Urs Hochstrasser

ZDRAVA DJEJA PREHRANAiva i ukusna

Prirunik za najprikladniju djeju prehranu s mnogo pounog i odlinim receptima

a k o v o , 2006.

Naziv izvornika KINDERERNAHRUNG lebendig und schmackhaft

Zahvala Upuujem iskrenu zahvalu svojoj eni Sheili za njezinu ljubav i veliku p o m o , te svojoj djeci Heidi i Nealu, zahvaljujui kojima mi je bilo mogue uivo provjeriti ispravnost ove knjige. Posebno bih elio zahvaliti svojim roditeljima, te brai i sestrama koji su m n o g o pridonijeli m o m e biu, na njihovoj strpljivosti i na svemu to sam m o g a o od njih nauiti. Srdano zahvaljujem svim naim prijateljima koji su na bilo koji nain pridonijeli ostvarenju ove knjige. elim isto tako izraziti zahvalnost mnogim roditel jima koji su u nas zatraili savjet i time me ponukali da napiem ovu knjigu. Posve osobito zahvaljujem boanskom nadahnuu koje je bilo neprestano nazono tijekom itavog vre mena pisanja. Urs

Njemaki izdava HANS-NIETSCH-VERLAG 79098 F R E I B U R G , 3. Auflage 2003.

S njemakog prevela INGEBORG GOEV

Lektorirao i korigirao IVAN Z I R D U M

Knjiga se m o e naruiti na adresu: Knjinica U PRAVI T R E N U T A K 31400 A K O V O , p p 5 1 Tel/fax: (031) 811-774 e-mail: zirdum@upt.hr www.upt.hr
5

PREDGOVOR
Djeja prehrana opisana u ovoj knjizi, koja je u prvom redu namijenjena naoj djeci, ali u njoj smije mo uvijek uivati i mi odrasli, zapravo je vjekovima po prirodi preporuani nain prehrane kojim svojoj djeci ne dajemo samo hranu i odravamo ih u ivotu, ve u njihov organizam unosimo vitalne tvari to ih ona trebaju za zdrav rast i za duhovno io ivot. Tom metodom prehrane omoguavate svom djete tu ulazak u ivot kakav je prijeko potreban u dana njem prebrzo ivuem drutvu orijentiranom na "fast-food". Ova vam knjiga pokazuje koja hrana daje naoj djeci prave hranjive tvari, vitalnost i energiju koje udovoljavaju dananjim visokim zahtjevima, i omo guava im da mogu uspjeno svladavati ivotne za datke koji su pred njima. Ono to smo itali ili sluali o prehrani u svom do sadanjem ivotu, ne m o r a m o nuno uiti i svoju dje cu, jer svaka steena spoznaja koja nas dovede do vieg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da to razumijevanje ostavimo u batinu svojim potomci ma kao duhovno oblikovanje. To to se u dananje vrijeme dogaa s naom preh ranom, bilo zbog rafiniranja ili genske manipulacije,

odvodi nas -, a osobito nau djecu - sve dalje od pri rodne i zdrave prehrane. Djeca koja smiju odrastati sa to prirodnijom prehranom, mogu kasnije i mnogo stabilnije i promiljenije odluivati o svom ivotu nego djeca koja se othrane s prikrivenim prehrambe nim ovisnostima. Walo Gauch - Keller

UVOD
Kao tree dijete u obitelji s osmoro djece dobio sam ve dosta rano priliku da nauim kako treba po stupati s malom djecom. U tom sam uenju imao div nu i ljubavi punu p o m o svoje majke i nadzor obiju starijih sestara. Za mene je zapravo oduvijek bilo po sve jasno da u jednom i sam imati obitelj s djecom. Ta me svijest navodila da pri bavljenju svojom mlaom braom i sestrama automatski zamiljam svoju vlastitu djecu. Tada sam esto u mislima elio da ve mogu biti otac ili majka. Drago bi mi bilo obo jeSada to jesam, otac dvoje djece. Iskljuivi tu onu fiziku stranu, ne mogu osobno ni danas vidjeti veliku razliku u tome jesam li otac ili majka. Zadatak je isti, ako ga elimo ispravno ispunjavati. A budui da ja to elim initi ispravno, dovoljno je ono optimalno. Tome pripada ljubav prema svojoj obitelji, ljubav pre ma ljudima oko sebe i dakako djeca. Ta ljubav djeluje kao snani poticaj da uvijek iznova nalazim istinu. Ta ljubav i traganje za istinom tjerali su me oko itave Zemljine kugle da uim i stjeem iskustva. A iskustvo me nauilo da istinu nalazim pomou blinjih u sa mom sebi. Moj rad u ugostiteljstvu povezivao me kao kuhara, te kao hotelskog menedera s hranom i primanjem lju di na konak, ali istanano shvaanje biti toga postigao

10

II

sam radom i stekao tek kasnije. Patnja bolesnih i umi ruih ljudi u Bircher - Benner klinici duboko me ga nula i potaknula da se zalaem za zdravlje. Daljnje mi je prouavanje u vicarskoj, Americi, Indiji i na dru gim putovanjima skrenulo pozornost na uzroke bole sti. Danas sam kao voditelj "School of Life" zajedno sa svojom enom Sheilom uitelj ivota i zdravlja.

O DJECI
ena koja je na grudima drala dijete, ree: "Kazuj nam o djeci." I On je dakle kazivao: "Vaa djeca nisu VAA djeca. To su sinovi i keri enje ivota za samim sobom. Ona dolaze po Vama, ali ne OD Vas. Iako su s Vama, ipak Vam ne pripadaju. Smijete im davati Svoju ljubav, ali ne Svoje misli, jer ona imaju svoje vlastite misli. Smijete nastavati njihovo tijelo, ali ne njihovu duu, jer njihova dua prebiva u kui sutranjice u koje ne smijete ui, ak ni u Svojim snovima. Vi smijete nastojati biti poput njih, ali ne traite da ona budu poput Vas. Jer ivot ne ide natrake, niti se zadrava pri jueranjici.

Autor sa svojom enom Sheilom i svoje dvoje djece Nealom i Heidi O v o m knjigom elim prenijeti drugim ljudima svoje znanje steeno uenjem, prouavanjem i isku stvom, na taj im nain pomoi i omoguiti da djeca iz vuku to veu korist iz tog mog znanja. To elim svim svojim srcem.
12

13

Vi ste lukovi iz kojih se odailju vaa djeca kao ive strijele. Strijelac vidi znak na stazi beskonanosti, i napinje Vas svojom snagom, da njegove strijele lete brzo i daleko. Neka Vam napinjanje u ruci sirijelca bude na

UZAJAMNA LJUBAV
Lijepo da se smijemo baviti svojom djecom, jer ona nisu samo naa budunost, ve e kao sljedei preuzeti Zemlju pod svoju zatitu. Da, ona su i naa budunost, jer e nas u ovom ivotu jednom kao stare ljude voljeti i tovati ili podnositi -, a moda i maknuti od sebe. kao to to sadanji aktivni narataj esto ini sa starim ljudima. Uvjeren sam da e naa djeca po stupati s nama onako kako to od nas naue. Nau li djeca u drutvu svoje vrsto, sigurno i za tieno mjesto i osjete se voljenom i potovanom, tada moemo oekivati da e se jednom brinuti za stare lju de s ljubavlju i potovanjem. Dok tamo gdje drutvo ne daje djeci potrebnu im skrb i mogunost za zdrav razvoj u duhu humanosti, u njihovom ivotu nee biti mjesta za stare ljude. Danas je to na alost sve ei sluaj. Takvo drutvo treba domove za te ljude. Ono treba djeje domove, a sve je vei broj domova za sta re ljude. Izolacija postaje sve veom, a razumijevanja i prihvaanja meu ljudima sve je manje. Sve se vie gubi uzajamna ljubav, a time i uzajamno potovanje. Dok piem ove retke, odjednom se u njima za mene odraava dananje drutvo. Postaje mi posve jasno da smo mi roditelji ti koji trebamo razbiti laj "avolski krug", kako bismo popravili postojee stanje, da bude 15

radost;
jer koliko on voli leteu strijelu, toliko voli luk koji ostaje vrst. KHALIL GIBRAN

Ta bi pjesma trebala dati misaone poticaje za odnos sa svojom djecom.

Tko se smijei licu svog djeteta, taj se smijei svojoj vlastitoj budunosti. 14

kao prije, mnogo ugodnije i za mlade i za stare. Mi ro ditelji utjeemo najizravnije i najsnanije na svoju djecu. Sto mi moemo uiniti? K a o prvo moemo svojoj djeci pokazati to je ljubav i kako se ona ivi. Pokaimo kako se ivi ljubav prema blinjemu, ljubav prema drugim ljudima, pa i onima koji su potrebiti pomoi, ali i ljubav prema okoliu i prirodi, ljubav prema ivotu openito. Tajna ljubavi prema djetetu krije se ve u zaeu. U njemu dolazi do izriaja ljubav prema ivotu, jer tu postaje sveobuhvatna ljubav stvaralakom u pravom smislu rijei. Time se naime ljubav prenosi na potom ke. Ta sveobuhvatna ljubav zahtijeva meutim i zdrav lje koje se treba dati novonastalom ivotu. Geni to se dalje prenose zaetom stvoru mogu biti samo onoliko zdravi koliko su zdravi oni koji su ga zaeli. Tako dak le ti geni ine ishodino stanje novog ivota. Otada moe njegova konstitucija biti snaena ili dodatno slabljena. To ovisi o nainu ivota nove generacije, emu pripadaju i okolina, ivotni nazori, misli, osjeaji, a svakako i prehrana. Iako se ini da su geni bili u posljednjim narataji ma samo slabljeni, to dolazi do izriaja u degenerativnim pojavama, ipak ne postoji povod za rezignaciju, jer mi to m o e m o promijeniti. to se tie -okolia, stalno ga mijenjamo i uglavnom sami
16

odreujemo hoemo li ga promijeniti pozitivno ili ne gativno. Nai ivotni nazori proizlaze iz duha. Oni ovise o tome n kakvoj smo istoi prema Duhu Bojem i u ko likoj mu mjeri imamo pristup. Tu istou mora svaki ovjek sam sebi zaraditi i stalno se brinuti za to da zaraenu istou ne izgubi. Za to je dodue potrebno neto samodiscipline.

JEDINSTVO CJELINE
Jo nekoliko rijei o osjeajima. Oni su povezujui element s drugim ljudima, sa ivotinjama, prirodom i itavim svijetom. Osjeaji su velikim dijelom govor unutarnjeg glasa. Kroz njih se oituje i poriv za spoz najom ivota. Osjeajima se treba vladati, ali oni se nikada ne smiju potiskivati. Oni nas trebaju voditi, ali nikada ne primoravati. Oni se trebaju spoznati i ivje ti. Da bi meutim osjeaji bili vrijedni ivljenja i mo gli nas ispravno voditi, trebaju istou, jednako kao misli. Naelo je isto. Prehrana ima vanu ulogu, jer dnevno vie puta unosimo u tijelo hranu. Tu se priroda u sveobuhvatnoj ljubavi unaprijed pobrinula i dala za svakoga odgova rajuu hranu. 17

To znaju sve ivotinje -, pa i sisavci - i dre se toga. Oni su u skladu s prirodom, tu samo ovjek ini iz nimku. To je njegovo pravo, j e r u toj slobodi moe spoznati samoga sebe. To ovjekovo odvajanje od ostalih stvorova ili "po larizacija" ima dodue svoju cijenu. Polarizacija je rascjepljivanje dvaju dijelova koji inae pripadaju skupa, koji mogu biti istinski uinkoviti samo u meusobnom jedinstvu, kao cjelina. Polarizacija znai da se neto razdvojilo u dva protivna dijela koji su inae u potpunoj slozi i uzajamno se dopunjuju tada cjelina nije vie crta s dva kraja, to znai dva pola, ve krug koji je zatvoren, bez poetka i bez kraja. T a j e cjelina u sebi posve stopljena, kao jedna toka, kako iznutra tako i izvana. Tu dakle vie nema "ili - ili", ve "ne s a m o . . . nego i". Cijena je polarizacije bol. Ta nam bol pomae meutim da spoznamo sami sebe i da iz polariziranosti n a e m o put natrag u jedinstvo, pri emu se tada vlastitom eljom podreujemo jedinstvu cjeline i be zuvjetnoj ljubavi. To je odvajanje ili odcjepljenje donijelo mnogim ljudima toliko mnogo boli da su krenuli na put natrag. Ti se ljudi nalaze na tekom putu koji vodi iz zapletenosti i jau na valu razvoja. Oni su j o u traenju. Za njih je pristupana nepromijenjena, prirodna prehrana i njima bih elio pomoi da neto sigurnije idu svojim putem u itavoj toj dananjoj zbrci. 18

Priroda je - kao to sam opisao u svojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrimg" - moja najvanija i najpouzdanija uiteljica. M o r a m o je promatrati. Ja sam to i inio kad sam boravio u gustoj tropskoj umi sjevera June Afrike. Tada sam primijetio da svi majmuni u prvo vrijeme, kad njihova mladunad pone uzimati vrstu hranu, najprije tu hranu sami provau, zatim je stave u mala ustaca. To izgleda kao da ljube svoju djecu. inilo mi se kao daje to ne to poput isprike za to to majka svom djetetu polako uskrauje svoje mlijeko. Za mene je to izgledalo kao da majka eli odrati blisku vezu koja je i za mladune majmuna od velikog znaenja. Nisam mogao procijeniti je li mama majmunica toga svjesna ili ne. To su u svakom sluaju inile sve majke majmunice koje su nosile naokolo bebe te dobi. Neki m i j e istraiva ivotinja rekao da se tako pona aju i ovjekoliki majmuni. To ponaanje ima meutim za mene i svoju fizioloku valjanost. Jer ne samo da se hrana vakanjem usitni, ve se j o i dobro zaslini, stoje za tako mali, njeni eludac majmunia samo od koristi. Treba se j o spomenuti da majmuni, osobito ovjekoliki, imaju gotovo jednaki probavni sustav kao mi ljudi. M o e m o li iz toga neto nauiti, to preputam itateljici i itatelju.

19

znatno vie od infekcije dinih putova i crijeva nego

MLIJEKO
Predstojnik djeje bolnice u Luzenui. profesor Tonz, rekao je u vezi s lim: "Poneto rezignirano mo ramo priznati da ni nadomjesni proizvodi nae izvrsne industrije - unato svom kemijski kvantitativno j e d nakom sastavu - ne doseu i nikada nee moi dosei kakvou majinog mlijeka ene." Djeca koja se doje majinim mlijekom rjee su bo lesna. To je bilo izmeu ostaloga dokazano u dva istraivanja provedena u SAD-u na preko 40.000 dje ce. Pri tome se pokazalo da majino mlijeko titi od eluano-crijevnih infekcija isto tako dobro kao od bolesti dinih putova. Broj smrtnih sluajeva zbog bo lesti dinih putova iznosio je u djece hranjene majinim mlijekom jednu dvadesetinu u odnosu na djecu hranjenu nadomjestkom za majino mlijeko. Istraivanje provedeno 1961. godine u Velikoj Bri taniji pokazalo je da su djeca koja su ve u prvom mje secu ivota bila hranjena umjetnim pripravcima mlijeka, kasnije kao odrasle osobe dvostruko ee obolijevala od gnojnih ireva nego njihovi dojeni vrnjaci. Istraivanja provedena 1977778. u Kanadi pokaza la su da su djeca hranjena na boicu nadomjesnim mli jekom deset puta ee obolijevala od upale uiju i 20

dojena djeca. A stomatolozi su ustanovili da su djeca koja su bila dojena vie od tri mjeseca, mnogo rjee patila od upa la desni nego njihovi vrnjaci hranjeni umjetnim mli jekom. Bilo je osim toga utvreno da je slaba otpornost rjea u ljudi koji su bili dojeni nego u onih hranjenih na boicu. Taj bi se popis mogao po volji produiti. Majino mlijeko sadri posebne sastojke koji opre maju dojene otpornou protiv klica bolesti. Tako na primjer leukociti majinog mlijeka brzo unite uzronike tuberkuloze. Imunoglobulin titi sluznice malog djeteta. na primjer od nepoeljnih eluano-crijevnih bakterija, od uzronika tetanusa, hripavca i difterije, pa ak i od djeje paralize. Liniju obrambenih tvari dopunjuju laktoferin, lizocin i laktoperoksiaza. Majino mlijeko pospjeuje stvaranje zdrave crijevne flore koja oteava naseljavanje klica to uzrokuju bolesti. Osobito se mora naglasili zatita od alergija, peludne hunjavice i astme, koja je to jaa ako se sama majka optimalno prehranjuje. Imunoloki je sustav potpuno izgraen tek nakon devet mjeseci prehrane djeteta majinim mlijekom, to bi trebao biti povod za to da se dijete - ako je to ikako mogue - to liko dugo doji.

21

guim, kako bi moglo utaiti rastuu e i zadovoljiti sve bolju sposobnost probave. Mlijeko je svakako najusklaenija od svih preh rambenih namirnica, ali uvijek samo za dojenaku dob potomaka vlastite vrste. Naime, mlijeko razliitih vrsta veoma je razliitih sastava, kao to pokazuje pri loena tablica. Promatramo li mlijeko s neutralnog gledita i po sve neoptereeno, tada to izgleda ovako: priroda za pravo nije predvidjela da ovjeka othranjuje kravljim mlijekom. Ona je meutim predvidjela da ovjek do biva majino mlijeko dok se ne bude mogao prehran jivati voem, bobicama i tako dalje. Kravlje mlijeko sadri na primjer 3,5% bjelanevi ne, a ta je koliina dovoljna da tele moe u samo 45 dana udvostruiti svoju teinu. Ovdje doputam sebi pitanje: koji ovjek, bilo dijete ili odrastao, eli to u samoga sebe? Stoga ljudsko majino mlijeko sadri samo 1,8% Uostalom: mlijeko ena koje se veganski prehran juju sadri 35 manje tetnih tvari od mlijeka onih koje jedu meso. Majino mlijeko mijenja tijekom dojenja svoj sa stav, kako bi uvijek moglo zadovoljiti potrebe djeteta. Ono je na poetku neto vodenije, kako bi utailo e i reguliralo sadraj vode u organizmu. Zatim postaje bjelanevine, to je posve dovoljno za bie kojemu treba oko 21 godina da potpuno izraste. Budui da se ovjekova brzina rasta s rastuom dobi usporava - kao u svih sisavaca -, nerazmjerno je da se poveava unos bjelanevine, naime s 1,8% na 3,5%. Upravo se to naime dogaa konzumiranjem kravljeg mlijeka.
23

22

Vrsta

Suha Masi u tvar u % i J2.55 12,20 17.76 8,30 12,87 17.78 12.79 13.45 34.20 18.66 17.10 9.35 12.95

Lak loza ti /c
c

Bjelanevina u /c
c

Pepeo u %

UDIO MLIJENIH B J E L A N E V I N A U POSTOCIMA Kazeinske vrste mlijeka

ALBUMIN/ GLOBULIN U % 15 20 25

ovjek Majmun Bi vol Pas Deva Maka Krava Lama Sob Ovca Svinja Kobila Koza

3.70 3.90 7.96 7.25 2,87 3.3H 3.58 3.15 19.37 6,86 5,55 1.2 i 3,93

6,80 5.90 4,86 3.10 5.39 4.90 4.72 5,60 2.60 4.91 4.20 5.80 4.65

1.80 2.10 4.16 6.95 3.87 9.08 3.50 3.90 10.44 6.00 6.30 1.99 3.56

0.25 0.30 0,78 1.00 0,74 0.50

VRSTA Krava Ovca Koz.a

KAZEIN U % 85 80 75

Albuminske vrste mlijeka

0,72 0.80 1,13 0,89 13)5 0.35 0.81 VRSTA Konj ovjek KAZEIN U 7c 65 60
c

ALBUMIN/ GLOBULIN U 7c
c

35 40

Brojke su bile uzete iz navoda u literaturi i prosjene su vrijedno

sti.

esto sluamo kako dijete bez mlijeka, misli se da kako kravlje mlijeko, pali od nedostatka kalcija. Tono je dodue da kravljemlijeko sadri mnogo kal cija, naime oko 120 miligrama na 100 grama. Pri 25

24

usporedbi s ljudskim majinim mlijekom, koje sadri 32 miligrama kalcija na 100 grama, namee se prema tome pitanje: "Treba li ovjek toliko mnogo kalcija pri prehrani primjerenoj njegovoj vrsti? Odgovor koji glasi NE daje nam sama priroda, jer bi ga inae bilo vie u ljudskom majinom mlijeku! K tome danas znamo d a j e mlijeko lo isporuitelj kalcija, jer sadri fosfate koji pod utjecajem ovjeko ve eluane kiseline u kemijskoj reakciji veu kalcij. Tijelo osim toga izluuje putem bubrega to vie kalci ja to vie pojedemo ivotinjske bjelanevine. Prije svega visok sadraj kazeinske bjelanevine u mlijeku, koja se u teleta moe razgraditi pomou telee timus lijezde, dovodi do problema sa sadrajem kalcija u ljudskom tijelu. S odrastanjem gubi meutim timus lijezda teleta - kao i svih sisavaca i ljudi - tu sposob nost. Nedostaju za to potrebni enzimi laktaza i renin, ija funkcija dakako vie nije potrebna poslije odbi janja od sise. Potronja mlijeka bez tih enzima dovodi u ovjeka do negativne bilance kalcija, j e r ih mlijeko daje manje nego s t o j e potrebno za njegovu probavu. Istraivanja su pokazala da u zemljama s najveom potronjom mlijeka ima i najvie sluajeva osteoporoze. Prikladni su isporuitelji kalcija sjemenke sezama, orasi, voe, klice itd. (Prije prikazana lista pokazuje nekoliko primjera).

SADRAJ KALCIJA U MG NA 100 G R A M A JESTIVOG U D J E L A

Mlijeko ene Maline Kupine Mandarine Kivi Narana Zrna rai Smokva Grozdie Datulje Penicne klice 31 31 31 37 40 42 45 45 53 61 69 Orah Kotice suncokreta Brokula Brazilski orah Slanutak Listovi maslaka Grbica Ljenjak Kelj Bademi Sezamove sjemenke 70 100 130 130 140 173 214 225 230 234 1.500

Ovi se podaci odnose na sirovo stanje.

Ljudsko mlijeko sadri najvie laktoze. Koliina od 6,8% laktoze u tom mlijeku nuna j e , j e r se upo trebljava za razvoj mozga. Kravlje mlijeko sadri na protiv samo 3,8% laktoze, a to je dovoljno s a m o za 27

26

"teleu glavu". Daljnji aspekt koji se pri mlijeku treba razmotriti je svjetlo. Sadraj svjetla ili sadraj ivih makromolekula (M) koji se mjeri vitalnim jedinica ma (VJ). mijenja se ovisno o ivotinjskoj vrsti, te o dranju i hranjenju. Visok sadraj M daju primjerice mlijeko deva. napasanih konja, koza ili ovaca. Treba li se dijele iz nekog razloga hraniti ivo tinjskim mlijekom, na primjer zato to nita drugo ne podnosi - lo se rijetko moe dogoditi -. tada bi bilo preporuivo mlijeko jedne od tih ivotinjskih vrsta, ali nikako pasterizirano, uperizirano ili ak sterilizirano. Ja bih meutim kozje i ovje mlijeko razrijedio s 10% vode, dodao mu jednu ajnu liicu meda na 100 gra ma i u tome rastopio 2 tablete Schiissslersalze br. 1. i br. 2 u D6. Schiisslerove soli preporuujem izmeu ostaloga zbog laktoze.
1

primjer krianje sa ivotinjama. Bjelanevine krav ljeg mlijeka veoma su sline nekim bjelanevinama naega tijela, osobito onima Langerhansovih otoka u guterai. U Langerhansovim se otocima proizvodi hormon inzulin. Ako su oni napadnuti zbog prejake reakcije imunolokog sustava (slino autoimunitetu), moe se poremetiti proizvodnja inzulina. Ako je obrana prevelika, moe doi do toga da tije lo napada svoje vlastite proteine, dakle samo sebe. A kad smo ve pri tome. to je zapravo autoimunitet? Ukratko: on poiva na reakciji antigena - antitijela, pri emu organizam razvije antitijela protiv vlastitih antigena. On tada reagira agresivno prema samom sebi i sam sebe napada. Konzumiranjem ivotinjskih proizvoda moe obrana postati tako jakom da zbog toga nastaju i snane reakcije koje se oituju kao alergije, ekcemi itd. Dr. Brukerje dokazao da izbjegavanjem svih ivo tinjskih proizvoda, ukljuujui mlijeko i sve mlijene proizvode, postaje "neizljeiva" bolest neurodermitis izljeivom. O tome kako meso kao hrana nije prikladno ni za djecu ni za odrasle, ve je optereujue. pi.e opirno i odlino Christian Opitz u svojoj knjizi "Ernahrung l'iir Mensch und Erde" (izdava Hans Nietsch Verlag). Sve to znai za ovjeka da u prvih godinu i pol do dvije godine ima pravo na mlijeko ovjeka, ako je ika-

Po doktoru Michaelu Klaperu. ravnatelju amerike ustanove "Institute of Nutrition, Education and Rese arch" (Manhattan Beach, Cal.. USA), ivotinjsku je mlijeko, osobito kravlje, odgovorno za mnoge alergi je. Isto ga tako vidi kao glavni uzrok djejeg dijabete sa. Tijelo se opire svemu to mu ne pripada ili to za njega nije upotrebljivo. Ono odbija i bjelanevine dru ge vrste koje su sline njegovima, da bi sprijeilo na
Schiisslersal/.e. U prijevodu S c h i i s s l e r o v e soli: h o m e o p a l s k i p r e p a r a t . Te su soli d o b i l e naziv po di\ Schiissleru koji ih je o i k r i o ( o p . prev.)

28

ko mogue svoje vlastite majke. U naroda koji j o ive na primitivan, prirodan nain, nije iznimka da se trogodinje dijete j o hrani majinim mlijekom. Dr. Ralph Bircherpie u svojoj knjizi o primitivnom naro du na Himalajama da su ak bake mogle opet dojiti zahvaljujui djejem podraaju sisanja. Bilo kako bilo, ljudska priroda ima veliku toleranciju. No i ona ide polako kraju, j e r je sve vie ena koje imaju pre m a l o mlijeka za svoju djecu i vie ne mogu ili ne ele dovoljno dugo dojiti. Tome dakako ne pridonosi s a m o pogrena prehrana, ve i stres, pritisak zbog nedostat ka vremena, premalo kretanja, elektrosmog, te psi hike i fizike neusklaenosti. To bi bilo s a m o nekoliko toaka. Svi mi imamo meutim mogunost izravno utjecati na zdravu prehranu. Danas bi najbolji nain prehrane za majku, kao i za oca, i to dugo prije enine trudnoe, bila bez sumnje vegetarijanska prijesna hrana iz biolokog uzgoja, s m n o g o klica i izdanaka. Majka koja doji trebala bi pa ziti i na to da dovoljno spava, jer pomanjkanje sna m o e smanjiti proizvodnju mlijeka. Uope, drage majke dojilje svoje djece, ivite svagdanjicu upravo tijekom dojenja mirnije i sve uzimajte oputenije. N a stojite svoje misli pozitivno usmjeriti, usredotoiti ih na ono lijepo u ivotu. Uzmite si vie vremena za m e ditaciju. Daljnje su panje vrijedne toke za optimal no dojenje s dovoljno mlijeka i za skladan odnos s bebom:

uzimati sebi dovoljno odmara pri radu i ispravno odrediti emu se treba davati prednost. kloniti se negativnih sredina koje izazivaju neu godu ili ak strah i izbjegavati prepirke. droge, lijekovi, nikotin, alkohol, eer i druga ovisnika sredstva ne kode samo majci, ve sniavaju kakvou mlijeka, a time kode i djete tu. tijesni grudnjak moe uzrokovati zaepljenje mlijenih kanala. To opet moe imati za poslje dicu zastoj mlijeka koji se oituje crvenilom oko bradavica na dojci. Na takvoj dojci moe nastati i neugodna, ponekad bolna oteklina. Tu se moe pomoi time da se dijete stavlja ee na grudi radi pranjenja mlijeka. Isto tako pomae temel jito vlaenje bradavice, kako bi se razmekali sasueni ostaci mlijeka. U teim sluajevima mogu uiniti uda oblozi s ilovaom koja se s hladnim uvarkom poljske preslice izmijea u kau. Prije dojenja trebaju se tada dojke te meljito oprati uvarkom preslice, ali bez sapuna. ena bi se ve tijekom trudnoe trebala

suzdravati od pranja dojki sapunom, jer se time mogu pri dojenju sprijeiti napukline i/ili rane na bradavicama. neto sunca i svjeeg zraka na grudima isto su tako uinkoviti pomagai da bi se bradavice doj31

30

ki zatitile od napuklina i rana. te pripremile za period dojenja. istraivanja su pokazala da se u mnogo ena koje za vrijeme dojenja nisu bile suzdrane na sek sualnom podruju, rano opet javila menslruacija. Kakvoa, a prije svega koliina mlijeka bila je nerijetko smanjena i tako je ak dolo i do za stoja u stvaranju mlijeka. Orgazmom se smanju je sadraj fosfata u majinom mlijeku, a njegovo veliko smanjenje moe imati negativan uinak na sadraj lecitina, to opet moe biti tetno za razvoj mozga malog djeteta. pri dojenju djeteta iskljuivo majinim mlije kom, bez druge dodatne hrane, moe se dozrije vanje sljedeeg za oplodnju sposobnog jajaca u jajnicima, i time p o n o v n o nastupanje periodine ovulacije, odgaati do dvije godine. Tako tijekom tog vremena nije ni pri seksualnoj ak tivnosti mogua trudnoa. Na taj bi nain priroda sama regulirala razmak izmeu raanja. tijekom perioda dojenja ne bi se trebalo postiti, jer bi tada lijezde ograniile proizvodnju mlije ka i promijenila bi se kakvoa mlijeka na tetu djeteta. Ne elim osuivati one ene koje nisu postupale kao to se ovdje preporuuje ili pobuditi u njima osjeaj krivnje. Ne, naprotiv, elim na to skrenuti po zornost svima onima koje jo mogu tako postupati. Tu

ne mislim samo na one koje upravo planiraju obitelj ili ele u skoroj budunosti dobiti dijete, ne, mislim ve na nau djecu. Nije preporuivo ni da majka tijekom dojenja od jednom promijeni svoju prehranu s ove danas uobiajene civilizacijske hrane posve na prijesnu, jer bi to imalo za posljedicu detoksikaciju koja bi moda mogla ivotu u razvoju donijeti vie tete nego koristi. No u prehrani trudnice smije initi dobar udio voe i prijesno povre, kako bi se time pribavljale potrebne vitalne tvari. (Napomena: ta se preporuka ne tie budueg oca, on smije odmah promijeniti prehranu!)

POTTENGEROV POKUS S MAKAMA

U vezi s tim elim j o uputiti na pokus s hranjen j e m to ga je Francis Pottenger provodio preko deset godina na ukupno 900 maaka. Make su bile podijeljene u dvije skupine. Jedna je skupina bila hranjena mesom i mlijekom u kuhanom obliku, a druga istim tim, ali u prijesnom stanju. One make koje su bile hranjene prirodno, dakle prijesnim mesom i prijesnim mlijekom, imale su iz narataja u narataj zdrave maie i nisu pokazivale nikakve spo mena vrijedne bolesti. O n a skupina meutim koja je 33

bila hranjena kuhanom hranom patila je od istih sim ptoma i bolesti kao mi takozvani civilizirani ljudi. To su uglavnom bili: razdraivost, probavne smetnje, proljev, gubitak zubiju, srana i bubrena oboljenja, problemi s radom titnjae, smanjena funkcija jetre, kljenuti, poremeeno seksualno ponaanje, poroajne tekoe. Iz narataja u narataj opadao je i broj maia po leglu. A poveavao se broj iznakaenih, mrtvo omaenih ili onih s uroenim bolestima. U treem je narataju veina majih enki bila praktino neplod na. Te se make dakle vie nisu mogle razmnoavati. Kao zanimljiv popratni uinak nakon zavretka po kusa opaalo se na tlu gdje su bile drane make koje su dobivale kuhanu hranu, da j o mnogo godina posli je toga nisu rasle trava ni biljke, dakle vie nita nije raslo, za razliku od tla gdje je bio prostor za dranje prirodno hranjenih maaka. Oito su izluine maaka hranjenih kuhanom hranom bile tako otrovne da su uinile tlo neplodnim. Mislim da kao poljoprivrednik ne bih izmetine ci viliziranih ljudi upotrebljavao kao gnojivo na svojim poljima. Ve se uostalom u zoolokim vrtovima pokuavalo davati ivotinjama hranu u kuhanom stanju. Mislilo se da e se time izbjei bolesti. Stalno se meutim dogaalo upravo suprotno. ivotinje su veoma brzo obolijevale i svi su takvi pokusi morali biti ve uskoro prekinuti. ivotinje su se poslije toga oporavile. Ja do34

due ne zagovaram pokuse na ivotinjama, ali iz tih primjera moemo svakako neto nauiti.

ZANIMLJIVO ZNATI
Doners je 1846. otkrio da se poslije svakog uzi manja obroka povea broj bijelih krvnih tjeleaca. Virchow je 1860. doao do istog rezultata i nazvao taj fenomen "probavnom leukocitozom". On je meutim smatrao taj dvostruki do trostruki porast broja bijelih krvnih tjeleaca normalnom fiziolokom pojavom. P. Kouchakoff u Lausanni smatrao je opet vanim ot krie da leukociti ne putuju samo u krv, ve i u nutrinu crijeva, stoje za njega znailo da se pri probavnoj leukocitozi mora raditi o bolesnom procesu koji je uprav ljen protiv neeg stranog u hrani. Kouchakoff je dalje ustanovio d a j e ta probavna leukocitoza izostala kad se jela prijesna biljna hrana. Reakcija leukocitoze moe se utvrditi ve 3-5 mi nuta poslije uzimanja hrane. Ona nastupa dakle kratko nakon to je hrana dotaknula eluanu stjenku. Naj vjerojatnije se radi o ivanoj reakciji. Zatim su i drugi znanstvenici istraivali sadraj en zima u probavnom traktu koji troe kisik, kao to su katalaza, peroksidaza itd. Dosada se pretpostavljalo da te enzime unitavaju kiseli probavni sokovi, osobi to eluca. 50-80% njih dospije meutim u debelo cri35

j e v o i tamo djeluju dalje kao potroai kisika. To znai da kisik proguran sa svakim zalogajem kemijski veu. Tako nastaje anaerobna sredina u crijevu, gdje crijev ne bakterije mogu mnogo uinkovitije sudjelovati u izmjeni tvari. Po VV. Kollathu trebaju te crijevne bakterije u aerobnim uvjetima viestruko hranjive tvari za svoju vlastitu izmjenu tvari prije nego to uope neto pri donesu probavnom procesu svoga domaina. Crijevni sadraj bez kisika vaan je za zdravu cri jevnu floru. Ti enzimi koji kemijski veu kisik sadrani su preteito u prijesnoj hrani. Time se obja njava to da pri uzimanju kuhane hrane raste broj bije lih krvnih tjeleaca, j e r se tako trebaju ukloniti ili popraviti posljedice bolesne crijevne flore. S bijelim se krvnim tjelecima dopremaju meutim u probavni trakt i enzimi iz vlastitih tjelesnih zaliha potrebni za probavni proces, budui da se enzimi hra ne unitavaju postupkom kuhanja. Daljnji je vani rezultat tih istraivanja da atmosfe ra bez kisika koja vlada u crijevu, doputa znatno smanjenje uzimanje hrane, a da ovjek ne bude neuh ranjen. Zanimljivo, zar ne? U anaerobnoj sredini zahvaljujui enzimima to kemijski veu kisik -, a daje ih svjea, prijesna hrana - rade zdrave crijevne bakterije brzo i bez troenja mnogo energije na rastvaranje hrane. Nju tada mogu upiti crijevne resice i tako ona moe dospjeti u krv. 36

Tako se mogu hranjive tvari prenositi u pojedine sta nice. U aerobnoj se sredini crijevne bakterije naprotiv mijenjaju, jer u tim uvjetima ne mogu optimalno ispunjavali svoj zadatak. Nastaje nenormalno mnogo koli bakterija. U tom izrodi van ju crijevne flore sudje luju meutim i drugi initelji, kao na primjer antibioti ci i umjetni dodaci ivenim namirnicama. Tako vie nije zajamena brza prerada i resorpcija hrane, i dolazi do trulih vrenja, kao na primjer pri trul jenju mesa. Konani su proizvodi tih procesa meutim drukiji nego oni pri anaerobnom vrenju. Oni pridonose nadraivanju i oboljenjima crijeva, kao na primjer napadu crijevne gljivice Candida albicans. Oni dospiju kao toksini u krv. inei tetu i u udalje nim organima. S pravom je dr. Max B i r c h e r - B e n n e r rekao: "Smrt se klije u crijevu." Imunitet lijela uistinu ovisi u veli koj mjeri o stanju crijeva. U vezi s tim zanimljiva je i injenica da se mikroor ganizmi to ih je prvi put otkrio Enderlein, mogu ovi sno o vrsti hrane razmnoavati i tako gomilati ili opet stabilizirati. Ti su mikroorganizmi simbionti koji pri padaju ljudima kao u umi gljive drveu. Oni postoje u manjem broju ve u krvi djece. Pretpostavlja se d a j e mali broj njih potreban za izgradnju imunolokog su stava. Ti mikroorganizmi mogu posluiti dokazivanju bolesti, time to se krvna slika promatra takozvanom 37

"mikroskopijom tamnog polja". Iz tih se najranijih razvojnih stupnjeva ivih bia mogu razviti gljivice i one se mogu proiriti na itavo tijelo. Ti se mikroorga nizmi uvijek nalaze u velikom broju u krvi pri posto janju zloudnih tumora. J o neto mijenja kakvou krvi! Znanstvenici, m e u njima dr. Urs Hertel, j a s n o su dokazali da ivene namirnice koje se ugrijavaju u mikrovalnoj penici izazivaju u pokusnih osoba bolesne promjene u krvi, prije svega opadaju im vrijednosti hemoglobi na.

com. Neil je rekao: " M o r a d a j e lijepo biti kuni." A Heidi je na to odgovorila: "Da, tada se moe njeno priviti uz meko krzno drugoga." Tada je doao neki gospodin sa svojim otprilike petnaestogodinjim sinom, i oni su se isto tako tamo kratko zaustavili. Sin je rekao: "Gle, veliki zeevi." Otac je odvratio: "Oh, bili bi krasne peenke." Tada je prila neka ena, vjerojatno njegova supruga, i doda la: "Da, ali morali bi se sada zaklati, inae postanu preilavi." Zatim su otili dalje. Mi smo se zaprepateno pogledali uvi taj razgo vor i zapitali se: "Zar je to bilo s v e . . . ? " Pri etnji tjedan dana kasnije prolazili smo mimo neke staje. Tada smo u ograenom prostoru na otvore nom otkrili mladu, ivahnu svinju. Pokuao sam uspostaviti kontakt s tom zaigranom svinjom. Njezina je radoznalost nadvlada njezin strah i stekla je povje renje. Tada su dvojica mukaraca prila reetkastoj ogradi. im su vidjeli ivotinju, odmah su govorili o peenom odojku, kako bi se ta mala svinja mogla naj bolje i najunosnije ispei. Obje zgode imaju neto zajedniko. ivotinja se usko povezivala s jelom. Obje te zgode nisu na" alost pojedinani sluajevi. Te su jasne spoznaje bile za nas otrenjavajue i razoaravajue. Moje me razumijevanje za te ljude sprijeilo da bu dem sablanjen; prije sam njihov nain miljenja ve poeo osjeati kao svoj i vjerovati d a j e on ispravan. 39

SVIJEST
Bila je prekrasna zimska nedjelja, sunce je jasno sjalo i na mjestima zatienim od vjetra bilo je ugodno toplo. Odluili smo poi u etnju na Eichberg. Na toj se uzvisini nalazi veliki poljoprivredni posjed s bio-vrtlarijom. Zaustavili smo se kraj lijepo ureenog ograenog prostora i promatrali divne velike kunie. Troje ih je skupa lealo na suncu ispred svoje kuice. Njihovo je poput svile meko krzno raskono sjalo. Na njima se vidjelo kako uivaju pod toplim sunanim zrakama. Dok smo s radou promatrali ivotinje, od j e d n o m mi se uinilo da je i m e n e ispunio ugodni osjeaj tih ivotinja. Slino je bilo sa Sheilom i dje38

U meuvremenu se meutim moj nazor poneto promijenio. Postalo mi je jasno da je sada nuna promjena svijesti ljudskog roda. Pri obje sam te zgo de, kao ve i prije u drugim situacijama, razmiljao kako ivotinje zacijelo doivljavaju ovjeka kao strano okrutnu zvijer. Za ivotinju je susret s ovje k o m preesto povezan s opasnou i smru. Na prim j e r gledano oima teleta koje ovjek odvaja od majke. Ili gledano oima krave. Iako krave pripadaju ivo tinjskoj vrsti koja u opasnosti bjei, kad se radi o nji hovoj djeci mogu se boriti do iznemoglosti. No u susretu s ovjekom nemaju nikakvih izgleda. ovjek nije izvanredno opasan samo s gledita na ih domaih ivotinja, ve je takav i za druge ivotin j e . Za divlja moe susret s ovjekom ak i na daljinu znaiti smrt. Takvo vladanje ovjeka poiva na zablu di, j e r on misli da lako sebi pribavlja glavnu hranu. A pritom bi biljna hrana bila mnogo korisnija za njegovo zdravlje. Ni s gledita mia ne bih elio susresti ovje ka. Sada neu meutim ovdje nastaviti s ovom listom, ve u prepustiti Vama, dragi itatelju, da razmotrite susret s Vama oima najrazliitijih ivotinjskih vrsta. To moete u igri uiniti zajedno sa svojim djetetom. Promatrajte to e iz toga proizii. Uvjeren sam da bi promjena ovjekove svijesti u tom pogledu uvelike pridonijela njegovoj srei. I sigu ran sam da je sada dolo vrijeme da se on odlui za ljepe i obostrano ugodnije iskustvo. 40

Na temelju svog vlastitog iskustva idem j o korak dalje u svom uvjerenju. Mislim d a j e dolo vrijeme da ak prekinemo s obiajem za nas tetnog ugrijavanja i ubijanja hrane i stjeemo divno iskustvo sa ivotom ne samo na korist zdravlju, ve i ljudskom duhu, zem lji, a dakako i ljubavi. Jasno m i j e da se vatra u kaminu najvie cijeni kad se doe iz hladnoe, ali k vatri bismo trebali ii prije nego to ozebemo.

EER
ini mi se vanim rei j o nekoliko rijei o "slatkoj drogi". Time mislim sve vrste izoliranog eera. Po stoji dakako mnogo prilika da se j e d e eer. Od g u m e nih bombona preko okolade, keksa, hrane za bebe, djejih ajeva do slatkih napitaka poput cole, fante i drugog nudi se eer u najrazliijitim oblicima i kamuflaama. ak glazirane mrkvice u prvoklasnim re storanima sadre eer. Tu bih mogao nastaviti beskonano nabrajati. S t o j e zapravo tako loe u tom bijelom slatkom proizvodu? Kad bih pitao stoje u nje mu tako dobro, moglo bi se bre odgovoriti: "Nita! Ba nita!" No ovdje se elim pozabaviti onim prvim pitanjem.
41

Izmeu 96 i 9 9 % puanstva industrijskih zemalja ima probleme s karijesom. Ve se u 9 0 % djece od est do devet godina ustanovljuje karijes, isto tako u 6 0 % sve male djece. Prije nekoliko su godina sablanjavale fotografije istrunulih zubia iji su krivci bili uglav nom jako zaslaeni ajevi za bebe. ak nepopustljiva industrija eera, koja porie da je konzumiranje eera jedan od uzroka civilizacijskih bolesti, potvruje da eer m o e pospjeiti nastanak karijesa. Mislim da se ni njezina tvrdnja da ispravno pranje zu blju ini eer nekodljivim, ne moe uzeti ozbiljno, j e r ne mogu vjerovati da si 9 0 % puanstva ne pere ispravno zube ili upotrebljava pogrenu pastu za zube. Primitivni narodi koji ive prirodno ne pate od karije sa, iako njihova zubna higijena ni izdaleka ne odgova ra civiliziranom svijetu. Izolirani eer u svakom obliku stvara kiselinu i ne sadri vitalne tvari, enzime, minerale i elemente u tra govima koji su vani za probavu eera u tijelu. On se u tijelu dijelom rascjepljuje na kiselinu i mast. Da bi tijelo neutraliziralo tu kiselinu trebaju mu bazini mi nerali. Budui da se oni ne nalaze u eeru i slinom zlu, kao ni u bijelom branu, oduzima ih zubima i k o stima. Pri uivanju industrijskog eera raste razina kise line, te aktivnost eluanog soka i javlja se pojaani osjeaj gladi. Tko tu glad utauje slatkim, nalazi se u avolskom krugu, to esto dovodi do kronine prenadraenosti sluznica. Kao svi ugljikohidrati, tako se i 42

eer u tankom crijevu mijenja, da bi u najsitnijim dje liima bio kroz crijevnu stjenku otpreman u krvotok. Taj se proces naziva "resorpcijom". U jednostavnom eeru razgraeni ugljikohidrati dovode se krvlju u j e tru. Tamo se kao glikogen pohranjuju za zalihu ili se kao krvni eer odvode u krvotok. Za taj je proces po trebno zajedniko djelovanje niza enzima, vitamina i minerala koji se moraju hranom redovito unositi u ti jelo. Voe, povre, klice i slino sadri ih u prijesnom stanju najee i vie nego to ih tijelo uistinu treba, dok mu izolirane prehrambene namirnice, kao to su eer, bijelo brano itd., oduzimaju te tvari, ne dajui mu nita zauzvrat. Bez vitamina B kompleksa nije mogua razgradnja eera. Bez vitamina Bi ne moe funkcionirati izmjena tvari. eer ne sadri vitamine, stoga ih tijelo mora odnekud pribaviti. Ne moe li pre ostala hrana namiriti potrebu za vitaminima, tijelo e trpjeti zbog tog manjka. Dr. Bruker smatra da znanost koja se bavi istraivanjem vitamina B moe nepobitno dokazati kako to pomanjkanje moe uzrokovati praktino sva ku bolest, j e r poremeeni metabolizam ugljikohidrata usko isprepleten s metabolizmom masti i bjelanevi na, moe izazvati neku vrstu lanane reakcije u ita vom organizmu. eer nije meutim s a m o otima vitamina, ve tro i i druge vitalne tvari i minerale, kao to su magnezij, kalcij, fosfor i krom. Isto je tako sigurno da eer kao veliki otima kalcija moe biti odgovoran za ozbiljne 43

posljedice pomanjkanja kalcija za zube i kosti, j e r su prije svega djeja tijela ovisna o toj vanoj tvari. Dok se razgradnja ugljikohidrata u tankom crijevu pri prirodnoj prehrani dogaa polagano i u ritminom redu, j e r se njezini mnogostruki eeri moraju razgra diti u jednostavni eer, izolirani se eer naprotiv ve o m a brzo razgrauje i u velikoj koliini naglo dospijeva u krv. To uzrokuje porast razine eera u krvi. Krvni eer, zvan glukoza, energija je za svaku po jedinu stanicu. Kora velikog mozga koja ima vanu ulogu i za osjeaje, misli i reakcije, ovisna je meutim iskljuivo o glukozi, da bi mogla vriti svoje raz novrsne funkcije. Za uredan tok tjelesnih i duhovnih funkcija nuna je m e d n a , stalna opskrba. Previsoka razina eera u krvi ima za posljedicu pojaano izluivanje inzulina. Radi toga dolazi do opadanja razine eera u krvi ispod normalne vrijednosti i time do drastinog sman j e n a radne sposobnosti. Organi, mozak i svaka stanica zapadnu u stanje premale opskrbe energijom, poman jkanja eera u krvi, takozvane "hipoglikemije". Ta hipoglikemija uzrokuje simptome kao to su prevelik umor, napadaji slabosti, razdraljivost, poremeaji vida, pojaano znojenje, depresivni osjeaji, nestrplji vost, smetnje pamenja, tekoe s koncentracijom, pa i usporene reakcije. Mozak radi pri hipoglikemiji smanjenom snagom i dolazi do niza mentalnih i e m o cionalnih poremeaja. 44

Poznato je da su tekoe pri uenju u djece esto povezane s konzumiranjem eera. Unazad sedamde setak godina postoje vani pokazatelji da su mnoge zloine poinili ljudi koji su po klinikoj dijagnozi pa lili od hipoglikemije. Dokazano je da je potronja eera pri istom emocionalnom optereenju vea u mladih koji su poinili kanjiva djela nego u onih koji nisu. Navest u primjer stanja hipoglikemije: ljeti esto vidimo uz rub bazena za plivanje djecu modrih usana kako drhture na vruini. Tipina hipoglikemija. Ta su si djeca prethodno kupila napitke i slatkie s mnogo eera, popila ih odnosno pojela i tada se otila u vodu igrati. Visoka potronja energije zbog ohlaenja i s tim povezano pojaano luenje inzulina dovode u naj kraem vremenu do hipoglikemije. To duhovno-tjelesno stanje slabosti ini tu djecu krajnje nezatienom protiv uzronika bolesti svake vrste i prijemljivom za depresije, te duevno-duhovni nesklad. Hipoglikemija prisiljava guterau na snano izluivanje glukagona, protivnik inzulina. Tada je sljedei korak najee taj da se opet pojede ili popije neto slatko i tako pria opet poinje ispoetka. Koga udi to tako preoptereena guteraa jednom vie ne moe obavljati svoju funkciju odnosno proizvoditi dovoljno inzulina'? Kao posljedica se javlja eerna bolest, diabetes inellitus. Izoliranje eer ovisniko sredstvo koje se unosi u tijelo, iako ne sadri tvari potrebne za ivot, a ono ga 45

zatim stalno trai sve vie. asopis "DerSpiegel"fon mulira to ovako: "Industrijski su narodi odavno ovisni o eeru kao narkoman o igli." Umjetna sladila isto tako nisu alternativa, jer se proizvode posve sintetiki i trebaju zamijeniti eer tamo gdje ga nema. Tijelo ih ne moe "deifrirati" i stoga za njega predstavljaju strano tijelo i s njima po stupa kao s otrovom, nastojei ih to prije izbaciti. Zdravi su i dobro probavljivi zasladivai suho voe koje je ispravno sueno i nije povrinski kemijski tre tirano zatim voe i med koji se ne zagrijava preko 40C. Zagrijavanjem gubi naime med vane bioloke tvari i enzime. Med sadri preko 100 razliitih uinko vitih i aromatinih tvari, stoje razlog da on od davnine vai kao ljekovito sredstvo, ali opet ne predstavlja raz log da se prekomjerno konzumira. Promiljanje o medu, koliko je cvjetova i koliko sati pelinjeg leta potrebno za jedan kilogram meda, trebalo bi nas po taknuti da taj uhvaeni sunani sjaj primamo s vie potovanja i zahvalnosti.

karijes, ponukala me da ovdje iznesem svoje miljenje o tome. Fluora ima dodue u tijelu u tragovima, ali samo u tragovima. Danas postoje jasne spoznaje da previe fluora uzrokuje tetu i nadasve je otrovno. Isto je tako odavno poznato da nae biljke i time ivotinje i ljudi ve trpe zbog preoptereenja okolia otpadnim fluorom pri dobivanju aluminija i zbog upotrebe gno jiva to sadre fluor. ezdesetih su g o d i n a - t o g a se j o dobro sjeam - obolijevale ivotinje, prije svega kra ve, zbog otpadnog fluora pri proizvodnji aluminija u tvornici smjetenoj na prostoru Badisch-Rheinfeldena. Kravama su od toga izmeu ostaloga ispadali zubi. Vie nisu mogle biti stelne i pokazivale su mnotvo drugih organskih oboljenja. ivotinje su masovno morale biti prisilno klane. Od veterinara s kojim sam bio sprijateljen saznao sam d a j e uzrok bio fluor. , Fluoroza je profesionalna bolest zaposlenih u alu minijskoj industriji, iji su simptomi promjena boje zubiju, ukoenost zglobova, sipljivosl i teina u udo vima. Fluoridi su otrovi koji unitavaju stanice, djelu ju izjedajue na sluznice. Fluor djeluje u tijelu tako da izmeu ostaloga koi funkciju enzima, to moe nani jeti tetu kosturu i dovesti do opasnih poremeaja u radu titnjae, guterae i nadbubrene lijezde. Na suprot tome ne postoje dokazi da pomanjkanje fluora nanosi ozbiljnu tetu tijelu ili ak uzrokuje karijes. Za pravo je karijes posljedica nepotpune prehrane i moe se uspjeno sprijeiti samo kvalitativno visoko vrijed nom, prirodnom, neiskvarenom, ivom hranom. 47

FLUOR
Propaganda za fluor u zubnoj pasti ili kao gel kojim se trebaju svaki tjedan premazivati zubi i koji se treba davati djeci u obliku tableta, da bi se sprijeio zubni
46

Savjesni se strunjaci energino bore protiv fluoridacije vode za pie i nazivaju to "prisilnom medikacij o m " ili "trovanjem zdenaca". U Srednjem vijeku kanjavalo se za trovanje pitke vode ak smru. Nije teko spoznati da te propagandne akcije ine unosnim uklanjanje fluora kao otpadnog proizvoda pri proizvodnji aluminija, a slabo slue dobrobiti ljud skog roda. Na Vama j e , dragi itatelji i itateljice, da sami odluite hoete li prihvatiti umjetnu fluoridaciju to se nudi Vama i Vaoj djeci i time preuzeti odgovor nost za to, ili ete radije vjerovati majci prirodi.

OLOVO I TEKI METALI U HRANI

Eva Kapfelsberger i Udo Pollmer napisali su u svo joj knjizi "Iss und stirb" da oko tri etvrtine olova to ga svakodnevno primamo u sebe potjee iz hrane. Tu zauzimaju prva mjesta ivene namirnice iz zalemljenih konzervi. Djelovanje olova ravno je djelovanju ive. I olovo kodi zdravlju bez tipinih klinikih sim ptoma. Obino veoma suzdrana amerika Akademi ja znanosti iznijela je o tome ovakvo miljenje: "Vidljive su posljedice dugotrajnog primanja malih koliina olova mogu oitovati u ponaanju na dva naina: otupljenju duhovnih sposobnosti i kroninoj hiperaktivnosti." 48

Ta se tvrdnja ne temelji samo na pokusima sa ivo tinjama, ve i promatranjima u djece. Dvoje autora gore navedene veoma zanimljive knjige piu dalje: "Djeca koja su jednom pretrpjela trovanje olovom imala su poslije svog 'ozdravljenja' znatne probleme u koli. U njih se nije zapaala samo smanjena duhovna snaga, ve i neobuzdanost sve do nasilnitva. U neke djece koja su bez spoznatljivog uzroka bila duhovno zaostala, moglo se naknadno dijagnosticirati trovanje olovom. Izvjea 0 iznenadnoj i bezrazlonoj agresiv nosti u djece koja su pretrpjela trovanje olovom upuuju na poremeaj funkcije samokonlrole. Budui da su poznata slina iskustva iz pokusa sa ivotinja ma, potaknulo je to neke znanstvenike da se zapitaju ne igraju li otrovi iz okolia, poput olova, ulogu i pri nastanku odreenih oblika kriminala." Mjerodavni loksikolozi koji se danas bave prouavanjem ponaanja, slono zastupaju shvaanje da uobiajena optereenja olovom, prije svega u veli kim gradovima, mogu tetno utjecati na izvanredno sloene procese ljudskog miljenja. Raspravlja se i o posljedicama na domiljatost i logiku, na matu i mo predodbe. Mo predodbe i mata preduvjet su za kreativnost u ovjeku. Ti se znanstvenici isto lako slau u miljenju - to prema sadanjim spoznajama i nije teko ispostaviti - da optereenja tekim metali ma znatno oslabljuju intuitivne sposobnosti. U sluajevima kad su djeca s previsokim vrijedno stima olova dobivala lijekove koji veu teke metale i 49

izbacuju ih iz tijela, dolo je poslije nekog vremena do znatnog poboljanja, kako s obzirom na njihove du hovne sposobnosti tako i s obzirom na njihovo vla danje. Upravo su osobine vezanja i izbacivanja tekih metala goleme kvalitete voa i povra ako se ono jede u prijesnom stanju. A svemu tome prednjai u vezi s tim sok od penice i pira. P r e m a zemaljskom kemij skom istraivakom zavodu u Karlsruheu sadre bio-proizvodi u prosjeku upola manje olova. Optereenje tetnim tvarima uzrokuje smanjenje prehrambeno-liziolokih vrijednosti u biljkama. Tragovi tekih metala u biljkama djeluju tako da koe njihovo primanje vanih minerala. Herbicidi po kazuju negativna djelovanja na vlaknaste tvari. Mje renja masti bjelanevinskih sastavnih dijelova i ugljikohidrata pokazala su d a j e u liu povra koje je bilo tretirano herbicidima bio sadraj vitamina B? smanjen za oko 2 0 % , a vitamin B| za oko 7 0 % . Sadraj karotena iz kojeg tijelo stvara vitamin A smanjio se za polovinu. Intenzivno gnojenje duinim gnojivom uzrokuje smanjenje prehrambeno-tizioloke vrijednosti bje lanevina u itaricama. Te kemikalije to zagauju okoli imaju tetan uinak na metabolizam u biljaka, ivotinja i ljudi. To se tetno djelovanje tvari poput herbicida, umjetnih gnojiva i slinog na ljudski orga nizam ne smanjuje kuhanjem - kao to neki moda misle - , ve se najee kemijskom reakcijom j o pojaava. 50

Tu mi samo preostaje savjetovati da se u prehrani daje prednost vou i povru iz biolokog uzgoja.

TOLERANCIJA
Da se opet vratimo naoj djeci: nitko ne moe od nae djece oekivati da se pravilno prehranjuju ako roditelji nisu na to spremni. Dobrim im je primjerom i ispravnim voenjem ve pripremljen i olakan velik dio puta. Za dijete je vano da ne dobiva samo nared be i zabrane, ve uvijek i potrebna objanjenja i pou ke, kako bi shvatilo da pravilan oblik prehrane znai dobitak, a ne muno odricanje. Mora mu se uiniti ra zumljivim zato su neke prehrambene namirnice do bre, a druge manje dobre i zato neke nita ne valjaju za ljudsku prehranu, iako se nude posvuda u trgovina ma. Djeci bi se trebala dobro razjasniti prethodna po glavlja, jer je zaudno kako ve mala djeca ele i mogu razumjeti o emu se tu radi. Prije svega kad im objanjavamo da ne bismo trebali ubijati i zato ne. U vezi s ovim poglavljem pisao sam podrobno u svojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Ncdirung". Kad djeca ponu shvaati da se najvei dio ljud skog roda ne ponaa tako, tada bismo trebali paziti da ljudski rod ne osuujemo kao lo, ve objasniti djeci
51

da se to moe pripisati neznanju. M o e m o ih osim toga upozoriti na to da ona ive u sretnim prilikama, imaju pristup tom znanju, s t o j e drugima itav ivot uskraeno. Ona bi trebala znati da m o r a m o imati mno go strpljenja za druge ljude, koje je zapravo dio ljuba vi. Takvo pouavanje moe imati veoma valnu ulogu upravo onda kad se radi o roacima, prije svega onima koji su u bliskoj vezi s djetetom, ili kad se radi o nje govim prijateljima. Jasno je da dijete ne eli sve ba tako jednostavno prihvatiti i vjerovati, ve eli stjecati i svoja vlastita iskustva. Ne smijemo ga u tome spreavali. Kad djeca poini stjecati svoja vlastita iskustva vano je da mi roditelji ne gledamo sebe kao gubitnike koji ne ispun javaju oekivanja, ve to prihvaamo i priznamo kako je i nama samima dijelom trebalo dugo vremena da bi smo s p o / n a l i n^ke stvari- Djetetu bismo trebali to vie pomoi da steena iskustva razumije i u sebi raz radi, kako bi iz njih moglo izvui pouku. Odgoj nije razvijanje djetetovih zavisnosti, ve pruanje aktivne pomoi razvoju njegove samostalnosti. Ne bi bilo preporuivo pokuavati strogo drati di jete podalje od industrijske hrane i eernih slatkia ili u strahu i zabrinutosti spreavati na sve mogue naine da dijete moe izvan kue dobiti u ruke, a po gotovo u usta neto kuhano. To bi bilo ograniavanje slobodne volje. Taj nam pokuaj najvjerojatnije ne bi uspio, a psihiki bismo veoma opteretili i sebe i dijete. Odgoj ne bi trebao biti zagriljivost. ve putokaz. 52

Svatko moe meutim utjecati na to da u vlastitom domainstvu nisu djetetu na raspolaganju "prehram bene" namirnice bez prave vrijednosti. Nitko ne oekuje ni od djece ni od roditelja da bez problema odolijevaju svim primamljivim iskuenjima i odmah svladavaju sve tekoe. No ne bismo im se trebali ni obeshrabreno predati, jer moramo se znati oduprijeti, da bismo s vremenom nauili uspjeno izlaziti nakraj sa svim tim iskuenjima. To je jedan dio borbe protiv niskog Ja io ju je Mu hamed nazvao "svelim ratom". Ta nas borba jaa i vjeba. ovjeka dakle njegovi vlastiti problemi osnauju i naposljetku uine pravim majstorom koji je nepobjediv. Tako tada nije daleko dan kad emo mi i naa djeca moi odluno odolijevati tim iskuenjima.

PRIJELAZ
Prvo u se baviti pitanjem koje mi se najee po stavlja, a glasi: "Zar se dijete moe zadovoljavajue prehranjivati samo prijesnom hranom i bez ivo tinjskih proizvoda, ako ne dobiva nita kuhanog?" Kako bih sprijeio sve strahove, odgovaram: "Tako se u svakom sluaju bolje prehranjuju!" Dopustit u sebi dva proLupitanja: "Ako se dijete (navodno) zadovolja53

vajue prehranjuje mrtvom hranom, kao to su indu strijska i kuhana hrana, zato se ne bi moglo ivom, dakle prijesnom hranom koja nije kemijski promijen j e n a ? " I sljedee: "Zar priroda vrijedi manje od indu strije ivenih namirnica i njezine kemije?" Mislim da bi to bilo veoma nerazumno ve i s a m o pretpostaviti. ivot je neto veoma osjetljivo i ne preivljava temperature preko 50 C. Od 42 C poinju enzimi propadati. Mnogi vitamini nisu otporni na visoku tem peraturu. Proteini mijenjaju svoju strukturu od 58 C, k a o takvi kode metabolizmu remetei njegove fun kcije, i tako dalje. ivot je m n o g o vie od sklopa raz nih kemijskih pojedinosti. Sto se tie ope kemije, ivot poinje tamo gdje prestaje epruveta. ivot se odrava ivotom, ne smru. Ako se ubije ivotinja, tada je i meso mrtvo. Da ovjek nije grabeljiva zvijer pokazuje ve njego va anatomija. A j o je manje strvinar. ovjek treba kao hranu svjee, prehrambeno visokovrijedno i ivo voe, da bi mogao svladavati ivot. Jer ivot je zada tak, a ne stanje. Za roditelje je sigurno neto tee prijei na prijesnu hranu s djecom predkolske ili kolske dobi nego pri jei na nju od roenja, j e r osjetilo okusa u djeteta po staje veoma brzo prenadraenim. Ono tada vie ne reagira bez problema na prirodne, fine i blage mirise voa i povra, jer je ve posve pod utjecajem nepri rodnih podraaja i ovisnikih sredstava u uobiajenim j e l i m a . To s njegovim osjetilom okusa i mirisa treba se 54

dakle ispraviti, uskladiti s novim, prirodnim nainom prehrane. Ovdje se treba dodati da industrija nastoji izjed naiti umjetne okuse s prirodnima, ali to ne ini ba uspjeno. To je vidljivo i iz sljedeeg primjera. Una to snanom nastojanju gotovo je nemogue oponaa ti aromu svjeeg voa, jer ono predstavlja izvanredno sloenu mjeavinu mirisnih i ukusnih tvari, koja se razlikuje od sorte do sorte i od poloaja do poloaja gdje se voka ili povre uzgaja. A poslije berbe se osim toga poinje odmah taj spoj mijenjati.-To je vari ranje okusa i veoma vano, jer pomae odravati mi saono blago i osjeajni svijet ovjeka fleksibilnima. Industrija nastoji razviti kemikalije koje su to slinije prirodnim aromama, a nazivaju se "prirodnoidentinim" aromama. Te su kemikalije manje pokvar ljive, jeftinije i tehnoloki jednostavnije za primjenu od osjetljivih prirodnih tvari. Time je omogueno da se umjetnim proizvodima zamijene skupe sirovine poput voa. Jasno je obiljeje takvih proizvoda ne promjenljiv , uniformni okus. Boji li se prehrambena industrija da potroa nee kupovati proizvode umjetnog okusa, tada ga polako navikava na njih dodajui najprije prirodnim aroma ma malu dozu umjetnih. Postepeno se sintetiki udio poveava i u istoj mjeri smanjuje koliina prirodnog, da bi naposljetku i preostali prirodni bio nadomjeten sintetikim. Tako se prehrambene namirnice koje se redovito troe ponu uskoro smatrati "prirodnima" i 55

kao takve prihvaaju, dok se one prirodne odbijaju kao odstupanje od uobiajenog. Jedan osobito karakteristian sluaj potvruje d a j e ta stvar s nadomjetanjem prirodnih okusa umjetnima ve napredovala vie nego to se openito pretpostav lja. Jedna je tvornica konzervi u SAD-u koja je prije upotrebljavala iste limene konzerve, prela - moda iz zdravstvenih razloga - na konzerve premazane tan kim slojem umjetne smole. Time su neki proizvodi u njima, primjerice ananas, izgubili onaj upravo odvrat ni okus po metalu. Potroai su se na uenje proiz voaa, ustezali jesti taj ananas, jer je nedostajao uobiajeni okus lima. Proizvoai su navodno reagi rali time to su poeli uzgajati ananas koji je ve u svjeem stanju imao okus po limu. s tumaenjem: "Tako eli kupac". U nas se isto tako dogaaju pogrena prilagoavanja. Uslijed sve veeg pritiska, vremenske sli ske i slinog poseu danas mnogi roditelji jednostavno za mlijenim kaicama u prahu, standar diziranim staklenkama s jelom od mrkvice i drugim djejim jelima koja su nepromjenljivog okusa. U pro midbi se to naziva "postojanom kvalitetom". Proiz vodi se potroa sutranjice. Posljedice tog ranog "prilagoavanja" upoznaju mnogi roditelji ve s a m o a k o kupe djeju hranu drugog proizvoaa nego inae i dijele reagira na tu malu promjenu plaem i odbija jesti tu hranu. 56

Naoj djeci moemo pomoi pri rjeavanju tih pro blema vezanih uz osjetilo okusa i mirisa time da im mi roditelji prednjaimo dobrim primjerom i dogovori mo se sa svojom djecom kako svladati taj problem. Na primjer lako da u kui vie nemamo takvih proizvoda umjetnih aroma. Moe se dogoditi da zbog toga bude "teih sluajeva", plaa i dreke, ali to brzo proe. Uskoro voe ide divno u tek i ini naeg malog ovjeuljka posve zadovoljnim. Po naim vlastitim iskustvima s naom keri Heidi, ali i s djecom roditel ja koji su svoje maliane doveli sa sobom u nau "School of Life" ("kolu ivota"), bio je to najjedno stavniji i najbri put. Pri tome je meutim vano da svi striktno sudjeluju i odluno se dre zacrtanog plana. Roditelji ne smiju popustiti ni nudim pokuajima iznuivanja su/ama. Druga bi mogunost bila da itava obitelj provede jedno- do dvotjednu kuru prijesnom hranom i d a j e se svi strogo dre, ukljuujui djecu. Kao pravilo igre vai da svaki onaj koji "zgrijei" mora to priznati, a da ne bude prekoren. Ta se "igra" tada sve ee provodi, bez presude: "sada-zauvijek", da se ne bi osjeao priti sak prisile. Odjednom e svatko sam od sebe doi na to da mu je s prijesnom hranom bolje. Ili se moda nau druge mogunosti za "igru" koje su bolje prila goene obiteljskoj strukturi. Kako god bilo, nuno je da se djeci objasni zato to ine. Ona bi trebala shvatiti da o prehrani ne ovisi 57

s a m o tjelesno zdravlje, ve da hrana izravno utjee na duevno i duhovno podruje. Isto mi se tako ini vanim da djeca znaju kako su ona sljedei narataj koji e upravljati naom Zem ljom. Zato bismo im trebali uiniti razumljivim kakvu e stoga odgovornost preuzeti i kako e biti za to spo sobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna i ila i zahvaljujui tome u stanju preuzeti odgovor nost nad samim sobom, te nad svojim miljenjem i po stupanjem. Djeca trebaju pritom osjeati da ih smatramo puno vrijednim i vanim biima. Ja to inim tako da se moja djeca mogu predbiljeiti za razgovore ili za "konzultacije", ako se radi o rjeavanju nekog problema. Ona tada dou k meni u sobu za razgovor nae "School of Life" - ba kao svi ostali ljudi koji mi dola ze na privatne konzultacije - i tada razgovaramo o dotinom problemu dok zajedniki ne naemo neko rjeenje. To se pokazalo veoma uinkovitim.

njega nastalim proizvodima, te cola i sva druga pia koja sadre umjetna sladila, bojila i umjetne arome, kao i izolirane eere. To su ovisnika sredstva, j e r uz rokuju promjenu u naem hormonskom sustavu i na im biokemijskim procesima i tako nas ine ovisnima. Tko ne vjeruje da nas ti proizvodi mogu uiniti ovisni ma, neka ih jednostavno izostavi iz svoje prehrane. Takvim odricanjem nikako ne bismo sebi uskratili neto zdravo. Put u ovisnost poinje ve veoma rano, naime ve onda kad djeja boica za pie sa zaeerenim ajem uvijek i posvuda prati malo dijete i stavlja mu se u usta im se ono oglasi. Biljni su ajevi osim toga zapravo medicinski napitci i trebali bi se upotrebljavati u sluaju potrebe, a ne da bi se utaila e. Ako se neki takvi ajevi ipak daju djetetu upravo u tu svrhu, tada bi trebali meutim biti posve blagi, kako po udjelu sa mog bilja u u varku, tako i po zaslaenosti m e d o m . Protiv ei je najprikladnija ista voda: Za to bi se m o gao umjereno upotrebljavati i vodeni kefir (vidi recept na 62. strani). Svjee preani voni sokovi, razne veganske vrste mlijeka itd. mogu se isto tako upotrijebiti u tu svrhu, ali ipak ogranieno, jer su i oni hrana u tekuem obliku. Zamoiti dudu u dem ili slino nije nikako preporuivo, osobito ne ako se time eli dijete umirili. Duevne se potrebe ne bi trebale pokuavati utaiti prehrambenim namirnicama, a osobito ne ovisnikim sredstvima. Prehrambenim bi se namirnicama trebala 59

OVISNOST
Iznijet u j o nekoliko misli o ovisnikim sredstvi ma. Pri tome mislim na ovisnika sredstva kao to su umjetne zainske tvari, izolirani eer, meso, jaja, proizvodi od bijelog brana, kakao skupa sa svim iz 58

utaiti samo glad, i to onim najvrjednijima koje su nam dostupne. Po m o m e su miljenju i iskustvu djeca do sedam godina frugivori (to bi ovjek ionako bio). To znai da preteno ili iskljuivo ive od voa. To bi se trebalo uzeti u obzir pri planiranju njihove prehra ne. Stoga im se ne bi trebalo silom nametati ni povre. No poele li povre, tome se nema to prigovoriti. Djeca ele naime u veini sluajeva jesti i ono to jedu roditelji i drugi lanovi obitelji. Ona se ne bi trebala podvrgavati vremenskom planu prehrane odnosno obroka uvijek tono u isto vrijeme. Ne, ako osjete po trebu i glad, trebalo bi im biti uvijek dostupno voe. Sto su djeca starija, to bi jasnije trebala razumjeti to je uope ovisnost. Treba se rei da ovisnost dolazi od traenja, ali ono to traimo neemo nai na razini hrane; ve na duevno-duhovnoj razini. Te se potrebe ne mogu zadovoljili ni preko vanjskih osjetila. Zado voljenje tih potreba postie se samo unutarnjim osjeti lima, time da se ona vjebaju i razvijaju. To nam moe uspjeti s a m o ako smo kao bia spremni sluiti u ljuba vi ivotu. To je traganje za prirodnim u sebi, za jedinstvom i za temeljem ivota. A to emo nai jedino u samima sebi. u potpunoj istoi. Pokuaji da se zadovolje vanjska osjetila uzrokuju da ta osjetila sve vie ele i zahtijevaju i za to trebaju sve jae podraaje. Ona otupljuju, oslabljuju i naposljetku im otkazuju funkci je koje se tada moraju nadomjestili raznim pomagali ma. Tu mislim na naoale, slune aparate i ostalo. 60

Kineska poslovica kae: "Tko nema svoja osjetila pod nadzorom, ovladat e ona njime." Ako postane teko odolijevati iskuenjima, mnogo e pomoi uku sni bomboni od prirodnih sastojaka, j u n o voe i sue no voe ili sladoled na tapiu (vidi dio s receptima), prije svega ako djeca sama pripravljaju te slatkie. Ona bi ionako trebala biti ukljuena u pripremanje takve hrane, kako bi se s njom zbliila i lake je prih vatila. Djeca se mogu ukljuiti i u sadnju mladica i penine trave, da bi i na taj nain razvijala ljubav i pozitivni stav prema ivotu. to se tie soka penine trave, moe se djeci ve poslije odbijanja od sise umi jeati nekoliko kapi u mlijene napitke navedene u drugom dijelu ove knjige. Opirne upute o sadnji i uz goju penine trave i mladica i klica nai ete u mojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrung". (I ta se knjiga moe naruiti na hrvatskom kod UPT-a, Cakovo).

BUDITE USREDOTOENI NA USPJEH

Mnogi ljudi misle da e neto izgubiti ako promije ne svoju prehranu. Ja to zovem vladanjem orijentira nim na gubitak. To se moe promijeniti tako da se 61

gleda naprijed, a ne nazad. To znai da se treba usre dotoiti na uspjeh. Primjer: jedite jedan dan samo voe i radujte se to se zdravo hranite i ne zadajete bol nekoj biljci. Stabla i grmovi koji su dali plodove ivjet e dalje i davati nove plodove. Ili drugi primjer: prehranjujte se prijesnom hranom i usredotoite na svoje tedljivo vladanje. Za svoju ete prehranu trebali manje sirovina. Troit ete man je energije za pripremanje hrane, j e r e izostati proces kuhanja. Radovat ete se to u svoje tijelo unosite vie ivota i to mu je zahvaljujui tome sve bolje. Javi li se na poetku osjeaj nekog nedostatka, skrenite po zornost na lakou s t o j e sada osjeate u svom tijelu. Mnogi se ljudi pri promjeni naina prehrane pri sjeaju ugodnih strana dotadanjeg oblika prehrane i usporeuju ga s poetnim tekoama pri lag odavanja o v o m novom. Postupite suprotno. Usporedite sve loe Strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti ive, svjee hrane. Od sada se usredotoite s a m o j o na prednosti ive hrane.

ptoma, budui da tijelo posjeduje dovoljno vitalnosti da moe mobilizirati snage za obranu, bez velikih po remeaja stabilnosti i simptoma. Postoji mogunost d a j e naoj djeci jedan dan oslabljena snaga ili moda imaju laganu temperaturu, ali nisu u takvom stanju da moraju leati u krevetu. Openito se djeca hranjena ivom hranom ne istiu samo svojim zdravljem, ve i svojim bistrim pogle dom.

DJEJE BOLESTI
Mi nismo u svoje djece dosada ustanovili nikakve znaajne simptome djejih bolesti, j e r pri ivoj, pri rodnoj prehrani protjeu te bolesti bez primjetnih sim02

63

A k o je uz lojo i obiteljski ivot skladan, tada se to isto tako zrcali u blistavom djejem pogledu. Treba se spomenuli da su ta djeca najotpornija i protiv stresa. Zdravlje nije sve, ali sve je nita bez zdravlja. To je stara mudrost. Ne smije se previdjeti da pri tom hrana igra vanu ulogu, a istina je i da prehrana ima vaan utjecaj na ovjekovo miljenje. Stoga pu stimo, drage itateljice i itatelji, da nam hrana bude ljekovito sredstvo za tijelo, duu i duh. Svijet uvijek samo sveci okrepljuju, oni uurbani mir njegov prijee, mrnjom ga ispunjeni grubo rue, rasipnici ga siromanim ine, oni samo vrijedni nee ga spasiti, a ovisnici e svjetlo ugasiti. Oni to teret nose, grade kuu, a ures joj daju koji se odriu. Sluge Boji svijet blagoslivlju, pomiritelji bol i tugu smiruju. I Ti da sudjeluje evo pozvan si, pridrui se svetima, svijet iscijeli. Autor nepoznat

RECEPTI
Dragi roditelji, Vi najbolje poznajete svoju djecu, tako da ete tijekom vremena moi najbolje procijeni ti i prehrambene sklonosti svoje djece, pa ete ove re cepte prilagoditi svojim malianima. Smatrajte ih dakle prijedlozima i pomoi, ali ne neim strogo obvezujuim ili ak prisilom. Bez daljnjega smijete pripremati i vie od navede nih recepata i pritom upotrijebiti vlastitu matu kad sa svojom djecom pripremate poslastice. Vano je sva kako da se jela uvijek svjee pripremaju i odmah jedu. Kod prireivanja mlijenih napitaka treba se paziti da budu uvijek tjelesne temperature, kao i jela za dje cu mlau od jedne i pol godine. Za djecu mlau o tri godine moete dodati i neto laktoze, na primjer u obliku Schusslerovih soli br. 1 i br. 2 (Schusslersalze Nr. 1 i Nr. 2, jer je laktoza nuna za razvoj mozga.

PRIREIVANJE AJEVA, U V A R A K A I ISCRPINA OD L J E K O V I T O G BILJA U pravilu su dovoljne jedna do dvije pune ajne liice na 1/4 l vode.

64

65

1. varijacija: budui d a j e voda veoma dragocjen i osjetljiv ele ment i kuhanjem se mijenja u svojoj strukturi - izlazi iz koloidnog stanja -, ugrijemo samo 1/10 do najvie 1/4 koliine vode koja je potrebna za aj. Njome nainimo uvarak i zatim d o d a m o preostalu koliinu svjee, hladne vode. Tako aj ne bi po pravilu trebao prijei 40 C. Lie i cvjetove biljke staviti u kipuu ostaviti stajati oko 2-5 minuta . vodu i

ANI Potie apetit, razrjeuje sluz, umiruje, pospjeuje izluivanje ui. BOROVNICA Potie apetit, regulira stolicu, ublaava greve pri kataru mokrane cijevi i slabosti mjehura. Pri jakom proljevu usitniti borovnice u pire (vidi puding od bo rovnica). IMELA Pri poremeajima krvotoka i metabolizma; reguli ra krvni tlak. Taj aj ne kuhati, ve samo ostaviti staja ti ili 6-12 sati na suncu ili 8-10 sati pri ca. 40 C. Doziranje: 4-6 ajnih liica imele u 3 alice vode. KAMILICA Djeluje umirujue, smiruje greve; ublaava boli u tijelu, pri gastritisu i greve mjehura. Protuupalno dje lovanje. KIM Rastjeruje crijevne plinove, ublaava greve, raz rjeuje sluz, umiruje; koristi pri pomanjkanju mlijeka u ena koje doje i pri menstrualnim tegobama. KOMORA Stvara veliku toplinu poslije koje se brzo poprav ljaju stanja greva; isto tako prikladan pri kalju i astmi. 67

Deblje lie, stabljike, sjeme i korijenje staviti u hladnu vodu, pustiti da zakipi i ostaviti stajati 10-15 minuta. 2. varijacija: lie, stabljiku; sjeme ili cvjetove staviti u svjeu vodu, 8-10 sati ostaviti stajati pri oko 40 C, zatim procijediti. 3. i najbolja varijacija: lie ili ostalo po elji staviti s vodom u staklenku, ostaviti da 6-12 sati stoji na suncu, zatim procijediti. Nekoliko uputa o raznim ajevima. ANI, KIM I K O M O R A u jednakim dijelovima: protiv nadimanja, ublaava greve.
66

KOPRIVA Pospjeuje izluivanje mokrane kiseline, isti krv, j a a bubrege, djeluje protuupalno. Koprivi se pripisu j e m n o g o dobroga. LIPOVI CVJETOVI Tjeraju znoj; uinkovito se m o g u upotrijebiti pri prehladi, utauju e. Preporuivo je da se taj aj mi jea sa sokom narane ili limuna. Lipovi se cvjetovi mogu popariti i zajedno s liem paprene metvice. M A U H I C A DIVLJA Cisti krv; pospjeuje izmjenu tvari pri utici; upo trebljava se pri nekontroliranom mokrenju u krevet. M a l o doziranje; ne ostaviti stajati, biljku samo preliti kipuom vodom. Taj je aj j a k o gorak i mora se zasla diti. MATINJAK Pospjeuje stvaranje mlijeka; ublaava greve; j a a eludac, crijeva i ivani sustav; dobar je protiv glavobolje i besanice; regulira menstruaciju. MAURAN Upotrebljava se pri astmi i bronhitisu; pospjeuje oslobaanje od sluzi pri bronhijalnom kataru.

NEVENOVI CVJETOVI Taj aj isti krv; djeluje tonizirajue na krvne ile i ima protuupalno djelovanje; pospjeuje tvorbu ui. O D O L J E N (VALERIJANA) Protiv nervoze i laganih poremeaja sna, te grevi tih boli u trbuhu i jaa probavne organe; protiv glavo bolje. Preporuiva upotreba pri preosjetljivosti i u irem smislu pri svakoj vrsti zgrenosti. PAPRENA METVICA Osvjeava, pospjeuje probavu, potie rad eluca i crijeva; uinkovita protiv upala probavnih i ostalih trbunih organa; protiv munine i vrtoglavice; upo trebljiva pri prehladama. PRESLICA POLJSKA Jedno od najboljih sredstava za plua. Openito j a a slabo tkivo; ublaava gr mjehura i bol pri mok renju; uinkovita pri upali bubrega i nekontroliranom mokrenju u krevet. Visok sadraj silicijeve (kremene) kiseline moe ak zaustaviti rast zloudnih gnojnih ireva. RUMARIN Pomae pri sluzi u elucu, pomanjkanju teka, probavnim tegobama, bolima ivaca, te vrtoglavici i iscrpljenosti uslijed prenaprezanja. 69

68

SUEZ Djeluje umirujue; upotrebljava se pri sluzi u pluima, bronhijalnom kataru, kalju i promuklosti. IPAK Ublaava boli i ima ljekovito djelovanje pri bole stima mjehura i bubrega; aktivira eludac; blago od stranjuje prekomjernu kiselinu. TRENJINE PETELJKE Djeluju dezinficirajue i pospjeuju obilnije mok renje. Veoma su dobre pri zatvoru mokranih kanala. ELJEZARKA (VERBENA) Prokuano sredstvo protiv glavobolje i stanja ope slabosti. Poticajno sredstvo pri slabosti ivaca, u m o ru, depresiji; uinkovita i pri slabokrvnosti; dijelom upotrebljiva pri besanici; u obliku aja lijei bolesti jetre, slabosti probavnih organa. Taj popis nije potpun, upute trebaju posluiti samo kao uvod. BADEMOVO MLIJEKO 3 velike lice badema 1 velika lica meda 1/4 l vode Gore navedene sastojke staviti u mikser i dobro obraditi. Nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito ili krpu (moe gazu). Ostaci u cjedilu mogu se dalje upo trijebiti u jelima od povra ili u poslasticama (vidi ku glice "Njeno i slatko"). To se mlijeko moe j o obogatiti voem, kao to se opisuje pri heljdinom mlijeku.
70 71

POST S LJEKOVITIM AJEVIMA

Budui da se biljni ajevi mnogo upotrebljavaju kao medicinski napitci, spomenut u ovdje da post s tim ajevima i/ili s vonim sokovima, uglavnom na raninim ili limunovim sokom, znatno skrauje tijek svake bolesti, ne samo u odraslih ve i u djece. Mnoga djeca instinktivno pri bolestima odbijaju uzimati kru tu hranu. Zabluda je to ne potivati. Tijelo se uz post moe bre oporaviti. Prisilno uzi manje krute hrane imalo bi suprotan uinak, prije sve ga pri pomanjkanju teka.

Za djecu mlau od 1(3 mjeseci i ljude s probavnim tekoama trebali bi se bademi 6-8 sati moiti. Oni moenjem lagano proklijaju i tako dolazi do enzimske reakcije koja pozitivno djeluje na probavu. Za djecu od prve godine ivota moe se pripremati i s pireom od badema (vidi u knjizi "Rohkost-die lebendige Nahrung" pod Bademovo mlijeko, 15. stra na). Mlijeku se mogu isto tako dodati roga i vanilija kao pri kremi od rogaa ili malo crne melase za kavu od melase.

Pripravlja se kao bademovo mlijeko. Kakvoa je oraha najbolja ako se oni oiste kratko prije upotrebe ili nije prolo vie od 3 dana kako su izvaeni iz lju ske. To mlijeko ima blago gorkast okus. Pri probav nim tekoama trebali bi se orasi prethodno moiti kao prije pripremanja bademovog mlijeka. UMBIROVO MLIJEKO 1/4 l dumbirovog aja (naribani umbir kratko prokuhati u ne to vode). Za djecu ne pripremati prejaki aj, za odrasle jai. 2 ajne liice pirea od badema M o e se pripremiti i sa svjeim bademi ma. Vrh ajne liice kurkume 1 velika lica meda vrh no.a mljevene vanilije Sastojke staviti u mikser i obraditi. A k o se upotreb ljavaju svjei bademi protisnuti kroz sito ili kipu. Moe se j o dodati i jedna banana. MLIJEKO OD DATULJE 1/2 alice datulja oienih od kotica i moenjem omekanih 73

M L I J E K O OD B R A Z I L S K O G O R A H A oko 15 komada brazilskih oraha 1 velika lica meda 1/4 l vode

'

Pripravlja se kao bademovo mlijeko. To mlijeko sadri meutim neto vie masnoe od bademovog i zato je neto hranjivije.

O R A H O V O M L I J E K O (Od 1. godine ivota) 4 velike lice oraha l velika lica meda 1/4 l vode

72

1/2 l vode l velika lica pirea od badema

Heljdu oko 3 sata moiti i ostaviti 12 do najvie 24 sata da proklija. Gore navedene sastojke staviti u mikser i usitniti u kau. Tako nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito. To se mlijeko moe i oplemeniti sljedeim voem: ba nanom, papajom, mangom, avokadom, kakijem itd. Doda li se voe, tada se moe u temeljnom receptu neto smanjiti koliina meda. Voe se pridoda goto vom mlijeku u mikseru. Za dijete mlae od 7 mjeseci preporuuje se upotrijebiti samo svjee preani sok jedne jabuke. Ako je mango osobito vlaknast, dodajmo ga sastoj cima u mikseru prije njihovog mijeanja. Avokada je dovoljno veoma malo, na primjer jedna puna ajna liica.

Sve sastojke staviti u mikser i dobro izmijeati. K O K O S O V O M L I J E K O (Od ca. 7. mjeseca) 1 alica svjee naribanog kokosovog orahu 1/2velike lice meda 1/4 l tople vode (ca. 40C) Gore navedene sastojke dobro obraditi u mikseru i procijediti kroz sito ili krpu. To mlijeko ima odlian okus ako se pridoda i ananas. Isto se tako moe upotrijebiti voe po elji, kao pri mlijeku od heljde. Oprez: upotrijebi li se hladna voda, nee se ra stopiti kokosov maslac i ostat e s vlaknastim tvarima u situ ili krpi. HELJDINO MLIJEKO

PENINO MLIJEKO 3 velike lice penice 1 velika lica meda 1/4 l vode Penicu moiti oko 8 sati i 1-1 1/2 dan ostaviti da proklija. Gornje sastojke dobro obraditi u mikseru i procije diti kroz gusto sito ili krpu. 75

3 velike lice heljdinih klica 1 velika lica meda 1/4 l vode

74

To se mlijeko moe, kao i heljdino mlijeko, pripre mati dalje s raznim voem, a umjesto penice moe se upotrijebiti pirika, ra ili jeam. KEFIR 2/vode 2-3 velike lice kefirove gljivice (za vodeni kefir) 1/2 limuna ili narane ili suenog voa 1/4 alice meda Kefir s voem, ali bez meda ostaviti 2-3 dana da fermentira, po mogunosti pri temperaturi od 21-37 C. Poslije toga procijediti, tekuinu pomijeati s m e d o m i j o jednom ostaviti stajati 2-3 dana u dobro zatvorenoj boci. Poslije procjeivanja moe se kefir isprati i odmah opet postupak ponoviti da bi se dobio novi napitak. Kefirova se gljivica moe osim toga 1-2 tjedna uvati u istoj vodi u hladnjaku. Taj napitak sadri poslije dvije fermentacije ug ljinu kiselinu i moe se u hladnjaku odrati vie dana. Tako on nudi idealnu alternativu kad djeca poele piti gazirana pia. Kefir mogu pri dodavanju meda j o i obojiti s nekoliko kapi ciklinog soka. Tada izgleda posve osobito i oku privlano.

DJEJI B I R C H E R O V I M U S L I (Od ca. 10. mjeseca)

2 velike lice klica itarica (penice, rai) 1 narana 1 banana ljabuka 3 velike lice ribanih badema ili oraha po elji posve malo vode

Naranu iscijediti, sok skupa s klicama itarica i bademima ili po elji orasima staviti u posudu mikse ra i kratko izmijeati. Ako je potrebno dodati neto vode, kako bi se smjesa mogla dobro izraditi i miisli ne budu pregusti. Smjesu staviti u zdjelu. Jabuku nari bati Bircherovom trenicom i odmah umijeati u smje su. Bananu narezati na krike ili je zgnjeiti viljukom i pridodati muslima. Moe se upotrijebiti i sueno voe. Voda i polovina soka narane moe se nadomjestiti vodom u kojoj su se moile klice itarica. Taje koliina po pravilu dovoljna za 2-3 djece, ovi sno o dobi.

76

77

A V O K A D O - FETA (Od ca. 7. mjeseca) 1/2 avokada 1/2 narane, samo sok eventualno neto meda Sve gore navedene sastojke izmijeati u mikseru ili jednostavno zgnjeiti vilicom i nainiti pire. Od 2. godine ivota moe se dodati i voe narezano na sitne kockice.

KAICA OD B A N A N E I J A B U K E (Od ca. 7. mjeseca) l banana ljabuka 1 ajna liica sezamove kaice {neprenog sezama) Jabuku naribati Bircherovom trenicom, a bananu zgnjeenu vilicom primijeati jabuci. Na kraju dodati sezamov pire.

KAICA ZA BEBE V O N I K O K T E L (Od ca. 7. mjeseca) 1/2 banane 1/2 avokada po elji malo meda po elji malo bademovog pirea Bananu i avokado zgnjeiti vilicom i dobro izmije ati. To je za bebe brzo pripravljen i punovrijedan obrok. Kad su djeca vea, moe se dodati i neto meda i b a d e m o v o g pirea. Naa djeca to vole kao "meuobrok" ili kao ruak, nazivajui ga "Babyfood" ili "Babyswuash". 1/4 papaje 1/4 jabuke 1/2 banane Ove se navedene koliine mogu mijenjati ovisno o veliini ploda i gladi djeteta. Papaju i bananu zgnjeiti vilicom, jabuku naribati Bir cherovom trenicom i sve pomijeati. Kaica se moe dakako prirediti i u mikseru.

78

79

R U B Y N A V O N A SALATA 1/2 narane 1/2 banane komadi papaje Naranu iscijediti. Bananu i papaju narezati na tan ke krike i oprezno pomijeati s naraninim sokom. Po elji dodati neto mljevene vanilije. O d m a h uraunajte jednu porciju za sebe, jer je to uistinu izvanredno ukusno. K A I C A OD K A K I J A (Od ca. 1 godine) ca. 1/2 kakija Kaki staviti u mikser i usitniti ga u kau. Po elji se moe dodati 1 ajna tekuine. liica bademovog pirea i/ili neto

KAA OD MANGA 1/2 manga (zrelog) Mango oguliti i odvojiti od kotice. Meso manga staviti u mikser i nainiti kaicu. Budui d a j e mango esto vlaknast, preporuivo je kau protisnuti kroz finu krpu (na primjer pelenu od gaze pripremljenu za tu svrhu) ili kroz sito. Pri situ se to moe uiniti pomou lice. Savjet: ako je 1/2 manga premalo za Va mikser da bi besprijekorno radio, stavite itav mango ili j o vie i tada uivajte u tom obroku zajedno sa svojom djecom (to m o e vrijediti za sve recep te). K R E M A OD R O G A A (slina okoladi; od ca. 1. godine) Za 4 osobe:

Kaki sadri prilino mnogo pektina. Zbog toga je ta kaa gusta i pri obradi u mikseru postupati kao pri prireivanju pudinga od borovnica. Za puding od kakija ne mijeaju se u mikseru ni kakvi drugi sastojci. Kaici od kakija m o e se meutim dodati j o i drugo voe, kao na primjer jabu ka, banana, kivi, papaja itd.
on 80

1/2 l vode 2-3 velike lice meda 3 lice rogaa (mljevenog) vrh ajne liice vanilije u prahu vrh noa zaina zci medenjake po .elji 1/2 avokada 81

Sastojke staviti u mikser i kratko promijeati. Za tim dodati avokado i opet dobro izmijeati, ime se postie kremasta gustoa: PUDING OD BOROVNICA

groice. T a j e koliina najee dovoljna za majku i dijete. N A R A N I N M U K I (Od ca. 1. godine) 1 narana

Za 4 osobe: 4 alice borovnica Borovnice staviti u mikser i dobro promijeati. Na puniti u 4 male posudice i staviti oko 1-2 sata hladiti. Prije posluivanja oprezno istresati na tanjuri. Panja: borovnice mogu biti uinkovite protiv proljeva i u sluaju pokvarenog eluca. J A B U K A S C I M E T O M (Od ca. 2. godine) 1 jabuka l banana vrh noa cimeta l ajna liica bademovog pirea: fino mljeveni bademi ili sezani prethodno malo moene groice Od jabuke i banane nainiti kau, zatim dodati ci met i bademov pire, na kraju umijeati itave 82

1 banana 2 velike lice moenjem omekanih groica 1 ajna liica bademovog pirea Naranu i bananu usitniti u kau, umijeati pire od badema i dodati itave groice. Umjesto bademovog pirea mogu se upotrijebiti i sitno mljeveni bademi, ljenjaci, kokos ili, radi kalci ja, sezam. T a j e koliina najee dovoljna za majku i dijete. PATRICIJ INA SALATA O D N A R A N E 1 narana 3 datulje I suha smokva po elji neto groica 1 velika lica kokosovih pahuljica vrh noa cimeta

83

vrh noa ania 1/2 alice mlade vode Datulje i smokve prepoloviti i narezati na tanke krikice. Moiti ih u vodi skupa s groicama. Na ranu oguliti i narezati na tanke krike, izmijeati s omekanim suhim voem i ostalim sastojcima, te po sluiti.

Jabuku naribati Bircherovom trenicom i dobro iz mijeati s ostalim sastojcima. ZELENASNAGA Od 9. mjeseca moe se djetetu ve ponuditi kao hrana zeleno lisnato povre. 10 1/4 1/2 1/2 g svjeih listova mladog pinata avokada jabuke alice vode

J A B U N I VAKI (Od ca. 2. godine) 3 smokve omekane moenjem 1-2 jabuke, ovisno o veliini Smokve skupa s vodom u kojoj su se moile usitni ti u mikseru da se dobije gusti umak. Jabuku naribati Bircherovom trenicom i izmijeati s umakom. T a j e koliina dovoljna za oca i dijete. ZNUNI
2

Jabuku bez sredine s koticama narezati na male komadie i s ostalim sastojcima staviti u mikser, uliti vodu i sve usitniti u finu kaicu. Jedan dio vode moe se nadomjestiti naraninim sokom. Umjesto pinata mogu se upotrijebiti matovilac, tust (u Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate i varivo, op. prev.), izdanci suncokreta ili alfalfe. Jabu ka se moe dopuniti ili nadomjestiti bananom ili kru kom. Klorofil, lisno zelenilo, veoma je vano za tvorbu krvi u ovjeka. Ako je navedena koliina premala za Va mikser, nainite jednostavno dvostruku koliinu i pojedite
S3

1 jabuka 1 ajna liica bademovog pirea I ajna liica meda

Zniini je na v i c a r s k o m n j e m a k o m Oznaka za mecluobrok koji se uzima prijepodne, dakle uina.

84

ostatak Vi sami. Vae e Vam tijelo zahvaliti dobrim zdravljem. I KREMA OD MRKVICE 1 srednje 1 ajna 1/2 alice vrh noa velika mrkva liica bademovog pirea vode vanilije (mljevene)

MANDARINA BELVEDERE 2 I 1 2 velike mandarine jabuka velika lica meda oraha

Mrkvu sitno nasjeckati i staviti u mikser. Dodati vodu. bademov pire i vaniliju, te sve dobro izmijeati u kremu. Po elji se moe polovina vode nadomjestiti svjee iscjedenim sokom pola narane. M O U S S E AUX C A R O T T E S 1 srednje velika mrkva 1/2 avokada 1/2 narana neto vode

Mandarine bez guljenja popreno noem prepolo viti. Vrhom noa odstraniti kotice. Jestivi dio ploda licom odvojiti od korice. Pritom se korica ne smije otetiti. Jabuku naribati Bircherovom trenicom. Meso narane s medom i bademovim pireom izmijeati u mikseru. Tu kau primijeati naribanoj jabuci. Sve na puniti u polovine korica mandarine i tako staviti u posuice za desert. Orahe oljutiti, prepoloviti i pojedini polovicu staviti na deserte kao ukras. Umjesto oraha mogu se upotrijebiti ljenjaci, makovo sjeme ili slino. Budui da ne stane itava koliina u polovine kora mandarina, moete djeci dati j o dodatnu porciju. Jer ta poslastica budi elju za jo. L E D E N A M E L A S A (slino kavi; za 4 osobe; od ca. 2. godine)

Naranu iscijediti. Mrkvu sitno nasjeckati, zajedno s naraninim sokom i ostalim sastojcima staviti u mik ser i dobro izmijeati.

1/2 alice vode 4 banane l velika ti tea meda 87

86

1 velika lica bademovog pirea l velika lica crne melase 2-3 velike lice suncokretovog ulja Banane oguliti i duboko zamrznuti. Vodu, med, bademov pire i melasu staviti u mikser i dobro izmijea ti. Zamrznute banane narezati na oko 2 cm velike komadie i dodati ih ostalim sastojcima u mikseru. Ostaviti 3 minule stajati, zatim promijeati u mikseru, a dok mikser radi polako ulijevati ulje. O d m a h po sluiti. L E D E N I R O G A (slino okoladi; za 4 osobe; od 2. godine) 1/2 alice vode 4 banane 3 velike lice rogaa (mljevenog) l velika lica bademovog pirea I velika lica meda vrh noa vanilije 1/4 avokada Banane oguliti i duboko zamrznuti. Ostale sastojke staviti u mikser i izmijeati. Zamrznute banane nare zati na oko 2 cm velike komadie, te i njih staviti u mikser. Zatim sve ostaviti stajati oko 3 minute i j o jednom u mikseru promijeati. Odmah posluiti. 88

(Koliina voa moe se mijenjati ovisno o njegovoj veliini.)

SLADOLED NA DRKU Jo se jasno sjeam koliko mi je takav sladoled znaio u mome djetinjstvu. Moji su roditelji smatrali lizanje sladoleda nepotrebnim, rasipanjem novca i uz to nezdravim. Radi toga sam veoma rijetko smio uivati u njemu. Danas se slaem s njihovim tada njim stavom, odobravam ga. Ali tada... ah; nije se ra dilo samo o uivanju u tako ukusnoj poslastici, ne. 89

drati u ruci tako neto bila je stvar prestia, iako je ra dost bila veoma kratka. Ta "stvar prestia", ako je ve dobra za djeji duh, ne bi trebala koditi njegovom ti jelu. Zato u ovdje iznijeti nekoliko prijedloga kako moete sami pripraviti sladoled. Kalupi za to mogu se nabaviti u robnim kuama. Sljedei .su recepti vieni za 4 kalupa. z.a sladolede uvijek pred

Jabuke naribati Bircherovom trenicom (ili u multipraktik aparatu) da se dobije kaa, i pomijeati s osta lim sastojcima. Moe se dodati j o i naranin sok. Smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti kao s t o j e opisa no u prethodnom receptu.

OSVJEENJE OD BANANE 1 banana 1/2 alice vode 1 ajna liica bademovog pirea po elji 1 ajna liica meda Sastojke obraditi u mikseru i zamrznuti kao to je prije opisano. Voda i med mogu se izostaviti. Bananu vilicom zgnjeiti, zatim umijeati bademov pire, napuniti u kalupie i zamrznuli.

HEIDIN FAVORIT (Od ca. 3. godine) Groe istijetiti, najbolje preom za sok od bobiastog voa, koja se moe upotrijebiti i za sok od penine trave. Sok izliti u kalupe za sladoled, do oko 5 mm ispod ruba. Kalup zatvoriti poklopcem koji je ujedno drak za sladoled i staviti da se najmanje 4 sata zamrzava u pretincu za duboko zamrzavanje. Isto se tako mogu upotrijebiti sok narane ili voni sokovi. JABUNA RADOST 2 jabuke 1 velika lica pirea od badema ili indij skog oraha 1 velika lica meda malo limunovog soka

MLIJENI S L A D O L E D oko 4 del bademovog mlijeka

Bademovo mlijeko napuniti u kalupe i zamrznuti kao to je opisano.

90

91

Mlijeko se moe obogatiti s malo crne melase ili mljevenog rogaa. Neka Vaa djeca smiljaju i vlastite recepte.

OBITELJSKI S L A D O L E D O D B A N A N E 4-5 banana 1/2 alice ribi zova g soka, crvenog 2 velike lice meda Banane oguliti i posve duboko zamrznuti. Svjee preani ribizov sok izmijeati s m e d o m . Zamrznute banane usitniti (na primjer u multipraktik aparatu) i licom za sladoled staviti po 4 kuglice u j e d n u zdjeli cu za desertnu zdjelicu. Obinom licom nainiti na kuglici uubljenje i ispuniti ga ribizovim sokom. Ostatak soka raspodijeliti oko kuglice. Ostale mogunosti te vrste nai ete u m o m e pri runiku "Rohkost - die lebendige Nahrung".

KAKIJEV SLADOLED oko 4 cici bademovog mlijeka 1 kaki Bademovo mlijeko i kaki obraditi u mikseru, napu niti u kalupe i zamrznuti. Umjesto kakija moe se upotrijebiti i drugo voe koje sadri pektin, kao na primjer borovnice ili avokado.

VANILIJINA S L A T K I C A 2 banane vrh ajne liice mljevene vanilije, bolje burbona vrh noa kurkume naj

KUGLICE "NJENO I SLATKO" 1-2 banane, zgnjeene vilicom u kau l alica badema ili brazilskih oraha pre ostalih od pripreme mlijeka, dobro isci jeenih 7 datulja 1/2 alice kokosovih pahuljica po elji 2 velike lice groica po elji vrh noa vanilije po elji I velika lica bademovog pirea 93

Banane zgnjeiti u kau, dodati vaniliju i kurkuma, smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti. Umjesto banane moe se upotrijebiti mango.

92

Datulje nasjeckati na male komadie, dodali ostale sastojke i dobro promijeati. Od te smjese oblikovati kuglice veliine stolnoteniske loptice i uvaljati ih u kokosove pahuljice, tako da bude njima prekrivena itava njihova povrina. (Dodavanjem bademovog pi rea postaje smjesa neto mekom i podatnijom.) KUGLICE BOGATE KALCIJEM 2 alice datulja l alica ribanih ljenjaka I alica ribanih badema 1/2 alice sezama Datuljama izvaditi kotice i plodove protisnuti kroz stroj za mljevenje mesa (ili usitniti u multipraktik aparatu), tako da se dobije pire o d n o s n o kaa kojoj se tada dodaju ljenjaci i bademi i umijesi se tijesto. Iz tog se tijesta oblikuju male kuglice i uvaljaju u sezam. T a j e poslastica bogata kalcijem. IPS OD BANANE 5 banana 1 alica sunCokretovih klica vrh ajne liice mljevenih vanilije

Od banana nainiti u mikseru kau. Zatim dodati suncokretove klice i vaniliju i sve promijeati. licu po licu smjese stavljati na papir za peenje, zatim su iti u aparatu za suenje ili u penici pri lagano otvore nim vratima, dok se okruglasti ips ne stvrdne. Taj je ips jednako omiljen u mladih i starih. DJEJI B O M B O N I Banane narezati na oko 1 cm debele krike i suiti ih na papiru za peenje u penici lagano otvorenih vrata pri 50C ili u aparatu za suenje. Te osuene kri ke banana mogu se u dobro zatvorenoj staklenoj posu di dugo ouvati upotrebljivima. Mi primjenjujemo tu metodu konzerviranja kad je na bio-trnici velika po nuda banana ili kad imamo previe zrelih banana. To su za Neala i Heidi "djeji bomboni". G U R M A N S K I K O L A (Od ca. 3. godine) 1-2 alice preostalih iscijeenih 2 srednje I banana 1/2 alice 1/2 alice badema ili brazilskih oraha od pripreme mlijeka, dobro velike jabuke groice datulja, sitno nasjeckanih

94

95

N a k o n to se odlije bademovo mlijeko ili mlijeko brazilskog oraha, dobro se iscijede ostaci u krpi ili situ. zatim se stave u zdjelu. Jabuke se sitno naribaju i tome dodaju. Bananu zgnjeiti vilicom i pomijeati s ostalim sastojcima. Smjesu dobro obraditi. Iz tijesta za praline (recept pod Pralinen u mojoj knjizi "Rohkost-lebendige Nahrung"), nainiti okru glu podlogu za kola, staviti u kalup podignutih rubo va i ostaviti da oko 5 sati stoji u hladnjaku. Smjesu za oblaganje isto tako ostaviti stajati i oko 1 sat prije po sluivanja jednakomjerno rasporediti po podlozi od tijesta za praline. Prethodno staviti ispod te podloge neto ribanog kokosa, kako se ne bi lijepila za tanjur na kojemu se kola posluuje. Po elji ukrasiti. KRUKINO DRVO Ovaj je recept osobito prikladan za djeje zabave. 15 polovica suhih kruaka 20 datulja 1 alica ljenjaka, mljevenih 1 1/2 alica badema, mljevenih vrh noa zaina za kola od kruaka 1 velikih lica rogaa, mljevenog po elji groice (oko 1 velike lice)

Gore navedena koliina kruaka odnosi se na kru ke vilijamovke. Vi moete upotrijebiti i druge sorte. Ako upotrebljavate manje kruke, uzmite ih odgova rajue vei broj. Pri datuljama se misle tuniske sorte. Pri sorti "medjool" trebate samo polovinu. Datuljama izvaditi kotice. Kruke osloboditi pe teljke i sredine s koticama. Zatim suho voe protisnu ti kroz stroj za mljevenje mesa. Dodati vodu i dobro promijeati. Tada u to umijesiti ljenjake, bademe i zaine za kola od kruaka i nainiti smjesu koja se moe dobro oblikovati. elite li vru smjesu, dodajte neto kokosovih pahuljica, a elite li meku smjesu, tada dodajte malo vode. Smjesi se mogu po elji primijeati i itave groice, bez prethodnog moenja. Od tri etvrtine smjese oblikovati valjak za stablo, tako da smjesu s oba dlana valjate na stolu. Povrinu malo viljukom po duini izgrepsti, kako bi se stvorio izgled hrapave kore drveta. Ostatak smjese dovoljan je za 5-6 krnjih grana. Smjesu podijeliti i oblikovati male valjke. Njih tada postrance ukoso privrstiti na stablo, tako da gra ne budu lijepo s njim spojene. Roga u prahu staviti u sito i po svemu posuti. Tada otrim noem poravnati krajeve gore i dolje na stablu, te krajeve grana. Na mjestima tih rezova urezati godove.

96

97

Kao podloga mogu posluiti nasjeckane buine kotice. One se posipaju na pladanj i na njih poloi "krukino drvo". Sljedei umak, odvojeno posluen uz taj kola, divno dopunjuje to "umjetniko djelo": 1/4 l vode 1 velika lica meda 1/4 avokada vrh noa vanilije,

vanju na papir za peenje razdijeliti na etiri dijela ili drkom lice povui kri i tako smjesu razdijeliti na 4 komada. Krike hrskavog kruha mogu se nainiti i manje tada ih je vie. SENDVII 2 krike hrskavog 1 alica grbice 3 krike rajice neto alga zaini po elji kruha

mljevene

Sastojke staviti u mikser i dobro promijeati. O d m a h posluiti. Umjesto vode moe se dijelom ili u itavoj koliini upotrijebiti voni sok. Savjet: pri djejim se roendanima mogu na sta blo utaknuti male svjeice. H R S K A V I K R U H (njem. Knackbrot) 2 alice proklijale itarice 1 alica vode vrh noa soli 1 velika lica maslinovog ulja 1 velika lica kvasca Sastojke u mikseru izmijeati u kau i izliti na papir za peenje. Razmazati i izgladiti na debljinu od oko 2 m m , te ostaviti 5-8 sati suiti u penici lagano otvore nih vrata pri 50C. Masa se isto tako moe pri izlije98

Rajicu, grbicu i alge lagano zainiti i stavljati u slojevima izmeu kriki hrskavog kruha. Pri spravljanju tih sendvia pustite mati na volju. BEZGLUTENSKI KRUH 300 g heljde 200 g amaranta ca. 15 cl mlake vode 3 velike lice maslinovog ulja, hladnopreanog vrh ajne liice morske soli po elji sol sa zainskim biljkama po elji neto zaina za medenjake ili kola od kruaka

Heljdu i amarant fino samljeti. Brano staviti u zdjelu, te umijeati ulje i sol. Tada polako umijeati vodu, dok ne nastane obradivo tijesto. Sve dobro iz mijesiti i oblikovati u valjak promjera oko 5 cm. Otrim noem rezati krike debljine oko 1 cm. Ostavi ti na krpi suiti oko 4-6 sati, na primjer na suncu, u dehidratoru ili slino. Takav kruh ako je dobro osuen ima trajnost od 5 dana. On se moe meutim razvaljati i u tanke pogae, ime se skrauje vrijeme suenja. Taj se kruh moe obogatiti i dopuniti sezamom, lanenim sjemenom, zrnima groa ili onim to Vam srce eli. M o e se do dati i suhi kvasac ili kvasac za peenje, ali samo oko A onoga to se inae stavlja u tijesto za peeni kruh. To moe meutim dovesti u pojedinim sluajevima do nadimanja.
l

KONANO SVJETLO ILI NA KRAJU SVJETLO!

Najelementarnija je ivena namirnica svjetlo. to ga se vie pohrani, to dulje moe informirati i sreiva ti. Informirati znai ovdje "dovesti u formu" (njem. "in Form bringen"). Biofiziar Fritz A. Popp uspio je pomou visokoosjetljive mjerne naprave - koja je tako osjetljiva d a j e teoretski mogla iz udaljenosti od 20 kilometara regi strirati plamen svijee - dokazati da iva stanica zrai svjetlou. On je to zraenje nazvao "viofotonom". Fotoni su najmanje estice svjetla. To su impulsi zraenja koji proistjeu iz ivota u ovjeku, u ivotinji i u biljci. Ishodite su tog svjetlosnog zraenja velike molekule ili makromolekule u ivoj stanici. Biofotonsko zraenje ima karakteristine osobine. Ono reagira na primjer veoma osjetljivo na svaki po remeaj u staninoj povezanosti, osobito jako pri ku hanju. Ovisno o utjecaju na ivenu namirnicu mijenja se dakle snaga svjetlosnog zraenja stanica. Koliina svjetla koja je sadrana u hrani moe izvi jestiti o kakvoi hrane. Prof. Popp naziva "biofotone" i "ultra-slabim luminiscencijama", te dodaje: "Svjetlo je hrana. Svjetlo je informacija. Tako dakle nisu u prvom redu kalorije i proteini ono to nas odrava u

N a p o m e n a : taj je kruh veoma prikladan za prehranu ljudi sklonih alergiji na itarice!

100

101

ivotu, ve je to svjetlo ili informacija. Rudolf Steiner je to formulirao da je izmjena svjetla daleko vanija od prave izmjene tvari. Svjetlo to ga biljka pohrani u sebi, prijeko je potrebno u hrani, kako bi se ouvala visoka organizacija. Taj se aspekt nikako ne smije za nemariti, jer je odluujui za ivot. S t o j e vie svjetla sadrano u hrani, to manje hrane mora organizam pri mati, to je manje optereen i treba manje energije za probavu. Tu priroda govori u prilog tedljivosti. Svjetlo upravlja ivotnim procesima, tako dakle i zdravljem. Gdje nedostaje svjetla, ne mogu vie stani ce meusobno komunicirati i dolazi do poremeaja u njihovoj povezanosti. im jedna stanica odumre, veoma brzo prestane odailjati svjetlo koje je bilo u njoj. Stanice koje odumru zbog denaturirane odnosno neprirodne hrane, ne mogu vie odailjati biofotone, dakle ne mogu vie razmjenjivati informaciju. Ako stanice postupkom kuhanja odumiru, daju od sebe veinu svjetla, upravo tijekom tog procesa. To bi se meutim trebalo dogaati tijekom 24 sata u probavnom procesu kako se svjetlo ili ivot biljke ne bi izgubili odnosno ne bi propali, ve da bi to svjetlo moglo u nama postati no vim svjetlom i time novim ivotom. Dovedemo li svjetlo ili ivot u najveu moguu frekvenciju, time emo ga dovesti u boanski poredak. Svjetlo je ivot, a ivot je ljubav. Dobivamo li svjetlo ili ljubav putem voa ili tada na kraju izravno
102

od sunca, isto je i samo j o pitanje zrelosti i efikasno sti. Polazei od toga tono je dakle da ljubav ide kroz eludac. Dragi itatelji, elim Vam da Vama ta ljubav ide u tek, da bude koncentrirana i najvieg oblika istoe. Uivajte u njoj i pozdravite svoju djecu od mene. Va Urs Hochstrasser

103