Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Godišnje izvješće premijera Milanovića pred Saborom

Godišnje izvješće premijera Milanovića pred Saborom

Ratings: (0)|Views: 7|Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Sep 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/24/2013

pdf

text

original

 
1Poštovani... Dame i gospodo...Hrvatska je u protekle dvadeset i dvije godine ostvarila sve svoje strateške politi
č
ke ciljeve.Zemlja je obranjena i me
đ
unarodno priznata, slobodna, demokratska i sigurna, s najvišimstandardima zaštite manjinskih prava.Svi hrvatski gra
đ
ani, kao i hrvatski državljani izvan Hrvatske, dali su doprinos na tom teškom irelativno dugom putu: svatko u skladu sa svojim mogu
ć
nostima i svojim odlukama. Tisu
ć
e sudale najviše i najvrednije, a za tisu
ć
u sedamsto dvjema osobama, nestalima ili nasilnoodvedenima, Hrvatska i dalje uporno traga.Hrvatska je stabilna i ugledna
č
lanica NATO-saveza. Naše oružane snage, unato
č
gospodarskojkrizi, iz dana u dan su sve sposobnije i suvremenije u svakom pogledu.Hrvatska je predsjedavala Vije
ć
em sigurnosti Ujedinjenih nacija. Hrvatski vojnici
č
asno ihrabro sudjeluju u UN-ovim i NATO-ovim misijama na nekim od najopasnijih mjesta nasvijetu: naše misli su s njima.Hrvatska je, tako
đ
er, i regionalni lider. Razvili smo dobrosusjedske odnose u regiji i u
č
vrstilime
đ
unarodni položaj.Prvoga srpnja ove godine naša zemlja postala je punopravna
č
lanica Europske unije.Naglašavam upravo tu punopravnost, jer pred našim je društvom – nadam se kratkotrajno –razdoblje osvješ
ć
ivanja te
č
injenice. Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Uniju.Mijenjali smo se nabolje i ispunili smo visoke kriterije koji su od nas zahtijevani. Nitko namništa nije poklonio, kao što nam nitko ništa nije poklonio ni u protekla dva desetlje
ć
a. Nititražimo da nam netko nešto daruje. Tražimo, me
đ
utim, da nas se poštuje. Tražimo da seuvažavaju naša prava, naši napori i naši stavovi. Inzistiramo i inzistirat
ć
emo da se Hrvatskudoživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer to je naša obaveza i naš posao.Nakon ulaska u Uniju, naš jedini preostali strateški zadatak jest stvoriti uvjete za ugodniji,sadržajniji i sigurniji život svih naših gra
đ
ana, te za širenje podru
č
 ja ljudskih prava,individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih,kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit
ć
e dobro ure
đ
ena i ekonomski prosperitetnazemlja. Zemlja
č
iju stabilnost sigurno ne
ć
e mo
ć
i uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi sdrugih tržišta.
 
2Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo jest da se i u Bruxellesu i na svim drugimutjecajnim adresama zalažemo za interese svojih gra
đ
ana i svoje zemlje. Budite sigurni da
ć
emo to i
č
initi, i budite sigurni da
ć
emo u tome biti uspješni! Naravno, nismo nerealni i ne fali nam samokriti
č
nosti. Naša gospodarska situacija i dalje jeteška, ponajprije zahvaljuju
ć
i neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prošlog desetlje
ć
abila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike. Evo što je, u samo tri važna pokazatelja, bioishod višegodišnje neodgovornosti bivših HDZ-ovih vlada.Nelikvidnost koju smo zatekli krajem 2011. iznosila je 41 milijardu i 700 milijuna kuna. Urujnu 2012. nelikvidnost je dosegla
č
ak 44 milijarde i 600 milijuna kuna. Nelikvidnost danasiznosi 35 milijardi i 500 milijuna kuna, te ima i daljnju tendenciju smanjivanja, jer smo,izme
đ
u ostalog, uveli institut predste
č
ajne nagodbe, zakonski skratili rokove pla
ć
anja, iomogu
ć
ili poduze
ć
ima i gra
đ
anima reprogramiranje poreznih dugova.Dospjele a neizvršene obaveze države na kraju 2011. iznosile su više od dvije i pol milijardekuna. Tokom protekle dvije godine ti su dugovi u cijelosti pla
ć
eni ili su regulirani posebnimsporazumima. Ministarstvo financija uspostavilo je potpuno uredno ispunjavanje financijskihobaveza prema svim korisnicima državnog prora
č
una.U prosincu 2011. zatekli smo 205 tisu
ć
a radnika kojima nisu ispla
ć
ivane pla
ć
e niti su imupla
ć
ivani doprinosi. Danas ih je 70 tisu
ć
a, što je - bez obzira na znatno smanjenje - i daljenedopustivo previše. Izmjenama Kaznenog zakona neisplata pla
ć
e i neupla
ć
ivanje doprinosapostali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine.No pogledajmo aktualno stanje. Za razliku od nekih drugih tema, kad je rije
č
o financijama iupravljanju državom, prošlost o
č
ito nikoga ne zanima.Dakle, bruto doma
ć
i proizvod u drugom tromjese
č
 ju 2013. realno je manji za 0,7 posto uodnosu na isto tromjese
č
 je 2012. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, BDP je udrugom tromjese
č
 ju ove godine, u odnosu na prvo tromjese
č
 je, porastao za 0,2 posto. Kad
 
3pogledamo svih 28 zemalja Unije, vidjet
ć
emo da je Hrvatska otprilike na sredini liste poostvarenom BDP-u. Ohrabruje i blagi uspon Hrvatske na me
đ
unarodnoj listi konkurentnosti:porasli smo s 81. na 75. mjesto.Nisu ohrabruju
ć
e
č
injenice da
ć
e naš javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190milijardi kuna. Prošle godine javni dug je pove
ć
an za 21 i pol milijardu kuna, od
č
ega se 9milijardi i 200 milijuna kuna odnosilo na preuzete kreditne obaveze brodogradilišta.Prora
č
unski deficit u 2012. uspjeli smo smanjiti za više od 4 milijarde kuna, to jest za otprilike30 posto, pa je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna. Od toga je gotovo 9 milijardi otpadalona kamate.Planirali smo da prora
č
unski deficit ove godine zadržimo na razini prošlogodišnjeg, pri
č
emuse 10 milijardi i 200 milijuna odnosi na servisiranje kreditnih obaveza koje su ugovorileprethodne vlade. Bit
ć
e teško, no borit
ć
emo se da budemo što bliže ostvarenju tog plana. Zausporedbu, 2011. godine deficit prora
č
una bio je 15 i pol milijardi kuna, a od toga je, podnavodnicima,
svega
sedam milijardi i 600 milijuna kuna otišlo na kamate. Pogledajte taj omjerdanas.Gotovo bih se usudio re
ć
i da smo uspjeli teku
ć
e rashode uskladiti s prihodima, ali neuspijevamo prihodima pokriti kreditne obaveze. To
ć
e biti jedan od prioritetnih poslova ubudu
ć
em razdoblju. O tome
ć
u više govoriti u nastavku.U srpnju 2013., u usporedbi sa srpnjem 2012., industrijska proizvodnja, kalendarskiprilago
đ
ena, ubilježila je pad od 4,1 posto. Pad industrijske proizvodnje u Uniji, name
đ
ugodišnjoj razini, iznosi 1,7 posto, dok je u eurozoni, koja obuhva
ć
a 17
č
lanica Unije,registriran pad od 2,1 posto.Osim što smo privatizirali tri velika brodogradilišta, ministarstvo gospodarstva ulaže velikenapore, velika sredstva i zakonske inicijative u poticanje prera
đ
iva
č
ke industrije zato što je tajsegment iznimno važan za oporavak industrijske proizvodnje i izvoza. Op
ć
enito, razli
č
iti oblicipomo
ć
i i poticaja industrijskoj proizvodnji, kao i privla
č
enje stranih investicija u industrijskisektor, podru
č
 ja su našeg najintenzivnijeg djelovanja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->