Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mahabharata

Mahabharata

Ratings: (0)|Views: 11|Likes:
Published by obrad_milovanovic
Mahabharata je verojatno najveći ep u svetskoj književnosti.
Mahabharata je verojatno najveći ep u svetskoj književnosti.

More info:

Published by: obrad_milovanovic on Sep 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/24/2013

pdf

text

original

 
 1
MahabharataUvod
Opseg
Mahabharata je vjerojatno najve
ć
i ep u svjetskoj književnosti. Po predaji obuhva
ć
a sto tisu
ć
a šlokaodnosno dvostiha od po tridesetdva sloga. Ustvari, predajom su se kroz tisu
ć
lje
ć
a oblikovale dvijeokvirne recenzije sanskrtskog teksta u Indiji: sjeverna od 82 tisu
ć
e šloka i južna od 95,6 tisu
ć
a šloka. Ukriti
č
ko su izdanje ušle od toga 73,9 tisu
ć
e šloka. Tih je, dakle, 147,8 tisu
ć
a stihova desetak puta višeod 15.700 heksametara Iliade ili preko dvanaest puta više od 12.100 heksametara Odysseije koji su podužini usporedivi sa šestnaestercem šloke.
Sadržaj
Jezgru Mahabharate tvori pri
č
a o sukobu oko nasljedstva izme
ñ
u dviju grana plemena Kuru.1. knjiga:
Knjiga o po
č 
etku
: Sinovi starijeg brata Dhrtaraštre žele naslijediti kraljevstvo po ocukoji vlada u gradu Hastinapuri na Gangi. Takmaci su im sinovi mla
ñ
eg brata Pandua koji je prvi vladaoHastinapurom jer je Dhrtaraštra bio slijep, ali je prvi i umro. Panduove sinove pošalju u dalek dvorgdje su im brati
ć
i željeli podmetnuti požar, ali oni izbjegnu klopci. Neko se vrijeme skrivaju, a ondastje
č
u na dvoru kralja susjednoga plemena Pan
ć
ala, Drupade, u gradu Kampilyi uz Gangu, kraljevu
ć
er na natjecanju za ženu. Njome se — uz neobi
č
na objašnjenja ženi sve petoro bra
ć
e. Pošto su onitako stekli Drupadu za saveznika, Dhrtaraštra odlu
č
uje podijeliti kraljevstvo Kurua izme
ñ
u svojihstotinu sinova na
č
elu s najstarijim, Duryodhanom, koji
ć
e ostati u Hastinapuri, i petorice Panduovihsinova na
č
elu s najstarijim, Yudhišthirom, koji
ć
e dobiti podru
č
 je oko Yamune, nasuprot Hastinapurina Gangi. Tu Panduovi sinovi izgrade prijestolnicu Indraprasthu. Pomaže im Krišna, brati
ć
Pandava,sinova Panduovih, i Kaurava, sinova Dhrtaraštrinih. On je iz tre
ć
eg plemena Yadava ili Vršnija koje jekralj Magadhe
ð
arasamdha istjerao iz Mathure na Yamuni, nasuprot Kampilyi na Gangi, te su sepreselili u Dvaraku na Kathiawaru. U
č
etverokutu spomenutih prijestolnica postoje naslutljivi"geopoliti
č
ki interesi". Jedan od Pandava, Ar
ñ
una, dobiva i Krišninu sestru Subhadru za ženu.2. knjiga:
Knjiga o sabornici
: Pošto Yudhišthira primi sve
č
ano kraljevsko posve
ć
enje uIndraprasthi, prije kojega su se Pandave morali iskazati ratni
č
kim uspjesima na sve
č
etiri strane svijetai na poticaj Krišnin svladati
ð
arasamdhu u dvoboju, pozivaju ih brati
ć
i Kaurave u Hastinapuru. Tu imprire
ñ
uju kockarsko natjecanje pri kojemu Yudhišthira zbog prijevare prokocka kraljevstvo i mora podogovoru oti
ć
i s bra
ć
om i ženom Draupadi, Draupadinom k 
ć
eri, u progonstvo u šumu na dvanaestgodina, a trinaestu moraju provesti me
ñ
u ljudima, ali neprepoznati ako ne žele ponoviti progonstvo.3. knjiga:
Knjiga o šumi
: Bra
ć
a doživljuju neobi
č
ne pustolovine u šumi, osobito veliki strijelacAr
ñ
una, snažni Bhima i mudri Yudhišthira.4. knjiga:
Knjiga o Virati
: Trinaestu godinu Pandave provode s Draupadi prerušeni služe
ć
i kraljaMatsya Viratu u njegovoj prijestolnici Upaplavyi. Na isteku godine zaduže kralja junaštvom kojim sumu spasili stada od susjednih Kurua i Trigarta. Time stje
č
u novog saveznika, Viratina se k 
ć
i udaje zaAr
ñ
unina sina od Subhadre Abhimunyua.5. knjiga:
Knjiga o pripravama
: Pandave u dogovoru sa saveznicima po isteku trinaeste godinezatraže od Kaurava svoju polovinu kraljevstva — ili bar pet sela. Kao posrednik zastupa ih uHastinapuri Krišna. Duryodhana, sada Dhrtaraštrin prijestolonasljednik, odbija, me
ñ
utim, da im ištaustupi. Obje strane skupljaju saveznike i kre
ć
u na bojno polje Kuruhšetru.6-10. knjiga opisuje tok velike bitke i slave junaka koji su se borili i ginuli. Prve se
č
etiri zovu pozapovjednicima vojske Kaurava:
Knjiga o Bhlšmi
(6),
Knjiga o Droni
(7),
Knjiga o Karni
(8) i
Knjigao Šalyi
(9); svi su oni juna
č
ki pali u borbi, a Pandave su ih, po Krišninim savjetima, mada i sami veliki junaci, redom svladavali lukavstvom uz osjetne moralne dileme, a naposlijetku je tako i Duryodhanu
 
 2
svladao Bhima. Peta se zove po jezivome pokolju koji je izveo posljednji zapovjednik KaurovaAsvatthaman s jedinom dvojicom svojih preostalih vitezova:
Knjiga o no
ć
nome prepadu
(10).Nakon strašnih knjiga o bici slijedi 11. knjiga:
Knjiga o ženama
, gdje se opisuje naricanje žena ipogrebni obredi za pale junake. Dhrtaraštrina žena Ganhari tuguje nad palima u objema vojskama iproklinje Krišnino pleme, a Panduova udovica Kunti otkriva svojoj djeci da im je silni protivnik Karnabio ro
ñ
eni brat iz njena predbra
č
nog života.Jedini je od palih vojskovo
ñ
a bio još na životu stari Bhišma i ležao je sve vrijeme na bojnomepolju sav izboden Ar
ñ
uninim strijelama jer je snagama svoga zna
č
aja, životnih odricanja i duhovnestege stekao vlast nad
č
asom smrti i
č
ekao vrijeme kada
ć
e Sunce krenuti put sjevera jer je onopovoljno za oslobo
ñ
enje od svijeta. U 12. knjizi,
Knjizi o smirenju
, i 13. knjizi
Knjizi o poukama
,dolazi do njega s velikim poštovanjem pobjednik Yudhišthira, o
č
ajan zbog krvave pobjede i pokoljaro
ñ
aka, u
č
itelja i prijatelja, te prima od mudroga samrtnika duge pouke o oslobo
ñ
enju duše, ali i ovladanju i dužnostima kralja u svijetu. Napokon, Bhišma umire i vrše se pogrebni obredi za njega.14. knjiga:
Knjiga o konjskoj žrtvi
: Yudhišthira se smiruje, posve
ć
uju ga za kralja Hastinapure, apotom po Krišninom savjetu prinosi veliku konjsku žrtvu koja kralja treba o
č
istiti od grijeha i potvrditinjegovu neospornu vlast.15. knjiga:
Knjiga o pustinja
č 
kome stanu
: Kralj Dhrtaraštra, kojega su dotad Pandave petnaestgodina pazili kao da im je otac jer je izgubio sve svoje sinove, odlu
č
uje napustiti svjetovni život i sasvojim najbližima oti
ć
i kao pustinjak u šumu da se pripremi za smrt.16. knjiga:
Knjiga o kija
č 
ama
: Pandave saznaju da se Krišnino pleme zatrlo na nekoj pijanci utu
č
njavi kija
č
ama uslijed Gandharine kletve, a bra
ć
a su se Krišna i Balarama vratili na nebo.17. knjiga:
Knjiga o velikome putu
: I Pandave s Draupadi napuštaju kraljevstvo ostavljaju
ć
iAbhimanyuova sina, a Ar
ñ
unina unuka Parikšita za nasljednika. Kre
ć
u na veliko hodo
č
ć
e naHimalayu na kojemu svi do Yudhišthire padaju od iznemoglosti, sve dok po posljednjega, Yudhišthiru,ne do
ñ
e sam Indra, kralj bogova, s Dharmom, bogom pravde, da ga vode u nebo.18. knjiga:
Knjiga o usponu na nebo
: Yudhišthira ne nalazi bra
ć
u i ženu u nebu nego u paklu gdjeispaštaju za svoje grijehe i lukavstva u ratu, ali kada odlu
č
uje da i on ostaje radije tu uz njih nego dasam po
ñ
e na nebo, dovršuje se vrijeme ispaštanja i svi stižu u nebo i preobrazuju se u božanstva.Time se posljednja knjiga nadovezuje na po
č
etne pri
č
e u prvoj knjizi gdje se i ro
ñ
enje Pandavaobjašnjava božanskim podrijetlom Yudhišthire od boga Dharme, Bhime od boga vjetra Vayna, Ar
ñ
uneod gromovnika Indre, a njegove bra
ć
e Nakule i Sahadeve od bogova blizanaca Ašvina, dok Karna vu
č
epodrijetlo od boga Sunca Surye, a u Bhišmi se utjelovio bog neba Dyaus.
 Razvoj
Svakako ne
ć
e ni sva ta okosnica pri
č
e potjecati iz iste starine, no ovdje radi kratko
ć
e trebaupozoriti makar samo na glavne smjerove u kojima se ep u toku predaje širio.a) U juna
č
ku su se pjesmu uklapale druge pjesme iz repertorija pjeva
č
a kao npr. verzija pri
č
e oRami ili pri
č
a o kralju Nali, kojih sudbine pri
č
aju posjetioci Pandavama za dugoga boravka u šumi jerpodsje
ć
aju na sudbinu Pandava, ali su dobile sretan tok i time donose utjehu. Kada su brahmanipreuzeli predaju epa u svoje ruke, proširili su ga mnogobrojnim brahmanskim mitovima i legendama— poput pri
č
e o vjernoj ženi Savitri, indijskoj Alkestidi, ili o tome kako su bogovi stvorili Smrt itd. Upredaju su se o
č
ito uklju
č
ili i isposnici i pustinjaci koji su u epu ostavili traga mnogobrojnim pou
č
nimizrekama, parabolama, basnama ili pou
č
nim pri
č
ama — poput pri
č
e o brahmanu Da
ñ
aliju i sitnometrgovcu Tuladhari koji veli
č
a nenasilje.
1
 b) Ta uklapanja i proširenja sadržaja osobito su onda izmijenila narav epa kada su, na primjer,polaze
ć
i od pitanja nasljedstva u epu, koje je jedno od vrlo znatnih pitanja obredno-pravne naukedharmašastre, razvila oko originalnih paradoksa — na kojima se gradi višeslojno ustrojstvo pri
č
e
č
itave pravne rasprave koje su Mahabharatu iz implicitne stale pretvarati u eksplicitnu dharmašastru.
1
 
v.
npr. R. Kati
č
i
ć
,
Stara indijska književnost,
MH, Zagreb, 1973., str. 111-126.
 
 3
Bhišma je sin kuruskoga kralja Šantanua. Da bi mu otac mogao dobiti lijepu Satyavati za ženu, onse odri
č
e nasljedstva u korist djece budu
ć
e o
č
eve žene. Poštovanje roditelja i predaka uvjet je prava nanasljedstvo. A Bhišma toliko štuje oca da to pravo gubi. K tome je i prvoro
ñ
enac, a pravo nanasljedstvo ipak stje
č
u Satyavatini sinovi. Napokon se doga
ñ
a da oba njena sina umru mladi bezpotomstva, a Bhišma ostaje na životu, a zavjetom se odrekao kraljevstva, pa
č
ak i obiteljskoga života.Zbog svojega zavjeta ne može pomo
ć
i ni dvjema udovicama pokojnoga polubrata Vi
ć
itravirye da,prema obi
č
aju levirata, pokojnome mužu rode nasljednika. No sad se otkriva daje i Satyavati prijebraka sa Šantanuom imala predbra
č
noga sina Vyasu, ali on je strašni isposnik. I sada umjesto velikogaratnika Bhišme pravo levirata ostvaruje isposnik Vyasa. Time Vi
ć
itravirya stje
č
e dva zakonita sina kojisu tjelesna djeca Vyasina. Me
ñ
utim, Dhrtaraštra koji je stariji rodio se slijep, pa nasljedstvo opet prekoreda pripada mla
ñ
em Panduu, a on zbog neke kletve ne smije pri
ć
i vlastitim ženama Kunti i Madri.Stoga one moraju prizvati bogove da im pomognu da mu rode zakonitu djecu, petoricu Pandava. Kadadje
č
aci Kaurave i Pandave dorastu do nasljedstva, doista ne
ć
e biti nesporno tko na nj ima pravo. Ipak,ep
č
esto naglašava da je od svih najstariji Yudhištira pa bi po tome pravo bilo njegovo. No kasnije sesaznaje da je odba
č
eni predbra
č
ni Kuntin sin Karna, kojega je odgojio ko
č
ijaš Adhiratha pa ga svismatraju nižim po rodu, zapravo bio najstariji od bra
ć
e, a ona su ga ubila u boju. I kada Pandavenapuštaju kraljevstvo, nasljedstvo ostaje na unuku najmla
ñ
ega Kuntina sina Ar
ñ
une jer su djeca svihdrugih izginula u ratu.
2
 Stoga nije
č
udno da Kaurave i Pandave kušaju više puta podijeliti kraljevstvo. Prvi put, možda,ve
ć
kada šalju Pandave u zapaljivi dvor izgra
ñ
en za njih. Drugi put kada im dodjeljuju Indraprasthu.Tre
ć
i put kada raspodjelu kraljevstva prepuštaju kocki. A
č
etvrti put ratnoj sre
ć
i kao božjem sudu.Iz pitanja o zakonitome prijestolonasljedniku razvija se i niz drugih pravnih i
ć
udorednih pitanja usamoj radnji epa koja nerijetko djeluju kao primjeri pravnih ili
ć
udorednih dilema. One, me
ñ
utim,dobivaju snažan pjesni
č
ki izraz i postaju slika ljudske sudbine u svijetu. No kada se u 12. i 13. knjiziuvrste opsežne pravne rasprave i Bhišmine pouke Yudhišthiri, one nemaju pjesni
č
koga izraza ni snagei tu golemi pou
č
ni tekstovi posve mijenjaju narav epa u eksplicitnu dharmašastru. Isto vrijedi i zakozmološke, geografske i ostale rasprave koje su Mahabharatu pretvarale u enciklopediju poputpou
č
nih spjevova purana.c) S druge strane stoji najslavniji pou
č
ni dio Mahabharate, Bhagavadgita, uvrštena u 6. knjigu epa(VI. 23-40) okrunjena otkrovenjem vozara Krišne koji se prijatelju i velikom strijelcu Ar
ñ
uni pokazujeprvo kao veliki u
č
itelj yoge, a napokon i kao sveobuhvatno božanstvo koje stvara sva bi
ć
a i ponovno ihguta kao plamen vremena, te kojemu se naprosto treba posve predati s povjerenjem i sudjelovati unjegovom bi
ć
u (bhakti).Ta "Gospodnja pjesma" daje cijelome zbivanju u epu novi smisao. Sve u njemu dobiva božanskismisao, pri
č
a postaje sveta, a ep dobiva ulogu i ugled vjerske knjige ili objave.Nije Bhagavadgita jedini tekst koji daje epu narav vjerske knjige, ali je najznatniji, i ne stoji samaizdvojeno u njemu, nego je široko utjecala na svoj kontekst i svojom perspektivom prožela brojneepizode i pojedina
č
ne odlomke u
č
itavom epu. Ipak mnogi drugi dijelovi pri
č
e ostali su tako stiliziranikao da za tu božansku perspektivu i ne znaju te, na primjer, prikazuju Krišnu kao obi
č
na
č
ovjeka sneizbježnim slabostima.Stoga se može pretpostaviti da ep isprva nije imao takva vjerskoga sadržaja ve
ć
da ga je dobiokada njegov juna
č
ki sadržaj više nije imao neposredno zainteresiranih održavatelja, nego se druga vrstapjeva
č
a ili kaziva
č
a poslužila omiljenim epom da u njegovu okviru širi i svoje svjetovne ili vjerskepredaje.d) I sama Mahabharata
č
uva svjesnu uspomenu na svoje širenje kao i stilizirani prikaz svojegarazvoja. Ona, naime, sama tvrdi da je djelo mudraca i isposnika Vyase koji u epu više puta savjetujeYudhišthiru i Pandave ili im pripovijeda pri
č
e. Vyasa je nau
č
io sina Šuku i nekoliko u
č
enika svojupjesmu, a jedan ju je od u
č
enika, Vaišampayana, kazivao zmijskoj žrtvi koju je prinosio. Vyasa tu
2
Spominju
ć
i te paradokse u
Uvodu
u ovaj prijevod epa, J. A. B. Buitenen veli da se "veli
č
anstveni nacrt pri
č
e
č
ini dijelom zamišljen kao genealoška zagonetka".,
v. The Mahabharata,
I, University of Chicago Press, 1973,str. XVI-XIX.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->