno njegova majka umire u bolnici (Archer, 206) - video Razum spava, 1988. (homagge Goyinoj grafici Kad razum spava, nastaju udovita iz mape Capricios, 1799.) s bijelim sovama na 3 velika ekrana (ELS, 244)
(Video instalacije mogu se sastojati od vie monitora koji povezano ili nepovezano prikazuju slike.)

Umjetnici hepeninga poeli su sa pretvaranjem itavog prostora u umjetniko djelo (ambijent), a zatim u njemu inscenirali dogaaje (hepeninge).
Pretvarali su itavu galeriju u scenu, neka vrsta kola teatra (na koje se istovremeno improviziraju drama i igra, elektronska muzika, buka, tiina, uz sudjelovanje publike). - hepening se moe odvijati u samoposluzi, za vrijeme vonje, u kuhinji itd, a vremenski moe trajati u jednom trenutku ili serijski godinu dana.

JOSEPH BEUYS njemaki umjetnik (ivio je u Dusseldorfu). - najistaknutija umjetnika linost 60-tih, 70- tih i 80-tih - razvijao se u atmosferi Fluxusa - primjenjuje ulogu magije i rituala u svojim radovima - blizak sa Arte Poverom U prvom razdoblju posvetio se asemblau. Primjer: Stolac sa salom 1964., web - koristio je materijale neprikladne za simbolike svrhe Poznatiji je po svojim performansima. Primjer: Kako objasniti slikarstvo jednom mrtvom zecu? 1965. (Dusseldorf) - ee sa mrtvim zecom u naruju i objanjava mu djela. Ja volim Ameriku i Amerika voli mene, 1974., Archer, 108.
(Nisu ga voljeli u Americi pa je 5 dana proveo s kojotom (ameri ivotinja) u galeriji u NY kako bi premostio jaz izmeu Amerike i sebe.)

7) Beki akcionisti vidjeti ovdje str. 48

ARTE POVERA
Mario Merz Michelangelo Pistoletto Jannis Kounelis (Grk koji ivi u Italiji) Germano Celant (talijanski kritiar) 1967. daje takvoj umjetnosti naziv Arte povera siromana umjetnost. Oni su stvarali umjetnost od grubih, bezvrijednih materijala kakve se nalaze u svakodnevnom ivotu, te ih prikazuju u njihovom prirodnom stanju. Slian je pristup ve zastupao Novi realizam (Daniel Spoerri radi svoje slike-stupice s tanjurima i aama na stolu) Umjetnici Arte povere imali su sklonost konceptualnoj umjetnosti. Jannis Kounelis 37

u galeriji u Rimu 1969. napravio je konjunicu (Konji, Archer, 85) kako bi dramatizirao kontrast i
vezu izmeu organskog svijeta prirode i umjetnog svijeta umjetnosti koji je nainio ovjek.

Michelangelo Pistoletto Venera i odbaena odjea, 1967., Archer, 86 Mario Merz radio je Iglu, 1968., od raznih zanimljivih materijala u kombinaciji s neonskim cijevima (istovremeno je sklonite koje titi ljude), Archer, 87

POP ART ili Kapitalistiki realizam

To je umjetnost popularnog (narodnog) proizvoda. Roen je sredinom 50-tih u Engleskoj (iako se smatra amerikom pojavom).

(Sigmar Polke Gerhard Richter)

Javlja se kao reakcija na apstraktni ekspresionizam. Amerika sa svojim amerikim ivotom bila je temeljno nadahnue umjetnicima POP ARTA. Bili su motivirani svakodnevnim predmetima iroke potronje. Umjetnici pop arta zanimali su se za popularnu kulturu: filmove, naunu fantastiku, reklame, stripove, maine

Utjecaji na POP Art: Marcel Duchamp Kurt Schwitters Fernand Leger (njegov mainski kubizam) Charles Demuth Broj 5 u zlatu, 1929. Arnason, 420 Krajem 50-tih umjetnici su se za Pop art i pop kulturu zainteresirali i u Francuskoj gdje je jaao pokret Novi realizam POP ART u Engleskoj: Eduardo Paollozi radi skulpture-asemblae od dijelova maina i cijevi (lijevane u bronci) Richard Hamilton Peter Blake David Hockney Ronald Brooks Kitaj POP ART u Americi: Robert Rauschenberg Jasper Johns Roy Lichtenstein Tom Wesselmann Mel Ramos James Rosenquist Robert Indiana Andy Warhol Jim Dine Claes Oldenburg i Georg Segal kipari Robert Rauchenberg 50-tih radio svoje kombinirane slike (combines) - na kojima je u strukturu platna smjelo ugradio i druge predmete (fotografije, grafike, isjeke iz novina + predmeti) te kombinirane slike potjeu iz kolaa i dadaistikih konstrukcija Schwittersa i drugih.

38

Primjeri: Monogram, 1956. balzamirana koza opasana automobilskom gumom postavljena na sliku na podu. Krevet, 1955. jastuk i poplun poprskani bojom u maniri apstraktnog ekspresionizma. Rauschemberg je spona izmeu apstraktnog ekspresionizma i Pop arta (neodadaist). (vidjeti ovdje str. 19) - u 60-tim koristi serigrafije stvara slike koje sadre elemente dnevne tampe i filmove: Retroaktiva II, 1964. - (isjeci dogaaja sputanje na mjesec, Kennedy Archer, str. 13 Jasper Johns oponaa razliite uporabne predmete i predstavlja ih kao umjetnost. 50-tih razrauje slike Meta i amerikih Zastava. Primjer: Tri zastave, 1958. Meta s 4 lica, 1958. Izradio niz malih predmeta odlivenih iz metala koji oponaaju uporabne predmete (utjecaj Duchampa i ready-madea) Par pivskih konzervi na staklu, 1964. - lijevajui predmete u bronci, on ovjekovjeuje svakodnevno. Njegovi objekti (zastava, meta) prestaju biti reprodukcija neega i dobivaju svoj identitet. Jim Dine - neodadaist !!! - kombinira slikarstvo geste s objektima (utjecaj ready-madea) etkica za zube na crnoj osnovi, Arnason, str. 581 - bavio se i performanceom te happeningom Vidjeti ovdje str. 36. i Jim Dine na hrv. Wikipediji. Primjeri: Carcrash, 1960., ELS, 130 Smiling Workman, 1960., Joselit, 54 Roy Lichtenstein za svoju osnovnu temu uzima stripove. Strip-kadrove uveava na velike formate. Koristi se tehnikom tokastih rastera i crnih kontura. Primjeri: Whaam, 1963. Loptica za golf, 1962., Joselit, 79 Tom Wesselman poznat po ciklusu Velikih amerikih aktova - ameriki seksualni simbol bez lica. - elementi asemblaa: radijator, stol, stolica i slino James Rosenquist slika ogromna platna. - stavlja jedne do druge razliite prizore. - F-111, 1965 - organizirana kao soba koja okruuje promatraa niz scena ratnog razaranja kombinira sa scenama sretnog svakodnevnog amerikog ivota. Andy Warhol orijentira se na robu iroke potronje: boce Coca Cole, Campbellove juhe u konzervi, Brillo sapune i stripove. Koristi se metodom ponavljanja u nizu - kao izraajnim sredstvom. 39

Kasnije izrauje seriju poznatih linost (idola) Marlyn Monroe, Mao Ce Tung, Elizabeth Taylor, Jacqueline Kennedy, Elvis Presley metodom serigrafije. Sredinom 60-tih radi ciklus slika Smrt i nesree - baziranih na fotografijama iz dnevnog tiska koje hladno reproducira u serijama (ponavljanje u nizu). Elektrina stolica, 1965. Claes Oldenburg od 1960. radi pop hepeninge i performance - protestira protiv naziva kipar vie voli da ga zovu tvorcem objekta. - izraivao je hranu: sladolede, sendvie, kolae, hamburgere od jarko obojenog gipsa (The Store 1961.-2. Joselit, 67 istovremeno to je bio i happening, vidjeti hr. Wikip.) - Izraivao je delikatese od platna (ogromnih dimenzija). - Radi seriju mekih kipova (umivaonike, WC koljke, prekidae pretvara u meke verzije od platna). Pomfrit ispada iz vreice Radio je i spomenike na otvorenom: Kornet, Kln, Njemaka

Ambijenti: Ulica, 1960. 1. ambijebtalna instalacija u Judson Galery i performance!

(Joselit 64 i 66) Dnevni boravak Hotelska soba, 1963.-9. George Segal kipar - radio je gipsane odljeve figura po ljudskom tijelu i stavljao ih u stvarni ambijent (lift, autobus, kino blagajnu, za pult). - figure nedovrene nalik sablastima, praznima - Utjecaj Allana Kaprowa - ambijent Cinema, 1963. The Gas station, 1963. U baru, 1966.

Gerhard Richter
1961. bjei iz DDR-a na Zapad. Sa Sigmarom Polkeom (takoer bjeguncem iz DDR-a) osniva kapitalistiku realizam,verziju pop arta i kritiku konzumerizma, ali i soc-realizma. 1963. njih dvojica maju izlobu pod tim nazivom u Duseldorfu. U to vrijeme dosta se bavi i fotomontaom. Koncem 1960-tih i poetkom 1970-tih slika dva ciklusa sivih slika na kojima ne eli prikazati nita. To je odjek tekog razdoblja u njegovu ivotu. 1980-tih radi u stilu fotorealizma (Betty, 1988. sa naslovnice ELS, Movements since 1945.). 1988. nastaje i serija monokromnih platana u stilu fotorealizma raenog po fotografijama iz novina, kojima Richter
problematizira ideologije i izmiljena samoubojstva njemakih lijevih terorista u zatvoru, 18. 10. 1977. godine. (ARCHER, 149) Radi objekte i instalacije, ali i tradicionalne forme izriaja (2007. vitrai na srednjevjekovnoj katedrali u Kelnu u kojem ivi i radi) kao i apstrakciju (jo od sredine 1970-tih, esto nastalu uveavanjem realistinih detalja), to neki smatraju nedosljednou i nedostatkom stila. To je malo vjerojatno. 2007. je imao izlobu u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu.

40

Sigmar Polke
Pripadnik postmodernog realizma radovima je esto ismijavao potroakom drutvu i poslijeratnoj politici. Volio je eksperimentirati i kritizirati, te je 1961. s trojicom njemakih umjetnika osnovao skupinu 'Kapitalistiki realizam', njemakiu inaicu pop-arta. Od 80-ih se poeo vie baviti fotografijom. Umro je u lipnju 2010. Vidjeti tekst o njemu na hrv. Wikipediji.

PRIMARNE STRUKTURE ili MINIMALNA UMJETNOST

Minimalizam je umjetniki smjer nastao oko 1960. (najprije u SAD-u, a zatim u Evropi). Minimalizam se u Americi pojavio kao reakcija na apstraktni ekspresionizam i reakcija protiv asemblaa (jer asembla gomila, a minimalizam proiava formu). - pretea minimalizmu (i kiparstvu i slikarstvu) je slikarstvo obojenog polja. - Mondrian + konstruktivisti - David Smith i Alexander Calder izraivali skulpture industrijski (dali radnicima da izrade po nacrtu). Minimalizam se javlja i u slikarstvu: slikarstvo otrog ruba i slikarstvo oblikovnog platna) i u skulpturi. Karakteristika minimalnih skulptura i slika: 1) postoji vrsta geometrijska osnova 2) primjena elementarne forme 3) intenzivne, sirove, industrijske boje Karakteristike minimalistikog kiparstva: a) rade djela ogromnih, monumentalnih dimenzija = koja kad se zatvore u unutranji prostor postaju ambijentalna skulptura (jer se integrira sa prostorom i arhitekturom u koju je stavljena). b) svoje objekte postavljaju na pod, uza zid ili vjeaju o tavan da bi to vie postale dio ambijenta. c)Koriste nove sintetike materijale (poliester i staklena vlakna) d) Osnova tih djela je hladnoa, tj. gubi se individualni peat umjetnika (depersonalizacija djela). e) Izrazito svojstvo skulptura primarne strukture - da su izraene industrijski prema nacrtu umjetnika. - to je mainska proizvodnja - umjetnost bez due f) Inzistira se na injenici da je slika ili skulptura jednostavno objekt. Predstavnici kiparstva primarne strukture: SAD: Sol Lewitt Carl Andre Robert Morris Richard Serra Donald Judd Barnet Newman Donald Judd koristi se metodom ponavljanja jedne geometrijske forme (uglavnom etverokutne) u pravilnim intervalima. - apsolutna simetrija u ponavljanju identinih formi 41

Bez naziva (7 kutija sukcesivno nanizanih na zidu), 1965., Arnason, 608; ELS, 150; Concepts, 112 Bez naziva (naranasta prozirna kocka od pleksiglasa), 1965., Joselit, 110; Concepts, sl. 112 Carl Andre ponavljanje i slaganje istih elemenata - radi skulpture od metalnih ploa (kvadrata) koje slae po podu - Joselit, 111 Red cigli, 1966., Joselit, 108; Concepts, 111; Archer 57; Concepts 111 Ekvivalenti I VIII, 1966. Robert Morris komponira cijelu sobu kao prostornu cjelinu sluei se pravokutnim ili trokutastim elementima (ambijentalno prostorna zamisao) Objekti u galeriji, 1964., Joselit, 107.; Concepts, 113 Richard Serra koristi neuobiajene materijale (gumu) Kua od karata (kocka od zavinutih eljeznih ploa), Archer, 62 Sol Lewitt matematiki nizovi, geometrijski oblici Modularna skulptura (na parketu), 1968., Joselit, 113 Barnet Newman Slomljeni obelisk, Rothko Chapell, Houston, 1963. 1967.

SLIKARSTVO OTROG RUBA

minimalistiko slikarstvo 60-tih godina u Washingtonu (Washingtonska grupa).
!!! Vidjeti Dodatak ovoj skripti str. 14 !!!

Proizilo iz slikarstva obojenog polja 50-tih i minimalistike skulpture. Slikari otrog ruba radili su - plonim, obojenim povrinama omeenim precizno ocrtanim rubovima. Slikarstvo otrog ruba (minimalistiko) je radikalno slikarstvo kojem je cilj da slikarstvo svede na njegove osnovne, primarne elemente, ne traei nikakve sadrajne upute. Minimalizam koristi primarne (geometrijske) strukture. Predstavnici: Morris Louis Ellsworth Kelly Kenneth Noland Al Held Morris Louis za njega karakteristino 50-tih (velovi ili koprene) nanoenje tekue boje na nezategnuto platno to omoguuje da boja slobodno curi preko povrine (stvarajui efekte prozranih velova). - 60-tih radi obojene pruge duge paralelne trake iste boje slino dugi: Omicron, 1961., Archer, 41; Joselit, 33-34: Beta-Kappa Kenneth Noland 50-tih osnovni simbol mu je krug - tono centriran na kvadratnom platnu. Pjesma, 1958., Archer, 41. - !!! - Izgleda kao kruni M. Louis 42

Ellsworth Kelly 50-tih slika velike, svijetle, blago nepravilne jajolike oblike nasuprot pravokutnim povrinama boje. - 60-tih radi na pravilnim obojenim pravokutnicima, slinima ekranu: Naranasto-zeleno 1966., Archer, 42 i Joselit, 47.

OBLIKOVNO PLATNO
Frank Stella ispitivao je razliite oblike platna. Slike djeluju kao objekti (oblik platna u obliku slova U i L). serija prugastih, monokromnih slika u kojima veu vanost ima sama forma platna od onog to se pojavljuje na povrini slike. - Rad oslobaa Arbeit Macht Frei, 1958., Joselit, 51 60-tih prelazi na boju slikajui geometrijske oblike. MEHANIKI efekt.
!!! Vidjeti Dodatak ovoj skripti str. 14 !!!

LEND ART
Nakon minimalistike umjetnosti nije vie bilo drugog pokreta preovladavajue vanosti. Land art ima dosta veze s minimalizmom, isti umjetnici ponekad rade jedne i druge radove. Christo - Jean Claude Omotani otoci, Miami, Florida, 1980. Robert Smithson: Spiralni mol, 1970., Joselit, 143 Walter de Maria Polje grmljavine, 1971.-7., Archer, 94; Joselit, 144 Soba zemlje, New York, 1977.,

43

KONCEPTUALNA UMJETNOST
razvila se 60-tih i 70-ih godina. Konceptualni umjetnici slijedili su Duchampa (ready-made) i njegovo naelo da je koncepcija vanija od umjetnikog postupka. Umjetniki predmet promatrali su samo kao neizbjenu vizualizaciju zamisli koja ga je stvorila. Konceptualnim umjetnicima bila je vanija zamisao - ideja od samog umjetnikog postupka. Joseph Kosuth jedan od najveih protagonista konceptualne umjetnosti (ameriki konceptualni umjetnik). U svome dijelu Jedan i tri stolca, 1965. (Archer, p. 78) prikazuje doslovni stolac, fotografiju stolca i napisanu definiciju te rijei iz rjenika. Stolac je ujedno stvaran, fotografiran i opisan rijeima. Ovdje je aktivna nazonost umjetnika kao umjetnika minimalizirana dok je njegova uloga producenta i redatelja istaknuta. - Art as Idea, 1966., Read, Painting, 319

Smatra da je umjetnost zapravo filozofija (Wikipedija)

Konceptualna umjetnost esto postavlja enigme gledaocu, koristei se najjednostavnijim zamislima kako bi pokrenula lanac daleko opsenijeg propitivanja. Sutina konceptualne umjetnosti (umjetnosti u umu) je ideja koja ima prednost nad samom izvedbom. U konceptualnoj umjetnosti bitno je razvijanje teorijskih analiza umjesto likovne proizvodnje umjetnikih djela i fotografsko dokumentiranje akcija. Ed Ruscha Every Building on the Sunset Strip, 1966., Joselit, 95 Fotografirao sve zgrade u jutro, bez ljudi na slikama Twentysix Gasoline Stations, 1963. Piero Manzoni Ironini konceptualni umjetnik, pretea Arte povera. Problematizira tematiku umjetnikog objekta. Umjetnikov dah, 1960., Archer, 33 Umjetnikov izmet, maj 1961. 90 konzervi / kritika konzumerizma (nesigurno) Traka duga 20 metara, 1959., ELS, 106 Akromi - Vidi ovdje str. 33. 44

TRANSAVANGARDA talijanski pokret 80-ih godina - POSTMODERNISTI

Naziv mu je dao 1979. godine talijanski kritiar Achile Bonito Oliva. Talijanski predstavnici: Sandro Chia ELS, 188 Enzo Cucchi Slika dragocjenih vatri, ELS, 189 Francesco Clemente ELS 189, Archer 146 14 postaja (usta sa zubima lubanjama) Nicola de Maria Mimmo Paladino: Veliki kabalist Skupina je uskoro postala meunarodna, ukljuivi prvenstveno njemake umjetnike. Pridruuju im se iz Njemake: Markus Luperz (Grupa Novi divlji) Anselm Kiefer Georg Baselitz (Archer 147) Jorg Immendorf A. R. Penck Transavangarda se ponovo vraa figurativnoj umjetnosti i ponovo propituju boju i slikarske tehnike (nakon mnogo desetljea apstrakcije, te poslije konceptualizma u 70-tima. Nisu tragali za intelektualnim razlozima umjetnikog postupka, ve su ponovo otkrili tradicionalne vjetine slikara. Nisu se htjeli oslanjati ni na jedan kulturalni model, ve su djelovali uz najveu moguu izraajnu slobodu. Talijanski predstavnici nadahnue su traili u razliitim umjetnikim smjerovima: - u ekspresionizmu, nadrealizmu (kasni de Chirico), kubizmu bili su iskljueni iz bilo kakve politike ili kulturne angairanosti (za razliku od njemakih predstavnika). Njemaki umjetnici imali su poneto drugaije stajalite i ostali su otvorenije povezani s vlastitom avangardnom tradicijom i ekspresionizmom. eljeli su Njemaku umjetnost osloboditi od procesa podreivanja amerikoj umjetnosti. Markus Luperz slika njemake ljemove i uniforme koje mijea sa objektima umjetnike profesije kao to su paleta i dr. Trijumf linije III, 1979., Archer, 144 Anselm Kiefer u svojim slikama koristi razne materijal: pijesak, slamu, fotografije, vatru, lak stvarajui poljanice na kojima su se odigrale bitke. Pejzai imaju naglaene horizonte iz ptije perspektive. Bavi se problematikom njemake zloporabljene prolosti: Parsifal, 1973. Duhovni junaci Njemake Notung, 1973. Bavi se problematikom holokausta: - u seriji slika Margarete - Shulamite Slike sadre uad od slame, zemlju itd. Archer, 150

45

Kiefer u svojim slikama oivljava ovinistiku prolost nacistike ere slikajui megalomansku arhitekturu nacistikog arhitekta Albrechta Sperra u seriji Nepoznatom slikaru (slike imaju kritiki stav). ELS, 180 Georg Baselitz nalazi svoj stil u izokretanju figura gore-dolje. - karakterizira ga snaan, agresivan potez - slikarstvo luaka, Bez naziva, ELS, 179; vidi i Archer, 147 A. R. Penck - radi izduene, crne figure poput grafita: T3, ELS, 179 SAD Leon Golub: Ispitivanje Lucian Freud neoekspresionist, ena sa psom, 1986., ELS, 180 Francis Bacon Inocent X, 1953. - neoekspresionist

OP ART
Victor Vasarey, Arnason 616 Jesus Rafael Soto, 1964., Concepts, 108 utej: Bombardiranje onog ivca, 1962. Nove tendencije

HIPERREALIZAM
Don Eddy Gerhard Richter (o njemu vidi Dodatak skripti)

POKRET I SVJETLOST tj. kinetika i luminokinetika umjetnost

Pretee: Duchamp (kota), Gabo, Laszlo Moholy Nagy, CALDER Jean Tinguely, Arnason, 610, Pripada grupi Zero, radi razne maine, neke se samoumitavaju Jesus Rafael Soto, Arnason, 612, - konstrukcije od mobilnih ipki koje pomie propuh Grupa T, Grupa 57, Grupa N, Grupa O, Grupa Grav (Vasarely i drugi Francuzi i Talijani, vidjeti: http://www.hermitagemuseum.org/html_En/04/2008/hm4_1_192.html ) Kod nas: Aleksandar Srnec i Ivan Picelj Julio le Park, Arnason, 613

LANGUAGE ART
Ed Ruscha Spam, 1962., Archer, 23 Barbara Kruger: I Shop Therefote I am, 1987., Concepts, sl. 132 Truism on T-shirts

GRAFITI
Keith Haring J. M. Basquiat

46

YBA ili BRIT ART

Anish Kapoor(Indijac): Crveni cvjetovi, 1981. (Sculp. Since 1945, 236); Nebesko zrcalo: London, NY, Kln Tracy Emin(Turkinja): Svi s kojima sam spavala (1965.-95.), 1995. (Archer, 237); Moj krevet, 1999. Damien Hirst: Morski pas, 1992., Zlatno tele, 2008.

asopisi kod nas:

ivot umjetnosti, ovjek i prostor, Oris, Hrvatsko slovo, Vijenac, Kontura

SVAKAKO POGLEDATI I DODATAK OVOJ SKRIPTI NA 16 STRANA, KOJI SADRI POJMOVE I TEME KOJE NISU DETALJNO OBRAENE U SKRIPTI, A BITNE SU ZA ISPIT.

Osnovna literatura za skriptu: Starija: Arnason iz 1975. Janson iz 1965. H. Read: Historija moderne skulpture, 1964. B. Dorival: Pariska kola, 1969. Novija:

Michael Archer: Art Since 1960. New Edition, London 2002. Jamie James: Pop Art, London 1998. David Joselit: American Art Since 1945, London, 2003. ELS = Edward Lucie-Smith: Movements in Art Since 1945. New Edition., London, 2001. Read, Herbert: A Concise History of Modern Panining, London, 1997. Nikos Stangos (ur.): Concepts of Modern Art, London, 1994.

Autorica skripte: Antonija J.

47

Postavljeno na Web: 20. travnja 2011.

INFO: dondinko/at/email.t-com.hr

Beki akcionizam - web

Actionism English version of general German term for Performance art, but was specifically used for the name of the Vienna-based group Wiener Aktionismus founded in 1962. The principal members of the group were Gunter Brus, Hermann Nitsch and Rudolph Schwarzkogler. Their 'actions' were intended to highlight the endemic violence of humanity and were deliberately shocking, including self-torture, and quasi-religious ceremonies using the blood and entrails of animals. Nitsch gave his ceremonies the general title of Orgies-Mysteries Theatre. In America Dennis Oppenheim, and in Britain Stuart Brisley, performed actions in a spirit that can be related to Wiener Aktionismus. A less violent but no less anguished Vienna action artist of the time was Arnulf Rainer.

---------------------------------------------

Iz skripte Davora .
Termin "Beki akcionisti" oznaava kratkotrajni i nasilni pokret u umjetnosti 20. st., koji moemo shvatiti kao dio neovisnih napora u 60-im godinama u razvoju "Action Arta" (Fluxus, Happening, Performance, Body Art KOJEM SU SUOSNIVAI). Glavni lanovi pokreta bili su Otto Mhl, Hermann Nitsch, Gunter Brs i Rudolf Schwartzkgler, kao "akcionisti" aktivni od 1960. do 1971. g. Akcionisti nisu bili vrsta grupa, a njihovo je djelovanje najee bilo neovisno od ostalih avangardnih pokreta. Propituju "valjanost i funkcioniranje ekspresivnih sredstava izraavanja u slikarstvu", primjenjujui razne nove postupke, pa u proces slikanja ukljuuju i svoje tijelo "koje je na ovaj ili onaj nain nositelj slikarskog stvaranja". Upravo inom ukljuivanja vlastita tijela, kao i tijela drugih sudionika u slikarskom procesu, nastaju novine dotad nepoznate u slikarskoj praksi. Ponekad ovi autori tijelo podvrgavaju i ekstremnim nasilnim metodama, poput samoosakaivanja. Poigravaju se vlastitom krvlju, izluevinama, mokraom, vrlo okrutno i eksplicitno, ak u toj mjeri da bi ih publika moda fiziki napala da je bila uivo prisutna. Gotovo svi su imali problema s policijom ili su zbog svog rada kanjavani. Bekim akcionistima svakako je prethodio ameriki hepening (jer su bez hepeninkog skustva te akcije nezamislive), ali takoer i ameriki poslijeratni apstrakni ekpresionizam, uz dobro poznavanje i domae ekpresionistike tradicije, Egona Scielea i Oskara Kokoschke. U svojim akcijama ine korak dalje i prethode ili bolje reeno postaju uosnivai pokreta Body Art, koji kasnije poprima iroke razmjere u Europi i Americi. Za Body Art vidjeti Dodatak skripti, str. 15: M. Abramovi Akcionisti su prestali djelovati nakon skandala 1968, kad su na Bekom sveuilitu izvodili akciju Umjetnost i revolucija. Bilo je sudskih tubi, procesa i progona, tako da su Brus i Nitsch napustili Austriju. Poetkom 80-ih Brus i Nitsch osjetili su potroenost avangardnih modela te su odluili da e se, uz privid povratka klasinom slikarstvu, nastaviti baviti istim sadrajima. Time je zapoela druga faza njihova djelovanja, koja traje do danas. RUDOLF SCHWARTZKGLER Najekstremniji predstavnik bekih akcionista. U svojim akcijama napada svoje tijelo na najokrutnije mogue naine - tretira ga kao tijelo bolesnika, omata se u zavoje, bode medicinskim iglama, prica krvlju... Postoji pria, kasnije demantirana, da se dogodila nesrea ili moda samoubojstvo tijekom jedne od akcija, kada je izvrio samokastraciju i iskrvario. Nakon bekog akcionizma vie nema toliko radikalnog i autodestruktivnog umjetnikog izraavanja. Veina njihovih akcija zabiljeena je na filmskoj traci. GNTER BRUS jedan od najzapaenijih akcionista, imao je dojmljive akcije sredinom 60-ih godina: od etnje Beom, gdje obojen u bijelo poput utvare ee gradom i na kraju ga privodi policija, do akcija samooslikavanja i samoosakaivanja, gdje potpuno pokriva svoje tijelo bijelom bojom, gusto i grubo nanesenom, pri emu djelomice crnom bojom oznaava pojedine dijelove tijela. Okruen je iletima, avlima, noevima, pilama, skalpelima, klijetima i sjekirom, kojima takoer djeluje na vlastito tijelo koje tako postaje dio apstraktnog reljefa, iva slika na kojoj Brus izvodi akciju. Agresivni postupci nad vlastitim tijelom "materijaliziraju nasilniki karakter samoga slikarskoga ina". HERMAN NITSCH Sve svoje aktivnosti - slikarstvo, pisane upute, kompozicije i akcije, koordinira u projekt Orgien Mysterien Theater, koji je bio "proirenje ili nastavak slikarstva drugim sredstvima". Zajedno s Mhlom 1963. g. izvodi Akciju slikanja krvlju janjeta, tako to je zidarskom lopapaticom tukao i trgao truplo janjeta i krvlju koja je ikljala slikao. Njegovi noviji radovi kulminirali su akcijom u kojoj je stotinjak sudionika na nov naiin ujedinilo slikarstvo, teatar i glazbu (orkestar limene glazbe) i zvuk (brojna crkvena zvona) s brutalnim naturalizmom vaenja iznutrica iz zaklanih ivotinja, gnjeenja plodova, polijevanja crvenom bojom ljudi pribijenih ili poloenih na kri... To je Nitschov Orgien Mysterien Theater, s asocijacijama na antike orgije i srednjovjekovne martirije, na raspinjanja i golgote.

ILJA KABAKOV
U drugoj polovici 70-ih u Moskvi se pojavio novi umjetniki pokret - Moskovski konceptualisti, a voa skupine bio je Ilja Kabakov. Narativni oblik njihove umjetnosti pomogao je da

48

Zapadu prikau sovjetsku stvarnost, jer su svoju priu pretoili u razumljivi vizualni jezik. Kabakov je svoju strast za interpretacijom svijeta u obliku prie kasnije razvio i u svojim instalacijama. Jo radikalniji potez u usvajanju zapadnjakog umjetnikog izraza napravili su umjetnici Vitalij Komar i Aleksandar Melamid, koji su bili zaetnici "Soc-Arta", odnosno sovjetske varijante amerikog pop arta. Koritenje sovjetskih simbola u izrazito ironinnom kontekstu, umjetnicima je osiguravala razumljivost. Zadnja generacija neslubenih ruskih umjetnika na scenu stupa krajem 70-ih i poetkom 80-ih. Uitelje su vidjeli u svojim prethodnicima i pridruili su se Moskovskim konceptualistima. Sredinom 80-ih, u doba Gorbaovljeve Perestrojke, dolazi do ruskog umjetnikog buma, kojeg su prouzroili zapadni trgovci umjetninama, kustosi, galeristi i aukcijska kua Sotheby's. U sreditu panje naao se Ilja Kabakov i lanovi prve generacije Moskovskih konceptualista (Erik Bulatov, Ivan ujkov i drugi). Kabakova na Zapadu nisu cijenili zbog njegovih ranijih djela, nego zbog instalacija koje je poeo izvoditi u mnogim muzejima i izlobama. Iako je promjenio medij, Kabakov je zadrao glavni element svog prijanjeg stila - narativnost. Uspjeh Moskovskih konceptualista i soc arta temelji se na njegovanju narativnosti. "Pripovijedanje" u stilu 19. st. udrueno s prepoznatljivim oblicima suvremene umjetnosti osiguravalo je uspjeh u meunarodnim umjetnikim krugovima. -ZA njegovu sjajnu IZLOBU U MSU u Zagrebu obavezno vidjeti:

http://www.vjesnik.hr/Pdf/2000%5C04%5C22%5C13A13.PDF
-------------------------------------------------------------------------

Feministika umjetnost

JUDY CHICAGO 1939.

Feministika umjetnica, s Miriam Shapiro 1971. osniva Feminist Art Program na kalifornijskom Institutu umjetnosti. Skupa su organizirale prvu feministiku izlobu "Womanhouse" (1972.). To je bio specifian projekt za koju je 21 studentica Feministikog umjetnikog programa preuredila sobe u naputenoj kui u Hollywoodu, te svaka postavila instalaciju na temu ene, njene uloge u kui i nekih drutvenih pitanja s kojima se ene susreu. THE DINNER PARTY 1974/79. Judyin najpoznatiji rad u kojem su volonterski sudjelovale stotine ena. To je hommage povijesti ena, a sastoji se od stola u obliku trokuta na kojem su postavljeni keramiki tanjuri koji simboliki predstavljaju 39 poznatih feministica. Uz ime svake ene je tanjur-skulptura u obliku leptira ili cvijeta, koji asociraju na enski spolni organ. Instalacija uzdie postignua ena u povijesti Zapada na nivo koji je tradicionalno rezerviran za mukarce. Na bijelim porculanskim trokutima ispisana su imena 999 ostalih znaajnih ena. Rad je trajno izloen u Muzeju Brookly ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MAURIZIO CATTELAN 1960.

Roen u Padovi, autodidakt, ivi i radi u New Yorku. ale i podvale dio su njegove umjetnosti, ali ne u smislu dadaistike agresivnosti, ve laganog izvrtanja realnosti, koja tako postaje patetina, smjena ili neugodna. Prva samostalna izloba koju je 1989. imao u Bologni zvala se "Torno subito" ("Dolazim odmah") i sastojala se od zatvorenih vrata i ceduljice s ovom porukom. Na sljedeoj izlobi nazvanoj "Gotovo nita" ostavio je praznu prostoriju, a na prozor stavio samo zavezanu posteljinu, tek toliko da opravda naziv "Gotovo" nita. BEZ NAZIVA 1998. U MOMA-i (New York) postavio je glumca s golemom maskom Picassa na glavi, koji je pozdravljao posjetitelje. Objasnio je kako je to satira na temu postmodernog muzeja kao visokokultiviranog Disneylanda. STADION 1991. Enormno produeni stolni nogomet, dizajniran tako da na njemu istovremeno mogu igrati dvije ekipe s po 11 igraa. Cattelan je u Italiji ak formirao svoju ekipu (A.C. Forniture Sud) koja se sastojala od imigranata iz Senegala koji su iskusili rasizam u Italiji. SAVREN DAN Skulptura ivueg milanskog galerista Massima de Darla ljepljivim trakama privrena za zid. LA NONA ORA 1999. Ili "Papa pogoen meteorom", hiperrealistika skulptura. HOLLYWOOD Cattelan postavlja natpis "Hollywood" preko jednog brda smea i otpadaka na Siciliji.

49