BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE 1.

Trita kapitala u BIH

7.

Kvantitativni pokazatelji u fundamentalnoj analizi

Na tritu kapitala u BIH imamo: institucije, uesnike, Banjaluku berzu vrijednosnih papira, Sarajevsku berzu vrijednosnih papira, entitetske komisije za vrijednosne papire, karakteristike trita kapitala u BIH, investitore na tritu kapitala u BIH. Trite kapitala u BIH je nerazvijeno, kao prilog tome navodi se podatak da u BIH imamo 31 banku, a u RS 10, od ega su veinom u stranom vlasnitvu. Omjer zarade kod komercijalnih banaka je okvirno 16% na godinjem nivou, dok je u Evropskim dravama 12%. 2. Razvijena trita kapitala

To je multiplikator zarade koji nam pokazuje koliko je trite spremo da plati za 1 KM zarade preduzea kroz oekivani odnos isplate dividendi, kroz procijenjenu stopu zarade po dionici, kroz oekivanu stopu rasta dividendi. 8. Pokazatelji likvidnosti

Trite kapitala predstavlja organizovani prostor na kome se nude i trae novana sredstva, a time se dolazi i do formiranja cijene tih sredstava. Finansijsko trite obuhvata trite novca i trite kapitala. Trite kapitala ima brojne i vane funkcije, jedna od osnovnih funkcija je prenos slobodnih novanih sredstava onih koji ele investirati prema onima kojima su ta novana sredstva potrebna da bi mogli dalje investirat i i razvijati se na tritu kapitala. To se postie prodajom vrijednosnih papira akcija ili obveznica onima koji imaju viak sredstava. Kao rezultat toga, preduzea, drava i drugi imaju pristup veim koliinama kapitala nego to bi imali korienjem iskljuivo vlastitih sredstava. To je tzv. primarno trite gdje se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala u obliku ponude postojeim investitorima. Druga funkcija trita kapitala djeluje kao sekundarno trite za vrijednosne papire koji su mogli biti emitovani u prolosti. Postojanje sekundarnog ini djelovanje prinarnog trita efikasnijim. Glavni korisnici trita kapitala su: o preduzea, o vlade i o banke. Preduzeima je kapital potreban za razliite svrhe, a uglavnom za dalji razvoj. Tu mozemo podijeliti sve te aktivnosti na prednosti i nedostatke ulaganja. Prednosti ulaganja su: o raste, o poloaj na berzi, o fleksibilnost odnosno raspoloivost finansiranja, o promjena nad imovinom. Nedostaci su: o izloenost javnosti, o pritisak investitora, o preuzimanje odreenih preduzea i o odavanje povjerljivih informacija. 3. Vrste kapitala

podrazumjeva mogunost podmirenja dospjelih kratkoronih obaveza. Pokazatelj likvidnosti dijelimo na: koeficijent tekue likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent finansijske likvidnosti, neto radni ili obrtni kapital, neto radni kapital prema ukupnoj imovini. 9. Fundamentalna analiza

bazira se na trinoj vrijednosti akcija.Trina vrijednost akcija se sastoji od: knjigovodstvene vrijednosti i teoretske (intrarizine) vrijednosti akcija. Osnovna ideja fundamentalne analize je da e se pribliiti u odreenom trenutku knjigovodstvena vrijednost akcija i teoretska vrijednost akcija. U fundamentalnoj analizi analitiari ispituju osnovne ekonomske pokazatelje koji odreuju vrijednost trajnog kapitala. Ovi podaci se uglavnom uzimaju iz bilansa stanja i bilansa uspjeha, zatim se uzimaju podaci kao to su zarada po akciji, profitna mara, imovina po akciji, promet, koje moemo svrstati u red pokazatelja efikasnosti. Na ovaj nain cijeli skup finansijskih pokazatelja moe se koristiti u ocjeni koliko neka cijena akcije na tritu odstupa od vrijednosti u knjigovodstvu. Ova prava vrijednost ocjenjuje se kao diskontirana sadanja vrijednost svih oekivanih buduih prinosa po akciji.

P=

+ P= P=

10.

Tehnika analiza

Strukturu kapitala moemo podijeliti u tri iroka razreda: 1. trajni kapital, obino u vidu obinih akcija. Imaoci akcijskog kapitala su vlasnici i zato primaju povrat u zavisnosti od uspjenosti rada preduzea, 2. preferencijalni kapital isto ini dio trajnog kapitala preduzea, ali koji daje odreene povlastice za razliku od obinih akcija, 3. posueni kapital (obveznice) koje ukljuuju zadunice i neosigurane zajmove preko akcija. Kamata na obveznice se plaa nezavisno od profita preduzea koristei svoju imovinu kao osiguranje 4. Mehanizmi trgovanja na tritu kapitala

Tehnika analiza zastupa stav da se pokua predvidjeti budua cijena akcija na bazi kretanja cijena akcija u prolosti i za tu svrhu se uzimaju i iskazuju podaci u grafikonima. Ovom metodom analitiari koriste razliite tipove grafikona koji pokazuju promjene cijena kroz vrijeme sa nadom da e se pojaviti prepoznatljivi oblici. Tehnika analiza se moe smatrati i kao kvazinauna analiza. 11. Hipoteza efikasnog trita

Predmet trgovanja na tritu kapitala i jeste kapital, a najvaniji dio kupoprodaje je cijena kapitala. Drava na tritu kapitala ima posebno i mjesto i znaaj i javlja se u ulozi investitora, korisnika kapitala, regulatora i kontrolora. Svaka od ovih funkcija u znaajnoj mjeri utie na uspjeno funkcionisanje trita kapitala. Da bi investirali na tritu kapitala uzimamo sledee pokazatelje: pokazatelje profitabilnost od kojih su najznaajniji profitna mara i povrat na investirano (RDI Return on investment). Profitnu maru dijelimo na: o bruto profitnu maru, o operativno profitnu maru, o profitnu maru prije oporezivanja i o mara neto preostalog profita. Fundamentalni pokazatelji vrijednosti preduzea su: 1) sastav imovine, 2) nain finansiranja imovine, 3) produktivnost imovine, 4) likvidnost, 5) profitabilnost. Dobro upravljanje preduzeem podrazumjeva da su zadovoljena dva kriterija, kriterij uspjenosti i kriterij sigurnosti. 5. Metode procjene kretanja cijena akcija

pijavila se iz razloga sve vee kritike i tehnike i fundamentalne analize. Hipoteza efikasnog trita podrazumjeva trite na kojem u bilo koje vrijeme kod odreivanja cijena akcija se uzima u obzir sve raspoloive informacije to znai da sudionici na tritu djeluju samostalno koristei sve raspoloive informacije i pokazatelje kod odabira akcija privlanih za ulaganje. Analizirajui trite moemo sa stanovita efikasnosti podijeliti na tri mogue varijante: 1) oblik slabe efikasnosti kae se da cijene odraavaju sve proleinformacije, 2) oblik polujake efikasnosti u kojem cijene odraavaju u potpunosti sve javno raspoloive informacije, 3) oblik jake efikasnosti gdje cijene obuhvataju sve informacije bez obzira da li su ili ne javno raspoloive. 12. Trite kapitala u BIH

Postoje: tehnika analiza i fundamentalna analiza trita kapitala. 6. Pokazatelji trine vrijednosti

Pokazatelji trine vrijednosti predstavljaju kombinaciju knjigovodstvenih i trinih vrijednisti gdje je osnovna uloga trita kapitala oekivani povrat investitora. Fundamentalna analiza predstavlja optimalnu kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Kvantitativni pokazatelji u fundamentalnoj analizi su: 1) zarade po akciji, 2) multiplikator zarada, 3) projektovani rast zarada, 4) odnos trine cijene akcija i prihoda po akciji, 5) odnos trine i knjigovodstvene vrijednosti, 6) dividendni prinos, 7) odnos isplate dividendi, 8) knjigovodstvena vrijednost, 9) povrat na kapital.

Razvoj ekonomije bez razvijenog trita u finansijskom segmentu je nemogu. Osnovna funkcija finansijskog sistema jeste da povee tednju i investicije i time osigura rast nacionalne ekonomije. Trite kapitala u BIH i RS zaostaje u odnosu na zemlje u tranziciji i zemlje iz okruenja. Trite kapitala kakvo imamo je karakteristino za nerazvijene i siromane zemlje. Prednosti koje pruaju trita kapitala su kvalitetne investicije, odklanjanje prepreka za poveanje kapitala privrednih drutava, spreavanje odlijevanja kapitala u inostranstvo i privlaenje stranog kapitala poveanjem transparentnosti poslovanja svih sudionoka na tritu kapitala i afirmacija preduzetnitva i ulagaa koji su spremni preuzeti rizik. banke i trita kapitala nisu suprostavljene institucije i trebaju se razvijati komplementarno tj. zajedno. U BIH postoje shvatanja da su banke i trita kapitala suprostavljene. Sudionici na tritu kapitala u BIH su: komisije za vrijednosne papire (RS i FBIH), registar vrijednosnih papira, investicijski fondovi, preduzea za upravljanje fondovima, brokerske kue, depozitne banke, custodion banke, brokeri i investicijski saveznici. Investicijski fondovi su finansijske institucije koje emituju vrijednosne papire kako bi prikupile kapital i investirale ga prema propisima o fondovima. One ukljuuju bilo koje pravno lice ili nekoliko vrsta imovine bez obzira na oblik organizacije. Cilj im je prikupljanje depozita o gotovini u svrhu investiranja u portfolio vrijednosnih papira.Osnovni cilj investitora jeste sauvati zaradu na investicije za investitora bilo u profitu ili u drugom obliku koristi. U praksi ovi fondovi su ostvareni i bez fiksnog iznosa kapitala. Preduzee za upravljanje fondomje pravno lice osnovano kao preduzee sa ogranienom odgovornou ili akcionarsko drutvo sa osnovnom zadaom upravljanjem investicijskim fondom. Brokerske kue (brokeri) su pravna lica koja imaju dozvolu obavljati brokerske poslove. Ovi poslovi ukljuuju prodaju i kupovinu vrijednosnih papira za sebe ili klijenta uz odreenu nadoknadu ili proviziju. Depozitne banke su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na berzi ili drugim regularnim javnim tritima. Custodion banke su institucije koje pruaju uslugu sigurnog uvanja vrijednosnih papira, transakcija, poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenta itd. Usluge uvanja veim dijelom koriste investicijski fondovi.

Brokeri su individualna lica koja su poloila profesionalni brokerski ispit i imaju dozvolu za obavljanje brokerskih poslova. Broker je ovlateni posrednik u trgovanju vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionara) ili u klijentovo ime (agent). Brokeri naplauju proviziju za svoje usluge koja se plaa po okonanju transakcije. Investicijski savjetnici su individualna lica koja su poloila struni ispit za investicijske savjetnike, pruaju usluge klijentima koji trguju vrijednosnim papirima sa ciljem diverzifikacije ili smanjenja rizika i maksimilizacije profita. 13. Vrijednosni papiri sa fiksnim dohodkom

Vrijednosni papiri sa fiksnim dohodkom su papiri koji garantuju da e njihov imaoc svake godine primiti odreeni iznos kamate. Vrijednosne papire moemo podijeliti na dugorone i kratkorone vrijednosne papire. 14. Akcije (akcijski kapital)

Akcije predstavljaju vlasniki udio (imovinu). Isplate se primaju u zavisnosti od poslovanja kompanije. Finansijske izvedenice supstituiraju i akcije i vrijednosne papire. Karakteristika je da se koriste za upravljanje na tritu. Proces ulaganja na tritu kapitala moemo podijeliti u tri osnovne kategorije: 1) alokacija imovine, 2) odabir vrijednosnih papira, 3) analiza vrijednosnih papira. Portfelj predstavlja imovinu odreenog ulagaa na odreenom tritu kapitala. On se mijenja u zavisnosti od zahtjeva ulagaa. Ulagai odlukom biraju vrstu imovine dok odlukom o biranju vrijednosnih papira biraju pojedine vrijednosne papire unutar svake vrste imovine. TOP DOWN izgradnja portfelja zapoinje alokacijom imovine. Analiza vrijednosnih papira podrazumjeva procjenu odreenih vrijednosnih papira koji mogu biti ukljueni u portfelj. 15. Odnos rizika i zarade

Na tritu kapitala imovina sa viim oekivanim prinosom ili zaradom donosi i vei rizik za ulagae. 16. Trite novca: Trezorski zapisi Potvrda o depozitu Komercijalni zapisi Avali bankovni Savezni fondovi i drugi oblici. Indeksi:(koji prate kretanje na tritu novca) Dow Jones Averages Standard poors indeksi Pokazatelji trita akcija Trite kapitala sa fiksnim dohodkom: Trezorske obveznice i note Dug saveznih agencija Municipalne obveznice Korporativne obveznice Hipotekarni vrijednosni papiri Trite akcija: Redovne akcije Povlatene akcije Trite izvedenica: Opcije Fjuersi i forvardi Trezorski zapisi su kratkoroni dravni vrijednosni papiri izdani uz popust na nominalnu vrijednost i sa povratom nominalnog iznosa na dan dospjea. Najpoznatiji vrijednosni papiri ove vrste su ameriki trezorski zapisi tzv. T -BILLS zapisi ili samo BILLS. Potvrda o depozitu je oroeni bankovni depozit i ne moe biti povuena na zahtjev. Komercijalni zapisi predstavljaju kratkoroni neosigurani dug izdat od strane velikih korporacija. Bankovni akcepti klijent daje nalog banci za isplatu odreenog iznosa na odreeni datum. Euro dolar su depoziti u stranim bankama ili inostranim ograncima amerikih banaka koji su denominirani u dolare. Ovi depoziti su locirani u amerikim bankama u stranim dravama i njima banke izbjegavaju propise amerikog saveznog sistema rezervi. Ugovori o reotkupu predstavljaju kratkoronu prodaju dravnih vrijednosnih papira sa dogovorom o reotkupu po vioj cijeni. LIBOR predstavlja stopu posuivanja izmeu banaka na Londonskom tritu. Kree se u prosjeku oko 4%. Trezorske note i obveznice su dunie obaveze savezne vlade koje se plaaju polugodinje, koje su prodate po priblino nominalnoj vrijednosti i denominirane u iznosima od 1000 amerikih dolara ili vie. Dug saveznih agencija predstavlja dug koje pojedine agencije isplauju za kupovinu njihovih izdatih vrijednosnih papira. Municipalne obveznice predstavljaju obveznice osloboene poreza izdate od strane drave i organa lokalne uprave. Hipotekarni vrijednosni papiri predstavljaju vrijednosne papire za koje izdavalac garantuje svojom hipotekom. Redovne akcije predstavljaju vlasniki udio u javno izlistanim preduzeima na berzi. Najvanije karakteristike redovnih akcija su rezidualno pravo i ograniena odgovornost. Rezidualno pravo znai da su akcionari poslednji u lancu svih koji imaju pravo potraivanja na imovinu i dobit preduzea. Ograniena odgovornost znai da najvie to akcionari mogu izgubiti u sluaju steaja je njihovo poetno ulaganje. Povlatene akcije predstavljaju akcije bez prava glasa u preduzeu i nose fiksne prihode od dividende. Finansijska trita i instrumenti

Indeksi trinik akcija i trinih obveznicapredstavljaju pokazatelje vriednosti kretanja cijena odreenih akcija na tritu. Najpoznatiji su Dow Jones indeks, Standard poors indeks i drugi. Preduzea kada ele prikupiti kapital mogu odabrati prodaju ili kotiranje vrijednosnih papira. Kotiranje znai izdavanje ili novu emisiju akcija i ostalih vrijednosnih papira. Ovu aktivnost nazivamo primarno trite dok se kupovina i prodaja ve izdatih vrijednosnih papira zove sekundarno trite. Berze su sekundarna t rita na kojima lanovi berze trguju sa ve izdatim vrijednosnim papirima. Berze svojim lanovima osiguravaju mjesto za trgovanjem vrijednosnim papirima i samo lanovi berze mogu tamo trgovati. lanstva na berzi su vrijedna imovina i veinom su u vlasnitvu velikih univerzalnih brokerskih kua. Daleko najvea berza na svijetu je NYSE. Na njoj se trguje akcijama odprilike preko 3000 preduzea.Na NYSE (Njujorku) berzu otpada otprilike od 85 do 90% ukupne trgovine koje se odvija na berzama. Sudionici i funkcija berze Sudionici na berzi su: brokeri, investitori kao i svi oni koji uestvuju u kupoprodaji vrijednosnih papira na berzama. Preduzea za upravljanje berzom su privredna drutva najee u formi A.D. koji moraju da pribave saglasnost komisije za HOV . Ova komisija prati i kontrolie berzansko poslovanje. Ova preduzea mogu biti u privaytnom, dravnom ili mjeovitom vlasnitvu. Osnovni zadatak preduzea koji upravlja berzom je da obezbijedi materijalne, kadrovske i finansijske uslove za kvalitetno organizovanje ponude i potranje na berzi. Berza je definisano i organizovano mjesto trgovanja po: jasno definisanim pravilima, specijalizovanoj trgovini, redovnoj i posebnoj ponudi. Ulagai na berzi su skloni prihvatanjuodreenog rizika kako bi ostvarili vie oekivane prinose. Moemo ih podijeliti na: ulagae koji imaju toleranciju prema riziku i ulagae koji imaju averziju(neprijateljski odnos) prema riziku. Ulagae na berzi moemo podijeliti i na: individualne i profesionalne. Individualni ulagai raspolau iskljuivo svojom imovinom koju ulau na berzu. Profesionalni ulagai nude uslugu ulaganja uz nadoknadu. Uzajamni fondovi predstavljaju preduzea koja upravljaju sredstvima pojedinanih ulagaa. Kao ulagai pojavljuju se pored ovih i mirovinski fondovi, drutva za ivotno osiguranje, druga osiguravajua drutva i poslovne banke kao i odreene neprofitne institucije 17. Ogranienje kod ulagaa Likvidnost se odnosi na brzinu i lakou kojom se neka imovina moe pretvoriti u novac, a da se postigne fer ili potena cijena. Kod ulaganja je bitno povesti rauna o ciljevima ogranienja i politici ulaganja uz stalno praenje i revizijuportfelja ulaganja. 18. Normativni osnov za upravljanje berzama

Zakoni i normativna akta berze su osnovna up ravljanja berzom. Preduzee koje upravlja berzom donosi pravilnike kojima se definiu sva pitanja trgovanja na berzi. Dijelimo ih u dvije grupe: pravilnike berze i etiki kodeks berze. 19. Organizacija berze

Skuptina akcionara Upravni odbor Nadzorni odbor Odbor za pitanja poslovanja u kulisi i paketima Odbor za brokere Odbor za dodjele Postoje dvije vertikale na berzi komisija na kojoj se rade: listinzi firmi na berzi i kotizacija firmi na berzi. Komisija za kotizaciju i listing ima sledee zadatke: 1) zakljuuje da li se HOV konkretnog emitenta prihvataju ili ne prihvataju za trgovinu na berzi, ukljuuje HOV na listing berzi, 2) utvruje inicijalnu ili poetnu cijenu HOV na berzi, 3) utvruje model trgovanja i datum i vrijeme trgovanja na berzi. Najznaajniji nosio ci berzanskog trgovanja su komisija za listing i kotizaciju i arbitraa berze. U arbitrau berze spadaju brokeri na berzi i ostali sudionici zadueni za te poslove. Pristup berzi imaju samo registrovani lanovi konkretne berze. Mogu biti brokeri ili preduzea koja imaju dozvole za rad na berzi. 20. Sistematizacija berzi

Zavisno od oblika vlasnitva berze dijelimo na javne i privatne berze. Zavisno od vrste trgovanjarazlikujemo robne berze, berze osiguranja, berze HOV, devizne berze i berze trgovanja izvedenica HOV. 21. HOV HOV se definiu kao specifini ugovori izmeu izdavaoca ili emitenta i vlasnika prava iz HOV. HOV su finansijski instrumenti zamjenljivi za novac. Imovina vlasnika HOV jeste imovina. Uvijek imaju pokrie. HOV dijelimo na: 1) dunike HOV (obveznice, zapisi i druge dunike HOV), 2) vlasnike HOV (akcije), 3) izvedene HOV (terminski ugovori sa kojima se trguje) i 4) hipotekarne HOV (vrijednosni papiri). Dunike HOV kod kojih izdavalac ili emitent uzima novac pod jasno definisanim uslovima kao to su visina i obraun kamata, vrijeme i nain povrata glavnice i dr. pitanja. Najpoznatiji oblici dunikih HOV su obveznice i konvencionalni zapisi. Vlasnike HOV su akcije. Emisijom akcija emitent dolazi do trajnog kapitala. Najee imamo redovne akcije i prioritetne ili povlatene akcije. Kupac-vlasnik redovnih akcija ima pravo na: uee u korporativnom upravljanju ueu u dobiti akcionarskog drutva i pravo i uee u raspodjeli likvidacione mase. Izvedene HOV imaju za osnov terminske ugovore kod fjuerskih opcija i hipoteku kod hipotekarnih ugovora

22.

Normativni osnov kod HOV

Normativni osnov kod HOV je regulisanja zakonima, podzakonskim aktime, kao to su pravilnici, normativnimaktima izdavaoca HOV i pravilima poslovanja na berzi. Imamo komisiju za HOV i centralni registar HOV. Ove institucije su samostalne i nalaze se pos nadlenosti ministarstve finansija. Nosioci ponude i potranje HOV su: emitenti HOV koji imaju saglasnost za emitovanje HOV kako bi kroz emisiju HOV doli do trajnog kapitala, investitori i vlasnici HOV. Emitenti su prodavci tek emitovanih HOV i subjekti koji imaju obaveze prema vlasnicima HOV. Investitori mogu bitifizika i pravna lica. Da se ulaganje vri u profitabilne djelatnosti, da se ulaganje vri u obliku defanzivnog ulagan ja, i da se uz pomo i tehnike i fundamentalne analize utvrde sve prednosti i svi nedostaci tj. rizici naih ulagakih aktivnosti. Tehnika i struna pomo ulaganju su brokersko -dilerska drutva, investicione banke, berze, klirinke kue, investicijski savjetnici i menaderi, portfolio menaderi i fundamentalni i tehniki analitiari. Brokersko-dilerska drutva su drutva koja moraju dobiti saglasnost centralne komisije za HOV. Brokersko-dilerska drutva nude usluge investicijskih savjetnika organizatora i pokrovitelja HOV, zastupanje prodavaca i kupaca HOV. Investicione banke su banke koje imaju ovlatenje za rad brokersko -dilerskih drutava. Klirinke kue se bave realizacijom zakljuenih berzanskih poslova. 23. Regulisanje trita kapitala

Ako je kamatna stopa na obveznice vea od trine kamatne stope obveznica se prodaje iznad nominalne vrijednosti i tada se ostvaruje premija. Ako je kamatna stopa na obveznice manjaod trine kamatne stope obveznica se prodaje ispod nominalne vrijednosti i tada se ostvaruje diskont. Ako je kamatna stopa na obveznice jednaka kamatnoj stopi kod poslovnih banaka tada se obveznica prodaje po nominalnoj vrijednosti . Premijom ili diskontom tokom roka dospjea obveznice koriguju se trokovi kamata. VEZA IZMEU KUPOVNE SNAGE TEKUEG PRINOSA I PRINOSA DOSPJEA

PRODAJNA CIJENA

OBVEZNICE

NOMINALNA VRIJEDNOST

KUPOVNA STOPA = TEKUCI PRINOS = PRINOS OD DOSPJECA

Osnovno ta se treba primjeniti u propisima o finansijskom poslovanju su obaveze javnog utemeljenog zakonskog organa koji je duan provoditi, kontrolisati i jaati propise te dobrovoljnost kao pristup koji se zasniva na vlastitom odreivanju pravila, a sve unutar zakonskog okvira. U Velikoj Britaniji donesen je 1986. godine zakon o finansijskim uslugama i predstavlja pravni instrument unutar kojeg e se obavljati investicijski poslovi. Prema ovom zakonu dravni ministar ima pravo prenijeti ovlasti na neku ovlatenu agenciju pa je formiran odbor za vrijednosne papire i investicije. Ovaj odbor djeluje kao nadlena zakonodavna vlast. Postoje i organizacije sa vlastitom regulativom kao to su udruenje za vrijednosne papire, udruenje finansijskih posrednika, menadera i brokera za regulativu trgovanja, organizaciju za regulativu upravljanja investicijama, udruenje brokera i posrednika na tritima kao i druge organizacije. Iako su trokovi za regulativu trita dosta veliki zatitainvestitora je prioritet na svakom uspjenom tritu. Zakonski propisi koji reguliu trite u SADu jeste to da su svi usaglaeni da se radi o pravnim poslovima tako da se trita u SAD-u smatraju najslabija u smislu inovacija, a zakonski najogranienija na svijetu. U SAD-u postoje zakonski propisi federalne dravne i granske razine. Federalnom regulativom, a nakom 30-ih godina krize izmjenjena je slika finansijskog poslovanja u SAD-u. Zakon o bankama nalazi se u knjizi zakona iz 1933.godine i u njima je odvojeno bankarsko poslovanje od poslovanja vr ijednosnih papira. Nadleni federalni organi od 1933. godine nisu odredili ni jedan okvir koji bi se odnosio na poslovanje vrijednosnih papira. Upravo iz tog razloga znaajni su zakoni koji su donosile pojedine Amerike drave. Tako da je najznaajniji zakonski okvir drave NEW YORK. 24. Zakonska regultaiva NY Zakon o HOV 1933. godine Zakon o HOV i berzama 1934. godine Ciljevi ovih zakona su bili uspostaviti zakonske mehanizme trgovanja, zakonski osmisliti poslove brokera i drugih posrednika, odrediti ogranienja u vezi pekulativnih kredita, osigurati transparentna materijalna i finansijska izvjetavanja. Registracija se obavlja kod SEC-a, a to je federalno tijelo koje ima kvazi-sudski status i koristi se svim podacima o registraciji i kontrolira ih. Zatim ima obavezu davalja izvjetaja. Pored ovih postoje i drugi kontrolni mehanizmi. 1970. godine doneen je zakon o zatiti investitora u vrijednosne papire, doneen je iz razloga to su se desile znaajne krae vrijednosnih papira. 1987. godine pokrenuta je polenika da li je potrebna daljnja razrada zakonskog okvira. Do danas, se zakonodavna regulativa nije promijenila. 25. Obveznice i vrednovanje obveznica Obveznice su duniki vrijednosni papiri kojima se potvruje da je povjerilac platio protu-vrijednost obveznice duniku i da e obaveznik isplatiti kamatnu stopu u ugovorenim rokovima i platiti glavnicu po dospjeu. Obveznica je duniki papir sa fiksnom zaradom. Njome se emitent (izdavalac) obavezuje da e vratiti primljenu svotu novca u definisanom fiksnom obliku i u definisanom vremenskom periodu. Obveznice mogu izdavati banke, preduzea... Centralna banka moe izdati obveznice sa ciljem povlaenja novca iz opticaja. Drava izdaje obveznice sa ciljem premoavanja budetskog deficita ili u svrhu javnog zajma. U pojedinim dravama kao to je Srbija rjeeno je pitanje stare devizne tednje. 26. Razlozi za izdavanje obveznica

DISKONT

KUPOVNA STOPA < TEKUCI PRINOS < PRINOS OD DOSPJECA

PREMIJA

KUPOVNA STOPA > TEKUCI PRINOS > PRINOS OD DOSPJECA

Tabela Rating obaveza (dopuniti tabelu, nije nacrtana do kraja).

OCJENA KVALITETA

FITCH

MOODY'S

STANDARD POOR'S

VRHUNSKA

AAA

Aaa

AAA

SREDNJA

BBB

Baa-1 Baa

BBB

NESIGURNA

BB

Ba

BB

SLABA

CCC

Caa

CCC

Da bi se izdala obveznica emitent (izdavalac) mora pribaviti saglasnost za emisiju koja zavisi od kreditne stabilnosti emitenta a u svrhu zatite buduih investitora. esto obveznice imaju pokrie u nekretninama. U emisiji obveznica emitent potpisuje ugovor sa bankom koja potvruje emisiju obveznica, kontrolie izvravanje obaveza od strane preduzea iz ugovora i preduzima mjere u svrhu zatite vlasnika obveznice. Obveznice izdaju: AMERIKA JAPAN NJEMAKA - VLADINE - KORPORATIVNE - BANKE -

UPITNA

DDD

VLADA FEDERALNE AGENCIJE MUNICIPALNE KORPORATIVNE INTERNACIONALNE INTERNACIONALNE

VLADA VLADINE ORGANIZACIJE MUNICIPALNE NEFINANSIJSKE ORGANIZACIJE FINANSIJSKE ORGANIZACIJE INTERNACIONALNE

Kod ocjenjivanja obveznica rejting dijelimo na: AAA najvii rang ekstremno sigurna obveznica AA veoma sigurna obveznica razlikuje se malo od najvieg stepena A niska sposobnost plaanja i snanije reaguje promjene ekonomskih uslova od prvih dviju kategorija BBB zadovoljavajua sposobnost plaanja, a promjene ekonomskih uslova mogu dovesti do smanjenja sposobnosti vraanja duga BB pomalo pekulativne obveznice i izloene su riziku B pekulativne obveznice izloene riziku CCC vrlo pekulativne obveznice izloene velikom riziku CC najvii stupanj pekulacije vrlo su blizu nemogunosti vraanja duga C kamate na obveznice se ne plaaju i niskog su kvaliteta D dug se ne otplauje, niszak kvalitet Opoziv znai da emitent moe zadrati pravo opoziva i otkupa obveznice po cijeni opoziva.

Pravo prodaje obveznica se obavlja izravno banci ili investitorima putem specijalizovane finansijske institucije.

27.

Klasifikacija obveznica

Klasifikacija obveznica je mogua po razliitim kriterijumima: po kriteriju naknade kamate na obveznicu, nainu amortizacije obveznica, po nainu osiguranja naplate odnosno potraivanja iz obveznica, po razliitosti opcija koje obveznica moe nositi, po nainu na koji je vlasnik obiljeio obveznicu da li na donositelja ili ime Hipoteka se moe unositi na odreenu imovinu a na osnovu nje mogu se izdavati hipotekarne obveznice. 28. Mehanizmi trgovanja na berzi

Da bi se trgovalo na berzi podrazumjeva se da postoji: NALOG BERZOVNOG TRGOVANJA, KRATKU PRODAJU, KUPOVANJE NA KREDIT, INSTITUCIONALNO TRGOVANJE, NALOG BERZOVNOG TRGOVANJA predstavlja instrukciju investitora brokeru. Vrste naloga - potrebno je dobiti najniu cijenu za realizovati prodajni nalog. TRINOM nalogu daje se prioritet u trgovanju. Ne postoji granica za cijenu niti garancija. Cijene fluktuiraju od trenutka davanjanaloga do izvrenja naloga. LIMITIRANI ILI OGRANIENI nalog odreuje cijenu kupovine odnosno prodaje koju je spreman primiti ili platiti kao (npr. kupi po 50 i manje, prodaje po 52 i vie). Takvi nalozi se unose u knjigu limitiranih naloga, ovakvim nalogom investitori rezerviu cijenu to ne znai da e ovakav nalog biti realizovan. STOP nalog ostavlja skriven prostor za realizaciju i pretvara se u trini nalog kada cijena dostigne STOP cijenu. Kod ovakvih naloga trite ne odreuje cijenu. STOP LIMITIRAJUI nalog TRINI (if) nalog kupi ako se dostigne odreena cijena. Naloge dijelimo prema trajanju u smislu koliko vrijede kao i prema veliini naloga. Kratka prodaja se zasniva na prodaji posuenih akcija i zasniva se na procjeni kretanja cijana akcija. Ogranienje je uvedeno kako bi se pekulatorima onemoguilo manipulisanje cijenama. Kratka prodaja funkcionie na nain da se posude akcije od brokera, da se prodaju i ponovo kupe. Kratke prodaje mogu i destabilizovati trite. Pored ovoga imamo i kupovinu na pozajmljivanje, a predstavlja kupovinu akcija uzimanjem novca od banke, a kao pokrie za uzeti novac slue akcije. 29. Finansijska trita

Bilansna vrijednost dionice predstavlja odnos dioniarskog kapitala uveanog za kapitalnu dobit akumuliranih dobitaka uveane za rezerve i umanjene za gubitak i broj prodanih dionica. Trina vrijednost dionica je cijena po kojoj se trguje na sekundarnom tritu vrijednosnih papira. Dionica je vlasniki papir vlasniki vrijednosni papir. Kupovinom dionica vlasnik postaje zajedniki vlasnik sa emitentom. Ona moe da glasi na ime i na donositelja. Ima 2 dijela: plat dionice i kuponski arak. Plat dionice sadri informacije o oznaki dionice, oznaki vrste dionice, firmi, nazivu i sjeditu, naziv i sjedite vlasnika, nominalnu vrijednost na koju glasi, rokove isplate dividende, serijski broj dionice i slino. Kuponski arak dionice sastoji se od kupona na osnovu kojeg se ostvaruje naplata dividende. Dionicama preduzee koje je organizovano kao dioniko drutvo prikupljaju dodatna sredstva potrebna za finansiranje poslovanja i rasta. Prikupljeni kapital potreban za nesmetano funkcionisanje firme za nabavku osnovnih i obrtnih sredstava i finansiranje vlastitog izdavanjem dionica su osnova za rast kompanija u trinoj privredi. Dionice nose varijabilni prinos koji je zavisan o poslovnom rezultatu i volji uprave da izglasa dividendu. Sa aspekta investitora dionice su prenosivi vrijenosni papiri. Motivi za kupovinu dionica su: u oekivanoj buduoj dividendi, oekivanim porastom trine vrijendnosti dionica i oekivana kapitalna dobit. Obina dionica je vlasniki vrijednosni papir koji vlasniku ne g arantuje dividendu. Dividenda na obinu dionicu e biti isplaena ako preduzee ostvari neto dobit. Predlog za raspodjelu dobiti daje uprava. Vlasnici dionica putem skuptine dioniara sudjeluje u donoenju odluka jer imaju pravo upravljanja. Skuptina dioniara: bilans preduzea; izvjetaje uprave preduzea bira upravni odbor bira revizora donosi i mjenja statut preduzea odreuje visinu plate menadera odluuje o novoj emisiji dionica. Vlasnik obine dionice snosi rizik i za buduu zaradu, ali i za budui gubitak, a gubitak vodi u likvidaciju. Procedura rada i koliko glasova ima odreeni dioniar na skuptini dioniara zavisi od broja dionica. Na skuptini dioniara odluuju vlasnici ko ntrolnog paketa dionica.

Finansijska trita moemo definisati kao mjesto susreta ponude i potranje i na njemu se trguje finnansijskim instrumentima. Sadre potraivanja imaoca vrijednosnih papira prema zaradi ili imovini emitenta. Finansijska trita razlikujemo prema: 1) da li se prodaju novi ili ve emito vani vrijednosni papiri, 2) organizaciji, 3) obiljeavanju predmeta trgovanja, 4) uspijevanju predmeta trgovine, 5) nainu prodaje i 6) predmetu trgovanja i trita na kome se trguje. Primarno trite predstavlja trite na kojem preduzea ili vlada pribavlja sredstva od prvih kupaca prodajom emisije novih vrijednosnih papira ili HOV. Sekundarno trite predstavlja trite na kojem se mogu prodavati ve emitovani vrijednosni papiri. Ovo trite olakava prodaju vrijednosnih papira i osigurava likvidnost finansijskih instrumenata te odreuje cijenu finansijskog instrumenta koji je ve emitovan. Kod primarnih trita vanu ulogu imaju investicijske banke, dok na sekundarnom tritu spajanje kupaca i prodavaca obavljaju brokeri i dileri. PRIMARNO TRITE (prva emisija vrijednosnih papira(obveznice, akcije,...)) SEKUNDARNO TRITE ponuda - - potranja

IZDAVALAC: DRAVA PREDUZEA

INVESTI CIJSKE BANKE

BERZA VRIJED NOSNIH PAPIRA

BROKER DILER

Prodajom dionica emitent pribavlja vlastiti kapital trajni iznos finansiranja. Prva prodaja dionica ili akcija obavlja se na primarnom tritu. Ako se cijene prodaju po veoj od nominalne emitent formira kapital u visini nominalne vrijednosti dionica uveanu za emisijsku premiju ili dobit. Emisijska premija (dobit) predstavlja razliku izmeu nominalne i cijene prodaje. Emisijska premija zove se AIO ili kapitalna dobit. Akcije ili dionice imaju 3 vrijednosti: 1. nominalna; 2. trina; 3. knjigovodstvena. Emisija dionica se moe obaviti kao javna emisija ili otvorena emisija putem investicijske banke. Ne osiguranom emisijom kod ove emisije banka ne preuzima rizik ne prodaje dionica. Polica registracije kompanije ili preduzea registruje vrijednosne papire koje eli prodati u buduem periodu. Prodaja je slobodna i odvija se za paket registrovanih papira u cijelini ili svaki papir posebno. Zatvorena prodaja kod ove prodaje vrijednosni papiri se prodaju jednom institucionalnom investitoru ili manjoj grupi investitora, Privilegovani upis dionica predstavalja pravo prvo odluka i dioniarima omoguava kupovinu nove emisije dionica i zadravanje vlasnikog djela. Nominalna vrijednost je naznaena na dionici i ujedno predstavlja emisijsku vrijednost.