Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
34Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Egejske Civilizacije Broncanog Doba

Egejske Civilizacije Broncanog Doba

Ratings:

4.33

(3)
|Views: 2,923 |Likes:
Published by zija2022

More info:

Published by: zija2022 on Jul 02, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2013

pdf

text

original

 
EGEJSKE CIVILIZACIJE BRONČANOG DOBA
PRVI SAT 
Egejske civilizacije još možemo zvati egejske kulture. Naziv ovog kolegija: egejskezbog toga što su se te civilizacije, ili kulture, nalazili na prostoru koji je smještenuz Egejsko more (egejski bazen). Na tom su prostoru egzistirale, a on danasobuhvaća Grčku (kopno i otoke) te obalu zapadne Male Azije (Turska). Brončanodoba zbog tog što je to razdoblje u kojem je upotreba bronce (legura bakra ikositra). Razlika između kulture i civilizacije je u tome što je kultura općenitijinaziv za duhovnu i materijalnu. Da bi kultura postala civilizacija, potrebne sudvije bitne stvari, a to su: pismo i stvaranje gradova (u Europi nije bilo pisma igradova pa ne možemo govoriti o postojanju civilizacija, u to doba na tlu Europe).Egejske civilizacije su se razvile paralelno sa drugim bliskoistočnim civilizacijama,koje simbolizira pojava pisma i pojava grada. Razlika između bliskoistočnih iEgejskih civilizacija je u tome što Europske civilizacije nisu ostavile okom vidljivetvorevine jer su bile zakopane pod zemljom što nije bio slučaj na bliskoistočnimgrađevinama.Početak uspona je od kraja 4. tisućljeća i početak 3. tisućljeća. Točnu godinu nemožemo odrediti pa kod Europskih civilizacija govorimo o relativnoj kronologiji tj.točna godina je nepoznata i nemoguće ju je sa sigurnošću utvrditi. Vremenskiokvir je dakle od kraja4. tisućljeća i početka 3. tisućljeća pa do 2. tisućljeća koje označava krajbrončanog doba i propast Egejskih civilizacija.Bitna stvar su 3 sastavnice, a to su civilizacije Grčkog kopna, civilizacija Krete icivilizacije malih otoka (Kiklada ili Ciklada), te tri civilizacije čine Egejskucivilizaciju (+ Troja).Ljudi su znali da je nešto prethodilo antici, ali to se znalo većinom iz mitova ilegendi. Znanost je u početku pokušala razlučiti realno od fiktivnog u timmitovima i legendama, ali nije uspijevala. Tada na glavnu stranu stajearheologija, jer je jedino ona mogla prikazati stvarno stanje, 70-tih godina 19. st.označava prvi uspon arheologije.Heinrich Schliemann nije bio arheolog, već industrijalac i on je sljedeći HomerovuIlijadu došao u Malu Aziju i na brežuljku Hisarlik krenuo sa "istraživanjem". 1870.H. Schliemann je otkrio Troju i to je bilo senzacionalno otkriće. On je mislio da jeotkrio grad, ali mi danas znamo da je to samo bila akropola, a Troja je bila podnoHisarlika. Poslije otkrića Troje krenuo je na lokalitet Mikenu. Također se poslužio"starim" knjigama. Ovaj put je to bilo Pauzanijevo "Putovanje po Heladi" (izrimskog vremena ). Ta knjiga bila je svojevrstan turistički vodič. U "Putovanje poHeladi" piše Pauzani o kiklopskim zidinama i o grobnicama od 5 kraljeva. Vođentim djelom prošao je kroz Lavlja vrata i na desnoj strani počeo s kopanjem. Tamonalazi grobnicu od 5 kraljeva, a njegov suradnik nalazi i grob 6. kralja.Gradovi datiraju iz 16. st. pr. Krista, a u njima je nađeno ogromno bogatstvo, 26-27 kg zlata i mnogih drugih predmeta. Ime grada Mikene postaje eponim cijelecivilizacije. Nakon Mikene Schliemann je krenuo u istraživanje Itake i Tirinta, alibez uspjeha. Također važnu ulogu ima i Cristos Tsountas (Kristos Kontas) koji jebio pomagač H. Schliemannu. On je nastavio s istraživanjem Mikene i tamo našao TOLOSE (grobnice s odajama). Nakon Mikene svoje istraživanje prebacio je na
 
skupinu otoka koji su bili na pola puta između Grčke i Turske, poznati pod imenomKikladi. Na Melosu u Filakopi je pokazao da je našao posebnu civolizaciju, a premaotočnoj skupini prozvao ju je KIKLADSKOM CIVILIZACIJOM ILI KULTUROM.Arthur Evans je na Kreti počeo istraživanje koje je trajalo 3 desetljeća. Naime on je svojim novcem kupio dio zemlje na kojem se pretpostavljalo da se nalazi nekopovijesno zdanje. Na tom mjestu je našao Knosošku palaču. Tim pronalaskomEvans je pronašao novu civilizaciju koja je bila starija i prethodila je Mikenskojkoja je sada ispala kao provincijalna. Evans ju je prozvao Minojska prema kraljuMinosu. Također on je prvi postavio kronologiju Minojske civilizacije, služeći sepronalaskom egipatskih predmeta u palači. Metodom uspoređivanja je postaviokronologiju. Podijelio je Minojsku povijest na 3 djela: STARIJE, SREDNJE, I MLAĐEMINOJSKO DOBA. On se također i držao teorije o usponu, razvoju i paducivilizacije.Postavio je tzv. TRIPATITNU KRONOLOGIJU. Prema toj kronologiji, Minojska iKikladska civilizacija su se razvijale paralelno dok se je Mikenska kasnije razvila.Sada je izbio problem što je bilo prije mikenske civilizacije, na kopnu. 20-tih god,20. st., taj je problem riješen. Mikenska civilizacija je krajnji stadij razvoja jednecivilizacije, koja je kasnije nazvana Heladskom civilizacijom. Još je bilo otvoreno jedno pitanje, a to je bilo pitanje pisma. Naime, nađena su 2 tipa pisma linear Akoji je bio stariji i koristio se na Kreti i linear B koji se pojavio i na Kreti i na kopnu.Evans je ponudio objašnjenje prema kojem je Kreta bila dominantna te da je tonjezino pismo koje se je proširilo. No pojavila se i druga teorija koja govori da suMikenjani sebi prisvojili Kretu. Ta druga teorija pokazala se točnom. Poslije otkrićapalače u Pilosu pitanje pisma je riješeno, jer je u arhivu nađeno oko 1000 pločalineara B.Linear A ni dan danas nije dešifriran jer se ne zna kako su Krećani govorili. I tupostoje 2 teorije da su oni došli sa istoka, a druga da su bili starosjedioci koji suse razvili u civilizaciju.1953. Michael Ventris je dešifrirao linear B tako što je pomislio da su Mikenjanistari Grci pa da su govorili starogrčkim jezikom ta njegova tvrdnja se pokazalatočnom te je uspio dešifrirati linear B. Linear B je složeno pismo sa elementimaideograma i hijeroglifa. To pismo brzo je iščezlo jer je bilo namijenjenoadministraciji, padom Mikenske civilizacije propalo je i pismo. Kao i Minojska iHeladska civilizacija se dijeli na 3 djela: STARO, SREDNJE I KASNO DOBA(Mikenska civilizacija).2000.-1900. - pojava palača, pad tj. kraj srednjeg, obnova palača i njihovoponovo rušenje pad tj. kraj mlađeg doba (1320.-1330. pr.Kr.)U doba prije palača trgovina između sastavnica bila je najživlja. U Troji su nađenepločice s linearom A i B.3000.-2000. - STARIJE, 2000.-1600. - SREDNJE, 1600.-1100. - MLAĐE.Raspored utjecaja kroz povijest: KIKLADI, KRETA, MIKENA.U neolitiku glavno žarište je bila TESALIJA zbog zemlje, a kasnije potražnjombakra, ljudi se šire na jug do Egejskog mora. Prema Kikladima, a zatim dalje. NaKreti je nađeno neolitičko naselje, a upravo na tom istom mjestu je nastao Knososšto potvrđuje onu drugu tvrdnju o stanovnicima Krete.Iz tablica lineara B Mikena, doznajemo o božanstvima Posejdona, Atene, Here,Hinisa pa možemo reći da je to početak religije.
 
DRUGI SAT 
U egejskom svijetu postoje 4 odrednice. Uz minojsku, kikladsku, heladsku kulturupostoji i Anatoliska kultura u Maloj Aziji.CIKLADI (KIKLADI)Cristos Tsountas je dao ime kulturama koje su se razvijale na prostoru otočjaKiklada u periodu 4. tisućljeća (3200.-3100.) do 1000. god.Njih nazivamo u množini zbog toga što su te otočne zajednice pokazale nekelokalne specifičnosti, ali u cijelosti gledano vrlo su srodne i mogu se svrstati u jednu kulturu sa više varijacija. Oni su vrlo rano trgovali i upravo zbog toga oničine zajedničku međusobnu kulturu. U vrijeme neolitika kulturno žarište je bilapokrajina Tesalija gdje su se razvile 2 kulture Sesklo i Dimini. Prostor Peloponeza iKrete ne pokazuju postojanje velikih zajednica ili nalazišta iz neolitika. Na Kretiima svega 2 naselja i to jedno je na mjestu buduće palače Knosos i ta činjenicaide u prilog teoriji o tome da su Krećani domoroci koji su se razvili, a suprostavljase Evansovoj teoriji o tome da su Kretu naselili narodi sa istoka i tamo stvoriliminojsku kulturu. Za razliku od Pelopeneza i Krete na Kikladskim otocimanalazimo brojna naselja iz neolita i zbog toga mi možemo pratiti razvoj Kikladasve od 5000. god. pr.Kr. Naseljavanje tih otoka uzrokovano je zbog nekolikočimbenika. Kikladi se nalaze na jako dobrom geografskom položaju i preko njih seodvijala trgovina između kopnene Grčke i obala Male Azije. Drugi mogući razlog jenalazište bakra na otvorenom odnosno površini. Ta naselja su bila sezonska imožda su bila zbog ribolova.Skupinu Kiklada čine otoci : TERA (najbliža Kreti, vulkan), MELOS, SIFNOS(nalazište bakra), PAROS (kolonizatori hrama, i tamo se nalazi najkvalitetnijimramor), IOS, AMARGOS, AKSOS, SIROS (najveći lokalitet), KITNOS, DELOS(svetište Artemide i Apolona), TENOS…Ova kultura iskazuje se od kraja 19. st. Najpoznatiji istraživač je Kuntas koji je naotoku Melosu u naselju Filakopi krenuo sa istraživanjem. Naselje Filakopi imalo je jako dug kontinuitet života i to mu je omogućilo da uspoređuje kikladsku kulturusa minojskom i heladskom kulturom.Nova kronologija podjeljuje kikladsku kulturu na nalazišta, a ne na dijelove kao uminojskoj, razlog tomu je taj što Kikladska civilizacija nije dovoljno istražena. Iako ju dijelimo na stari, srednji i mlađi (I, II, III) u tablicama piše ime nalazišta. Pa takoE (early-rano), C (ciclad- kikladsko) i zauzima razdoblje od 3000.-2500., a nalaz jeGrota-Pelos.EC II 25000.-2300. nalazi su KEROS, SIROS, KASTI koji pripada EC dobu. LokalitetKasti pripada prijelaznom razdoblju iz EC II u EC III period. Srodno tomu EC jeperiod koji traje od 32. st. - 19. st. - i zauzima više od 1000 godina.Razdoblje od 20.-19. st. - 16. st. nazivamo srednje doba i označavamo ga sakraticama MC. Ono se dijeli na rano i kasno. Ranom MC pripadaju lokalitetiFilakopi (sloj 1 i 2) i Aja Irini(sloj 4). Kasnom MC periodu pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 3) i Aja Irini (sloj5). U tom dobu MC Kikladi su pod kulturnim, ali možda političkim utjecajem Kreti,

Activity (34)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Samra Ademović liked this
Branka Jeličić liked this
Branka Jeličić liked this
Branka Jeličić liked this
Mate Bratović liked this
Matko Pandurić liked this
valentina_male liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->