• Embed Doc
  • Copy Link
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
SAKRALNA
ARHITEKTURA BAROKNOG
RAZDOBLJA
(I
DIO)
U
posljednjem desetljedu sve se vise dolazi do trajnih naeela aktivnezabtite. Pri tome je dokumentacija povijesnih spomenika i poStovanjeestetskih potencijala gradevina u kultiviranom krajoliku postala dio reii-ma spagavanja, ozdravljenja i vrednovanja objekata u prostoru, posebnoonih koji su smjeSteni van nastanjene jezgre.
U
interdisciplinamom pristu-pu obrade naSe kultume gradevne baStine potreban je jednakomjeran znan-stveni pristup. Knjiga Durdice Cvitanovid upravo ide u prilog ovom naEinurazmiSljanja, autorica
u
njoj obraduje na isti nacin i s jednakim poSto-vanjem ambicioznu arhitekturu sakralnih objekata kao i male drvene ka-pele i poklonce. Za sve te kategorije u Sirokom rasponu kvaliteta sakralnihspomenika ona pruia najviSe moguCih podataka do kojih je dogla upornimarhirskim istraiivanjem i pregledom literature. Ona ne podreduje aktual-nost iivota u odredenoj sredini iskljuEivo znanstvenom interesu bududida je ona godinama obilazila sve te velike i male crkve, gledala dug0 oeimastruhjaka sve njihove mijene, aktivno se zalagala za njihov oporavak. Sveje to ona mogla jer je govorila s ljudima koji koriste objekat, puk je odnje sluSao struEnu ocjenu, a za zaStitu je to uvijek bilo glavno ishodiSte.Pozvani se trebaju pitati kada je rijeE o zagtiti. Stoga ova knjiga nije samoznanstvena rasprava ved
i
snimak fonda spomenika, a katalog je stvarnazbirka osobnih karta svakog od njih. Kod skralnih spomenika je zgodaSto oni ostaju u primarnoj funkciji i Sto su za njih zainteresirane vjerskezajednice. Ova knjiga postaje svim imaocima spomenika temeljno polaziStei otuda proizlazi njena bududa trajna vrijednost. Ove su starine, kako auto-rica navodi, tetajem rata preiivjele teSka oStedenja i ruSenja. Ona obra-duje poruSene crkve s jednakom painjom kao i one koje su ostale intaktne,govori
o
njihovim graditeljima, one nam se
u
njezinom tekstu Eine pri-sutnim, a
u
tome leii zrelost pristupa autorice koja je smatrala da Cetektada dati pravu sliku baroka u Kordunu
i
Baniji kad prikafe sveukupnusakralnu arhitekturu, intaktno uSEuvanu do
1941.
Polazedi od jednostavnihprema viSeslojnim procjenama, Durdica Cvitanovid diskurzivno analiziraelemente stila, zatim ih sintetizira, dovodi u red te nam tako sakralnispomenici obradenog podrucja postaju saglediviji, lakSe se uoEavaju me-dusobne veze njihovih funkcionalnih znaEajki i morfologije stila. Taj jojje naein obrade omogudio da je svoja istraiivanja prenijela i u
19.
stoaljeCe u kojemu se barok u sakralnoj arhitekturi dug0 nije mogao zatrti.Autorica se rado lada tipoloSke analize sklopova samostana, koji Eine ukrajoliku, s prirodom, cjelinu kojoj barok teii.
U
toj se cjelini osmigljavaniz uzajamnih veza i izmjena u krajobrazu. Postignute su nedjeljive pro-storne situacije za Eiji se sklad ona militantno zalaie, naglaSavajudi ko-liko je barok kao stil posjedovao instrumente organizacijske i distribucij-ske logike pojedinaEnih pejzainih elemenata i kako je gradevne agregate
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...