Adila

U"'J\.\.QJJ

ADILA
ARAPSKI JEZIK
I. RAZRED SREDNJE KOLE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACijA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
"LJILJAN", SARAJEVO
Sarajevo, 1997.
PREDGOVOR
Potreba za udbenikom savremenog arapskog jezika za srednje kole pod
stakla je Ministarstvo za obrazovanje Republike Bosne i Hercegovine da ras
pi e konkurs za izradu takvih udbenika.
U Prvoj gimnaziji u Sarajevu jo od davne 1954/55. k.g. u progra
mu je arapski i turski jezik. Cilj je bio da se osposobi jedan kadar mJadih ori
jentalista. To nastojanje podsticaJa je Katedra za orijentalne jezike otvorena
k.g. 1950/5 l. to se arapskog jezika udbenika nije bilo sem
gramatike autora dr. i koautora tampane 1936. god.
Kako sam svoj radni vijek provela u Prvoj gimnaziji i predavala historiju,
arapski i turski jezik, pokuala sam da na osnovu svojih biljeaka te dostupnih
mi udbenika i dugogodinjeg rada i iskustva sa napiem za
potrebe srednjih kola udbenike arapskog jezika. Pred sobom sam imala meni
dobro poznat uzrast kojima su namijenjeni ovi udbenici. Nastojala
sam da dadem i koncepciju gradiva i vjebi koje
zainteresirati i motivirati da krene i sam u sistematsko ovog
zaista lijepog svjetskog i vjerskog jezika i njegove prebogate i lite
rarne
Udbenik za sva razreda radila sam prema Nastavnom planu i progra
mu koji je u Pedagokom zavodu Republike BiH. I pored ozbiljne
manjkavosti datih programa trudila sam se da udbenici dobiju kvalitet sav
remenog jezika, ali i da maksimalni fundus arapskog jezika
bez koga ne bi bilo ni u ovog jezika. Dati tekstovi su
arapskim poslovicama, kur'anskim citatima kao i savremenim lite
rarnim odlomcima. To nadam se, da razliku
savremenog i jezika te da sa mnogo vie interesa prati vlastiti razvoj
i svoj uspjeh.
Pri radu sam se koristila gramatikama nekih arapskih autora. Gramatiku au
lora Caspari-Muller (na jeziku) koristili su autori udbenika izdatih
kod nas i te dr. ja sam se koristila i njihovim udbenicima
i pomenutom gramatikom.
Voljela bih da nastavnici kojima su i namijenjeni ovi udbenici svojim ra
dom ispune sve po njima propuste i da ovog jezika
5
ARAPSKI JEZIK l
olakaju i uljepaju. Da ih navode na prihvatanje potrebe stranog jezika
jer to je putovanje kroz nepoznate predjele ljudskog duha, a arapskog
jezika ti predjeli su neizmjerno iroki!
Sretna sam to sam mogla iskoristiti ovu ansu da iza mene ostane mali trag
mog zanimanja koje sam jako voljela i krajnje korektno obavljala.
Ostaje mi da se nadam i od svega srca elim da ovi udbenici poslue pored
nastavnika i i svima onima koji imaju interes za arapskog je
zika te da u tom pravcu postignu uspjeh.
U Sarajevu, septembra 1996 god.
ADILA (R)
6

UVOD
Arapski jezik koji je jedan od rijetkih ivih jezika iz semitske
porodice. broj jezika iz ove porodice niko vie ne koristi u svom
izraavanju zato to su to stari, veoma stari jezici drevnih izumrlih civilizacija.
A kao to je svaka iva materija podlona rastu, razvoju i propadanju,
tako je i jezik; se i razvijao sa svojom zajednicom i sa njome nestajao. Ti
narodi, koji su pripadali veoma razvijenim civilizacijama, ostavili su iza sebe
mnoge znanosti bez kojih bi ova naa civilizacija bila siromana.
Svi jezici koji pripadaju jednoj porodici imaju sobom i i raz
lika. Tako i arapski jezik irna veza sa ostalim samitskim jezicima.
Radi lake orijentacije unutar te velike semitske porodice jezika svrstat ih
po grupama:
Prvu grupu jezici: moabski, i starohebrejski. Prva dva od naved
enih su izumrli, a starohebrejski jezik je u neku ruku kuriozitet. On je, naime,
odumirati. Znali su ga i sluili se njime samo vrlo obrazovani ra
bini u molitvi. Nastankom drave Izrael on je uveden kao slubeni
jezik te drave i bilo je njegovo Ta grupa spada u sjeveroza
padnu skupinu.
Drugu grupu sve mrtvi jezici, kao akadski, asirski i babilonski. To je
tzv. skupina.
na predmet arapski jezik, spada u zajednicu sa
maltekim jezikom koji se slui pismom. To je tzv. sjeverna podgru
pa.
Juna podgrupa su mrtvi jezici sa juga Arabi j skog poluostrva, zatim
je tu i etiopski sa Eritrejom i dijalekti arapskog jezika june Arabije.
Arapski jezik (al-lugatu-1-fusha) je u upotrebi na veoma irokom od
Iraka, Sirije, Libana, Jordana, Kuvajta, Omana, Hadramauta, Jemena, Saudi
Arabije, Adena, Egipta, Libije, Tunisa, Alira, Maroka, Mauritanije, Sudana,
dijela Izraela, Bahrejna, dijelova Somalije i Etiopije na mnogim otocima uz
obale ovih drava, na obali Afrike do Zanzibara, u dijelovima Ame
rike, u bivem Sovjetskom savezu, njegovom azijskom dijelu, u Iranu, Afga
nistanu, Turskoj, dijelovima Indije, Pakistanu i Bangladeu, Indonezijil, svuda
l arapski jezik koristi se, ako tako mogu kao "drugi jezik" stanovnitvom islamske vje
roispovijesti u tim zemljama.
9
ARAPSKI JEZIK I
gdje je arapska kultura. Zovemo ga jer je od dija
lekta (ma koje oblasti) a razumljiv svakom iole obrazovnom, pismenom
On je prije svega jezik uzvienog K ur' ana, jezik nauke, historije i
knjievnosti. On u svom razvoju imati svoj "zlatni period" od pojave islama,
tj. od VIT. st. n.e. do XVID. st. n.e kad period modernog jezika.
Prvi pisani spomenik na jeziku je tzv. Namarski natpis iz 328.g.
pa se od tada do pojava islama taj period zove predislamski (al-dahiliyyatu).
Njega karakteriziraju zbirke pjesama poznate pod imenom al-muallakatu
(izvjeene). Te su zbirke nastale kao rezultat izuzetno bogate knjievnosti
poezije) koja je u tom periodu predstavljala vrhunac stvaralatva.
i napisane jezikom, a odabirane po vrlo strogim kritirijima,
vjeane su na zidove Kabe u Mekki i tu bi ostajale cijelu godinu do narednog
sabora i pojave nekih drugih pjesnika koji su se eljeli predstaviti. Poezija je
uvijek bila cijenjena Arapima- ali prema ocjeni mnogih jezik
dahiliyyata i njegove poezije nije nikad dostignut.
Sasvim je jasno da i pismenost naglo porasti sa pojavom islama, pa sa
mim tim, i razvoj nauke u svim njenim segmentima. Islam propovijeda i trai
od muslimana da da trae nauku i da je ire i prenose ma gdje bili. U
Kur'ani- kerimu ima takvih zahtjeva na vie mjesta. Kad se to zna, onda post
aje jasno kako je zlatni period arapske kulture rezultirao tako bogatim
a prirodnih nauka. Naime, evropski srednji vijek poznat
je evropskim kao period U tadanjoj evrops
koj kulturi priznata je samo teologija (filozofija je njena slukinja) a
Arapima, u to doba ivi i radi mnotvo biolo
ga, zoologa, geografa, astronoma, astrologa i, naravno, knjievnika,
pjesnika i pisaca
Islam kao religija, koja je uvijek bila otvorena prema onome to je lju
dima dobro i korisno, dozvoljava irenje i miljenja i vjerovanja
ukoliko nisu uperena protiv njega samog i njegovih shvatanja i postulata. Otu
da od VIT. st. n.e. nailazimo na mnoge prijevode stvaralatva.
Naslijedivi stare civilizacije na obalama Eufrata i Tigrisa te one uz Nil i
one na strani Mediterana, arapski su asimilirali glavne crte
kulture. Njihova uloga Bliskog Istoka i Ev
rope dovest do irenja nauke i u Evropi i do napretka koji pre
lO
UVOD
thoditi pojavi renesanse. Torne evropskom napretku nije doprinio ni jedan
narod vie od Arapa.
Evropa je dola u kontakt sa arapskom civilizacijom i kulturom za vrijeme
krstakih ratova. Papa Urban II. pozvao je krstae da krenu na istok radi oslo
Hristova groba od "pogana" jo s XI. st. n.e. Pravi razlog bio
je bogatstvo Istoka, ali i veliko znanje koje se steklo na tim prostorima. Papska
kurija i evropski vladari Francuzi, Englezi i dr.) organizirat jo
sedam krstakih vojni i u silovitom naletu, i sve pred sobom,
stvarati mini drave krstaa. Poto je uspjeh bio labav i nezna
tan, crkva organizirati i tzv. krstaki rat. Glavnu vojsku u tim ra
tovima su Katolici, Teutonci, Jovanovci i mnogi dr. Arapska
drava i kultura iza toga nestati, naprotiv, bit to velika dravna zajedni
ca napredak zaustaviti tek invazija francusko-engleskog imperijalizma.
Paralelno sa jezikom razvijao se tzv. -jednosta
, :.t. ""o ' "' "'
van jezik (al-lugatu-1-arnmiyyetu) koji je doveo do niza dijalekata
(arabijski, sirijski, palestinski, egipatski, rnagrebski (Tunis, Alir, Maro
ko). Svi se dijalekti sebe razlikuju, ne samo po izgovoru nekih glasova.
(u Egiptu je e =g, = i sl., a u Libanu irna i jedan glas koji kao
nae , u (Magrebu) irna i po dva pa i vie konsonanata bez
vokala i sl.).
Mnogo je pokuaja u najnovije doba za stvaranje tzv. WJ\ srednjeg
jezika, koji bi olakao sporazumijevanje, a s druge strane, doveo do ponovnog
zbliavanja svih koji govore arapski jezik -jer ih dijalekti sve vie udaljavaju
jedne od drugih.
Bez obzira na to tzv. jezik je prije svega jezik K ur' ani-kerima, za
tim su tu djela svih u arapskom jeziku- i samo da se zna da
je od IX.-XII. st. n.e. na arapskom jeziku napisano djela
i teologiju islama- vie nego na ma kome drugom jeziku na svije
tu!
Moda je tzv. "moderni arapski jezik" stilski razumljiviji, moda je u upo
trebi manje sinonima - arapski jezik obiluje. je
da savremena antiarapska politika tei da podvoji narode koji govore arapski
jezik u njihov govor svoje izraze i tako sve vie razbija taj
nekad jedinstven i korpus onih koji su prihvatili islam i arapski jezik.
ll
ARAPSKI JEZIK I
Lingvistika (nauka o jeziku) spada u starija
Arapima. Gramatika, koju je Sibawayh - poznata pod imenom '-:-'\.:..<JI -
Knjiga bila je toliko poznata da kad bi neko rekao Knjigu, to je sigurno
bila gramatika. Dva centra (Basra i Kufa) su se nadmetaJa u radu
pa je zdravi rivalitet njima dostigao vrlo visok stepen. Arapi su veoma
ponosni na svoj jezik, ljepotu izraza i - i s pravom. Taj
fin jezik ima izvanrednu u izrazu kakvu nema nijedan dru
gi jezik koji je dopro do nas. Arapska polisemija (vie jednog pojma)
nema jezicima premca.
Jezik koji je preko turskog jezika doao do nas, zbog svojih izuzetnosti, bio
je dvorski jezik i to u mnogim dravama i Azije i Sredozemlja.
12
FONETIKA
FONETIKA
TABELARNI PREGLED br. l
>WI 0;;_ ARAPSKOG PISMA ILI dCj1'0J';_
IZGOVOR NAPOMENA NAKRAJU U SREDINI SAMO
a- kratko

L
l

l l
u- kratko
l
L
t
'
l
'
l
i- kratko
>

l
)
b
'-- -:
-!
y
t
ili na kraju 4.... ili
..:.-
.:;
0

mehko s
..;__
"
" ...)

L"
_"...
-":"
e
h e:
-""' .>
e

e:
-""' .>
e
d
...L
...L .) .)

mehko z
.i
.i

r ..T
..T j j
z
isti kao na glas z
j-
j-
j j
s (..)""
-
--'
<J"

"
(..)""
" ..:..
.;

tvrdo s

-a.
-
<..!"'
4
tvrdo d
J>
....;:._
__.;,
..?

tvrdo t
..h_
_k_
J, J,
?
tvrdo z
.h. .k.
j;,
J:,
ajn(') grleni glas a
t:
.......
.s:
t
g
grleni glas g
t:
....... j;.
t
f
....A
..A.. j j
q
grleni glas k J
..A.. j
J
15
A RAPSKI J E ZIK l
IZGOVOR NAPOMENA NA KRAJU U SREDINI NA SAMO
k
nae k
.:J_
s._
s !..l
l
J
.l
J
J
m
r
.......
....
r
n
L.r
_;._
_j
0
h
glas koji se kao
izdahnuti glas h
(o)..._
+
Jb o
w
i kao oznaka za
dugo u
.)
.)
J J
y
kao glas j i dugi vo
kali
!.S
-: -,!
tS
ARAPSKO PISMO
Arapsko pismo je jedno od najrasprostranjenijih semitskih pisama. Nastalo
je u IV. i V. od nabatejskog pisma koje opet predstavlja arapskom jezi
ku najbliu varijantu aramejskog pisma. Preko tzv. novosinajskog pisma araps
ko pismo se razvilo u dvije paralelne varijante. To je ono koje se razvilo u
Mezopotamiji i zove se kufsko pismo je karakteristika uglati monumental
ni oblici - i druga varijanta tzv. nesih koje se karakterie kurzivnirn oblicima.
Ovaj nesih postati jedno od najrairenijih svjetskih pisama. Mnogi ogranci,
koji su se iz njega razvijali, ne razlikuju se mnogo pa tako imamo
perzijsku varijantu (ta 'alik), u Indokini i na Malajskom arhipelagu (pegon), i
nekoliko, za svrhe upotrebljavanih, u Osmanskom carstvu kao to su;
rika-kurzivno, divani-dvorsko, sulus-ornamentalno, itd.
Arapsko pismo ima 28 slova za konsonante i jedan poluglas koji se
(hemzetun). Od tog broja 22 znaka su iz semitskog alfabeta a 6 je
arapskih glasova. Samoglasnici se mogu obiljeiti iznad ili ispod slova
16
FONETIKA
znakovima, a na taj se obiljeava i konsonant koji se ne moe
s vokalom (koji nema na sebi vokala) kao i onaj konsonant koji se
mora Posebnim znakom se obiljeava onaj elif'ikoji se ne
smije a posebnim onaj koji se mora kao dug vokal- a -T.
Svi se arapski znaci piu zdesna nalijevo osim znakova za brojeve koji se
piu slijeva nadesno.
slova pie se na a manji broj na dva. Na jedan
kad stoji samo, na drugi kad njime na kad se nalazi u sredini
i na kad stoji na kraju
Osim ove podjele, arapski su izveli i nekoliko drugih. Tako
npr.:
a) znaci koji se mogu vezati s obje strane
b) znaci koji se mogu vezati samo sa desne strane
e) znaci koji imaju i oni koji ih nemaju
d) znaci koji se zovu slova
e) znaci koji se zovu slova (o ovoj podjeli govorit opirnije
kad budemo
Arapsko pismo ne poznaje interpunkciju (sem u novije doba, i to djeli
pa prema tome nema posebnih znakova za velika i mala slova. Pri
loena tabela, prema onome to smo o pismu kazali, predstavlja tampana
slova, dok se rukopis formirati sam po sebi i, razumljivo, imat neto indi
vidualno u sebi ali ostati u okvirima nae tabele.
Kad su pojedini narodi preuzimali arapsku kulturu, jezik i ostalo, ovo je pis
mo bilo glasovnim zakonima tih naroda i njihovih jezika. Tako
su nastala pisma; perzijsko, hindu, malajska, afgansko, kurdska, tursko, pisma
raznih tatarskih grupacija i tzv. arabica nastala u naim krajevima u doba Os
manlija.
_J :;:i ... , o...
Na ovom pismu nastale su literature koje arapski knjievnici nazivaju
(al- 'adarniyyatu) - nearapski, strani, barbarski - a koje se danas pod uticajem
panjolskog jezika zovu "aljarniado" ili alhamijado knjievnosti. I u nas, u bo
sanskoj srednjovjekovnoj knjievnosti, nastala su takva djela na narodnom je
ziku pisana tzv. arabicom.
17
ARAPSKI JEZIK I
Iz nae tabele se vidi da glasova nema u bosanskome jeziku, to su:
0 mehko 1 (saun)
e grleni glas l) (haun)
t glas h(haun)
.:. mehko g (zaun)
if tvrdo '(saun)
J> tvrdo 4(daun)
..b (taun)
.k tvrdo (zaun)
t grleno a' (ajnun)
t grleno g (gaynun)
J grleno q (kafun)
J (wawun) usneni
(hernzetun)
" __ :Jo, " ..
U tabeli nije moglo biti izdvojeno jedno slovo o..._ , koje se zove a,Y../'
(taun marbutatun) to vezano "te" ili kratko "te", a zovu ga i -.:..... :G
(tau-t-tanisi) "te" za oznaku enskog roda. Ovaj znak je u stvari glas "'-o (haun)
kome smo dodali dvije Svaka imenica koja je u jednini enskog roda
(osim onih koje su prirodnog enskog roda) dobiva na kraju ovaj znak (o)..._ da
,ll ... , ,ll ...
enski rod, pa se od ..::... (taun tawilatun) po tome i razlikuje.
U svom jeziku Arapi nemaju glasova pa nemaju, to je i razumlji
vo, ni znakove za njih. To su nai glasovi i slova: e, d, lj, nj, p, , o, e i v.
Zbog toga se u kojima se nalaze slova gore navedena transkribovati
onako kako je to najblie arapskom izgovoru i jeziku. Npr.: Sarayifu, Busna va
Harsak, Jahurina, Uzran i dr.
J _;jJI- L,_;rl: - f J t.i--'Y - yi,.! Ir
Da bismo lijepo, i govorili strani jezik, veoma je vano
pravilan izgovor glasova toga jezika. U tom smislu razmotrit najprije
mjesta- organe gdje se arapski glasovi formiraju.
Arapski je jezik grleni, bez mnogo vokala, ali uza sve, posljeduje finu inton
aciju i ima ogromne izraajne On je i nastao kao jezik beduina, je
18
FONETIKA
zik pu tinje. Zato je njegova i rina u izraavanju beskrajna kao i njegova pus
tinja to je! Njegovi glasovi uza sav svoj gutarlni karakter lijepo u lijepo
izgovorenoj
Konsonanti u arapskom jeziku
Prema mjestu obrazovanja arapski se konsonanti (suglasnici) dijele na:
usne ne:
)
(baun, faun, minum i wawun)
zubne:
)
(taun, saun, dalun, zalun, zaun, sinun, sadun, dadun, taun i zaun)

) J
(raun, lamun, nunun)

(yaun, inun i dimun)

t t
(haun, haun, aynun, gaynun, qafun, kafun, haun i hemzetun)
Prema tvorbi konsonanata u arapskom jeziku izdvojit one koji su bli
ski konsonantima kojih imamo u bosanskome jeziku. Zatim ponaosob
objasniti izgovor onih kojih u naem jeziku nemamo.
U tabeli koja slijedi istaknut glasove koji su i po obrazovanju, izgovo
ru i upotrebi isti kakve ima i na jezik.
Prvi glas u arapskom jeziku je elif ( l) - ga isticati jer on je samo
nosilac poluvokala hemze ( ) pa ako ne nosi vokal, na sebi, nema fonetske vri
jednosti.
Ipak - kako pie.
19
ARAPSKI JEZIK
Tabela 2.
PRIMJER TRANSKRl
BIRANO
.....

naredio je
otac
bunar
G
(_
kruna
djed
krug
.
Jj.J
opskrba
.
.J
opskrba
uzrok
mladost
djevojka
.. -

velik
-
u-W


ri
majka
(a, u, i)
B
T
D(G)
D
R
z
s

F
K
L
M
PIE SE
NA
NA KRAJU U SREDINI
l l
...L ...L
f f
.J
j
s
J
.l J
....
SAMO
.J
.J
J
r
IME
SLOVA
eli fun
baun
tau n
dimun
dalu n
rau n
zaun
sinu n
inu n
faun
kafun
lamun
rrumun
20
FONETIKA
PRl MJER
TRAN SKRI
BIRANO
PIE SE
IME
SLOVA
NAKRAJU U SREDINI
NA

SAMO
,, '

'
rezultat
N Lr
...:...
_;
J
nunun

smiriti se
H
o.._
+
-"'
o
haun
..
'


J (Y) lS"
-: -:!
lS
jaun
Hajde da nabrojimo i one znake koji se mogu vezati samo sa desne strane;
Dakle konsonante koji imaju samo dva pisanja. To su harfovi koji se
zbog te svoje osobine zovu "rastavljeni" al-hurufu-1-munfasilatu a'tJI
3
;.Ji
J j J ) .) l = (ima ih est).
Harfovi (znaci, slova) koja se mogu vezati sa obje strane, to da imaju
pisanja i koji se s toga zovu "vezani, sastavljeni" su al-hurufu-1
muttasilatu a::11
3
_;.Ji , evo ih:
0
0 ..._J i J !..1 J
0
ttJ; .b J' Lf" Jo u t e e
0

Spoj konsonanta lamun J i l i elifun dalo je 'J (la) koje su nekad neki grama
kao poseban harf.
Harfovi koji su obiljeeni (punktirani) spadaju u grupu koja se zove
'... .... o J o J JJ o...
al-hurufu-1-mudemetu 0
3
__rJI - to su harfovi:
JJ0t.1J>J-j)tc
Harfovi koji nemaju ni iznad ni ispod zovu se neobiljeena
slova" al-hurufu-1-muhmalatu
3
;.Ji - to su harfovi:
lSJoiJ!..It.bl.f"U'J.)[_ l
Kad bolje pogledamo date tabele, vidjet da je, u sutini, arapski hum
fat genijalno i duhovito rijeen; da je ustvari na ll oblika, do
bro uz minimalan dodatak (od 4 harfa) dobiven cijeli hurufat!
21
ARAPSKI JEZIK I
i slova
No, ipak podjela hurufata je ona na tzv. i
J :;; o ;i .J JJ e, J JJ o,
slova (a1-hurufu--amsiyyatu '--'
1
.-rJI i al-hurufu-1-kamariyyatu '--'
3
_rJI
J :. ..... o ...

Evo najprije hurufu--amsiyyatu:
.:"jJ;.kJ'.f..fv j J,;.)..:"._:.,
" o '
Zovu se tako zato to je harf ..; uzet od (amsun) sunce.
Ako jednim od gore navedenih konsonanata i dobije
Jl , taj se konsonant i tadidom, a konso
nant J (lam) od se ne Npr.:
J ' :;. ...
) \ - poznat -jedan (neki)
(ad-daru) -poznata (darun)- neka
(an-nasu) - ljudi :.,.G (nasun) - neki ljudi
' o :;. ...
J...L..a.\1 (as-sadru) - prsa (sadrun)- prsa
:u r (as-samau)- nebo :e (samaun)- nebo
Ovo su konsonanti:
0
<o- "--) J i !.l J '--' t t t e e '7'
koje zovemo al-hurufu-1-kamariyyatu. Ako jednim od ovih konsonanata
nema tog konsonanta, npr. :
t.'..GJ\ (al-hidmatu) - usluga, sluba (al-ibaratu) - objanjenje, sinonim
J ...... o...
).JI (al-hubzu) - hljeb (al-adamu) - Nearapi, stranci
J o ... o....
(al-hiwaru) - dijalog .li_,J I (al-wafdu)- delegacija
J ... o...
JWI (al-halu) - poloaj, stanje
J, ... o ..
"' '
(kamarun) - mjesec na nebu, _ril i (al -kamaru) mjesec
ne onaj u kalendaru
"
J;. (daddun)- neki bilo koji djed (al-daddu) - djed
"_ '
i'YS (kalamun)- ma koji govor (a1-kalamu)- poznati
nam govor
22
FONETIKA
Zatim je tu skupina od tri harfa koja su veoma fleksibilna se
pretvaraju jedni u druge ili se sasvim isputaju. Zbog te svoje oso
bine nazvana su "bolesna", slaba, slova al-hurufu-1-illatu li.J1 to su J l:_
tS a sva ostala slova zovu se "zdrava" al-hurufu-s-sahihatu .
J JJ o...
imamo skupinu harfova koji se zovu al-hurufu-z-zawaidu JJ..r-JI
J ... :.
dodatna slova to su:

Ako se u neki harf koji nije iz korjena, onda je to uvijek jedan od
gore navedenih. Njima se u razne fleksije kao to je vrijeme,
rod, broj, i sl.
Korjeniti konsonanti se zovu al-hurufu-1-asliyyetu
Arapski konsonanti koji se po izgovoru razlikuju od naih
Vratimo se ponovno skupini harfova koji su nepoznati naem jeziku da ih
razvrstamo prema mjestu nastojanja i izgovora. Posvetit im po
sebnu panju jer od toga, koliko usvojimo njihov specifikum, zavisit na li
jep i pravilan izgovor ovog velikog svjetskog jezika.
Glas 0 (!) strujni konsonant - frikativ. Pravilan izgovor se
postie ako se vrh jezika priljubi na gornje a onda se brzo,
izgovori nae s - slobodno malo se protepa - poput engl. th u thing. Spada
u konsonante jer pri njegovom izgovoru ne koristimo glasne ice
npr.:

(saldun) - snijeg

)i (asarun) - trag, ostavtina
'
..:.JI.; (salisun) -
Glas.:. (g) izgovara se poput njegovog para, ovo je dakle,
frikat. Postavite li jezik na gornje i protepate da izgovorite
z imate pravilan izgovor (koji je eng. th u that ili with) npr.:
, '
.J.)i (uzunun) - uho
\.i.l (Jezizun) - slatko
23
ARAPSKI JEZIK l
Glas t (b) Pravi arapski glas koji se formira duboko u grlu. To je
duboko glas koji bi bio najblii ch, npr. u
acht. -Ako kroz poluzatvoreno grlo jezik unazad, a zadnji dio jezika
podignete prema nepcu i izgovorite hrapavo na glas h - govorni organ je
pri tome napregnut npr.:
)- (hajrun)- dobro
-
t i (ah un) - brat
Glas t_ (g) i ovo je ali konsonant te predstavlja par
glasu t . Izgovara se isto kao i njegov par samo umjesto glasa h iz
govorite g zbog napregnutosti govornog organa i on je eksplozivan.
(farigun) - prazan
()\i. (gulamun) -
Glas J (q) i ovo je eksplozivni glas koji je, to se
izgovora u odnosu na govorni organ glasovima h i g samo sad
kad ste postigli poloaj jezika izgovorite nae k koje mora biti mnogo eksplo
zivnije nego na glas k npr.:
(rafikun) - drug
(kalemun)- pero
Glas e (i)) i ovo je grleni-strujni glas koji pravilno izgovoriti ako kroz
napregnuto grlo glasnica primaknutih, usta malo otvorenih, pustite da vazduh
prolazi blago, a da jezik pri tome miruje.
(hulmun)- san
(nahlun) -
Glas ajn t_(') Jo jedan grleni glas - eksplozivni. Izgovara se kroz vrlo stis
nuto grlo na glas a. Pri tome njegov izgovor zavisi i od vokalnog znaka uz
njega pa se kao neki na vokal npr.:
(adadun) - broj

(ilmun) - nauka

(umrun) - ivot
24
FONETIKA
Emfatici
Glas J" ernfatik koji se izgovara tako da se zadnji dio jezika
uzdigne prema rnehkorn nepcu i otro i umno izgovori glas s.
(rasasun) - olovo
4 (sajdun) - lov
Glas J' (q) par glasa s. Govorni organi se nalaze u istom poloaju
kao i pri prethodnom konsonantu s tim to se izgovara na glas d.
Glas ..b (O zubni glas izgovor ako jezik blago po
vijen primaknete uz i pri tome izgovorite na glas t.
,
(tarikun) - put
, ,
ubJ (vatanun) - domovina
Glas Jo frikat koji se izgovara kao i prethodni samo se mjesto t iz
govori nae z.
L (hazzun)-
(zahrun) -
Po/uglas s:- (hamza) je jo jedan emfatik- frikat. Poto njemu pri
pada posebno poglavlje, vratit mu se kad za to vrijeme.
Ostao nam je jo jedan usneni konsonant - glas w. On spada u one
glasove koje smo preko turskog jezika primili kao v. nema u araps
kom jeziku glasa v. Ovaj se konsonant izgovara najblie engl. w (tj. usne su
zaokruene a govorni organ neto napregnut, kao
.)(, (wadin) -dolina
:D) (waladun) - dijete
u pisanju dugog vokala - a -
Dugi vokal - a - pie se na dva i to:
l. ako se dugo - a -javi na ili u sredini onda se iza znaka
(fetha) dodajedan (elif) l, npr.:
(babun) - vrata (raikun) - divan, krasan
(darun)- (darniun)- damija
25
ARAPSKI JEZJK 1
Pazi, da ne zaboravi, da l (elif) spada u konsonante koji se veu samo s
desne strane.
Ako kratkim vokalom- a- l (elif, hemze, fetha) a iza njega sli
jedi elif l, bez vokala, na takav elif stavit se koji se zove

..Lo
-
- pro
duenje npr.:
'
/T- /li (amirun) - zapovjednik
"...!J J " ".oJ
.JI}- .:>li) (Kur'anun)- Kur'an
Ako iza elifa hemze znak se zove :__p.J":::/1 -dugi l i nad ta
kav l (elif) ne stavlja se medd, npr.:
(bagdau) - mrnja
(sahrau) - pustinja
2. Ako se dug vokal- a na kraju se konsonantom tS (y)
nad kojim stoji ..:. (fetha) npr.:
(zikra)- uspomena, opomena
t>A (bura) - radosna vijest
- momak,
(ila) - ka, k
na
Ako se ovakav zavretak vee za neki sufiks, npr. zamjenicu konso
nant t> se isputa, i umjesto njega pie se elif, npr.:
o J .. o '
-vaa radosna vijest
' ' '
- njegov pravi put
- tvoje
Napomena: Ako na treba staviti konsonant t> (y) da duinu vo
kala a, a prije toga imamo jedno LS koje je na toj u jednini bilo korje
niti konsonant, tada se ovo t> pie elifom l npr.:
,- ::; ...
'
(zavijetun) - ugao, kut (hadijjetun)- dar, poklon
(zavaja) - uglovi, kutovi (hadaja) - darovi , pokloni
26
- - -
FONETIKA
2. Ovakav znak, kojim se obiljeava dugi vokal- a-, zove se 0.1"'::1[
kratki elif.
Kad su konsonanti LS J l upotrijebljeni za oznaku dugih vokala, nad njih se
nikad ne stavlja znak za zatvoren slog tj. znak da konsonant nema vokala tj. su
kun ..:..
Ima nekoliko u arapskom jeziku u kojima se dug vokal ne
Te se smatraju izuzecima u ortografskom smislu, ali se pri iz
govoru vodi o duini vokala. Npr.:
J _,. o ....
1:.U, (haza) - ovaj
L.r-'"")\ (er-rahmanu)- milostiv
.,.,, ,
(zalike)- onaj (salasatun) - tri
l'fu (hakeza)- ovako :r<J (la kin) - ali

(ilahun) - boanstvo :.:.,;JI (El-harisu) - vl. ime
:JJ\ (Allahu) - Bog
Isto tako ima jedan l (elifun) koji stoji iza konsonanta wawun. Kad ovaj
lice perfekta u mnoini za muki rod koji se nikako ne stoji
samo da zatiti taj konsonant pa sei zove zatitni elif )10.11 npr.:
1;s -oni su napisali
Vokali u arapskom jeziku
U arapskom pismu vokali se znacima koji se zovu
'is-'_;... pl. 0\5'_? (harakatun pl. harakatun). Ti se znaci stavljaju iznad ili ispod
konsonanta - ali samo ako se radi o tzv. kratkim vokalima, dok se dugi vokali

Postoje tri znaka za tri kratka vokala i to:
l. Kratki vokal- a- se fethom :._ iznad konsonanta, npr.:
(basama) - osmjehnuti se
jL (saala) - pitati
2. Kratki vokal - i - se kesrom - ispod konsonanta na koga se od
nosi, npr.:
(kutiba) - bilo je napi sano
(fuila) - bilo je
27
ARAPSKI JEZIK J
3. Kratki vokal - u - se dammom :_ iznad konsonanta - a to je u
stvari mali, sitan konsonant J
Kad stoje na samom sva ova tri kratka vokala piu se nad
(ispod) elifa- pa tako imamo npr.:

l- u
- i
1- a
." '!J ",. ... J
Konsonant sa vokalom zove se !.1 (mutaharrikun), ali ne mora konsonant
imati uvijek vokal. Takav konsonant, koji nema svoga vokala, nosi na sebi
znak.:_ koji se zove 0ye_, (sukunun) a sam konsonant bez vokala zove se JL...
(sakinun - miran).
Napomena: treba da adekvatan izgovor naeg vokala - e - u
arapskom jeziku ne postoji ni u kratkom ni u dugom obliku. Izgovor vokala- a,
u, e- izmijenjen je preko turskog jezika i takav doao do nas. Izmijenjen izgo
vor mnogih arapskih konsonanata uao je u turski jezik, ali to nije predmet
naeg sadanjeg zapaanja. Da bi arapski izgovor, barem donekle
pravilan, pojavili su se tzv. ,jaki (tvrdi) konsonanti" nad kojim se fetha
kao otvoreno - a.
Evo tih konsonanata:
J ttJ:, .b'-"' Lf' t e
U da jedan od ovih konsonanata bude bez vokala, onda se fetha _.:.
na prethodnom konsonantu (ma koji to bio konsonant) kao otvoren - a
npr.:
j:..J (fadlun) - dobrota, vrijednost
,. ,.. o ,
ofo (magfiretun)- oprost
(rahmetun) - milost
Da bismo pravilno izgovorili vokal - a - (kad se fetha ne nalazi nad jakim
konsonantima), namjestili ste usne kao da izgovoriti na vokal - e - a pri
tome izgovorite kratko- a- i dobili ste pravi arapski izgovor!
28
FONETIKA
Dugi vokali
Nastaju kad se konsonantu, koji nosi kratki vokal, dodaju konso
nanti ( --!) tS- J - l i to tako da dugom vokalu- a- odgovara elif ili tS o
govoriti opirnije. Dugom vokalu- i- odgovara kesra - i konsonant (-;)
tS , a dugom vokalu - u - odgovara damma i:._ konsonant J npr.:
{_j (karimun) - plemenit
Ovdje konsonant J nosi kesru pa da bismo dobili duinu vokala - i - konso
nantu _; dodali smo konsonant-; (ovako se tS kad nije na kraju
Evo jo nekoliko primjera:
(sagirun) - malen
(rahisun) -jeftin
(kebirun) - velik
"

'
(azimun) - veliki , uzvien
to se dugog vokala- u - nastaje isto kao i dug vokal - i - tj. kad nad ne
kim konsonantom stoji damma :._ onda se takvom konsonantu doda konsonant
J da bi se dobio dugi vokal - u - npr.:
" o.... ...
-.,..J; pl. '-:-'}.9 (kulubun) - srca
" , ,
J_,.;-" (duhulun)- ulaz
pl. :.:_,;. (bujutun) - sobe,
t}. (bulugun) - zrelost, punoljetnost
Napomena:
a) Kad konsonanti tS -J - l slue kao oznaka za duge vokale, nikad se na
njih ne stavlja..:..
b) (alifu-1-wikayati)- zatitni elif
Zove se tako zato to se pie na kraju 3. lica prolog vremena u mnoini m.r.
ali se ne i slui da zatiti konsonant J od vezivanja tj. da zatiti
glagolski oblik, npr.:
(dahalii)- oni su uli
,, '
(zahabii) - otili su
29
ARAPSKl JEZIK l
Ne zaboravimo veoma vano pravilo u vezi sa sukunom _:_ 2
a) Dva konsonanta, oba bez vokala tj. oba sakin, nikad ne stoje zajedno.
b) Svaki se konsonant l.S- J - 1 koji dug vokal smatra sakinom.
e) Nijedna ne moe sakinom.
Ovo sve da se u ovakvim situacijama (ako do njih) jedan sakin
kesrom - osim izuzetaka o vidi u poglavlju o hemzetu
Al-hemzetu - pisanje i upotrebe
Prvi znak arapskog pisma je l (elifun). Veoma je malo jezika na svijetu u
kojima na ne stoji glas ovome. Uporedi vokal - a- u svim vari
jantama evropskih jezika pa zatim slovo latinskog pisma - a - ,
alfa hebrejsko- alef- pa i jedan simbol iz egipatskih hijeroglifa!
Ovaj arapski konsonant je veoma i po tome to moe
biti nosilac sva tri vokala kad su kratki i kad su na
Moe da bude oznaka dugog vokala - a - bez obzira na kom mjestu u se
nalazi. Vezan je uz jedan drugi znak koji u alfabetu nije ni i koji se
zove (hemzetun) . Izgovara se neto blae nego opisani grleni glas t ('ajnun).
Kad nam, dakle, treba neki od kratkih vokala i to na kao to smo
rekli, tada se koristimo elifom i hemzetom zajedno i to za kratak vokal- a
1 za kratki vokal - i - za kratki vokal - u -i.
(urnmun) - majka
(ismun) - ime
(asadun) - lav
Ako u jednoj u korijenu imamo hemzetun, onda ima nekoliko pravila
kojih se moramo pridravati kod pisanja ovog znaka. Nosilac hemzeta moe
biti konsonant J w, l.S j, i l elif.
.
2 Sukun - (ovaj iznad konsonanta) pokazuje da taj konsonant nema uzase vokala. To je tzv.
"miran" konsonant. Takav konsonant sa susjednim zatvoreni slog, npr.:

u J (waktun) -vrijeme
.'
(amsun) - sunce
Q ..
;;,_,.J ..v (madrasatun)-
30
FO ET IKA
Kad biti nosilac jedan od ovih znakova, vidjet iz pravila:
l. (Hemzetun) ,. stoji nad elifom kad se u korijenu na prvom
mjestu bez obzira koji je vokal uz njega npr.:
/i (amara) - on je naredio
i)l (ikre')- (za muki rod imperativ)
'
.i>
J
l (uhiza)- (bilo je) uzeto, (uzeta, uzet)
2. Kad se hemzetun ,. na drugom mjestu u onda njegov nosilac
zavisi od vokala na prethodnom konsonantu, tj. ako je na prethodnom zdravom
konsonantu bio vokal - a - (fethatun ..::. ) onda hemze stajati nad elifom. Ako
je na prethodnom konsonantu bio vokal- u- :.._, onda hemzetun stoji nad J w, a
ako je na prethodnom zdravom konsonantu bio vokal - i -- , onda hemzetun
,. stajati nad konsonantom <.S j , koji se u sredini pisati -.
Sasvim je razumljivo da tada nema svoje dvije ispod, j er bi u tom
imali napisan jedan preko drugog dva konsonanta. Npr.:
(ra'sun)- glava run)- bunar
0\) (kara' at) - ona je J[.. (sa'ala)- onje pitao
J J
... .. '
U'JJ.J (ru'usun)- glave
._,.,.::.y.(mu' addibun) -
" -;,'
._J_y (mu'allifun)- autor t.J (ri'atun)-
Ovako se,. (hemzetun) pie bez obzira da li je sa vokalom ili bez njega; osim
u kad se prije hemzeta konsonant bez vokala. Tada se gleda
na vokal koji stoji nad hemzetom i nosilac se Prema tome ..::. fetha
odgovara elifu, _ kesra odgovara konsonantu j au n <.S i :.._ damma odgovara kon
sonantu J w. Npr.:
JJJ:.:. (mesiilun) -koji je pitan
JU (nasalu)- mi smo pitali
3. Hemze se pie na kraju nad svoga nosioca prema konsonan
tu koji se nalazi prije njega i njegovom vokalu (ako je..::. onda nad l ako je-
J '
onda nad <.S , ako je - onda nad J ).
1)! (iqra')
T)l (iqra) vas dvojica
1_,j); (iqrau)- (vi)
31
ARA PSKI J EZ IK l
Ako se hemze iza dugog vokala, onda se pie samo. Npr.:
(daa)- on je doao
J ,
(jadiu)- on dolazi,
:;. (su un) - zlo
(kiraatun)
(tasaala) - on se raspitivao
(muruatun) -humanost,
4. Hemze se pisati nad dio slova .:. j i onda kad prije njega bude konso
nant j, ali bez vokala tj. sakin kao i kad taj konsonant bude upotrijebljen kao
oznaka za dugi vokal- i npr.:
(hajatun)- lik
(hatiatun) - greka.
Hamzatun se pisati nad-! j i u da stoji na kraju ako je prije njega
konsonant sa vokalom- i -npr.:
(hatia) - on je grijeio
U vezi sa ovim pravilom 3;1 (imruun) - se u svakom padeu,
(a ima samo tri, ali o tome kasnije!) pisati npr.:
3;1 nominativ
genitiv
.
i;.l
, ,
akuzativ
Spojeno i rastavljeno hemzetun

Ovog poluglasa koji smo nazvali hemze ima dvije vrste i to spojeno i ras
tavljeno hernzetu-1-wasli, i hernzetu-1-kati. Bez obzira kojoj
vrsti pripada ovaj se poluglas na mora jer se u arapskom je
ziku ne moe konsonantom bez vokala ili kako se to kae u araps
kom jeziku JL. (sakin) glasom koji nema svoga vokala.
Kad se u tekstu, a to da je spojeno za koja je biJa
prije njega, valja znati pravila .
32
FONETIKA
Objasnit koje se smatra spojeno. Ono koje se ne bude spomenulo
pripada onoj drugoj vrsti. Ako je to spojeno, onda se obavezno nad njega stav
lja se zove (as-silatu) i koji tu stoji da pokae da se taj glas ne moe
Evo tih
l. U imenicama spojeno hemze je korijen ili konsonant i se
nikad (sem kad jedna od ovih stoji sasvim izdvojena, iz
teksta, kad je npr. u Svaka druga koja ima na i , a ima
ih imnogo u jeziku, ne potpada pod ova pravila- a to da se
Evo tih sedam
(ibnun) - sin (isnani) - dva
.,.
(ibnatun) (isnetani) - dvije (kao brojevi)
lo
(imrun) - (ismun) - ime
(imraatun) - ena
2. glas je l (elif) nad koji se ne pie ali se i on
ubraja u - spojeno hemze pa se osim kad stoji na govora
nikad ne npr.:
,- 0--- - iz
_/.Ul Jl - ka
- t_} - u
' '
3. U svim glagolskim oblicima, gdje se zbog konjugacije pojavio elif sa
hemzetom 1 , nikad se ne osim proirene glagolske vrste gdje je
uvijek rastavljeno hemze koje se
Kad se uz sedam koje imaju j.o)1 - spojeno hemze na
stavi je prvi glas rastavljeno hemze , onda
glas -1- J od koji je bez vokala, dobiva vokal - i -
npr.:
-sa sinom
r - poslije imena itd.
33
ARAPSKI JEZIK I
;) , e $.-o .,
Kad se prije sedam koja J-o_,ll - sastavljenim hemzetom
koja se zavrava bez vokala JL. ,tad se na tu stavlja vokal - i
-npr.:
if - od
.j-- o njegovom imenu
Izuzetke od ovog pravila
a) prijedlog ::,.. - od kad na koja je dobiva vokal
npr.:
0-- -od kole
' '
., '
U: -od majke
b) prijedlog .i. -od i zamjenice - on1 , ;J'- vas, i vi ;J 3 (u
' J k.. J , ' J
dvije varijante - i pravoj! ) se vokalom - u - - : - - rS - r-"'
, ' J J
i ..L..
o ",.o J,o ,
e) ako ispred koja J-o_,ll - spojenim hernzetom bude
koja se zavrava na konsonant J ili t.S , tada se konsonant J w sa vokalom
-u - :.._,a konsonant t.S , vokalom - i- - , npr.:
- izabranici naroda
pred predsjednikom
Kod } - da, i )1 - ili, pred koja sastavljenim
o .. o J,o , J
hernzetom. JP_,ll ne dodaje se vokal- u- - nego vokal- i- - , npr.:
;.;:U..l f -da ste saznali
JI ::JI - ti ili tvoj sin
Sastavljeno hernze ne samo to se ne izgovara nego se i ne pie u

a) uz imenicu
...
rl ime u frazi npr.:
r- U Ime
b) uz imenicu :.;.! , sin kad stoji dva vlastita imena, a nije
nego dio tog imena, npr.:
Ahmed Ibrahimov,
3 O ovoj vrsti zamjenica jo biti ono to u uvodu gramatike dolazi .
34
FO NE TIK A
ali ako to treba da bude npr.:
-Ahmed je sin Ibrahimov, onda ostaje. Isto tako bi moralo biti
napisano u da se na retka.
e) Kad se pred koja - sastavljenim hemzetom doda
upitna l - da li, npr.:
., J _, _, , Jo.
( r) l.U ..:l:.;i - Da li je ovo tvoj sin?
Slog
U arapskom jeziku postoje dvije vrste slogova (glasova koji se u jednoj
izgovaraju zajedno, jednim dahom) i to otvoreni i zatvoreni slog.
U otvorenom slogu vokali mogu biti ili dugi ili kratki. Otvoren je dakle, sva
ki konsonant sa vokalom, npr.: ili ka-la j ti . Zatvoren je svaki
slog koji se sastoji od konsonanta na kome ili uz koga nema vokala, npr.:
- dah-rad-tum.
U pamtimo, da se u arapskom jeziku ne moe konsonantom bez
vokala kao i to da se dva konsonanta bez vokala ne mogu u jeziku
" '
Svaki se dug vokal smatra JL. kad na neki konsonant i ne mogu je
dan do drugoga kratak konsonant bez vokala i dug vokal na nekom konsonantu
(npr.: u naem jeziku prst, bdjeti i sl.). Ako se u arapskom jeziku upotrijebi
neka strana koja konsonantom bez vokala, nuno je u transkripciji
dodati vokale, npr.:
(Bijalanitsa)- Bjelanica
(Teribivit) -
35
- -
ARAPSKI JEZIK I
Udvojeni konsonant
(at-tadidu ,. :!\)
je pojava u arapskom jeziku da stoje dva ista konsonanta jedan
do drugog. U takvom pie se uvijek samo jedan i iznad njega stavi znak
.:_ koji se zove at-tadidu- (dolazi od glagola- ).
Npr.:
) - bjeao je )
- brojao je )
Znak za duinu vokala - a
(al-maddu )
Ako ili slog u imaju udvojen vokal - a - , tada se nikad ne piu
dva i i, nego se nadjedan i stavi se (al-maddatu) tj. pro
duenje (dolazi od odnosno glagola -produio je, pruio je). Npr.:
% (malaa)- napunila su njih dvojica (mjesto i')l.)
".".
/T- zapovjednik (mjesto /ii)
Ovaj znak i u kao to je:
t:Jl- i tako dalje (mjesto Jl)

(at-tenwinu )
Arapska imena mogu biti ili Svako ime, osim vlastitih
imenica, nad kojim ili ispod koga stoji udvojeni znak za vokal (bilo koji vok
al!) smatra se je svako ime koje je nepoznato ili
koje u tekstu prvi put spominjemo. Da se radi o nepoznatom imenu, imenici,
.
pridjevu ili broju, vidi se po znacima -(un) za nominativ, -; (in) za genitiv,
(an) za akuzativ. Razumljivo je da stoji uvijek na kraju i
nuno ga je izgovoriti u prilikama, prema pravilu koje je navedeno
kod otvorenog vokala- a- nad pojedinim konsonantima.
36
FONETIKA
Nosilac udvojenog vokala je glas koji se naao na kraju Izuzetak od
ovog pravila je kad se na kraju .__o (glas koji smo kao
"okruglo", vezano ili ensko ta) a ta bude u akuzativu. Naime, u akuzativu
oznaku uvijek piemo nad l .
Samo imenice enskog roda u jednini ne moemo opteretiti elifom jer bi im
se izgubio oblik. Isti je i sa onim koje se zavravaju na tzv. krat
ki elif LS , npr. :
(medresetan)- kolu
(dannatan) - batu
(hudan)- uputu
-ali

(lamu-t-ta'rili )
Kad ispred nekog imena stoji skupina J\ (lamu-t-tarifi) - to je onaj kojim se
poznati lam, onda se takvo ime smatra ili pozna
tim i sasvim odmah gubi tenwin zato to jedno ime
ne moe biti istovremeno i i Ova se skupina, koja ima
funkciju pie zajedno sa na koju dolazi. Uvijek se pie
na isti ali se ne uvijek jednako. Nekad se od
samo l (elif), nekad samo J (lam), a nekad se ne ni jedan ni drugi glas,
nego se onaj koji ih slijedi redom:
l. Od se samo l (alif) u da koju smo
odredili jednim od konsonanata koje smo nazvali slova. To su:
Jti D ::0 J JJ 0..


Ovakva bi se morala ovako:
, ;; ..
) ..lli (ad-daru) (a-amsu)- sunce
J ,
(at-tarafu) - strana (as-sulhu) - mir
J ,
(az-zulmu) -tiranija r_rl l (an-nawmu)- san Jtd.
37
ARAPSKI JEZIK I
2. Od se samo J (lam) ako jednim od
slova koja smo nazvali slova :__,J;JI ako se pred tom
nalazi neka druga pa se u izgovoru moraju vezati. Evo tih slova:
1
0
o) J j t tt e
Npr.:
(amama-1-madrasati) - pred kolom
- prije zore
(bj-1-hajri) - dobro
(bi-1-hamdi)- sa
>WI t_} (fi-l-rnai) - u vodi
(fi-l-ajni) - u oku, na izvoru
3. Ako jednim od slova a prije nje se nalazi sa
kojom je ona vezana, onda se od ne ni elif ni lam, nego
se slovo i na njega stavlja znak npr.:
(fawka-d-dari) - iznad
(bi-z-zakai) - bistrinom,
- pod snijegom
r')l (fi-n-newmi) - u snu
Potpuno se izgovara samo u kad se nalazi na ne
koj koja jednim od slova a tom misao
tj. ili stoji sama npr.:
(al-babu) poznata vrata
(al-kamaru) - mjesec
Jo ... o...
_;::>JI (al-hajru) -dobro (i kao imenica)
- susjeda
j..:Jf (al-fahru) - ponos
(al-hamdu) - zahvalnost
Ako na neku koja u korijenu (na ima sas
o ,. o J,o ,
tavljena hemze J-o_,ll onda se zbog dva konsonanta bez vokala, koji su u
38
FO ETIKA
toj situaciji jedan do drugoga, stavlja vokal - i - na konzonant J lam od
npr.:
::f.)'1 - poznat sin
:'1 - ime
Ako prije koja je neka koja ima na sebi ne
(tanwinun) tada se, da bi se izbjegla dva konsonanta bez vokala,
toj doda vokal - i -, na tenwin, pa se ali ne pie taj 0,
npr.:
. :;.1 ( 0) (alij uni-bnu-1-maliki) -Ali je sin vladara .
. ( 0) Uewmeizini-1-hak.ku)- tada istina ...
Ako ispred prijedlog J (li-za) ili J (le) koja
slui za i nema neki poseban smisao, tada se elif od
i ne pie. Npr.:
J) -
(la-1-hak.ku) - uistinu, zaista
Ako prije stoji dugi vokal, on se samo u izgovoru
npr.:
(ma-l- 'ilmu) - ta je nauka?
...-J\ (fi-1-ardi) -na zemlji
(zu-l- 'ilrni) -
Akcenat
(an-nabratu )
U arapskomjeziku postoji pravilo po kome nikad zadnji slog nije naglaen.
Od zadnjeg sloga ka akcenat se nalazi uvijek na prvom zatvore
nom slogu, npr.:
Jti (kala) - on je rekao
.. J
0_,bl".;- (hajjatuna) -
(maddun) - slava
(mukatabatun)- dopisivanje
39
ARAPSKI JEZIK I
Ako u nema zatvorenog sloga, onda se akcenat nalazi na prvom slogu
ako nema vie od tri konsonanta, a ako ima vie od tri konsonanta,
onda na drugom slogu. Npr.:
(kataba) - on je pisao
""""'""
d..).1 (talabatun) - studenti
Brojke
Za razliku od slova arapske se brojke i i piu slijeva nadesno. Prema
nekim podacima Arapi su brojke usvojili iz sanskrita - iz Indije, dodali im nulu
i tako ustrojili dekadni sistem. Evropljani su te brojke preuzeli od Arapa i naz
vali ih "arapskim" kako ih i mi nazivamo. Evropljani su ih malo modificirali pa
se zato razlikuju od svih koje vam
r rt o i v A'\,.
l 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (nula) O
13 18 27 39 51 91 100 1000 1984 2876. 98
Svoje brojke Arapi su pojedinim konsonantima sakuplje
nim u jedan sastav i tako uveli tzv. abdat sistem u kojem svaki harf ima svoju
vrijednost. Sama po sebi skupina nema drugog
ali se (i danas) koristi da iz npr. nekog stiha u kome su zastup
ljeni dati konsonanti saznamo kad je neki objekat podignut ili koliko je kotao
ili kad je darovalac ili umro itd.
Evo najprije te skupine konsonanta:
::GJ :;x
A evo njihove vrijednosti:
J> J _)eJ, <.S
12 345678910
r .:> u-c_J'-""J
20 30 40 50 60 70 80 90 100
40
FONETIKA
0
_) ..; w t Uo .1 t
200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Velika je bila vjetina neku sentencu, stih, akrostih, zahvalnicu i
se pojedinog harfa, da bi onaj koji znao iz toga
natpisa kad je npr. objekat podignut, kad je npr. neko ili umro, koliko je
objekat kotao, koliko ga je ljudi gradilo i sl.
Takvi se natpisi nalaze i u naoj Republici na historijskim objektima na vie
mjesta a ima ih a u islamskom svijetu mnogo.
41
MORFOLOGIJA
- -
MORFOLOGUA
Dio gramatike koji se bavi oblika promjenom i
nastavci ma koje ta promjena izaziva zove se u arapskom jeziku .
u arapskom jeziku moe biti sastavljena od jednog do est slova. Vi e
od est slova u korijenu nema ni jedna arapska Od po jednog slova
su uzvici i po neki prijedlog, od po dva slova su i neke
zamjenice, dok po tri slova u korijenu imaju glagoli i to u 3. licu jednine
mukog roda u vremenu koje je prolo gdje je i oblik glagola. Uslov
je da u korijenu tada nema jednog od konsonanata .s J l koje arapski grama
nazivaju bolesna slova JJi:._;;;. zbog njihove lahke i nune trans
formacije (promjene) i zbog njihove upotrebe (i kao konsonant i
kao vokal - vidi u uvodnom dijelu pisanja dugih vokala!). Zatim su od po tri
slova u korijenu mnoga imena, dok neki pridjevi i imenice imaju u korijenu i
po vie od tri konsonanta. Npr.:
j- i, pa, te - on je napisao
! .
.'
t-' -zatim J'> - one (zamj. .r. mn.)
-rijeka
-trgovac
" .... o ""

arapske morfologije jeste njena fleksija, njena deklinacija i
konjugacija, ali i njena nepromnjenljivost izraena preko svih morfolokih
promjena. Sve promnjenljive vrste izvode se, uglavnom, iz 3 korjenita
suglasnika koji se izraavaju skupinom J. ........ _; (faun, an jun, lam un) a vokalizi
raju se kao to smisao zahtijeva. Ova se skup:na dade proirivati pa tako ima
mo mnotvo oblika sa uvijek novim Skupina ovih konsonanata
zove se Ji):,Ji (al-mizanu) vaga, paradigma prema kojoj se mjesto te skupine
uzima sam korijen npr.:
(kataba) kao JJ (faala)
... ,
(kutiba) kao
.;
(fuila)
(maktabun) kao JX (mafalun)
45
ARAPSKI JEZlK l
O oblicima paradigme za nepravilan (ili kako ga neki zovu slomljeni) plural,
zatim razni oblici pridjeva i velika arolikost glagolskih oblika bit jo dosta
razgovora .
.., o :;. o; J o
Sto se pak arapske gramatike jezi kos! avlje ('ilmu-s-sarfi wa
n-nahwi) smo se uvjerili da je po svemu u sa in
doevropskim skupinama jezika. Moda je neto siromanija glagolskim oblici
ma pa ni sintaksa nije neto razvijena. Ali jednostavnost- a posebno bih istakla
u izraavanju je ali i primamljivom. Kad o tome u
globalu razmislimo, onda dva roda, tri padea, tri broja, tri vreme
na, tri lica i krajnje jednostavne koje se niu jedna do druge- a ipak se
smatra "tekim" jezikom.
je "najtee" prepoznati prave vokale. Rekli smo, naime, da se ne
ni u tampi ni u knjievnosti. Ali kad je o Kur'ani-kerimu, vo
kali su od samog i pisani. Jezik Kur'ana je jedinstven, melo
i prirodno nedostian. Jasno je da se ne moe i ne smije mijenjati
Boija pa vokali tekst Kur'ana i osiguravaju mu pravilan izgovor.
Poto Kur'an ki jezik zahtijeva potpuno razumijevanje, javila se posebna nau
ka koja ima za cilj da pojasni sve to se nejasnim. To je!, ,; :11 .
To je tako pri ma kog arapskog teksta i zato, svakoj se mora
pokloniti puna panja i mora se sa i pravi smisao.
Kao i u jezika i u arapskom se jeziku dijele na promjenljive
i nepromjenljive
MORFOLOGIJA
PROMJENLJIVE
NEPROMJENLJIVE

IMENA GLAGOLI
:c\1

l. imenice- :c:il l. pravilni-
l. prilozi - ....;)J1
'
2. zamjenice -)ul 2. nepravilni
.,. ". o J o,
2. prijedlozi - r.JI J ..r
J , ., ,
3. pridjevi- ..::...I.A...all 3. veznici -
4. brojevi -
4. uzvici -
46
MORFOLOGIJA
IMENICE
, .. o "i. ..

STVARNE (KONKRETNE) MISAONE (APSTRAKTNE)
;J1:C1
l. vlastite
2.
o , o J o
3. zbirne
ZAMJENICE
}ui
J :;. ..
l. zamjenice -
.. .. , o
2. pokazne zamjenice r--l
3. odnosne zamjenice-
4. upitne
PRIDJEV I
J, ot ,.,
l.
J .. ; ". J o J,; ,
2. pridjev koji pokazuje boje i tjelesne
3. pridjev i koji pripadanje (prisvojni) - _,.:..:.J1
4. pridjevi participu (gl.pridjevu)
BROJEVI
J:. o .. J .. o .. "'
l. glavni brojevi- )\ ..
J:;. o:. J .. o ....
2. redni brojevi - )\ ..
3. dioni (distributivni) brojevi-
4. priloki (adverbni) brojevi
5. mnoni (multiplikativni) brojevi
6. brojevi
47
ARAPSKI JEZIK I
je svim imenima da se mijenjaju, dekliniraju
Promjena imena vri se po rodu, broju i padeu.
Imena u arapskom jeziku imaju dva roda: muki }-Dl (al-muzakkaru) i
enski rod ::Jj]\ (al-muannasu).
1 .-o Jo...- ...
U arapskom jeziku imaju tri broja, jednina .)_rWl d vojina i mnoina
Ime je u jednini kad je o jedinki pa ako se radi o ili prid
jevima i ako je takva nepoznata, onda se na zadnji konzonant stavi tanwin
vidi u uvodnom dijelu!) ali se nikad ne upotrebljava broj je
dan za da se eli kako je u pitanju nepoznata osoba ili stvar i njena
osobina. Uporedi u naem jeziku npr.: jedan ili neki i u arapskom jeziku
upotrebu tenwina:
Kad bi se u naem jeziku upotrijebio broj dva uz imenicu, ili ime
tada se u arapskom jeziku upotrijebi dvojina, npr.:
, ' ,
_; - neka dva (nepoznata,
Kao to se iz primjera vidi, upotreba je sasvim jednostavna.
Ukloni se tanwin doda slog .JT -ani- i to je sve! Ali o dvojine i
njenim osobenostima opirnije kad budemo deklinaciju!
' ;;. ' o .. o... J o "'
Mnoina u arapskom jeziku moe biti pravilna i
razumljivo je, da biti za enski 'a za muki rod.
Kad se upotrebljavati jedna a kad druga, govorit opirnije kad budemo
deklinaciju.
Ima kad moe stajati na nekom imenu (imenici ili
zamjenici) a smatrat se suvinim - Kairo jer npr. zamjenica je sama
po sebi a isti je i sa vlastitim imenom koje je i bez
jer je vlastito.
Kad ime u svom izvornom obliku ima ne moe ga izgubiti
ali vlastitom imenu nikad ne moemo dodati
48
MORFOLOGIJA
NEPROMJENLJlVE
J JJ g,
._j_,_rJI
PRIJEDLOZI PRILOZI VEZNICI UZVICI
;__,);
l. pravi prijedlozi l. pravi prilozi l. pravi l. pravi
2. prijedlozi 2. prilozi koji slue 2. pogodbeni 2. za
kao odgovor na pi dozivanje
tanje
3. prilozi kojima se na
neto
4. prilozi za
5. prilozi koji izraa
vaju elj u
6. prilozi kojima se
izraava nada
7. prilozi kojim se ne
grra
8. prilozi mjesta
9. prilozi vremena
l O. prilozi
ll. ostali prilozi
a) za oznaku futura
b) "to jest"
12. prilozi
13. imenice koje se
upotrebljavaju
priloki
a) za mjesto
b) za vrijeme
e) za
49
- - -
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA l.
"t ... o,.
l. Iz prijevoda razabrati o kojoj se vrsti radi pa ih iskoristi u nekoj
drugoj konstrukciji.
of. ... ..... o ... ... o ... ... ... o ... J o' o ...... ... ... " , ... J ...... .. ,.o 'o ... ,. ... o ... "' ...... o ... ...
J)_,:=..._,.,., L1>_,..L:;.
0wl .-._ '-. .o.r.;. J wG t: ..:J)1 J ._;J
-_ -_ -- - - - - - .

2. Iz datog teksta povadi vrste i razvrstaj ih kao to su prikazane u
morfolokoj tabeli .
. - Vrata kole (kolska vrata) su velika .
... , ... o ."., tt ... ' " -1. ... ' ... '
. 'rr - On je nas
". 1t ... J ... J.,.. ... o1t ... J. ... J
. Y- r - On nas odgaja, pa je on odgajatelj .
. - Dvorite je iroko za igru.
.p1 W 'J;::. J - U dvoritu je nastrenica, skloni
mo se ispod nje kad pada kia.

". , Jo J
-
- slatka
- dola je (oblik je .r. zbog :1j - vl. ime Nizar
' o J o ". ... ".
imenice koja je u arap. j. .r.) J..-; - je slati
.i"; -jednog jutra
- cvrkut (pjesma)
- prozor
- najumilnijim glasom
..- ... o J
-soba ,_;J J) - najfinija melodija
J!- k, ka (na) Jlj t: -jo uvijek (neprestano)
50
MORFOLOGIJA
.., ,
- koji spava -lagahna

- tiha (mirna)
..,
J".o ..
e-'--
- koja dolazi
.,. .... o ..
- cvrkutanje
daleka
WJ -lijepa
51
ARAPSKI JEZIK l
IMENICE
j. .... o ....

Imenicama se u arapskom jeziku one koje imena
... o ... ""'' ." ... " " ... "'
ivih ivotinja J \..r.""" , biljaka wl,.i , neorganskih materijala .:.k, gra
." ' ' ." .... " .,., o.... ." ...
dova J...Lo, zemalja J_,.:., rijeka planina J4- , i sl. i zovemo ih vlastita ime
na . ,
Drugu skupinu one imenice koje skupinu ili predmeta
sa osobinama i zovemo ih
grupu imenice koje broj ili stvari u jednom
zbiru i zovemo ih zbirnim imenicama
U grupu ubrajamo one imenice koje imaju za najmanju i
isto ime (iste materije) i zovemo ih gradivne imenice
52
MORFOLOGIJA
VJEBA2.
tC:J' dj :_;s- J? JL). : '
6
:;l
, ",o,". ". ,o .",. .... o "' "' .... , .... , J .. , .. " "' .. J ,.. o .. o , ..-o, o .. Jo, ......... "' " ..
. 4..:..: ..LJ\ if '-)L>- . J . "-!.}JI d L; \ :Jti
.. .. .. .. ,. , ... ... .. ..
. \)1) , ;l1.JI :- :-;,; '.lij
C '.lij. d )1
.. .. ,. , .. .. ..
LP
' ' '
Prijevod: Zavrio se kolski raspust. je nastava. Profesor je elio da
sazna kako su njegovi proveli slobodno vrijeme raspusta.
Seid je rekao: ,,Ja sam ga proveo na selu. Selo je lijepo. ivot je tamo miran.
U selu je slobodan od gradske vreve i guve. Tamo sam proveo ras
pust i
Uivao sam u novom ivotu na selu. Pomagao sam porodici moga amide u
poslovima oko palmi koje sam u koli . Pravili smo od-njih rogoine,
stolice, krletke i sl. Ostavili smo za nas ono to smo trebali, a prodali ono to
nam nije trebalo."
l. U gornjem tekstu podvuci jednom crtom bojom vlastita ime
na, drugom bojom imenice, bojom zbirne imenice i
gradivne.
2. Od imenica napravi o pravilu koje kae
da se subjekat i predikat u imenskoj moraju slagati u potpunosti tj . u
rodu, broju i padeu, ali ne i u i Zapamtili smo da u
imenskoj imamo subjekat a predikat i da tek tada
govorimo o u suprotnom, to bi bila atributivna veza!
53
ARAPSKI JEZIK l

' .'
(an-Nilu) -Nil (el-kalbu) - pas
J ,o
- Tigris (as-sameku)- riba
" __
"
.JY'
' '
j (zuhurun) - brdo, planina
(U maru) - Omer (raflkun)- drug
Jo
_rtV' (Misru) - Egipat (sadikun) - prijatelj
J, ,. o ..
"o
ofWI (al-Kahiretu) - Kairo
e (milhun)- so
" __
" ' '
J.JJ (warakun) (asalun) - med
(sukkarun) -
kamen (kamenje) (zejtun) - ulje
(riun) - perje
Razvrstaj ove imenice po
54
MORFOLOGIJA
ROD IMENICA
.... o J o
(dinsu-1-asmai
, ,
Sva imena u arapskom jeziku mogu biti mukog }-'lJ\ i enskog ,a
srednjeg roda nema. Treba razlikovati od prirodnog roda. Naravno
da, ako je o stvarima, prirodni rod ne dolazi u obzir.
Ima imenica koje nemaju prirodni rod, ali se po obliku podudaraju sa ime
..... J o,
nicama koje su u prirodi mukog roda pa se to zove muki .i...JI
(al-muzzakaru-1-madaziyyu) za razliku od onih koje su po svojoj pri
imenice mukog roda i zovu se }-"l...il . Isti je sa imenicama
enskog roda. One koje su po svojoj prirodi imenice enskog roda te zovemo
{. ... o , ::; .. J o...
, a one koje se po svom obliku slau sa imenicama koje su u priro
di enskog roda zovemo ::Jjjl .
J :;.... ' o ..
Da vidimo koji su nastavci za one imenice koje se zovu tj. gra
o:;; J , ."..,. Jo .. ." ".
enski rod po obliku; o4.. = '"t; ili a,Y.J" '"t; .
.... J.. 1 o ... o J ....
LS - (kratki elif) - o_;_,..a.WI ,_a.r:il
: 1 :_(dugi elif)-
Ova dva elifa zovu se Lill -dva elifaza enski rod i dolaze na kraju
- , ,
imnice, ali samo pod uslovom da to nije konsonant od korijena nego daje
dodat (tj. daje izvedena) npr.:
(vl.ime) (nastalo od glagola
- radosna vijest (nastalo od glagola )
.... o J .. J ..
- dobro djelo (nastalo od glagola )
J .. o .. .... o ...
'"l_r-o - divljina, stepa (nastalo od glagola ).
i;; J ...
Ima nekoliko imenica koje muki rod a na kraju im se nalazi '"t;
- te za oznaku enskog roda. To su, razumljivo, izuzeci i taj nastavak im
smetati da se u svakom pogledu ponaaju kao imenice mukog roda (tj. sa svo
jim predikatom bilo da je imenski ili glagolski se slagati tako da predikat
ostati u mukom rodu, to je kad se ima u vidu da taj nastavak samo
formalno imamo na kraju takve imenice). Npr.:
- vl. ime Hamza -halifa, zastupnik, zamjenik.

55
ARAPSKI JEZIK T
J .... J o...
U drugu kategoriju spadaj u one imenice enskog roda koje se zovu ...::.....; j.-11
enski rod po Ovdje se nalazi najvi e imenica enskog roda
koje prirodni enski rod i sasvim je jasno da bi im nastavak koji
enski rod (kao u gornjoj kategoriji) bio suvian. To su osim vlastitih
imenica enskog roda jo i one imenice koje ensko
npr. :
o l
- Nadad ...:.->- i -sestra
Zajnab
, ,o ...
"
r-:J"' - Marjam J-l>- - (trudna) ena
majka - dojilja i sl.
U ovu kategoriju spadaju imena zemalja i gradova, npr.:
l -
-?4)1 - Rijad
' ... o ... o...
-Bagdad y )'.<JI Maroko i sl.
Parni dijelovi ljudskog tijela su enskog roda (iako su ostali dijelovi tijela
mukog roda, npr.:
" -

-glava
.__ijj nos
,."
.. .
-prsa i sl.
a enskog su roda, npr.:
-ruka uho
..
J..J- noga c..J.S - rame,
:;. -oko
Sve zbirne imenice, koje nerazumna iva i koja
oblikom jednine skupinu tih a jedinka se uzima iz sasvim dru
gog korijena, spadaju u ovu kategoriju imenica enskog roda. Npr.:
:P- -konji (u ergeli npr.)
,. __
- stado ovaca
-krdo deva
(ali jedinke su npr. za ergelu-:,.;, za stado- , za krdo deva - ;_;G i sl.).
- l
Sve mnoine u arapskom jeziku osim onih na nastavak l>J _- koje
pravilan plural mukog roda, smatraju se enski m rodom, npr. : J
56
MOR FO LOGIJA
Jo " ,J ,..,... " ...
-knjige, ..__;_r- i - slova, ali npr. imenica 4)1 - studenti, J - ljudi ,
zato to razumna iva smatraju se imenicama mukog roda bez
obzira na svoj oblik.
Neke zbirne imenice imaju jedninu u enskom rodu zato to smo im dodali
o::. J ..
'-li, a su mukog roda npr.:
'
"". .....
stablo


'
o}".>-- kamenje i sl.
imenicama enskog roda pribrajamo i neke imenice koje se ne bi
mogle svrstati u prethodne kategorije imenica enskog roda, ali su ih arapski
... ;; ' ::..... ' o ...
kao imenice enskog roda i nazvali ih ..:.....;_;...JI tj.
imenice enskog roda koje su se (nale u jeziku i upotrebi) kao takve. To
su imenice:
.. o '
- zemlja
.
zmija
:f, -bunar
* :. ... ...

.._,.,..r- - rat :.,.u -sjekira
'l'
U'ts"- pehar
.. '
kofa, kanta JI.; -vatra


.. o '


Zapamtimo da se uz gore navedene imenice mora upotrebljavati predikat (ili
atribut) u enskom rodu!
I na kraju, postoje u arapskom jeziku imenice koje se mogu upotrebljavati i
.....o ' o...
u mukom i u enskom rodu i takve arapski nazivaju <S_r..-JI od ko
rijena <S;. -biti isti, biti jednak. To su imenice ivotinja ili biljaka kod kojih
... ... Jo .. ". ..
jedninu dobijamo kad dodamo '-kY./ '-li (vezano te)- i pri tome nam nije bitno,
ako se radi o ivotinjama, da li je enka ili mujak, nego elimo jedninu.
Takve imenice zbirne. Npr.:
57
ARAPSKI JEZIK I
' '

' '
i l.>-- golub(ovi)
et:; -jabuke
" '

" J J
_J.J'" j -
" -
J_;) -

-golubica
." , ; '
- jabuka
t:; - slamka
-#.-o ,
Of j- cvijet
-list
Ovamo spadaju jo i imena slova (al-lamu, an-nunu, al-alifu itd.) koja se
upotrebljavaju kao imenice enskog roda, te imenice:
-prst

-stanje
"'

-oklop
J
CJ.J - duh
"

'
- put, sredstvo

-oruje
;e_ nebo
" J
J_,....- trg
' J

J.,_),- put
" ... o ...
y p - korpion
-konj
" o ... o
U'J:.)- raj
" oJ
.!.lli
Hik, svod
"''
i j - narod, ljudi
ju- jezik
:P.-

-britva
58
MORFOLOGIJA
VJEBA3.
01 4 1i- 0 ::_:;\5'
. . ci-\
.
G. lili) ; V
, "'o .. o "' "'
...:...;lS' - igrala se
- loptom
t:- s, sa
lf:.>-1- svojim bratom
vl. ime (ensko)
,/)- baca (ona)
' - '

nastoji, trudi se (on)

01 - da je uhvati
- nastojao je prevariti
(obmanuti)
J ",o
-.:>-1 - SVOJU sestru
- on je bacio
'
snano
je
,;;;.:_. t) - vrh drveta
- zastala je
- u Igru


- razmiljali su njih dvoje
-o
(s) kamenom
- dobava, donoenje,
pribavljanje
- otiao je daleko
;J- nije je pogodio
ona je vidjela
'
J_,..JI - zid
Jr-1 -u blizini stabla
- ona je rekla
j.J>.L. - pomozi mi
ispinjati se na zid
- pokrenula se
- pala je (lopta)
G. lili - ju je
Jl - vratio se
59
ARAPSKI JEZIK I
o o , ,. .... k ,.,.
J_) - radosno - napravljena od koe
, , ,
.
-zadovoljstvo, blagostanje, -daleko
zdravlje i sl. J') d -na stablu
, ,
Pismena vjebanja
Popuni praznine u prikladnim
l .. ..... ...... ........... .. .. ... .... .... ...... .

.......... .... ........... . .. . . . .. .. .. . .. . . ......
4 .. .. ...... ...... .. . . ...... . . ..... .. . . .. ..... . ...
...... :. .... o"" o ' "' '(-'\ ....
5 J_j if .. ............. ... . .. . ......... .. ..... ... ;;...r"-'1
, ,
Napravi od
J .... o 1:>..
ol_r.JI - perorez,
- brdo, planina
konjanik
:; - svijetao
":, ....
o.)G- - otar (u ar.: to je imenica
.r. pa je i njen atribut u .r.)

60
MORFOLOGIJA
BROJ IMENA
o ""' o.... J .... o:;, J ... o J o...
_riJ\
DUAL
J ""' O ;;i
(at-tasniyatu :iM .:...1\ )
Arapska imena imaju jedninu dvojinu i mnoinu Jednina
-
je ono to oblik imenice - imena - bilo da se radi o jednini
mukog ili enskog roda. Dvojina nastaje kad se imenu doda nastavak
i dvoje ili dvije, a mnoina vie od tri imena u zbiru_ Kao i
u drugim jezicima i u arapskom jeziku ima imena koja su uvijek u jedini. Npr.:
'! "" "'
- grivnjai, grlice Jy.i- vjetar
". _...... .
,_
r.Jf' -ZnOJ

JY.:;;, - zapadni vjetar
Ima koje imaju jedninu i d voj inu, ali nemaju mnoinu od istog korjena
npr.: i_;.k - mukarac i mu, - ena, supruga, u dvojini glase -
0\;.
Prije nego to elimo od jednog imena napraviti dvojinu, valja nam znati
sasvim sigurno kako glasi jednina
Ima pet imenica koje dolaze uvijek samo u dvojini. To su:
dva
njih obojica
dvije
- njih obje
08- dvije
Jo da istaknemo da dvojina ima samo dva nastavka koja se dodaju i to: jed
ninu za nominativ JT npr.:
- dva - dvije kole
- dvije knjige .:l..J)- dva djeteta.
Genitiv i akuzativ imaju nastavak;,._:. (ejni), npr.:
Jk -ka dvojici
;.;;./_r. - s dvojicom drugova
_;l'; b J:. -o dvoje djece ili npr.
61
ARAPSKI JEZIK l
razgovaram sa dvoje djece
- sa dvije drugarice i sl.
o,..,.. ... J. J.o ,..
J ..,...Si - piem dva pisma
}.ji - gledam dvije slike i sl.
Ako je u trenutku kad gradimo dvojinu ime imalo na kraju :s kod
dodavanja nastavka za dvojinu to postalo il:#1 :81 .
Ako je ime imalo na kraju jedan od elifa ( ) onda se taj krajnji
konsonant pretvara u J ako je nastao od J , i ako ta ima tri konsonanta,
:$ ... ,g. ,.. .. ... .....
npr.: L.as- - tap (nastalo od .r= ) dvojina biti 01_r= . Ako je u korijenu
bio konsonant e..> ili ako je imala vie od tri konsonanta, onda se
konsonant e..> pretvara u e..> odnosno taj konsonant koji je bio samo nosilac ten
wina sada se i kao e..> (j) npr.: .) (postalo od:? ) dvojina biti vie
od tri konsonanta u korijenu pa biti:
01)J.,"a: -Mustafa (dvojica Mustafa)
... oJ ,...,..o.J
-trudnica (dvije trudne ene).
Ako je imala na kraju :1 se krajnji konsonant koji je u ovom
u J , npr.: :e:...:,.,- dvojina biti - dvojina
biti . ako je na kraju bilo :1.::. koje je od korijena, se
Tako npr. biti ;e- 0\S dobar pjeak.
Ako ima na kraju e..> a prije toga konsonanta bude vokal- i- kratko-,
onda se taj konsonant, koji je bio samo nosilac tenwina, kao e..> npr.:
neposluan, buntovnik, bit ; sudac, bit . .:>(...;,W\
Izuzeci od ovih pravila su
"
._,...,-otac 01yl - roditelji
t_;- brat 01.:,.;..1 - dva brata
- gospodin, posjednik 01)1 - dva gospodina, posjednika
"
..:.>b - ona koja ima, obiluje 0G1)1 -dvije koje imaju, obiluju
62
MORFOLOGIJA
Imenice:
- svekar, punac



krv
mogu imati dvojaku dvojinu i to:

' '
JW-JI;J


'
63
- -
- -
- - -
- -
l
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA4.
Popuni praznine imenicama enskog roda:
- ................... .... ....... .. ... . .. .. . . ..... . ....
tl,... ... o ' J o, ... j _i o ..
2- 4.;... .i;..L; . . ...... .. ...... ..... ..... .... .... . . .. .. ....
3- ............................................
4 - JUWI .. .. . . . . .... ............ . ....... . . . .. .. ... .U
... .. ... ..
..... .. . .. . ...... ...... .... .. . .. .. . . .. ...
"' .. "' ... ...
Popuni praznine imenicama mukog roda:
l- ;. .................................................... .
2 - Jo ..... .... ..... ..... .... .. ... .... ..... ... .... .. .
3 -pJ.::.: .............................................
... .. o.., o J ...
4- ................................................... ;;_..)..LJI.,. w
5 - ..................... . ... . ..... . .. . ........... . .. ..

J , ., ,
- vlak oJ _,..al lo..L...- ova slika
-
' o ... ...
prestlze JUWI - na zidu
... ... o ' ... o ..
';.;;-, - mi cijedimo
u bojama
' o .",. ..
:G-t - mi uzimamo _;>- - izaao sam
LP- od nje
- sjedio sam
(sok, vodu i sl.)
- vidjeli srno
' o

):.J - razred
..,. ... :. ,
teret oJt"....- auto
64
MORFOLOGIJA
je
"' Jo "'
kako ti je ime L.. - a evo ga!
, o

ispit
-paljivo
Razgovor
doao
.
... ... ... J o ... ' '
Jl -4)- da te upoznam sa mojim bratom
- drago mi je
:.i5- Kako si?
L. -Kako mu je ime?

)Jt, - sa
[ Jl -do sutra
r)L.JI -pozdrav vama dvojici
l.
- e ,::-"' t- - Jl r:J'
:.i5 r)L.JI: 8 t/:JI ;1 __
o, o , J oJ , , o ...... o , .,. o ... , ..- o l ." .. o o ,.. ,.. ...... ,.. ... o ",. o..- o ... ". o..- ... o..
e---l:0 u-: \.:.Laj _.M u-: J l L>l_r" u-: ...:...;1j.4> Ll-1
-!.J .. .,. ".. ... ... J o ... J J # o , ,.. J ... ,.. ;. ... J ". _, l ... -,1. ... .,. J ... o , o
. .},r-!.- f-l 01 -4) - l_r-;- \;_;l>.;".) (sluaj )
... ... ... ... .. ... ... .,. .....
2. Prevedi tekst na bosanski jezik
3. Napii deset
4. Stavi sve imenice iz gornjeg teksta u dvojinu i to:
U nominativu - JT
genitivu- LT-
akuzativu- ; :..
65
ARAPSKI JEZIK I
Npr.:
dan dva dana-
kola dvije kole -
dva dana - dviju kola-
dva dana - d vije kole - itd.
Napomena: da bude i ne bi se u nastavcima nita promijeni
lo.

i td.
66
MORFOLOGJJA
ATRIBUTIVNA SINTAGMA
(Veza imenice i pridjeva)
J .. ::; ... J o J .. .; ...
Pridjev arapskom jeziku je promnjenljiva vrsta i poka
zuje osobinu predmeta ili ljudi. Poto spada u imena, deklinira se (ima rod,
broj, pade) a moe biti ili sve u zavisnosti od svoje funk
CIJe.
Pridjevi se u arapskom jeziku dijele na opisne pridjeve koji pokazuju boje ili
tjelesne osobine (mahane) i one koji to ne pokazuju. Ukoliko spadaju u ove
prve tj. opisne pridjeve koji pokazuju boje i tjelesne osobine, onda dolaze na
paradigmu kako slijedi:
jednina m. roda jednina .roda mnoina oba roda
J , o ...

Ako pak ne pokazuju kakvu boju ili osobinu ljudskog tijela, onda imaju vie
oblika prema paradigmi. O tome biti posebno
Bilo da je predikat imenske ili da je atribut nekoj imenici, pridjev
uvijek stoji poslije imenice na koju se odnosi. Kad je predikat, onda se slae sa
svojom imenicom u rodu, broju i padeu, ali ne moe biti Takav prid
jev je ).JI (al-habaru); je li, pridjev tj. atribut on se sa svoj
om imenicom potpuno slagati (u rodu, broju, padeu, ili ne
npr.:
muki rod
N. pametni N. pametan
' , '
G. pametnog
G. pametna
... .... o ... J ::; .... "' .. #- J ..
Ak. pametnog Ak. pametna )l.;l>o "k.J
enski rod
..J ....... ..- ...... o

N. lijepa ena __ . ./' N. lijepa ena oi./'1

G. lijepe ene _ __ . _./' G. lijepe ene ol/1
s< .. # ..
Ak. lijepu enu Ak. lijepu enu ;1__
67
- -
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
Kao to se vidi iz primjera, pridjevi koji ne pokazuju boje ili tjelesne oso
bine (mahane) i dolaze na paradigme prave enski rod veoma jednos
tavno, naime, na oblik mukog roda (uklonili smo tenwin -
dodali smo o ( 4._ ) ta za oznaku enskog roda.
Evo jo nekoliko primjera:
enski rod muki rod
t:b -dobra, lijepa )" - dobar, lijep
"-
WL..:> - dobra
C:G>- dobar
- plemenita
- plemenit
Ako imenica u mnoini dobije atribut a ona ne razumno ivo
onda se te imenice i njenog atributa ne moe potpuno slaganje.
Tada pridjev uvijek stoji u jednini enskog roda, npr.:
-jeftine knjige

3
;JI - arapska slova
-
Evo jo nekoliko primjera pridjeva:
a) opisni pridjevi: b) ostali pridj cvi:
J .... o.. , .... o ....
" "" ", ....
- bijel, a velik, a
, , Q , J .... o,
_)-pl - - ut, a
a
' ... o .... J ... o ...

(:1) - - prostran, a
" ... .". ",. .".
-plav, a a
" ... "... ...
-slijep, a a
J ... o ... ' .... o ..
.r-=--1- - crven, a
68
MORFOLOGIJA
VJEBA S.
l. Od datih pridjeva i imenica atributivne sintagme:
" "'"""'
? -plodan stablo
.. _ '
- prostran
vrt
'!, .... .
- rascvjetan j - cvijet
..
eli-
'
zreo

J J :;.
.. ' '
hrabar
.. _ '
...... .. o "'
-kola stara
.. o
'

.. '
.J\1- skup
yl:S- knjiga
2. Od gornjih pridjeva i imenica u atributivnoj sintagmi napravi mnoinu:
3. Prevedi
.
' '
r"Y-
4. Popuni praznine u datim pridjevima
.. o - i .l J J... ... o...
.r-:' ... .. .. ...... .. ... ... ... .... ........ .............. ..... ( '
' J ... J ... JJ ... J l

' ' '
...... .. ............................................ <.S_r.5 .. ( 1
, o o !.J ... J ...... o...
... ......... ... .. ... .. .......... ...................... u;)\.....ll (t
69
- -
ARAPSKI JEZIK I
5. Popuni praznine u datim imenicama
1i/ i - '. r
.. ... .. ...... . .. ...... ... .. ... . ..... .......... . . . . .....
.:.,.fo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( 'l'
! .. ......... ................ . ..... . ............ . ............. ( 1
" .. .. ..
L:;:-"IJ Ih(t
Napomena: pridjev tw, imenica uz pridjev :._; ili pridjev 1me1
ica uz pridjev _;;;_. .

", .... ,
-(ona) koristi o.)_;.... - raspjevana


:- ,;t,; - uzabrao, Ja sam
..,
ga :- - ustrgnuo, la sam
." .... o ...
- rijeke :w- plodovi
"-;. Jlo J '!11 J
rS_?..j -(struji, prolaze odmor
-
":;:; .... o ." ,

- islamske zemlje
,JJ o Jo,
i y.. - petak
' ..... ....
,.;.._; '1- Ne idi! ...1.... -lav
." ... o'
u"fo -
_}53 - narnnoile se

"
.J.r-1 ... ptice
,, o J .-o Jo;i "
. r_.)ll C - Strpljivost je radosti .
.. Vrijeme je od zlata .
. - Ljubav je slijepa.
J J .... J ;; J o... v
. l,,h ...,..._t - Covjekovo srce je njegov .
. r:..J1 Ne koristi kajanje poslije
70
MORFOLOGIJA

" ... o o ...

Kad se vie zajedno i imaju tendenciju da nam cjelovitu
misao, govorimo o ili r)L<JI.
U arapskom jeziku imamo dvije vrste i to:
l. imenska je ona koja imenom.
,:, o o ' .... o ' o....
2. glagolska" to je ona koja glagolom.
je za arapski jezik da je jednostavna- samo subjek
at i predikat i tu i tamo pokoji dodatak. Svaki glagolski oblik smatra se
Subjekat glagolskoj se katkad mora pomiljati, a katkad je
naglaen ili imenicom ili zamjenicom. Kad je imenska, u tom
subjekat mora biti (ili da se odredi ili je vlastito
ime koje je i bez Predikat imenske mora
biti i tako tek imamo misao jer u arapskom jeziku nema kopule
(sam, si, je, smo, ste, su).
Elementi imenske zovu se 1' - subjekat - od gl.korijena
je- i ).JI -predikat to zapravo vijest.
, ... o ..
Elementi glagols}<.e su jYWI - subjekat - to onaj koji radi
radnik i j:.JI- predikat- radnja.
71
- -
A RAP S KI J EZ IK I
VJEBA6.
<S_JJI b u:11
. -4k r:JI b ;J
... ,. "' .. ... 11' ... ... ..
" .,. o .,. ... ". o J ..... o .... :;:; J .,. ,. ,. ",, o,..o , J..., o .,. , o, ,. ., ... .. , o , o ",. J , o ... ... ,. o.-o ...
. __!:.". ._r;lJ J..-A3 u-:
. J c"c:;.

- on je obukao
Jl- k, ka
" ". .;0 ...
.......,J ..t.. - kola
-
-
r'.JI -danas )Ji - on je
- ona je otvorila
-brzo
-vrata
vrata (u nas-svoja vrata) - Ahmed ima
"
-iznova, nanovo
-nova
-od
- poslije ljetnjeg odmora - koa
-1 -on se probudio
- on ju je kupio
.
J -njemu
, .
C:.j -njen san-(svog sna- .rod) oy.l -njegov otac
J-1 -on je oprao b - od prije nekoliko dana
- on ju je napustio t!'J - on je stavio
- svoje (dvije) ruke -u nju
:;..) - svoje l ice (njegovo)
- svoje (dvije) noge (njegove) - svoju knji gu
72
MORFOLOGIJA
J .. ..
o.r::. - svoju svesku ::i - svoju majku
-:G-1 - on je uzeo
J -l
.kl ' ' o :
__
5
<..--><.J -
d ( . ) h
po SVOJe pazu o - svog oca
(pod svoju ruku)
e? - On Je IZaaO
J) - on je poljubio -brzo
zapovijed (;\ll):
svoju knjigu u torbu!
Uzmi svoju torbu pod ruku!
.. o' o
.r-! J--oi - Idi brzo!
pitanje ( ):
ta je oprao Ahmed?
C. - ta je obukao Ahmed?
)J1 Kako je Ahmed
C.- ta je Ahmed stavio u svoju torbu?
d ..:Jj C. - ta si ti stavila u svoju torbu?
J .... o...
zadatak ( ):
!:...:,_,;Jlj Jw\11) \11;JliJI oh d:;. - u ovom tekstu imena, glagole
' '
i
.1># Podvuci imena
jednom crtom, glagole sa dvije, a sa 3 crte!
J;:; o o ' ... o J o ; ... "" J:; o ' ... o J o .. ... o
. LoJ Lo U:-! - Odredi koje su glagolske a
koje imenske.
73
- - -
ARAPSKI JEZIK l
1:.U su promj enlji ve a koje su ne
promjenlji ve u datom tekstu.
. .Wf - Od datih dijelo
va popuni praznine kako bismo dobili pravilnu npr.:
J,. "o.- o..
. ..... . ...... .. . . . J . . . .. .. . ....... . . ...._,J..WI - kola je nova i
. .. .. .. ... .. ... .. .. ....... . . . . .. . . - Oprao je svoje noge i ruke.
..... .. ..... .. ... ...... J e.>). .. . . .. . .. ... . . - Otac mu je kupio novu tanu .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ::.i P -Poljubio je majku u lice .
. Jl ......... .... .. .. ... .......... .. -Brzo je otiao u kolu .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . - Stavio je tanu pod ruku .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . -Evo, ovo je naa kola .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . - U torbu je stavio olovku i knji
gu.
Potpuno formiranu sa svim potrebnim dijelovima zovemo u araps
kom jeziku tog pravila .4
Provjeri koliko si razumio (razumjela) tako to od kon
struisati Pri tome zapamti vano pravilo; da li biti imens
ka ili glagolska, zavisi od kojom Ako je u pre
dikat glagol, stavi li ga na prvo mjesto, imat glagolsku Isti taj
predikat stavi na drugo mjesto, a subjekat koji mora biti ime na prvo, imat
imensku Da li biti imenska, subjekat pred kojim
katkad moe stajati i neka ali ona nema nikakvog uticaja na vrstu
Dakle, bitno je ime (tj. ona koja se moe deklinirati i prema
tome spada u imena) i glagol ; nemaju u ovoj situaciji nikakvog
G1 - ja5 - pokrajina
republika otadbina
4. !.S.-
5 pie dugo a izgovara kratko!
74
MORFOLOGIJA
....
-bogata
-
o ,
- obilata
,
:e -nebo -vedra
-
o, ,
J<>) - zemlja - bogastvo
-ivim JCo -visok
.
,
"')\>. - visoka
,
,
oJ
-lijepa
-plodna
-bogat
A sad, kad su formirane, pokuaj iz istih (navedenih) da kon
struie atributivne veze i i Da te podsjetimo. U araps
kom jeziku pridjev stoji iza imenice na koju se odnosi - i drugo, u atributi vnoj
vezi moe (kao uostalom i u naem jeziku) da stoji samo imenica i pridjev!
Evo jo nekoliko primjera u arapskom jeziku:
Podvuci imenske
. J ( -Vrijeme je umjereno (vrijeme, ovdje klima)
J o-1- .. .. ..
.i,......l.:;llc...AiJ - Stao je .
...;51J \.rl\ 1..5?1 -Kupio je torbu za knjige.
.. .. .. .. ..
.. ... o J o J.o '
-Napii
(m.r.)
-Sjedi i sluaj!
( :J.,.-1-Volim te, domovino moja!
, ,
. )\;;:" 01 J:.;1 -elim da ivim slobodno i nezavisno.
, ,
. )/-\'1 Lf'UI J$' -Svi ljudi svijeta koji su slobodni su sretni.
Iz ovih primjera se vidi da jedna moe imati jednu, dvije ili vie
ali uvijek je ili imenska ili glagolska.
Evo kako to izgleda u tekstu:
75
ARAPSKI JEZIK I
Prijevod: Naa kola ima brojne za Naa sala je prostrana.
Nae dvori te je prostrano. Ona ima prozore i drvene klupe na kojim
sjedimo. Na njenim zidovima su slike.
Kao to je iz datih primjera vidljivo u imenskoj smo subjekat
nazvali predikat )J\ je ili jedna neko od imena) ili glagol
koji moe imati svoj objekat. Ako se radi o ovom drugom tada to arap
.... ., ,.o J
ski nazivaju tj. koja je u slubi predikata. npr.:
" , :. ... J J , :;. ...
l. -nebo je
2. r 0;E -nebo se prekrilo gustim oblacima
U prvom u slubi predikata imamo jedan participijalan oblik koji je
u sutini imenski, a u drugom glagolski oblik sa svojim imenom. Prvi se,
J,, o.. . J:::; ...... o , ... o J o ..
dakle, (predikat imenske a drugi
u slubi predikata).
\ll J, ". o, , ... J J J J " , .. ,J.,.o ...
. .J} JY _r---4 . qj -Nae selo je malo i njime upravlja starjeina .
. _?..3) -Mi seljani ga volimo i potujemo.
' '
)G- - U selu se nalazi drogerija.
J .. .; .. ... "., ... o ... ... :::;... , ... ,o ; ... :;. ... J :::; '... :.... J :::; J "" J ... J ..
. ).;. ...aJI 4--Y- -........J ...LoJ ) l:->- o_r.>..--J .J "::A>- 0\S"J ,}r. 0\S" Y-J - U selu se nalazi
mesnica, prodavnica hljeba i kola koju djeca.
Razgledaj odredi kojoj vrsti pripadaju i koji su glavni dijelovi

Kad god u ima i glagol tj. kad se ne radi o imenskoj
onda stavi glagol na prvo mjesto tj. glagolskom jer je u araps
kom jeziku uvijek ljepe upotrijebiti glagolsku nego imenske - narav
no, ako je to odabrati tj. ako ne eli u svakom naglasiti ime a
ne glagol!
U arapskog teksta obavezno je vezivanje jedne s drugom
vezivanja uz pravila ima i u francuskom jeziku) isto kao to
je veoma bitno vezivati slova jedno s drugim kao to smo to u uvodnom dijelu
istakli.
76
MORFOL O GIJ A
Evo primjera:
J!' __ :;.1- ..:..:_l.J1 ;, 1:U.-. ;lki1 :
o o .. .. ... o ...... " o o ... ... J " o ... ... ...... o ..... o ...
. Gu:-)- '-A J.-.>-i ..5)>-
Uporedi: ovdje nema vezivanja!
Zavrio se raspust. Vratili smo se u nau kolu. Evo ovo je direktor! Gdje je
profesorica? su se vratili u svoje kole. Ahmed je pokucao na vrata
razreda. 6
Evo samo jo jedna napomena. Rekli smo da u arapskom jeziku imamo
samo dva roda (muki i enski), ali valja imati na umu da se rod u naem jeziku
i onaj u arapskom jeziku ne moraju plodudarati (to je npr. kod nas enskog
roda, ne mora biti i u arapskomjeziku i obratno! ).
6 Vrati li smo se ka vratima razreda (odjeljenj a). Oti l i smo ka naoj koli .
77
- -
- - -
ARAPSKI JEZIK I
IMENSKA SA PRUEDLONOM SINTAGMOM U
SLUBI PRED IKA TA
U imenskoj predikat moe biti i prijedlog sa imenicom npr.:
. } .Ul d - Otac je u .
. d - Ze j d je u koli.
Pravilo je da subjekat imenske dolazi na prvo mjesto i da bude

U da se radi o ovoj vrsti imenske subjekat moe biti i
ali tada poslije prijedloke sintagme tj. na drugo mjesto.
Npr.:
. J.- Na selu su mnoge od drveta.
, .. , , ..
J ... o "" " ; J -f.
. J"...JId-U su bogati trgovci .
Upotreba jedne ili druge vrste ovakve zavi sit od vae ocjene
(naime, na prvo mjesto u dolazi naglaena koju

Ima i drugih prijedlokih sintagmi o kojima jo biti kad
budemo prijedloge.
78
- -
MORFOLOGIJA
VJEBA 7.
o ... o " "' ""' ""

, '
.. e;)'::f ;._1 :;.J_J1
e; .YQ, 0') lL.) 0') d e.. G.. e;.
.. .. .. .. .. .. ... .. " ...
J :. J .. o... o .; ... ,
-11 l . ; .:._ll Lp
r-:--' u- r e
"..,.. , .,J ,o, t: o ... .,.. o,... , , .. ;, J Jo, , , , ...
. . . _,b 4.l."J Lo j .:LS" Lo _.lj; ( ta to vidim ) !JI) J Lo

) -misliti
sanja
- on se probudio
.. '
rf- san
(0 - on je otvorio
...

... '
-
0- ti voli
Cl - zar nije?

oj! (za m.r.)
..'
J.J...p -prsa

S- kao
(slatko)
.. .
JAb- dijete
-zar ne?
:G -ljepotica
lei
kljun
( ) -
hajdemo!
;J - ne prekida
(osjetiti miris)
;, ._ ; - povjetarac
:_;(., -jasan
(.G-- krilo
.. .'
0}- boja
zlato
79
ARAPSKI JEZIK I

- kasno poslije podne

l. Prevedi dati tekst uz koje su ti date.
2. Izvadi sve atribute.
3. Stavi u upitni oblik.
4. Stavi jedninu u mnoinu i obrnuto.
5. Napii deset od tebi poznatih
Prevedi na na jezik:
l. Je li ptica lijepa?
2. Kakva su joj krila?
3. Je li joj kljun velik?
4. ta je Nizar vidio kad se probudio?
5. Nizaraje probudila ptica zar ne?
6. Lijepo je kad rano ustane pa uiva u onome to je Allah stvorio.
7. Kad se rano proeta po vazduhu, dobro je.
8. Kako pozdravi svoju majku kad se probudi?
9. Kako pozdravi svoga prijatelja na ulici?
10. Voli li ti ptice ili ivotinje ( C.;..;,. ).
80
MORFOLOGIJA
UPITNA
... o o ..... o J o ....
.. )
UPITNE ZAMJENICE
' o
(ismu-1-istifbami
Arapski jezik ima dvije upitne i to su: da i 1
- ako se nepoznat odgovor, onda se pita l
-ako se pozitivan odgovor, onda se pita
No, nije uvijek tako. Pitanje dolazi na sam Pitanje moe
biti postavljeno i samim akcentom, npr.:
-Jesi li
(1 jli.:- l -Da li si (jesi li) napisao govor ili pjesmu?
li ula?
Odgovor moe biti ili a to "da". Ali odgovor moe biti i ne
gativan. Tada se koristimo
"Y- ne
)G-- nikako
Upitna se moe izraziti i upitnim zamjenicama.
Indirektno, upitnu dobijemo kao i u bosanskom jeziku, npr.:
. :JL- Upitao gaje da li zna (poznaje) grad.
Ili uz glagola 08' i veznika C. npr.:
. L>_-4 08' lC. -Pitao me da li je u mojoj ruci knjiga.
Upitne zamjenice su uglavnom nepromjenljive. Upotrebljavaju se kao i u
jezika odvojene kao direktno pitanje ili u koja se, razumljivo,
zove upitnom.
81
ARAPSKI JEZIK l
Potpuno su nepromjenljive zamjenice L. i :;. koje sresti u upotrebi i
kao odnosne zamjenice. Kad su upitne, one mogu biti sa pa glase:;.
-ko, ali i - ko to; L. - ta (to), ali i - ta to (to to).
Kad se ima potrebe za nekim od padea ovih zamjenica, onda se mijenja
imenica uz koju one stoje i tako imamo npr.:
- ta je ovo?
. - Ovo je pero.
je ovo pero?
perom pie?
si pero uzela?
je ovo?
. o.G.- Ovo je profesorica.
.G.:;. - je ovo profesorica?
.J o ... o .. .,.. .. -J"" J v
,y 6.......J ..Lo - Ciju profesoricu zna?
Sa si profesoricom govorila?
' ' '
Nepromjenljive su i zamjenice - zato, ili dui oblik - zato; L.
prema, neto, npr.:
Zato si me zvao?
- Zato nisi donijela knjigu koju sam
traio-la?
Zbog si ustala?
(koje spomenuti kao odnosne zamjenice, a
one su u stvari imenice i to potpune deklinacije) upotrebljavaju se i kao upitne.
Uvijek su mudaf uz koju stoje i slau se sa svojom imenicom u rodu. One
dolaze uvijek samo u jednini. Npr.:
N . - koji N. -koja ena
G . -kojeg G. ;;t;.\ -koje ene
Ak. - koga Ak . ;;t/1 - koju enu
82
MORFOLOGIJA
o "" .
-to (ta)
JG:-) koji ljudi
" s:. ...
ene
41 -koji od njih dvojice
koji od nas
... .9J:O.,..
od njih dvije
- kakve kole G:-J - kakvi ljudi
-zato
::,_. iz koje si ti kole
... $ ... ...
Valja napomenuti da se u savremenom jeziku manje upotrebljava zamjenica
,t; ,
kakva. Uglavnom je u upotrebi muki rod. Npr.:
).-1 - Koji su najstariji ljudi u ovom gradu?
-a ne -koji ljudi?
to se zamjenice ;s -koliko, ona ima nekoliko upotrebe;
a) kao upitna zamjenica r'6:-:\ (;s) i tada je nepromjenljiva bez obzira
na rod i broj imenice koja iza nje slijedi. Iza nje u ovom stajati imen
ica u obliku akuzativa jednine, npr.:
;.21 ;s -Koliko vas je bilo u razredu?
-Koliko si knjiga panijela sa sobom?
;s -Koliko dana si bila na putu?
Kao upitna upotrebljava se u konstrukciji sa pitanjem o Tada se
nalazi uz U odgovoru na pitanje sata upotrijebit se
redni broj. N pr.:
;s -Koliko je sati?
.0';11 i:.....81 - Sada je devet sati.
d -U koliko sati? . l.G .:._,.:>Ul d u est sati .
.... ... ... ...
' ' '
Za vrijeme poslije 12 se prilog :e- a
za vrijeme do 12 se uzima prilog jutrom (ujutro) .
. d - U devet
' '
. :e ..:..81 _;, - U dvadeset
' '
83
- - -
- - -
ARAPSKI JEZIK I
Dijelovi iskazuju se na u naeg "do" koristi se
prilog <:;l (izuzimanje) iza koga dolazi glavni broj u akuzativu.
Npr.:
J.. , o J,. ;. ",.. ,". ... o J.- ;:;
..._.WI

;;_r..WI -Deset i pet minuta
- Tri i petnaest minuta
o "' ,. .. ....


-U dva i trideset minuta
t] \ll - Dvadeset do devet?
\ll - Deset do sedam
o .. ".;. ......
Zamjenica moe sluiti kao uzvik pa iza nje stOJl tmenica u ne
genitivu ili jednine ili mnoine sa prijedlogom ::,_. ili bez njega,
Npr.:
! Jl.:- -Koliko je ljudi na ulicama!
... ,. .. <fl ....
!::JJ <-,->8' ti knjiga ima!
. -
! ) je djece u bati!
Kada se pred zamjenicu stavi prijedlog -; , onda ona ima pitanja
o cijeni, a imenica iza nje stajat u genitivu (zbog prijedloga), npr.:
1J..:,. kota ova olovka?
kota kilogram mesa?
-Koliko kota !itar mlijeka?
Kao uzvik zamjenica moe biti pa tada glasi :;ts- -koliko! i
tada se uvijek iza nje upotrebljava imenica u genitivu sa prijedlogom::,_. - od.
! -Koliko marljivih
.. "" ... ,. o o <J,... ..
.:_r: J-ts'- Koliko lijepih djevojaka!
I kad je upitna moe stajati uz prijedlog ::,_. sa imenicom u jed
mm, npr.:
-Koliko si drugova susreo?
Koliko si novaca potroio?
7 O brojevima govorili kasnije.
84
MORFOLOGIJA
Zamjenica ;.s se upotrebljava i kad elimo pitati za doba ivota (godine sta
rosti). Tada se ova zamjenica kombinira sa - :;}-sin ili dob, ili :r
-(zub) za uzrast, i u ovom poslije ;.s dolazi akuzativ- npr.:
., Jo J ",..., o .,.
r - Koliko ti je godina?
ili- Koliko ti je godina?
Koliko je godina tvome bratu?
. e :;1 d--l - Moj brat ima 15 godina.
85
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA S .
." ,.. ". .,. .,. .... o .... o .., " .,. "... .. ",. ". ..... ... ". ...... ,. .. o.. ,..o... * ... lo .. ...... l o J". ....... ...o
;.;_,.o.L. 4-i__,....,(""J
QJlS'j . 6)) _;k 0 )) . .
... ... ... ... ...... ;. J ". " ...... o ... .......... J o .-o ,. o ,.. J ... oJ... " J oJio ". o .. o ... o ... J ,...o J ... oJ ... .l ... o
1 . JS'i JS'\.; 1Li- 1 '---! . 1
.::....<e.) 0G . j'i:; ::Jli .JG) Jl_G
y-; 01 ::Jli

" -
.::.JWS'
!. ' ."
majka -tanjir
" J
Jy- trg
Jo. ......
6; - ostavila ga je
(_).;; - razgledala - na stol
J ; ;O , o_.
.._:.,1
1
1_rA>JI - Q J lS' - ona je imala
t.j tk - svjee -dijete
J ...... o...

-
)1
-
- kanda
oblici
-spiker
iJ) -slobodno vrijeme

.., ... o.... """
0\}i- 0} - boje
Samir (vl. ime)
C:G -e:e; -program
J.,:Uwl -
-oni su prekrili
e--.J - on se vratio
... ' o J
0__,....,/"'
-
-oni su izloili
- (sa njom) ona ima zamotane
J ... $o'
JG.;..r. - naranda (zbir. im.)
86
MORFOLOGIJA
- biJ.ela
-
- zbunio se
::.S::. - utio je

-ja sam uplaena
-Ibrahim (vl. ime)
} "' oJ
-Osman, Usman (vl ime)
-nije se pribliio
&:' -on nije mogao
- odoljeti sam sebi
1 -on je jeo
- dola je
0).j - ona je pogledala
- zbunjenost
;J -nije izvadio iz njega
." ' ' .". ,.o .
.JJ..J..,- o.J..J.., -kotica, sjemenka
-on se nasmijao
-ja sam izvadio
l. Iz gornjeg teksta povadi koje imenice i stavi te imenice u
dvojinu. (Zapamti: u norninativu nastavak je JI (ani) i za muki i za enski
rod!)
2. Odgovori na pitanja:
;.s -Koliko ima ruku?
;.s -Koliko ima nogu?
;.s -Koliko ima
Koliko krila ima koko?
;.s -Koliko nogu ima vrabac?
Koliko ima golub?
tJ o .; """" ,. ...... ....0 ... - k ' o ",.
? .r.--l - Koliko je sedmica u 14 dana?
3. Stavi u dvojinu:
. - Majmun se uspinje na drvo .
... ,oJ JJ.,."' J .;0..
J.-WI - Radnikov posao je solidan .
.".,., ",. .. j. ... J o o...
. 4.!t.; je
' - '
87
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
. '6__, >11(.)ai - Usjev marljivog seljaka je dobar.
,; JoJ J ,.." l Jo ... o J .,,o....
. _rl l - Uzdignuta zastava je zastava nae Republike.
." k .. !. ... o '
. ._,..,.r.>'-" .j_,JI c].!..L.a.ll- Pouzdan prijatelj je omiljen.
4. Popuni praznine:
............ .... - Pogledaj slona, on ima dva oka (mala).
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dva uha su (duga) .
,.., Jo ..- J,.. J o...
. Jb_,AL ............... . ..... .J j:AJI- Slon irna (dva prednja zuba) .

............ . ......... L...p JS'J- Svaki na dva (stuba).
.......... . .......... ;_Ji J1:hll- Pogledaj orla i dvije kande otre,
.c:G- ..... . ............. - krila Uaka i mesoderski kljun).
5. Popuni praznine potrebnim jedni nama:
J oj ... o .. .. ..... !. '
. el.r. ......... -(Brat) voli program na TV.
. C::-1).1 .. . ......... . . - (Samir) voli (m.r.) obrazovne pro
grame.
. c.S..Ji. . ....... . ..... . ... -Ona voli (spikera)
koji prenosi (program) za djecu.
...... . ... . ...... ............... Kad do (slo
... .. .. ,
bodnog) vremena, bira (televizijske programe) da ga prati.
J J :;:; J o ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ,__)r: - On zna (spikericu)
koja prenosi (obrazovni program).
88
MORFOLOG] J A
ZAMJENICE
J. .....
(ad-damiru )
U arapskom jeziku nema naziva za zamjenice kao to je to
u nas, npr. U uvodnom dijelu smo kako se zovu pojedine vrste
zamjenica pa nam je sada ostalo da podsjetimo da ih ima vrste i da su go
tovo nepromjenljive. One zamjenice koje u naem jeziku imamo, a u arapskom
nema za njih ni naziva pokrivat nekim imenicama. dakle, sa
onom vrstom koja je imenicama najblia - to su zamjenice JU(
' '
J o...
zamjenice imaju dva oblika i to tj. -sastavljene
zamjenice i . Osim to se razlikuju po obliku, one se po up
otrebi gotovo i ne razlikuju.
Zapamtimo nema u arapskom jeziku prisvojnih zamjenica pa se u
tu svrhu upotrebljavaju sastavljene zamjenice, npr.:
- naa kola - knjige vas dvojice
- tvoj auto
-tvoja ulica (.r.)
2. Rastavljene zamjenice dolaze uvijek samo u jednom
' '
obliku. Ukoliko nam je potrebno naglasiti akuzativ, onda se uz sastavljenu
zamjenicu stavi pa tako oblik npr. ili preuzima na sebe
ulogu objekta, ali sutinski to nije deklinirani oblik rastavljene zamjenice.
Npr.:
. :bl; -On je moj najbolji drug.
t} .... o 1.-o ... J o '!i , J ... J ..-o ...
. r -Moj najbolji drug je najbolji
' '
.:. G:..L.o -Vidjela sam naeg najboljeg druga.
\': . G:..L.o -Jesi li vidjela naeg najboljeg druga?
....
. -Vidjela sam ga.
J. -Jesi li ba njega vidjela?
. C. -Da, nisam vidjela nikog drugog osim njega .
.tk.. -Da, ba sam njega vidjela.
89
- -
ARAPSKI JEZIK l
J o J :;< "
Sastavljene zamjenice j..a.:..JI stoje ili uz glagol ili uz ime ili uz
koju drugu prijedlog). One imaju dvije vane slube u jeziku.
Prvo, sastavljena zamjenica kad stoji uz neko ime smatra se da je u geni
ti vnoj vezi8 s tim imenom i da mu je mudaf ilejhi (drugi dio genitivne veze) a
mi je pre vodimo prisvojnom zamjenicom (kao to smo to gore naglasili. npr.:
- moj prijatelj
Drugo, kad je sastavljena zamjenica uz glagol, (a glagol je tada prelazan !) ta
' J o..- o,
se zamjenica smatra objektom "--! . Ako je glagol postao prelazan preko
prijedloga (to je u arapskom jeziku onda sastavljena zamjenica
na prijedlog. Npr.:
. :..:.. -Uzela sam knjigu od njega.
Sad moemo jo jednu koja je u arapskoj gramatici veo
ma bitna. A to je da se u pogledu promjenljivosti, odnosno nepromjenljivosti
sluimo sa dva izraza i to: U::J- po izgovoru i - po mjestu. Kad imamo
koja je nepromjenljiva (kao npr. zamjenica) a ona ima funkciju ob
jekta, onda mi kaemo da je to U::J u nominativu (ne moemo joj promije
niti oblik), ali u akuzativu. Npr.:
. 1..98" - Uzela sam svoju knjigu od nje.
Ovdje je "svoju knjigu" u akuzativu, ali se od sastavljene zamjenice ne
vidi akuzativni nastavak, kao to se ne vidi ni genitiv poslije prijedloga "od
nje".
Prije nego to napravimo tabelarni pregled i sastavljenih i rastavljenih
zamjenica, evo jo nekoliko vanih napomena u pogledu promjene pri upotrebi
sastavljenih zamjenica.
l. Kad je sastavljena zamjenica za prvo lice t..S vezana za imenicu koja
se zavrava na dugo- a- T ili t..S :._ , onda se (je), npr.:
J .. l o.- o l J o
8 Geni tivna veza je odnos dva imena koja se zovu jl.a-o..J\ i, ._;l..a_.jf a taj se odnos naziva
J .. ... ...
npr.:
-vrata
- J
J'.) vrata
(Bit obj anjeno u deklinaciji!)
90
MORFOLOGiJA
- moJa uspomena,
- moj gospodar,
- moj tap i sl.
2. Kod sastavljanja zamjenice za prvo lice t.S uz koja se
zavrava na t.S .:_ (dugo a) kao t.S-:.0- Jl onda dolazi do spajanja dva ista
konsonanta npr.:
Jl- k meni,
meni,
- kod mene.
3. Sastavljena zamjenica za prvo lice t.S uz - 0\5'- 01- 0;
j:J glasi: J1 - J1 - zaista je Jts' -kao da ja, ne bi -lija.- P
p. - - -
4. Kada na koje se zavravaju na 0 dodamo sastavljenu zamjenicu
za prvo lice,t.S dobijamo:

..s-- -od mene,

- .
mem,
-kod mene.
5. Kad se zamjenica za prvo lice doda ma kom imenu prije nje, mora stajati
vokal - (i), npr.:
oko,
.,
ifi - moja majka.
6. Kad se sastavljena zamjenica (bilo koja) - doda na koja je u
jednini enskog roda i irna nastavak 4..., taj se konsonant tada pie kao ...::... , npr.:
... J.- .... o ...
..:L-_; ...v. - tvoja kola,
.{. - tvoj grad,
G) - naa soba.
7. Kad se imenici koja se zavrava na kratki elif t.S .:_ doda sastavljena zam
jenica za prvo lice t.S, onda se konsonant t.S pie kao elif l , npr.:
-moJa uspomena.
91
ARAPSKI JEZIK J
8. Prijedlog J uz bilo koju zamjenicu (sastavljenu) se kao J osim
uz zamjenicu za prvo lice, npr.:
:J- za nJeo-a
b>
O- za nas.
Posvojna zamjenica za sva lica "svoj, svoja, svoje" izraava se u arapskom
jeziku sastavljenom zamjenicom, npr: svojoj drugarici (ili m. ili .r.) za
visi kome pripada ta imenica, npr.:
... "' ' o, o ,
. - dao sam svojoj drugarici
. - dao je svojoj drugarici
. - dala je svojoj drugarici
o.l , J J :. o .,.
9. Zamjenice , se kao kad se ispred
njih nalazi vokal (i) ili konsonant bez vokala:._ - -
0:- -iz (od) njihove knjige
-ka njegovoj
-na sveskama njih dvojice
d - u rukama njih dviju
- njihovim rukama (za m.r.)
o J o .lo, o J o J
10. smo u uvodnom dijelu rekli da se zamjenice pred
J J J Jo, J J J J
kao a ne kao to je sa
drugim koje se tada veu vokalom (i)- npr.:
' ... J ,
- oni ljudi
J ... :. 'h.
vi
92
MORFOLOGIJA
(tabela br. l)
RASTAVLJENE ZAMJENICE
J.,. .. oJ o J .. :; ..

' '
singular dual pl ural
'' '
l. lice (za oba roda) G1 -ja (izg. se kratko)
rru
o
2. lice mukog roda :.:J1 - ti - vas dvojica
-Vl
;; ..,
2. lice enskog roda -.::..31 - ti - vas dvije
Li-'' - v1 z.r.
3. lice mukog roda ;, - on - njih dvojica
'
('"""'
,
-om
, .
3. lice enskog roda
'
d" - ona - njih dvije .:/' - one
(tabela br.2)
SAST A VLJENE ZAMJENICE
sin gular dual pl ural
l. lice (za oba roda) !.S - -ja G- mi
' ,
2. lice mukog roda !) - ti L.S
- vas dvojica
;J'- vi
' ,
2. lice enskog roda - ti L.S
-vas dvije
J -vi
' ' ' '
3. lice mukog - on
- njih dvojica ('"""' - Olll
' ,
3. lice enskog roda

- njih dvije
.:/'-one
Kad se eli naglasiti akuzativ, odnosno objekat, onda se na sastavljenu
zamjenicu doda , pa mnogi to prosto nazivaju akuzati
.. v :; .. ",.o .. ' ... ,
vom rastavljenih zamjenica. (Cak i - .<.ALJ I .u-lj - pravila arapske
.. .... "' ..
gramatike za srednjih kola). Upotrebu takvog akuzativa objasnili smo
na primjerima. (Rastavljene zamjenice pod 2).
93
ARAPSKI JEZIK I
Sastavljena zamjenica za drugo lice, koja je sastavni dio glagolskog oblika u
vremenu koje je prolo, ne moe se upotrijebiti nikako Dakle oblici
a,.,,.. ::. J o J , J , J
drugog lica, npr. ja sam pisala ( ) L} - - l..,j- "!- 0 i prvog lica: - 0
G bit ponovno tretirani kad budemo govorili o konjugaciji. Npr.:
G5' - mi smo pisali.
PREGLED SAST A VLJENE ZAMJENICE (OBJEKAT)
singular dual pl ural
l . lice za oba roda mene nas-nas
2. lice muki rod tebe
, J :;:;
W""4l- vas dvojicu vas-vas
2. lice enskog roda -tebe
" J :.
W'41 - vas dvije
vas
3. lice mukog roda njega - njih dvojicu -njih, ih
3. lice enskog roda nju, ju
.... J ::.
L......41 - njih dvije -njih, ih
PRIMJERI

-gleda me -moja domovina
- gleda nas L1J -naa domovina
.. ,,.,. "'
- gleda te - tvoja domovina
gleda te(. r.) -enski rod
.- J JJ 0,;
w - gleda vas dvojicu LJ::.j,J -domovina vas dvojice
" J o....
w - gleda vas dvije LJ::.j,J -domovina vas dvije
Jl -kmeni - k tebi (.r.)
Wl -k nama LJO;- k vama dvojici
-k tebi LJO;- k vama dvjema
94
MORFOLOGIJA
VJEBA 9.
J ' J
WIJ_,..d
J_<J . oWI .:u(, : LJ\J;.J
... .... .. .. .. ... ..
.",. .. ::. .. o...... ...:. .. .. ..... o :. J... o, ... J o .. ..:;; , J :;. J,,. o,, J' .. ..
_;L:. ji_,. '-="'l:.. e:;)l .JW:
:W . :' obj e:;) J . .
J o .... J .. o , .... o J .. .... , .... J J Jo J,.. o;. J J :;; ,, o .. ,. o .... o ,o ... o J
lii . y .t:'L:J\ !i j
." , ,.. " ,. ,.. " .... o... .. o .... o .... .. o... ... .; o .; .... " o :. , J o.. .. o ....... o .. o
Jl}i JlJ Jk;J
J .. o :;; J .... J .... .; ". ..... ". .. J J o J o... J .... '$ ... J... o .. .... J .. o .... .. ,,. o ... .. ... ,,.. o "" ...

.>Ji)

." J ' ", o .. ..'
J.a9 -godinje doba Ji5' - zrelo doba
.". ........ ", , ...
..:... l_r..- - '-:........ - godina( e)
odmor
" .. o... ... J
c:_l_,_;i- c:_J_; -dua, duh
- ukras, ures -ljepota
.''
-svijet
::_,) -dud
", .... ", , ... ". Jo,.
-planina, brda J j _r. - ljiva, kajsija
" ".o .. " ... o ... J :;; .; ". ,
- radost, veselje, zanos, sjaj, -ljubitelj
'
kras tota - drug
" JJ " o ...
- mladost t_,;;. - - starac, star
renoviranje
r;;. -? -oblak
" ... o .....
:.,.w - J_;) -plav
" :;. J J .. o 't
oj- snaga
.r>-' - crven
" .......... ''. o 'li
Jl_r->- - ivotinje
f-." ' - ut
. "
- plav
:.,J1 - vrijeme (klimatski) -zelen
95
ARAPSKI JEZIK l

e) radostan i./' - starost, oronulost
- cvrkut, pijev
-divan, krasan
j:_,1 -dug
-
y)
o'
-pored
C:G - visok, ohol, gord
- hladan
l. Od datih napravi i zamijeni ih za rastavljene zamje
ruce.
2. U datom tekstu sve zamjenice i odredi im slubu u
3. Prevedi tekst pa ga onda tako da umjesto zadatih upotrije
bi zamjenice (sastavljene).
4. Upotrebljene sastavljene zamjenice zamijeni za objekatski upotrijebljene
(naglaene) gdje god je to
5. Prevedi
a) Koliko ima godinjih doba?
b) Koja su godinja doba?
e) Da li je svako godinje doba lijepo?
d) Zato je lijepo Uesen, zima, ljeto)?
e) je mladost godine, zato je to tako?
" - ,
f) Zato je neko rekao da je ljubitelj jeseni (neko - .J')U )
g) Ima li svoju knjigu ili je kod tebe knjiga tvoga druga?
h) Koje su boje jeseni?
Najprije da objasnimo neto to je pomalo sa stanovita naeg jezika neo
a to je da arapski jezik nema glagola imati . Umjesto toga glagola u
arapskom jeziku se upotrebljavaju prijedlozi - za, e;. -sa i prilog kod.
Poto se radi o prijedlozima, iza njih mora uvijek genitiv koji moe biti po
izgovoru tkJ ili po mjestu . Ono to se posjeduje dolazi u norninativu.
96
MORFOLOGIJA
Negativan oblik se izraava navedenim prijedlozima i jednom od negativnih
'1 ili L. . Npr.:
. 0;p5 -Ti ima mnogo prijatelja .
. ( kole ima dvije
' -
-Ima li crvenu olovku?
. t.s! L. ,'1 - Ne, nemam crvenu olovku, imam plavu
olovku .
. 'Jj 4J - kola ima mnogo
". .; o ". "', ,
.ti - Aja i Hinda imaju brata.
97
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
MNOINA
' o ... o .....
{al-dam'u
U arapskom jeziku mnoina se pravi od jednine dodavanjem za to
nastavka za muki rod i za to nastavka za
' :; J o ..... o...
mnoinu enskog roda. Takva mnoina se zove pravilna r-lUI - pravilna
, :; .J:; ... ' o J o ... ... J o .....
mnoina mukog roda r-lL.JI .?..WI i pravilna mnoina enskog roda
J :;:;... J o .....

Pravilna mnoina mukog roda }-lJ1 nastaje tako da se imenici
(obliku jednine) doda nastavak --une- za nominativ i nastavak J.- ine za
genitiv i akuzativ.
Pravilnu mnoinu mukog roda imaju imenice koje razumna
iva i njihova zanimanje uz uslov da se takva imenica nije zavravala na \S
npr.:
..". ... .J ... J ..... ,
J'_;J.,. pl. .J_,....._;J.,. - profesor
pl.
". :; ... .. J :; ...
e)\; pl. .Jr-)\; - zemljoradnik
pl. - kradiji vac
- J
.JJ/T pl. /T- zapovjednici
Ako se imenica m.r. zavrava na tS i ako je prije toga znak vokal - i , taj
znak tS se gubi i u izgovoru i u pisanju npr.:
pl. J_;..,tiJI - sudija
!. ... , J o -f.
_rll pl. .J_,b_rll - policajac
Ako se, zavrava na znak tS prije koga se nalazi .:. , - a- onda
se taj znak tS isputa a nastavak za mnoinu se kao 1 J.- npr.:
ili a:- onaj (oni) koji je odabran
Pravilnu mnoinu izuzetno imaju i sve desetice brojeva od 20-90 npr.:

98
MORFOLOGIJ A
Pravilnu mnoinu imaju i ove imenice:
pl.
.J. o - ." Jo ".
pl. J p i - porodica, stanovnik
" ""' ... J
pl. J .i-" - godina
pl.
pl. - zemlja
pl. 0 - svijet
, , '
_, ::. pl. _,_, ::. -vlasnik, gospodar, onaj koji posjeduje
.J. , ,. '
pl. Jr- - stotina
' -
Kao to je iz navedenih oblika vidljivo ovdje su se nale i neke imenice koje
o'
su u jednini enskog roda J:>_;i kao i one koje se samostalno ne upotrebljavaju
' J ". .,. o
( _,::. i _,_,::. ) i imenica - sin J.l koja gubi u pravilnom pluralu svoj elif koji zapra
- l
vo i spada u one glasove koji su nepostojani. Imenica_,::. ima i jedan nepravilan
"" J J ' '
pl ural koji je nastao od J}_,1 i izgovara se kao } _,1
99
ARAPSKI JEZIK l
VJEBA 10.
ll C.C.1) .:_-.;j, . d 0'11:;.:,
' ' '' ,, ' i ' ' '
t_:j: u_;..j .!
. !-! . rC.1 a-.11 'J)
e. :)eli J
lS'"!- 15- c.5)
, .. "' , .. ..
1,. ... o .....
. LS LSJ ...lj l
, '
J o , .,.,, , J " J o , J .... J ... o;;; , J .,.. o , o :; ,o .. .. .... o ... o .- o :; .. "-:O .. o ... ,., o ,
J fi . L:. y...v _,...aj lJ .._:.,x..;.\J Lr-! if ..:.._..AjJ \j
.. .. .. .. .. .. ...
Lol. LS;:, c0:'101 Ji
::,_. .S? jS' ::_Lj 0LJ jS' ;;_;p ;;):_j[; y-_;p ;.t:J1
.. .. .. "' "' .. .. .. ,. .. ".
, o ,

0"11-sada
o;;; J .. ..
-
' , '
0_,...JG:- - sjedimo
.... "" .. .". ....
drvene stolice (klupe)
C.C.i- pred nama
J .. ..
;;J_r.-JI-
kreda
... .. :; ..
....._)U. - spuva (krpa)
.-oJoJ,o J
4.;jJI - zidovi sobe
" 'J! .... J
J'J .M - profesor

- stolica
podigla (ao, lo) se
o .. .. .,.:, ..
- graja od smijeha
' '
:;. - klupama
Wl - vika, galama
J .. o:.
_,..aJI - buka
, '
sam
" J o ...
J-y...v - zabezeknut
....,..... .. J
- smeten, zbunjen
radost, vedrina, zadovoljstvo
-
100
MORFOLOGIJA
kad vidim
- svi
rl.\ - za stolom

-pero
..
r- -tinta
- je
;,.1 - dati do znanja, obavijestiti
(dao je do znanja)
., .. , J
obLo -prozivanje
J "' J .,. o .. o....
..u...WI -posljednja stolica, red
(klupa)
15
- je od mene
-
d.:. L. - kako ti je ime
- sine jan
- demunitiv)
.. ...:. J ... o ..
jp-i - nisam znao razlog
- to se
- on je udario
- o svoj stol

:_,.)-.1 - zanijemio je
se
;.S? JS' -svaki pokret
- probudio me je

Jr:,
, ,
- preneraenost, zaprepatenost,
smuenost, smetenost
., ; o ...
JY...L. - preplaen, prestraen
:- ',;.;:ll - zadrhtao sam, uzrujao sam se,
uznermno sam se
0 - oni se
- prema meni
- srdit, ljut
odgovori!
- ne budalasaj, ne glupiraj se
(ne pravi se glup)

- da li se smatra razumnim


.

zovem se (zovu me)
-iznad podijuma
Jl J':.b- - otro me je pogledao,
otro me je posmatrao
; J ".... o
JI_;.... - na moJe pttaJe
tSyt.; L. - ne
(igra ne znamo?!)
, ''
) - ti ne zna
' .
..} - u tvojim godinama

J o o
<.J..1'' -Ja znam
'w"}':, LS- kao to sam rekao
" ,o ...
_;...L.,a..o - izvor, razlog
- zakucati, ti
, -
svake sumnje
101
ARAPSKI JEZIK l
I. odgovori na pitanja:
:;.1 -Gdje sjedi
.l .. , o , o ..... 0.;;
u:i_, -Gdje sjedi profesor?
,: .J o , l " ... .. _",.
n:.r-M 0\5' bW - Zato se zbunio (student)?
' '
, 'J),' o .. .. ... .. ..
-Zato se naljutio
". .. o ...
L.r" -Ko je neznalica?
..,. ... o ...
L.r" - Ko je mudar?
:;.1 -Gdje je sada radnik?
ta radi zemljoradnik?
-Ko je potovan?
::J1 -Jesi li ti vrijedan?
2. Od gornjih napravi pravilan plural mukog roda.
3. Od imenica napravi (Pazi, subjekat se uvijek slae sa
svojim predikatom!)
... J ... o..
0_,)ul - putnici 0_,..<>\AJ I - sudije
oni koji lee, miruju 0;JI - sinovi
0 oni koji stoje 0 - prisutni
' .,,
0}_,'::JI- prvaci 0 - odsutni
0j.wl- radnici 0pwl - nemarni
.. , :.
"' J ""O;
0 yJL.a.ll - oni koji su dobri 0_r-JWI -
oni koji su marljivi 0_,h.G:.-il - neznalice
.. J ..... o J o ..
0_,... oni koji su potovani 0;..)lli - oni koji se kaju
4. Stavi date u jedninu.
5. imenice u datom tivu i odredi jesu li mukog roda pa ih stavi u
pravilan plural mukog roda.
102
MORFOLOGIJA
6. Od imenica jedninu i uvrsti ih u
- odabrani J _,jG - svjetovi
zemlje J);G - pametni
J;JI - sinovi J;_. -godine
"' Jo "' "'. J
0_,h. i - stanovnici uy.. - stotme
20
marljivi
J - velike visine J -
- vratari J l. - direktori
J - straari, borci, ratnici J -straa, branioci , ratnici
J - drogeristi
103
A RAPSKI JEZIK l
PRAVILNA MNOINA ENSKOG RODA
J :;i .... , o , o ...
j.JI
Ovu mnoinu imaju imenice koje spadaju u prvu kategoriju imenica
enskog roda koje smo nazvali imenicama po obliku J;ill1 (tj. one ime
, , ,
nice koje imaju na kraju o: U mnoini imenica izgubiti krajn
ji konsonant oi jednostavno joj se dodati nastavak :._ za nominativ - ..:... \.:...
, , '
za genitiv i akuzativ. U da je imenica imala na kraju dugi izgub
it od svog nastavka a dodat joj se nastavak .
Ako je imenica imala na kraju kratki elif t..> :._ , izgubit od tog nastavka t..> a
dodat joj . Tako pravilan plural imenica enskog roda biti npr.:
Merjema
... o ... ... o
pl. - Hinda
.. 11.-, ." "' .. J
'-.1vo pl. ..:...W..... -
". ,.. :..... ." .... ;.....
pl. -
-Dad (vl.ime .r.)
..- .........

". .........
pl. - stablo
' .... o ... ". .. ... o ..
pl. ..:... IJI.f""'-P - pustinja
' .. o.. ". ...... o ..
pl. - pustinja, pusto
;O J

." .. .-O J
pl. - izuzetna
... -;.....

." ... .; ...
pl. ..:...L:.; - udovica
- trudna
, ,
". o J ... .... o J
t::J' pl. ul;"J' - dojilja
Ovdje spadaju, dakle, i pridjevi koji se pripisuju imenicama enskog roda.
Osim toga ovu mnoinu imaju i svi infinitivi proirenih glagolskih oblika.
Npr.:
pl. - definicija pl. parnica
, ,
,(': , }':
pl. ..:... l_r.- --0 - mnotvo
, ,
Ako, imenica ima na kraju o, a nije enskog roda (to nije rijet
kost!), predstavlja nepravilan plural imenica pa je sasvim razumljivo da se na
kraj takvoj imenici dodati nastavak

..:...1-
,
(jer bi to bila besmislica).
Npr.:
.",,,.

, ,
ol..u. - sudije
104
MORFOLOGIJA
Ima imenica mukog roda u jednini je plural u principu enskog roda.
Npr.:
,J. .lo ". .". ,. Jo ..
" ... """ "' .... "',."
pl. ... -ivotinja J_}>.-. pl. _}>.-. - stvorenje
pl. -banja - protokol, registar
- staja
Ima imenica enskog roda koje imaju mnoinu iz sasvim drugog korijena tj.
nepravilnu mnoinu. Npr.:
.,. ,_,o ". ,
oi/l - ena - ovca
t.1 pl. ;c.l -robinja ti -pristalice, narod
pl. - usne
pl. - nacija
Isto tako treba zapamtiti da imenu koje je imalo na kraju o ili ne, a na dru
gom konsonantu ima.::. tj. bez vokala, treba mu u pravilnom pluralu dodati na
.. ,J ,. o .J ..,. ,.. J J
taj konsonant koji je bio bez vokal - , npr.: 41.1:. pl. ...::..L...I.b - tmina.
Na kraju, zapamtimo pravilan plural imenica:
"
pl. ::,o- djevojka
... .. "" .... "'
ii ly pl. ..::..\.:_y - pica, kotica
.". .. ... ". ........
iil..a.>- pl. ..::..l,...a.> - piljak
" ."..,.
L
". .......
pl.
". ........
..::..l.f--' - godine
"". " ..
pl. ..::...\.!... - stotina
- -
" .. ;J " ; J
ri pl. ..::..>4--i- ..:..L. i - majka
.". ,o ". o 'JJ ."..
pl.
::..:-1 pl. :::..,1y.1 - sestra
" ... ". <.. r ,
pl. ..::... )JI
". .....
gospodarica,
pripadnica, vlasnica
105
- - -
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA ll.
o ;;l ;;i

' ' '
".o ..-o..- JJ o ... J .. o,.,". ,J ... ,,. ". ,". J o ;i o,..,o,.. ... o,... ... ... , o;i :;iJ J,..o,
4-:Jl}>.s _, o_? . 4--1 t: ._,..,JJI 01.5".:l
::r; ... , ... ... .. ... .. ... ...
01 :.:Jli . 4J . :.:Jli) ;1 __. .
o ... ".._" ....... ,;:." "'"" ,;:.,.. .. o ..... J ..-o ... o ,..,.. o.-.- o .........o .......... , ....... .-oJ::r; ... o,,. "..o..,
. o_.l:.. l_,_, u! o_.l:.. lJ LJ--!?1 4--1 t.>/-1 t.>r1
". ,.. ;i, ... o ... ... ... o"'"' :. ...... ... .... .... .... .. o J ... o.. o "' ... o ....... J ... o... ... ,. "i... ". J J .... ... ... {, J "' ...
o).)" 4-ii.J w.; l'fr6-"-o--e;4 Jl .rt; . 4 :4--1 4J
...... ... ... ... ... "
. t:J :.:Jli. 4;
.

G:i8") 0;u
.. .. ... ... .... ... ... ...

J ... o ...
" ' o
- Zejneba (vl. ime) - zadivljeno
-(da) kupi (.r.) - dohvatila je
- mnogobrojne
:oJ ....
):; - ona gleda t.>?i -drugu
n
.
I.JJr - sretno, radosno -jednu, mojoj prijateljici
... ... ... ,
". ". ;._.,.
o})" -aviOn -pourila je
,
- volim W- poto je vidjela
-
J -jednu meni li dozvoliti?
". "J... " J J
- lijep 4f.. t:J tS ..W, - imam kao i ta
-sa poklonom - sretna, radosna
o;. J ;. J
._,..,JJI 01.5".:l - trgovina &1 -ovo je moj poklon tebi
... ... ... ... ...
- za praznik,

-jer je
nila sretnom svoju prijateljicu
-lijepe
l. Iz gornje vjebe izvedi sve enskog roda u jednini i stavi ih u
mnoinu, pa zatim u dvojinu.
106
- - -
MORFOLOGIJA
2. prenesi u dvojinu i mnoinu i mukog i enskog roda:
". ,. .. .., ",. ,. ... .. o...
l) Hatamova ima mali vrt.
. -! ( \
2) U njega je posadio
. ("
3) Od ima dvije
narande, mandarine i dvije jabuke (specijalna vrsta).
4) Hatam provodi svoje slobodno vrijeme .
0
_ (t
u vrtu.
5) U njemu prima i svoje prijatelje. . (o
- - -
6) Kad mu rodi daje ga svojim . G.fJ ( i
prijateljima.
7) ga, prijatelji mu zahvale.
3. U praznine upii izostavljeno mnoinu koja odgovara:
..- :.... ... ...... .. !. ' " ...
..................... ( .r-"""" - Semir voh
.............. 0 -Sernirova sestra voli novine.
... ... , :::- ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( _;..1 - U biblioteci
su nedjeljne, ilustrirane novine.
..... . ........................ Na njegovom
stolu stoji pismo lijepog rukopisa.
e __ Biblioteka je
otvorena stalno za sve i
4. Odgovori na pitanja i pri tome pazi na odgovore u jednini, dvoji
m 1 mnoini:
l) Koliko je dana u jednoj sedrnici?
( \
2) Koliko je sedmica u jednom mjesecu?
;scr
3) Koliko je godinjih doba u godini?

o ... 't ' 11-0 ... o ,
4) Koliko je mjeseci u svakom god. dobu?
jS' lk ( t
107
ARAPSKI JEZIK I
5) Koliko je dana u sedrnici za odmor?
6) Koliko ima (dravnih-narodnih) praznika ( (i
u godini?
5. Izaberi sebi nekoliko imenica iz vjebe pa uz njih (od tebi
poznatih predikat i napravi
6. Podijelite se u razredu u dvije grupe. Jedna grupa napie sve poznate ime
nice u jednini, dvojini ili mnoini (pravilnoj) mukog ili enskog roda. Svako
za sebe, razumljivo! Svako kae svoju i trai od druga ili dru
garice da odmah odgovori na tu predikatom.
koji dobije najvie plusova pravo na najviu ocjenu. Moete
praviti listu uspjeha koju profesor-ica pri ocjenjivanju treba uzeti u obzir.
108
MORFOLOG lJ A
NEPRAVILNA MNOINA
o ' o ...
(dem'u-t-teksiri
Takva mnoina koja nastaje izmjenom i konsonanata i vokala u odnosu na
jedninu te zove se nepravilna mnoina (ili slomljeni plural) . Za
razliku od pravilne mnoine mukog i enskog roda koja nastaje dodavanjem
nastavaka (za enski rod ...::...\ ..:_- ::_,1 ..:_ za muki rod ::.r- -:-J_,:.._ ) bilo da se radi
o licima ili stvarima.
Nepravilnu mnoinu imaju, dakle, one koje nemaju tu sposobnost da
mnoinu grade dodavanjem pluralnih nastavaka. Ali, treba da ima i tak
vih imenica oba roda koje imaju i pravilnu i nepravilnu mnoinu, pa i po
nekoliko oblika nepravilne mnoine.
Koje konsonante ili vokale (duge ili kratke) uzeti koja pravila nema.
nam je izvesti neke na osnovu analize oblika koje imamo
pred sobom. Ali se moe jednostavno da nepravilna mnoina nastaje ili
oduzimanjem duine nekom vokalu, ili promjenom kratkih vokala ili dodavan
jem pokatkad i cijelog sloga jednini te
treba da oblika nepravilne mnoine ima sija
set. Da ih lake pamtimo, arapski su se posluili skupinom konso
nanata J-- ..A.. - _; . Kad da kaemo da ima nepravilan oblik, mi
tada kaemo npr. ide po paradigrni.9
Kako se ti oblici po dobrano razlikuju valja, zato, uz jedninu uvijek od
mah i nepravilnu mnoinu. Tu nam moe samo
Istaknimo i da su oni oblici koji su i u jednini bili
to se deklinacije ..::':il (promjene prema padeima) neki nepra
. .
vilni plurali idu po nepotpunoj promjeni tj . imaju samo po dva padena nastav-
J o:O"'
ka, ih nema ni ._:r-_,.;;:)1
Ne moe se koji su to oblici koji su ali svakako su to oni koji
se u govori vue
' , o....
9 U arapskom jeziku ta skupina se zove 0\_r..JI -mjera. Ovo je i uzor, primjer, obra
zae.
109
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK T
Evo npr. nekih nepravilnih oblika mnoine:
". .,. o "' ". ' , ". ",. "' " " O;
o...Lo-Yi pl. ".r>- - stup _r3 pl. .JWi - mjesec
... ... " JJ
" , O; " "' "
o..lli i pl. ;;_ut.; -korist ylS - knjiga
J, o .. "0 J
pl. - zeleni
", o... ,Jo ... ." ,..o"' ". "'J
- more pl. ..,_,J - igra
." .,.oJ ." .,.J
" ... " ...
ili Jw-
6,.;_j pl. j _j- soba
pl. - bolesnik
"" ... " J J ", o.. .". " J
Ji-i pl. .J.Ji-i- _;+ii- Ji-i - rijeka pl. :.,._7, - dua
"0 , " J ,
pl. - prsa
" ,. J " , o
i '::Ai- pl. -
pl. :k,.:. -mlad, malen
.,.. " .. o
je.;;
pl. -
pl. - prijatelj pl. - bogat
pl. - prijatelj
"... ... ". 'J ... " ... l
pl. Jw- - .i'.J pl. ;;L..J - strijelac
):..1 uti
pl.:-;.. - slika
pl. - prostorija
" ... ... o ...
e:-.:- pl. t?_r:- - ranjenik
pl. J.# - razuman
" o.. " ,,
._,J; pl. ._,.,_,li - srce
pl. J4- - brdo
pl. -otrouman
" ... , ... o ..
pl. - rodbina
.. J ... J
.fl.; pl. - sudac
IlO
MORFOLOGIJA
Iz navedenih se primjera vidi:
l. Da se svaka skupina konsonanata moe izraziti paradigmom j-...3 .
2. Da su nepravilne mnoine zaista "nepravilne" jer, kao to smo u primjeri
ma naveli u nekim njenim oblicima se javlja konsonant o koji smo upoznali
kao nastavak za jedni nu enskog roda. To se ovdje najbolje vidi i potvrda gra
pravila koja govori o rodu i po kojem su sve nepravilne mnoine
enskog roda pa se tako i deklinirati.
3. U zavisnosti od oblika (kad ih je vie za u jednini) zavisit i
" 0..- .... o....
tih oblika. Npr. - i stih pa mnoina ..::...1.:-!i
stihovi, a mnoina ::_,; - Ili veoma t_1 - brat u mnoini
.- ... o ,l ..-o
biti ;;_,;-l i a Jl_,.:>-l- prijatelji. Takvih primjera ima dosta.
111
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA 12.
Prevede i stavi ih u mnoinu:
l. Rijeka je duboka.
2. je razuman.
3. Ranjenikje bolestan .
. 4. Sudac je pravedan.
5. Brdo je visoko.
6. Prijatelj je iskren.
7. Stihovi su lijepi.
8. Soba je
9. Knjigaje korisna.
10. List je ut.
2. Prevedi i stavi ih u mnoinu (i pazi na slaganje subjekta
i predikata!)
." ..,. "" J o"' ..
. J' ( '
." ',';. '-1\ c"
....r---" -
." .. ' ....... o....

i
.:c;:", (o
.". "" J ... ,
.r-! ( i
." .... J .; o....
. ._0WI (V
\.r,, (A
J,. o , Jo o.
.:>_,..,..i r.JI ( ' .
112
- -

.. '
-marljiv
.
-pravedan
.
-lijep
. '
-koristan
.
J'-<.r - irok
L.:::.
-pero
.
-vladar
- mnogobrojan
:?G -pjesnik
-vojnik
.


.,. .. ,J
J ..L-::,. -civiliziran
.,. v
- slfomasan
- pitak

MORFOLOGIJA

-
- velik, star (godinama)
J.)(p - iskren
visok
.

-
'"'. o 'l: ",
zut
{-j -plemenit
:e- nebo
_; -jeftin
J"" o 'l:
.)_,..... ,- crn

t.:.; - blagodet

, A
hrabar
-
- bosanski
korist
0)L.S - lijen
Prevedi i objasni slaganje (neslaganje)
". .., .. J k"" ..

.
-
J O; O,

( _)) ( "
-
.- ...o "' 'fl. _, ... o J "" o,.. 'fl. ...
. "-!..i>. oWI - ( (v
113
ARAPSKI JEZIK I

(al-kalamu- razgovor)

(fi-1-matarni =u restoranu)
l) Najprije sok od paradajza, poslije
toga meso, riu i te salatu.
1 ... ... ' o ... ':. ...
2) Volim da dobro jedem.
. JS1 Ji .)Ji ('l'
3) Imam uvijek dobar atetit. . L_J:>';;. (i
4) Konobar, moj molim vas.
t ,0;,) (t
5) Izvolite i nazdravlje!
114
- -
- - -
- -
MORFOLOGIJA
GLAGOLI
J ... o... J o o..
(al fi'lu- al atalu - J-.All )
Kao i u jezika, arapski glagoli kazuju da neko vri radnju, da se radn
ja na nekome vri, da se neto ili da se neko nalazi u nekom stanju. U
arapskom jeziku mijenjaju se glagoli u dva vremena:
j:.JI - vrijeme koje je prolo
J , JoJoo...
- vrijeme koje traje
- vrijeme kojim se zapovijeda ili zabranjuje
u tri lica:
F l -ono koje govori
JU\ - ono s kojim se govori
J ". o...
- ono o kojem se govori
u tri broja:
-jednina-singular
Wl -dvojina- dual
J O .- O;
- mnoina - plural
u tri
t_).:;J1t/.a:JI -
;,a:J1 t/::_a:_jr -zavisni
J Jo .. o J .. J o ..
-
.. o .. J o ..
Arapska se konjugacija zove Jw':JI , i uvijek licem jed
nine mukog roda vremena koje je prolo stoga to tu imamo glagolski
oblik.
J .; o "" o...
Mnogi upisuju ovaj oblik mjesto infinitiva. Infinitiv J...l.,a..J\ je oblik
iz koga se izvode svi drugi glagolski oblici a sam je ime glagolske radnje i
moe se deklinirati, odrediti, posvojiti itd. pa se prema tome ne smije poistov
sa infinitivom u nas.
Arapski glagol moe biti prelazan ili neprelazan r , ali u
arapskom jeziku nema glagola koji bi se nazvali trajnim ili trenutnim.
115
ARAPSKI JEZIK I
I glagolski se oblici svi ravnaju prema paradigmi J-_.._ _; . Ako su u jednom
obliku tri konsonanta, onda se takvi glagoli nazivaju .
Ako la tri konsonanta nema LS- j- l , onda se smatraju pravilnim
J :. ' o ;t,...
a ako ta tri konsonanta ima LS- j -l onda su to nepravilni gla
.. ;' J o, J o o.
goJi . Npr:
- vidjeti baciti Jli -
- postaviti JL - pitati C::i ) - dogoditi se
1 :." 1 o A
Ako u konJenu glagolima konsonanta zove
Bilo da se radi o tri ili konsonanta u korij enu, takve glagole zovemo
osnovnim - .
Proirene glagolske osnovne nastaju kad se osnovnoj vrsti doda nov glas,
duina ili cijeli slog, pa se oni koji su imali tri konsonanta zovu:
i mogu imati nakon dodavanja:
konsonanta
... ... J o...
l>"L...>JI - pet konsonanata
-est konsonanata
o?nove vrste koj a je imala konsonanta u korijenu mogu biti
sa: .
... ... ... ,
(.?J5 -pet konsonanata (II vrsta)
.... .. o .. o J ..
- est konsonanata (ill vrsta)
:. ...... o J ..
J.Wl - est konsonanata (IV vrsta) a svakoj od ovih mogu se pribrojiti
, :. .. J o -!. "& ,
JO neke - o govoriti kad budemo doli do .) .
Prema paradigmi u prvu vrstu spada est razreda koji se
razlikuju po vokalu na srednjem konsonantu. njima nema ni
kakve druge razlike u pogledu konjugacije.
J 'o...

l. pisati

kao

2. sjediti :.,.k kao
3. otvoriti
e?
kao
4. znati

kao
11 6
MO R FOLOGIJA
, .. J o ...
t?\..:a.Jl
6. kao
:.0
-
' ' o ,..
5. biti lij epiO kao
<..,;

Nema pravila koje bi nas moglo uputiti koji su glagoli prelazni a koji ne,
kad se radi o prvoj vrsti, ali, ako su to proirene vrste, onda nema dvojbe.
Isto tako nema pravila po kome bi se moglo koji glagol ide u koji
razred prve vrste. Znamo da idu u razred oni koji imaju u korije
nu jedan od guturala (grlenih i (J) o ttt e ali nije ni to uvijek tako!
Isto tako znamo da su glagoli iz razreda uglavnom a petog uvijek nep
relazni. Iz IV. razr. pokazuju neko prolazno a oni iz V. stalno stanje.
0? -biti tuan r'l -biti plemenit e;; -biti ruan
[_} - biti radostan
-_{J - biti pokvaren
- biti lijep
Tabela br.]
".o oo' o,. J
Wl t .;q - '""Wl
y--: ,_,
--------
broj i rod subjekat lice
jednina mukog roda
jednina enskog roda
dvojina mukog roda
dvojina enskog roda
mnoina mukog roda
mnoina enskog roda
onje traio
ona je traila
traili su njih dva
traili su njih dvije
oni su traili
one su traile
:....11

Ob
01
1_,.)1
;n.
-'
lice
G
1_,
jednina mukog roda ti si traio
jednina enskog roda ti si traila
-
dvojina mukog roda traili ste vas dvojica C)l.
drugo lice
dvojina enskog roda
i traile ste vas dvije 1'.
.'
mnoina mukog roda vi ste traili ;:n,
mnoina enskog roda vi ste traile
J)1
jednina za oba roda ja sam traio (la)
prvo lice
mnoina za oba roda mi smo traili (le)
-,
l O U mnogim arapskim grarnatikarna stoji kao gore, a u naim grarnatikarna .:._r-->- je peti razred, a
je esti razred.
117
- -
ARAPSKI JEZlK J
Kad se iza nastavka 0 na taj nastavak se stavlja vokal i :
npr.:
# .... ' o ' ..........
. ..::...>- 'J'I je sestra knjigu.
Upamti: oblik zamjenice subjekat za lice m.r. u mn.jeste J
iza koga uvijek piemo l da se taj J ne bi i taj se l zove )1 a pie se i
u imperativu u mn. mukog roda.
Tabela br. 2
"' ' o o o ,

pre z. gl.
subjekat nastavak osnov lice
osnova oblik
jed. m. r.
' '
' lt on trai
jed. . r. ona trai
dvo. m. r. njih dvojica
trae
dvo.. r. njih dvije .:..{ it
lice
trae
mn. m. r. oni trae
mn. . r. one trae
jed. m. r. ti trai
jed. . r. ti trai
dvo. m. r. vas dvojica
traite

0,.._ -1--=.._. n ....._,_J dvo..r. vas dvije
drugo lice
traite
mn. m. r. vi traite
' ' lt
0_, H-_,......___,_) J;rw
r-1-_,. i....._ t __,_) mn. . r. vi traite

jed. oba r. ja traim
, o '
mn. oba r. mi traimo
prvo lice
118
MORFOLOGIJA
VJEBA 13.
01 r'Y- . 0 0\5'
- , .. "' ... ..
. lio .
01 ;.t: :./ ll&. l..1
:'Y- . tw .l_,jX 011
!1 '.;:; ::J J-) ; -,;
01 . )-1) {-.a:: (:_)J .
01 :;;) wj
J ,
Lf'I..:JI - ljudi

-ministar
.. '
JL>- - stanje
-
J .......
-e. -doznati, dospjeti
o .. , J , .....
JL o/i -naredio mu je da
". .. o J

-pred
- neznalica
(_1)1 (_} -tabla (kol.)
- osjetiti
J .. ,,
r5' -kriti tajnu
- biti prisutan
.

.. ' '
..::JWS'
Jt. -objesiti , odlagati
;;s- -govoriti tekbir, pozvati
- poslati
-! )-1 - obavijestiti
o "' J ..
Ji - treba da
- tako da
_r'Y- - dana
-neto
-ti
- stidljivost
". ... o ,
J )\.._S" - l ije nost
JL.S -lijeni
' '
Wb -uvijek
119
ARAPSKI JEZIK I
l. Odgovori na postavljena pitanja:
, J J .. "" " "'". .. ,
L.J_? I)W ( 1
w (o
W /l (i
... :;; l <J , J o ..... o ... , ...
_r.>- i bL; (v
<A
2. Poslui se uzorkom i razgovor:
01

'1
. 01 JGT
.. ... ....
3. kako se neznalica napravio Napii o tome desetak

4. Iz datog teksta povadi sve glagole i odredi im lice, rod, broj i vrijeme.
One glagole koje si dobio (la) u prolom vremenu, prebaci u sadanje i obrnu
to. Od svih dobivenih glagola napravi imperativ.
Vidljivo je iz tabele (a sada razmatramo samo vrijeme koje je prolo!) da se
J Jo.- o J :.J o J ; "..
sastavljena zamjenica za drugo lice tj javlja kao sastavni
oblik glagola u datom licu i ne moe se izdvojiti niti se moe jo negdje upo
:. Jo ,_" o Jo ,, ... Jo ,... .- o ,.. ..
trijebiti. Npr.: p-r.:5' -
Sve ove zamjenice se smatraju glagolskim subjektom osim :.:., koje je ozna
ka za enski rod a kao subjekat se mora pomiljati zamjenica 3.l..r. Isti je
-J
i sa zamjenicom .r koja se mora pomiljati ako iza glagola u
120
- - -
- -
MORFOLOGIJA
tom nemamo neko drugo ime koje preuzeti ne sebe funkciju subjek
ta.
Dakle, sada se radi o tri vrste subjekta uz glagol i to:
..- ,, , '
a) zamjenica koja se mora porniljani on y je pisao
" o "' ......
b) neko drugo ime koje je navedeno je
e) zamjenica koja je data kao nastavak :- -ti (pisao si) Il
Vrijeme koje je prolo (al-madl) moe da
a) Radnju koja je trajala i zavrila se, npr.:
. cs- - Poklonio je profesor marljivom
knjiicu o gramatici.
.. ... ... "' :. J
. ....,.....,..) - Zatim ode moj drug.
Ovako prolom vremenu kad se doda "..!.i dobije se
daje radnja uistinu obavljena i zavrena sasvim sigurno, npr.:
. y8:JI :.:Sj "..!.i- sam ostavila knjigu na sto.
. "..li - Zaista je dola.
b) Sloenu prolu radnju, npr.:
. Ja sam uradila svoj posao.
o ' ... '' J..... o J.
. J.J-' l_r-5 - Svi su napisali svoje
o ..... o .. o J o ..
. .J.",tJ..r->JI d Voljela sam dobro i dobre ljude.
.... ; .. ...
e) Radnju koja se dogoditi, ali je tako sigurna kao da se dogodila pa
ima prizvuk prezentnosti, npr.:
. :- :;; "Y -Ovdje ne ostajem .
. - Ko kopa jamu svome bratu, u nju pasti.
#' , .. Jo.. , .; ...
ll Npr.: . \).:. l..:J.:;...;, -Vas dvojica (vas dvije) ste uli( e) u
j:" - Jeste li (vi m. r.) Jj
-ta ste danas uradile?
121
ARAPSK1 JEZIK l
d) Molbu ili elju, npr.:
dobro ako i tebi da dobro!
e) Kad se -li doda (prolo vrijeme) od glagola J\5', imat
sloeno vrijeme koje na pluskvamperfekat (davno prolo vrijeme), npr.:
.;;.... Jl -li J - sam bila otila na put.
.
..... o o .l o ... o .. ' o .l
. j......JI ;;..._;. .y ..:.-.,.,u _\j ..:-S - Bila sam se umorila od silnog posla.
.. .. .. ... ;
se uz glagol ne upotrebljava zamjenica, osim ako se ne eli
naglasiti subjekat, npr.:
-Ja ovdje ne ostajem!
Ako nam treba negativan oblik prolog vremena, upotrebljavamo negativnu
L. koja dolazi pred sami glagolski oblik, npr.:
. 1_,j) L. - Nisu oni ovo .
. L. - Njih dvojica nisu doli na vrijeme .
. L. - Nije on kupio svesku.
122
MORFOLOGIJA
VJEBA 14.
..... ",.. ,JI ,
wi
-.1, "' O J J J J , , O "" "' "" , "":;i "' J O _,. O J, , 'i .-O O .;0 J J ; o, O;
o-':"'Li y:-J . ::'I..WI (!Ir--JI J r'J!\;. a 1\ J l ...
.
i.lJI JW,\
.. ... .. .. .. ..
.'w';J .ili :.:Ji L.; 'c/.U' !J;.1 .. . _
...
... Jw ... ft '-Y

ft '-Y - Ne reci J(j C. - trajno (stalno) biti
.'

... '


Jw - - ivjeti udobno
'
mnom pune
'0G:..;- vrt t_;1:,=;. - ulice
-juriti, uriti - oni odlaze
.. , ,
- ta mi oy:-J - lica
,; :
- svje(a)
.. '
-voljeti o\A..;. - usne
.
'
sutra - nasmijane

123
A R A PSKI J EZ IK I
l. Najprije prevedi tekst na bosanski jezik (povei sa dijelovi
ma istog teksta).
2. (ovaj ili iz svog ivota).
3. Sve (koj e su glagolske stavi u prolo vrijeme).
4. Prevedi na arapski jezik
Ja sam prvog razreda. Moja kola je velika. Moj brat je student
" '
a moja sestra je mala, ne ide u kolu. Ona se igra u Ide li tvoja ses
tra u kolu? Ne- i ona je mala. Kako se zove sestra? K<1ko se ti zove?
napamet:
Vl
tS_.Di
... ;J L. tt.
a tvoj Gospodar je najplemenitiji
Koji je peru
i Ga ono to nije znao!
' , , o ..
Vrijeme koje traje nastaje i
Iz priloene tabele je vidljivo da vrijeme koje je prolo nastaje, kao to smo
to istakli, kad se korijenu na konsonantu uzme vokal i dodaju
nastavci za lica. to se vremena koje traje imamo neto
situaciju. Naime, za gradnju ovog vremena su nam najprije potrebna
slova koja se zovu :...:,J;. a to su L> -< ..:... l .
Ta se slova tako da se u licu mu kog roda u jednini,
dvojini, i mnoini te u licu mnoine enskog roda doda pred korijen
glas --:! , dok se u prvom licu jednine doda glas l, a u mnoini L> , u ostalim
oblicima doda se 0 . Dvojina za oba roda u drugom i licu ima nastavak
' ' J
L> l - pravilan pl ural za muki rod ima L>J
124
- -
- - -
MORFOLOGIJA
I ovdje se glagolski subjekat pomilja, pa tako imamo:
u licu sing. m. r.
u licu sing. . r.
u drugom licu sing. m. r.
u prvom licu sing. za oba roda
u prvom licu plur. za oba roda
, o : J
..:_;><.J - ...,_:.:>v
u dualu je subjekat
u pluralu m. r.
u pluralu . r.
.

to se ovo vrijeme sadanju radnju koj a traje dok o
nJOJ govonmo, npr.:
.; J ... o ...
. J_,_JI Jl - Idemo na trg.
s:. 'J'.fo ta rade ova djeca?
<ul - Gdje stanuju ove ene?
b) radnju koja se odvijati kad mi prestanemo o njoj govoriti, npr.:
. - Njih dvojica idu da se kliu na snijegu .
.t}j js-- Svako ponjeti to je posijao.
y _;s:J1 tnapisati ovo pismo?
e) trajnu prolost pogotovu ako uz glagol 0l5", npr.:
" .. ' ; , .. ". .;
.Jl !.1_,>-i 0l5"- Tvoj mi brat dolaae .
. )}1 Jl j.a; - U Sarajevu su stigle arapske delegacije.
'
d) Glagol ski prilog sadanji, npr: ( JW\)
. L j"..lJI 0-- - se iz kole.
' '
e) radnju koja se u svim vremenskim sferama, npr.:
. _/..ul Stanujem u daleko od grada.
.JWI -Sretan je onaj koji razumno gleda (na stvari).
".Ai uz prolu radnju iskazuje potvrdu onoga to glagol sobom
125
ARAPSKI JEZIK l
Ista ta uz radnju koja traje prevodi se katkad, a to da poka
zuje nesigurnost i povremenost, npr.:
J h , o "' J , , o...
. -Plemenit konj nekad posrne .
. ; - Moda vas va neprijatelj sa svojom vojs
kom .
. -Moda biti, bit da je.
J .... , o.... ... J ... J o...
Kad se uz J koja slui za onda
radnju koja se sigurno ili se dogoditi, npr.:
. 1-:fG - Sigurno tako uraditi.
Kad se pred t/.a.:J\stavi .:, ili 0"Y, onda ima futura, npr.:
:.;._e -ti (m.r.) pisati, a negativno
. :_:,-y -ti pisati
J , o ,,
.._,......,.L..... -mi
. J -Ti nikada pisati.
Isto tako, pred t_;wl ima negativnog futura, npr.:
. (m.r.) pisati .
.0.;:.G (m.r.).
Kad pred t_;wl stoji negativna C. , onda ima negativnog
prezenta, npr.:
J Jo "' ...
. L. - Ja ne piem.
.. J ... o ... ..
. L.- Oni ne idu.
Poto smo nastavke i odvojene koje mogu biti subjekat gla
galskoj da sada vidimo kako se pojedini subjekti slagati u
sa svojim glagolom (
je, kad je glagol u licu singulara a je glagolska,
da subjekat bude u mukom rodu za muki rod glagolskog oblika (bez obzira
na vrijeme) u enskom rodu uz imenicu enskog roda. Npr.:
. J1 - Otiao je moj brat u selo.
.. <J J o .....
. J
-
_,...JI .y l>"i - Dola je moja majka sa pijace.
-
126
- -
- -
- -
MORFOLOGIJA
U licu jednine mukog roda stoji glagol i kad je subjekat imenica
mukog roda u dvojini ili pravilnoj mnoini, npr.:
J), )\l :_;s-- Pisala su dva cijeli dan .
. :.UW :_;s- -Pisali su pjesme studenti.
Glagol stajati u jednini u licu za enski rod kad mu je subjekat
imenica enskog roda u jednini, dvoji ni ili pravilnoj mnoini, npr.:
Smijala se sestra sama sebi.
o ::_,lyl Sestre su se smijale.
o .:"b-1 - Dvije sestre su se smijale.
Glagol moe stajati u licu ili mukog ili enskog roda i to:
a) Kad imenica kao subjekat u enskom rodu ne slijedi odmah poslije svoga
predikata, npr.:
. Dola mi je sestra danas .
. ( - Dola je danas sa svojim djetetom moja sestra.
b) Kad je subjekat glagol u imenica koja nije prirodnog enskog roda (ne
ensku osobu), npr.:
. ( t:l1- Sunce je danas izalo u 6 sati .
.:.r;J1 0-- (..:,.,)1) )1 - Odletjela je ptica sa gnijezda.
e) Kad je glagolski subjekat imenica koja zbirnu imenicu ili je unep
ravilnom pluralu (bez obzira na rod u jednini), npr.:
" o .. " o,. ' .. ., .. ., ; ...
o b) b) )1 ( - Dolazili su ljudt Jedan po jedan.
o ( 0 ) -Dozrio je plod.
Od navedenih treba razlikovati u kojoj je subjekat imeni
ca koja muko lice a ima oblik enskog roda. U toj glagol
mora biti u mukom rodu, npr.:
/1 -Naredio je hali fa Omer.
Kad je glagolski subjekat neko drugo ime a njegov predikat
(glagol) stoji uvijek u jednini u licu prolog vremena ili onog koje traje
127
ARAPSKI JEZIK l
makar taj subjekat bio jednina, dvojina ili mnoina mora stajati poslije svog
glagola. Npr.:
J , oJ "' " .,..
. - Otiao je Osman.
J .... o...
Ako, pak, imamo imensku je predikat ( _r.>JI ) glagol, taj se glag
ol mora slagati sa svojim subjektom u rodu i broju kad mu je subjekat u jedni
ni, dvojini ili pravilnoj mnoini mukog roda, npr.:
- Izaao je iz
- Dva su izala iz .
.. .. o .. o , .... ... ' <J ... J o.. .
........._;.M if ly.-_;.. J ""......._; ..WI -Izali su profesori iz kole.
, .... ...o ;.; ....
. J r - Otila je majka u trgovinu.
-Dvije su djevojke otile u park.
Ako subjekat imenske bude u pravilnom pluralu za enski rod ili u
nepravilnom pluralu, onda se moe, ali i ne mora, slagati sa svojim predikatom
i ostaje u jednini enskog roda. Npr.:
...... o .... o ... ... o .... .. , .; .... J o..
. ....._._;..WI if .:.r:-_;.. ..: . ..\....._;..WI - Izale su profesorice iz kole.
.
'
r_;..:J1 Jl
'
-Ljudi su doli u pozorite .
. )'_JI J_,b -ene su radile cijeli dan .
. G.:J) , . il 0-- 111 - Kad iz srca, dospiju u
... .. ... ... ...
srce.
128
MORFOLOGIJA
VJEBA 15.
ot .J o :.

' '
. L>_.J, .
J1 c).j) .
:-:_ai lS_.JI .)ji
, ... o ... " ... o ..... ". o , J... o ... ......... o... o .. ..,. " .. o... J o.... o ;. ... ". , , .... o .; ..... o ..
4>- JAb .1- \,;J) j J'"""-'i .lAJ . .1-) _+-ll J .
... ... .. .. ,tr. ,. .. , .. ...
. -4k ._;.1.})::, 'JJ) J1 . I:L..
.. ... - ... ... ... ... "' .. ... ... ...
. Jl :_;,:.,4)

" , o,... ". o ... .,. ... o""
...,_,Wi-...,.._.J - 1gra
JJJj
."
.. , ,
" ... o....
- - selo -plivanje
-mladi -voljeti
" ",,
..:."T- o_? - lopta 0 'J.i - veslati
.. _ ,
i...li - stopalo,noga )::, - razmiljati
tG.s -
-sportski
.. , -
, ... o... , ... o ..
-zrak, vazduh - bijela, bijel
" ... ." ,o...
o ' ..
-ator
E-" - interesantan
- - rijeka -jako, mnogo
" ... " ...,
- - planina - revnost, ar
" ''
_,J.) - kofa, kanta ll... - ko, koara, kotarica
...... o J.,J
"
e!'
,,
.r - mjesto, poloaj ).lAJ\ o_? - nogomet
-zapaliti LJ\ -koarka
....__a.; - podignuti, uspraviti
postaviti, metnuti
129
- - -
ARAPSKI JEZIK l
1. Prevedi taj tekst i u njemu sve glagolske oblike pa odredi koje je vri
jeme, l ice, rod i broj .
2. Izaberi dva glagola i konjugiraj ih pismeno.
3. Odgovori na pitanja:
a) Gdje se djeca igraju nogometa?
b) Igraju li i nogometa?
e) ta se igraju loptom?
d) ta moraju najprije uraditi kad u prirodu (t_,1) ?
e) Gdje podiu svoje atore?
t) Ima li loptu?
g) Je li tvoja lopta velika?
h) Je li bolja velika ili mala lopta?
i) Koje se igre igraju velikom loptom?
j) Je li tvoja sestra
Pazi! Najprije, mora se voditi o slaganju subjekta i predikata kako u
imenskoj tako i u glagol skoj Zatim, upitni oblik ma kog glagolskog
vremena postie se jednostavno upotrebom upitne neposredno prije gla
galskog oblika.
Na kraju, samo su dvije upitne l i J:.. gotovo se ravnomjerno upo
trebljavaju i da li? je li?
4. Prevedi pitanja pa odgovori na njih pismeno:
"' "' o J o .. ". o .,. o , ". ". .. , , o J o oJ ""' ". ,
il-i r-W' e!.J ('
..:Jj '- ( 'l'
J-1 er
d (t
J:.. (o
d e1
, .. .. ... ..
130
- -
MORFOLOGIJA
za zadatak 4.
" . ,
-
"", ... o ,, ..
- zoo vrt
JoJoJ
- praznik Republike
J _r - svirati - seljanka
.J;.,
_,.;yi - pijanina o_r.-
- stati, zaustaviti se
"
:.C"G - vidjeti

.J Jo J
vrabac
131
ARAPSKI JEZIK l
IMPERATIV
o .... o ..... JI o
(fi'lu-1-amri wa-n-nahyi JJ )
' ' '
Iz tabelarnog pregleda vidi se i oblik imperativa u jednini, dvo j ini i mnoini
za enski i muki rod za drugo i lice. Odmah moramo da je impera
tiv u arapskom jeziku vrijeme kojim se zapovijeda ili zabranjuje, a ne
kao u naem i nekim drugim evropskim jezicima.
J .... J o..- ,., o Jo,..
Imperativ od tJL.a.....ll za drugo lice kojim se zapovijeda _,..; pravi se tako
da se oduzme :.__;/-i krajnji vokal pa tako oblika npr.:
ti pie - sada tako obliku dodamo l koji je uvijek j,.,)1 i
poto nam je ostao :_ na srednjem konsonantu (vokal-u-) prenesemo ga na taj
j,.,)l i imamo oblik - pii!
Pravilo je da imperativ koji je za drugo lice (i koji je jedino pravi imperativ
jer samo tada se direktno nekome, bilo da zapovijedamo ili zabranju
jemo!) bez obzira na rod i broj na j,.,)1 zadrava vokal - u - :_ ako se u
t,;wr na sredjem konsonantu nala'zi vokal - u - :_ , se na j,.,)1 stavl
ja' vokal - i - -za sve druge razrede glagola prve vrste . je
pravilo da se 1u imperativu prve vrste glagola smatra j,.,)l a to da se
nikad (sem kad njime tekst!) ne i da je obavezno nad njega sta-
J ,oJ
viti znak l= a.,dl. Evo nekoliko primjera imperativa svih razreda prve vrste:
-ti sjedi -sjedi!
J .... o,
-ti zna -znaj!
- ti ide
-idi!
' "',...-:
-ti pie -pii!
- ti otvara e;! -otvori!
J. .... o ..... v ...
- tl racunas :.;.:.!
Kad se radi o oblicima za enski rod, postupak je isti osim to t_;wr za
enski rod ima u drugom licu jednine oblik A i kad se tom obliku oduzme
; .... .... ' o J o.... ...
.JL.a..JI 0? na kraju se mora oduzeti ne samo vokal nego i nosilac toga vokala
koji se nalazi na kraju. Tako biti od glagola :.:..S::.. - ti uti, tj.
- uti! U dualu i pluralu mukog roda te i u singularu i dualu
roda gubi se 0 zajedno sa svojim vokalom. U pluralu enskog roda taj nastavak
132
MORFOLOGIJA
ostaje jer bi se u protivnom potpuno sa oblikom imperativa za drugo
lice mukog roda.
J "" ' o...
Oblici kojima se zabranjuje drugom licu nastaju tako da oduzme
krajnji vokal i glas 0 sa svojim vokalom, tamo gdje ga ima, osim u licu
enskog roda u mnoini.
Evo imperativa za drugo lice kojim se zapovijeda i zabranjuje od glagola

, o:. ..


rAJI t/'-.'JI
ne gledaj!
gledaj!
o .l o .l
)ul ti gleda
JJ o ...
_)>.:;
m. r.
ne gledajte
vas dvojica!
ne gledajte!

\)_),:;
m. r.
gledajte
vas dva!
gledajte!
... J oJ
l)ui
JJ o..i
\))ui
l
m. r.
vas dvojica
gledate
vi gledate
J k
j
-
0)_),:;
m. r. m. r. m. r.
ne gledaj!
. r.
ne gledajte
,

-
_, ,_

gledaj!
.r.
gledajte
, ,,
c..s)ui
-

l
ti gleda
.r.
vas dvije

.-J o ...

vas dvije
ne gledajte
". o J o ... <..J

vas dvije!
gledajte!
". o J oJ
0}01
gledate
vi gledate
"' o J o ...
J_)>.:;
. r. .r. .r.
133
ARAPSKI JEZIK I
Imperativ kojim se zapovijeda ili zabranjuje licu pravi se na isti
, ... ' o ..
tj. na kome se oduzme zadnji vokal i glas J tamo gdje ga ima.
Razlika onoga kojim se zabranjuje i onoga kojim se zapovijeda je u
' .... J o....
koja stoji pred tako oblikom C)L.a....l l. Imperativ kojim se za
povijeda dobiva J koja bi mogla imati u ovom nae
"neka", a onaj kojim se zabranjuje ima poznatu nam za neg
iranje '1 . Evo tabelarnog pregleda glagola vidjeti _fo .
JJo .. oJ ,Jo,... l Jo ... o .. o J o ...
i _,L....JI L.a....l l i _,L....JI <.#
o J o ....
on vidi neka on neka on
N
ne vidi vidi
njih dvojica neka ne vide '1 neka vide
vide njih dvojica njih dvojica
oni vide
l
neka oni
'J
neka oni

ne vide vide
O J O; "':}
JJ o ... oJ o ...
ona vidi ;..s neka ona
;..s
neka ona
}=J
ne vidi vidi
... J o ...
njih dvije

neka ne vide

neka vide
l)=l
vide njih dvije njih dvije
one vide

neka one

neka one 0}.:)
ne vide vide
134
MORFOLOGIJA
Jo jedna posebnost arapskih oblika imperativa i sadanjeg vremena jeste
.. :;:; ... :;. ...
glasom: 0 0_,JI ili 0 - 0 o.)..l.!.....JI 0_,JI . Kad je glagol u afrr
mativnom obliku, to se onda prevodi sa "svakako", a kad je negativna,
onda "nikako"
;:; .;. , .. :. ... ' o J ., ..
U imperativu ovaj glas 0 i 0 dolazi na sve oblike, dok se 0_,JI moe
dodati samo na jedninu mukog i enskog roda i mnoinu mukog roda. Nasta
vak 0 ima na sebi vokal- a-:._ jedino na dualu i pluralu enskog roda ima vokal
-i--, nastavak 0 uvijek na sakin ..:_. Konsonant koji stoji pred ovim nas
tavcima ima na sebi vokal - a - :._ osim u drugom licu jednine enskog
roda gdje se nalazi vokal- i- - a u mnoini mukog roda nastavak je vokal- u
J .. ... ......
--.Evo primjera tabelarnog pregleda za glagol vidjeti _).;.
(2 lice)
' o ;:; ....

r_,1..J1 :;_;
o .. J oJ
o ... J o ..
nikako

";l
svakako vidi 0_j.;l 0).3\
ne vidi m. r.
nikako ne vidite svakako vidite
01}.3\
vas dvojica vas dvojica
o JJ oJI
."- ."-
nikako

svakako vidite 0_j.;l 0):1
ne vidite m. r.
svakako vidi nikako
ne vidi .r.
svakako vidite nikako ne vidite
vas dvije vas dvije
nikako ne vidite svakako vidite
vi . r. vi.r.
135
ARAPSKI JEZIK I
(3 lice)
J o .. "'

J Jo,. o ""o Jo,

neka se nikako
ne trai
neka se nikako
ne trae njih dvojica
neka se nikako
ne trae oni

odk.

neka se svakako
trai
neka se svakako
tae njih dvojica
neka se svakako
trae oni

.
.
j (ll.)
.

.
neka se nikako
ne trai ona
neka se nikako
ne trae njih dvije
neka se nikako
ne trae one

.' .
0l)kJ

neka se svakako
trai ona
neka se svakako
trae njih dvije
neka se svakako
trae one

.
.
J(tk-1
.
'!/. .... oJI.o ,
0Wk"J
.
136
MORFOLOGIJA

' ,.. ... J o...
J b......]l
svakako
on gledati
svakako
gledati njih dvojica
0_).:; svakako
oni gledati

' ,,
Jj.:; 0}w svakako
- -
ona gledati
... .J o ...
Jl}w svakako
gledati njih dvije
1 ..-o l o..
-:>L? svakako
one gledati
O ... , O. :. o ...
0.JW
0}w
1 ... i o ...

... o' o ...
-:>L_p
137
ARAPSKI JEZIK I
VJEBA 16 .
... , o ... .. "" ... _" :; "" o "' ,'!!- ' o ... "' , J ...
t...J J>- .!.i .r Lo>

J} o ... ' ... o "" o,,
y.)J <J!. iJ
J:;ll .
... o.- ... J, .- .. ... ... .. ... .- o..- ' o ,J.. J o"' J '!!- ... .- _.._" JJ J oJ 1% o ,. J o :;:; l o .. ..,. J .Jo.
e.r.. Li..ai

... :; J'1;,.J.,., .. ".J<J."J ..... ... , ".o:;i,, ..... o ....., ... o .. , :;. ",.. ;. ,o .. Jo.-o ........
r..L.J' L;L,.:.i ,_;-:-:-!. .)1.5"? Li) ..u t... r-"-.J u"JJ .).r.l' 1.:u.J

. s_;. 8-L. :()i 0-- '.li
... ... ... ... ... ... ... ... ...
! J)ot L.) ! L.) !:0. !J.0.1L.
l Wl y"/JI

,. J J ,. o ...
- - godinje doba -Jesen

;s -zima _;.;.)
" JJ :;:; ,
J}>-- j>- - - oblaci
J .... o ..
L. -jaka li je! .,w.) -crn, siv
e;.,; -biti (postati) ;.s-D -nagornilati se, nakupiti se
:;.; - gdje
-prekriti, zastrijeti
J o:;i
-ljeto (;- - zadrati,
.
-toplota


138
- -
MORFOLOGIJA
,
_;y - svjetlost
-toplota
,J _o,.
0_r.- munJa
0) - sijevati

o
..u:._; -grom
o
.._A....ai - grmljavina Gaka)
- uzrujati, uznemiriti
." o ... ." JJ
y}j -srce
-
-L:-! - vjetrovi
- zvidati, estoko puhati
t)-j - uzdrmati, potresti
-vrata
J ... ., ." ... o
- - okvir (i)
J ""... " __ ...
.bij - ;;.l;\.j - prozor (i)
- estoko puhati
J}L.. - - pukotina, okvir
-

'll "' ." o
-fi - bunar
- - napojiti
j _Rj - masline
-
- estoko zahladiti
" ... o ...

"o
r -tijelo (a)
- premda, iako, mada
):i - prekriti, umotati se
. '
'-'.r"' - vuna
J .... , .; ....
....r:-:-'- - .._r7!. - se, ukrutiti se
-e;.,! -prst
J "J ... J ... ... ...
- - mrznut1, pocetJ se mrznut1
krv
" ,, " o
JJ/'- Jf'- ile, vene
J , "" ". .;O J
vrt( ovi)
...... ... :; ......
:. - :. - ogoljeti, razgolititi
" ... o... " .....
Jl_;_,i- J_;_,- list (ovi)
y;. -
c;...; -postati Gutrom) biti
-pust (a)
..
JL. - miran(a)
J-:-;. -tuan (a), nenaseljen
... .. .. o ..
/ - dobro nam doao (la)
o
e:-/- neprijatan, neugodan (a)
Sj- divljina
." . J v
- uzasan, grozan, JeZlV
t.>? - strujati
" o :: ....
psemca
J ... .. ...
J-1.>0- ivjeti
l. Iz datog teksta povadi sve glagole i tekst tamo gdje ima smisla pre-
J .. J o ..
nesi u imperativ, i nove
2. zimu onako kako je ti doivljava.
3. Odgovori na pitanja:
l) Kad zima?
139
ARAPSKI JEZIK I
2) Kakvi oblaci prekrivaju nebo u zimu?
3) Ima li dovoljno sunca zimi?
4) Ima li zimi mnogo grmljavine i munja?
5) Je li tebi hladno po tijelu i prstima zimi?
6) Kako se titi od zime? ta
7) Kako izgleda vrt zimi?
8) Zato nam je zima dobro dola ipak?
9) Kakva je zima u naem gradu?
l O) Kako provodi dane zimi?
4. Odgovori na pitanja:
<u1
(r
' ' '
(i
(t

(1
5. Promijeni u svim licima i brojevima ovako:
, --,, ' ,, " ''.f ' '

.... ... .. ...
itd. cJf,
6. Napii
. 0
sa mantil-
140
- -
MORFOLOGIJA
BROJEVI
Brojevi su i u arapskom jeziku koje stoje uz imena i pokazuju koliko
je na broju onoga o govorimo. Ima ih nekoliko vrsta i to:
a) osnovni (glavni ili kardinalni) brojevi
b) redni brojevi (ordinalni)
e) dioni (distributivni) brojevi
d) priloki (adverbni) brojevi
e) mnoni (multiplikativni) brojevi
f) brojevi
Ono to je s naeg stanovita to je da se brojevi ponaaju neto
nego u naem jeziku. Osnovni se brojevi ne slau sa svojom imeni
com u rodu, pa valja odmah napomenuti i dobro zapamtiti da se brojevi
(glavni) uz imenicu enskog roda pojavljuju bez nastavka za enski rod i obr
nuto, uz imenicu mukog roda imaju okruglo "te" ;; (znak za enski rod).
Isto nam tako valja da se broj jedan i broj dva ne upotrebljavaju uz
ime jer ime kad je u jednini i kad je onda svojom logikom kazuje
da se radi o jedinki. Tako se poto u arapskom jeziku imamo d vojin u ne upo
trebljava broj dva nego se ono o je prosto stavi u dvojinu.
Kad elimo da ba posebno naglasimo onda se broj jedan
stavlja iza na koju se odnosi i slui kao njen atribut a ne broj. Isti je
i sa brojem dva. Npr.: - grad
", ., ." ",. ..
o...I..>-IJ jedan grad (ili ne znam koji ili da kaem!)
- dva druga, stvarno su dva i to (atributski) je tako.
se u savremenom jeziku broj koji je upotrijebljen atributski ipak ne
slae sa imenom na koje se odnosi, nego i dalje slijedi oblik broja a ne pravilo
po kojem se atribut potpuno slae sa imenom uz koji stoji, tj. slijedi pravilo da
uz muki rod ima nastavak enskog roda i obrnuto. Npr.:
'Jfl e1\ - u toku posljednjih sedam godina
-petogodinji plan
141
ARAPSKI JEZIK I
Evo glavnih brojeva od jedan pa do 20
muki rod enski rod
o
l
2
3
4
5
6
7
8
9
10
ll
12
13
14
15
16
17
18
19
20
"'

?G!


?S
?
' ,,
"' ' _, .. o
-LS ...l:-!

" o '
"'


"'""' .; , A"
?t!)
........... o ...
?t;'

' ,,
142
MORFOLOGIJA
Kao to smo istakli brojevi imaju od tri do deset oblika za muki rod sa
okruglim "te" ; a za enski rod su bez njega. Brojevi jedan i dva ne podlijeu
tom pravilu iz razloga koji smo naveli. Kad se broj deset upotrijebi samos
talno, onda se i on ravna prema istaknutom pravilu, ali kad se taj broj javlja u
vezi sa jedinicama onda za enski rod ima na sebi oznaku enskog roda ;; .
Desetice brojeva dolaze na oblik koji se upotrebljava u pravilnom pluralu za
muki rod i- kao takvi- vrijede za oba roda. Npr.:
.., .. Jo
\)" .JJ? - dvadeset
If, , _, J o
-devedeset knjiga, itd.
' '
Brojevi stotinu i hiljadu se upotrebljavaju za oba roda u istom obli
ku, Npr.:
- hiljadu
Broj moe da se pie i l!,. 12
- '
-stotinu zgrada
J:.j2 - stotinu ulica itd.
Prije nego upotrijebimo broj valja nam znati rod imenice u jednini i po tome
se ravnati. Ovo je vano upravo zbog oblika broja koji upotrijebiti. Npr.:
druga
- sedam automobila
J J J o ...
- pet brodova
JJ J.; ....
. - osam knjiga
Broj nula, deklinira se potpuno Ger je to imenica na kojoj je
i, normalno, ima sve padene nastavke).
Broj jedan za enski rod ostaje nepromijenjen.
Broj dva za oba roda mijenja se kao to se mijenjaju imenice u dvojini.
Brojevi od tri do deset mijenjaju se kao i ostale imenice.
12 Sa ovim brojem postiu se i pojmovi , ali bez tendencije brojanja, npr.:
-stopostotni
- stotinama (na stotine)
ali ima i obljk za mnoinu: J;. ili
' -
143
- - -
ARAPSKJ JEZJK l
Brojevi od jedanaest do devetnaest se ne mijenjaju i uvijek se
sa fathom..::.. Jedino je broj dvanaest promjenljiv, naime mijenja mu
se samo jedinica i to, kao to smo rekli, u dvojini.
Poto smo rekli da desetice imaju oblik pravilnog plurala mukog roda,
one se i mijenjati kao imenice u pravilnom pluralu mukog roda.
Brojevi stotina, hiljada i milijun mijenjaju se i u jednini i u mnoini kao
imenice potpune promjene (sve su na tanwin-i to je normalno da se mjjenjaju
potpuno).
Ako se upotrijebi mnoina, imenice rllilijun u smislu nebrojeno onda se po
javljuje u obliku koji je jednak nepravilnom pluralu i kao takvih
se nepotpuno. Npr.:
u-OI na rllilione ljudi
to se upotrebe brojeva smo rekli da se broj jedan i dva ne upo
trebljavaju (osim atributivno). Uz brojeve od tri do deset ono to brojimo dola
zi u genitivu plurala pa neb to nazivaju genitivnom
vezom (ili kvazi - - genitiv). U takvom je broj mudaf a brojeno
mudafun ilejhi. Npr.:
.v - tri lekcije
- deset priredbi i sl.
Iza brojeva od jedanaest do devedeset devet ono to se broji stoji u akuzati
vu singulara, .
. dinara.
",._, : ' o , , ." o .;
. '-.:...... 0 - Petedeset pet god. i sl.
Iza brojeva stotinu, hiljadu, i milijun uvijek stoji genitiv singula
ra a broj je u tom na mjestu npr.:
- stotinu drugarica
.r"Y- - hiljadu dana
.{. - i - rllilijun osoba
Ako se broj stotinu upotrijebi iza brojeva od tri do deset, onda jedino ta
moe da stoji u singularu. Npr.:
... ' o .... .,. ' o ....
:0L. ili - pet stotina
144
- -
- -
MORFOLOG I JA
VJEBA 17.
01J _ 00 '.:. t..:.;._ 41 :_p S:{. Jl
.. .. JJ J.,o ... .,.o o..- :;i ,... o ,. J " .. .. J o..- ....... J Jo.... ' ' Jo.. , "' ..
_r.! / ...:.. \} Li \ . ...:i \} Lo ' l - _,;..:....
ol.AJI J_,k . .bl) :...J10 Jl r_
.. o , .... _" J J .. J J ... ::; .... o.. ,..o... ,. Jo J.. .... J o.... o,.. .. o.- ... o
:.\A.j J \.:,. \ '. 'i --Jt r.


l. Od konstruiraj
:u gledite, miljenje
J,...o J
- osobina porodica
"' ,. o J
a:-udes, - podijeljen
.,. .. J J
centrala,
- razdaljina agregat
.. _
gubitak J"k -duina
- rijeiti, J'_r - irina
mijenjati
jti - plovidba
-
-
."". o -e
- htjeti, eljeti - naprave, sprave, aparati
-prva
savremen (nov)
145
ARAPSKI JEZIK l
Razgovor u autobusu:
Ide li ovaj autobus na
stanicu?
Ne, ovaj Vas autobus odvesti
('y ... u_, \.l.", ,'l
u _. - '-' ..1 -u
do banke, onda u drugi Jl jkl1
autobus broj 18.
Moete li mi gdje presjesti?
f :;; 1);;
Prva stanica odavde.

Prevedi na arapski jezik:
Radujem se jer stanujem u glavnom gradu nae Republike. Na glavni grad
je veoma star grad i veoma lijep. Svi Bonjaci, bez obzira gdje ive, vole ovaj
grad. On je kau grad-muzej pod vedrim nebom. Poznat je po mnogo i po
dobroj vodi. U najnovije doba poznat je po snazi i prkosu, po dostojanstvu i
hrabrosti svojih Ima mnogo lijepih damija a najljepa je Gazihusrev
begova, koja iz osmanskog perioda.

.. '
prkos - stanovati
hrabrost 0; 1)8' 4- bez opbzira gdje ive
." "" o.
0-- - iz osmanske epohe
' ' '
,.:;:;,
LC:. -glavni grad snaga
146
MORFOLOGIJA
PRONOMINALNI SUFIKS! UZ PRUEDLOGE
'!l "' o , ' "' ... :;i J ... o
_r.JI J JWI
' '
Pronorninalni sufiksi ustvari su oblik zamjenica (vidi u odjeljku
-zamjenice) koji su u arapskom jeziku veoma upotrebljivi. Dolaze uz imenice i
tada nae prisvojne zamjenice kojih u arapskom jeziku nema. Takva se
konstrukcija smatra . Kad dolaze uz glagolsld oblik, smatraju se objek
tom toga glagola- kad dolaze uz prijedloge pomau stvaranje prijedlone sin
tagme.
Pri svemu ovome javljaju se i neke pravopisne promjene- pa tako npr.:

J! -k, ka
lS:.J - kod, pri
dakle oblici koji na kraju imaju ( r..> kratld elif - a) pisat se ovako:
meni
Jl- ka meni
(pri meni) kod mene
prijedlog J - za ima naeg dativa i pomenutu zamjenu za glagol
- .
imati:
Kad stoji uz zamjenicu za prvo lice, pisat se ovako J - ali uz sve os
..... o J, .; ... ,.
tale oblike pisat se fethom, npr.: L:J-
prijedlog ..} - o, u za prvo lice bit to :; , a za ostale oblike bit - ...";
,. ... ... ...
Na ovaj se veu i ostali prijedlozi kao
- od njih (m. r.)
::,. -od
mene
nas (o nama) ..f-IZ, O
_ ot...
? -o mem
vama dvojicom -! - sa, u
- .
Ls! - sa mnom, u mem
fl. -prije
147
ARAPSKI JEZIK l
Tabela l
prijedlozi
,;, ,. lo J o
l l
<L-o
3 l. m.r
Dola sam od
3.1. .r.
njega pjeke.
3.1. dvojine
Razgovarali smo
oba roda
o nJOJ.
o o 'o o .l,.. o l
3.1. mn. m.r.

; '
3.1. mn. .r.
Vidjela sam

knjigu o niima.
2.1. j. m.r.
Pisala sam ti
2.1. j. .r.
pismo (za tebe).
2.1. dvojine
Ovaj razgovor je . r)l.<J1 CC2o
oba roda
o tebi.
;J- 2.1. mn. m.r. _ _
2.1. mn. .r. _ _ :r<J Idem od vas.
Uzmi ovo od ( ) tS l l. jed.
oba roda
mene.
1.1. mn.
Stvar kao ova . 8 _JI1 1'-Q'
oba roda
za nas je skupa.
148
M OR FOLOGI J A
VJEBA 18.
o ' o ....

, J ,J,,,"', ". .... o .... J.,.o,... ... ,..o", .. o.,.. .... , .... ;;;," .. o,.. fl. ,-r-o...............o
Y' J v \... 1 w \J U_ro Jl.)LY WJ . ..L.."....l W 15\ <..>_;.::.)
... ...... - .. ..... .... ...
08' wj 'Y)
08' ;?) -r--<.J 08' J.:5J1 .0t;)1 (::-4 01 G) /1
.
. -
;?) - dunost
-
rtva
/1 - on je naredio
0-F-<..>Pl - kupiti
:r:s- -ovan
- Kurban-bajram
-vratiti se
l) Odgovori na pitanja:

- pribavio je
uspravno (stajati)
.
wl) -
).j - gledati
e?- -nasititi se
1_/.1- biti brzonog
J(i- gazela
"' ... o ..
('
Jli1'":11 J:.. e"
,_;, er
149
- -
- - -
ARAPSKI JEZIK l
2) Upotrijebi u
- - -
(slatkii)

(darovi)
3) Popuni praznine u
.... o .1, o , tt- .. .. o .... o .. J , o ... o,
..................... \Jj:.
u
1 u:- ........... ... r r.r-JI <'
... .. o o... ::;:; , ... f. ,, ... ... J o , # ..... o ... o J J, ....... o
(kasapin)).r.JI .... . ... .. . .. ...; ifiJ u;i JU:.;---i r}i
. . . . . . . . . . . . . . . . . . J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ::, ....... . . ..... .. ... .
, ' '. ' --G) - - ' -. - ' 'i'
J
-
c..r' r-' ..................... e: .. .. . . . .. . ............... c.r.- '
. l b ) . - ' o
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (trg, IZ o z a </'!"" ............................
J o , ... .. J J ... ... ". ,o ,,
. 1JJ.r-" . .. . ... .. . Jl.:o_yi (na kraju)
1
. . .......... . ... . ...... . . t>ri
1
,4: l Lo) e.
Divni li su dani Bajrama! Kako me
150
MORFOLOGIJA
POZDRAVI
Dobar (ti) dan!
Dobar (ti) dan! (eni)
Dobar dan (vama dvojici!)
Dobar vam dan!

(izjutra i
ee;:.,
Dobra (ti)
Dobra (ti) (eni)

Dobra vama dvojici!

Dobra vam

Dobra vam (eni)
! ;JJL.:.
Lahku (i eni)!

'. .


Zdravo!

U zdravlju! Sretno!

. ' .
Kako si? (i eni)
:_;s--
Kako ste vas dvije?
Hvala lijepo dobro sam, Hvala Bogu.
Hvala lijepo, nije loe.
Ne dao Bog, Boe
Raduje me!
!e}.;---:!
mi

J .. ,
Imam ! ...::.,j_r.;
,., .... "" .. J .... ,..
Hvala ti! Hvala vama dvojici (dvjema).

Ja sam zahvalan!
.r
Molim Vas!
151
ARAPSKI JEZIK l
Molim te i (eni)!
Molim (u nije to nita).
Nema na
Molim (za izvinjenje).
Ja se izvinjavam!
Oprostite!

152
MORFOLOGIJA
POKAZNE ZAMJENICE
' o
(lsmu-1-iarati l ("""'! )
Kao i gotovo sve zamjenice u arapskom jeziku i pokazne zamjenice su ne
promjenljive. Mijenja se samo nastavak za dvojinu. Imaju oblike za
muki i enski rod kad su u jednini, ali je mnoina ista za oba roda i u svim
padeima. Dijelimo ih u tri katerogije: one koje pokazuju blie ljude ili stvari,
one koje pokazuju ono to je malo dalje i na kraju one koje pokazuju ono to je
najdalje. Jednako se upotrebljavaju za razumna iva ili za nerazumna
i stvari. Samo se pokatkad, kad je o stvarima, mjesto mnoine pokazna
zamjenica moe upotrijebiti i u jedini enskog roda.
Upotrebljavamo ih u tri
a) kad je zamjenica subjekat iza nje stoji koja mora biti ne
ali koja se sa svojim subjektom mora slagati u potpunosti.
b) kad se zamjenica pred koja je onda ona zajedno sa
tom subjekat - i tada se mora potpuno slagati sa subjektom.
e) kad zamjenica pripada genitivnoj vezi, onda ona moe stajati mu
dafa i mudaf ilejha ukoliko se odnosi na mudaf ilejha - a iza konstrukcije
ako se odnosi na mudafa.
Zamjenica za blie predmete, lica ili stvari moe imati i oblik. Evo tih
oblika:
dual pl ural rod sin gular
Jl1 - ova dvojica (N) muki rod 11 - ovaJ
o.. o .... ;
..:.r-.)- ..:.r- ove dvojice (G)
o.. o ........
..:.r-.)- ovu dvojicu (Ak.)
enski rod o.) - ova JG - JG(;. ove dvije (N)
;.-, - _)G, ovih dviju (G)
;.-,- _)(;. ove dvije (Ak.)
153
ARAPSKI JEZIK I
Za udaljene predmete, lica ili stvari:
singular dual rod pl ural
muki rod
.
taj ta dva (N)
-
te dvojice (G)
-
tu dvojicu (Ak.)
-
enski rod
::ili - ta ::tG te dvije (N)
tih dviju (G)
te dvije (Ak.)
Za daleke predmete, lica ili stvari:
rod singular dual pl ural
muki rod
-

ona dva (N)
-
one dvojice (G)
-
unu dvojicu (Ak.)
-
(::.W_,i) !.ls:\1_, i - oni
- -
-
enski rod ::ili -ona ::tG one dvije (N)
-

onih dviju (G)
-

one dvije (Ak.)
-
,
one
154
MORFOLOG I JA
VJEBA 19.
-1 " " ." ,. J :::; o,.... J o .. .,.". :. ... o J o ... , " o J :. J o "o., o ... ." , ... tl ... "..
0 .J- i . 0 )W ./ul . JU\ 0 .o..L.: _..G:-
. 0-_u. :,.bi . .'\'' . __. ;.:,
. _y; JS') JS' -_;:._.:, .
. <Y.lWI;, . !W1 0 0J:;::J0 JUl
. . r'}J' . Jl
. 0';.-- . .\_X) 0';.-
RUE
.. -
.:;.,W,S'
..
- zgrada, konstrukcija
." ,J ". ,o J
J _j- - ;,;_j- - soba, sala
J(-' 1- recepcija, prijem
J(-' -boravak, salon

." ... ". .. ,
j\j .J - ;;j .J - arka, ba gl ama, reza
mjesto
." ,;0.- ". O J
Jwi- JA!- brava, katanac
(;Jj -glazirana keramika
fajansa, mozaik
..
""'lk -sprat, kat
(> -stepenice, stubite
iY- san
r')' - soba
'.f>. -kopao je
...u......,- penjao se
oljutio, ogulio se
- prikovati, zakovati,
- podmazati, nauljiti
-irok, prostran
struja
" ... o... .".o
J - dijete
." ":. ...
0 T- il-> - kupatilo
- radna soba, kabinet
.. l' ..
Jl,l::>.,:>- zid
..
u)>- malter
... J " :. ...
J J -- .. - zidar
- dvorite
-
..
-4-G:-- nov
-
..
.JG;. - susjed
prvi
- drevan, star
L prekrivena, zastrta
155
ARAPSKI JEZIK l
l. Prevedi tekst i sve pokazne zamjenice pa odredi koja im je sluba u
cL
2. Odredi koji je rod i broj pokaznih zamjenica datih u tekstu.
3. Upotrijebi mjesto jednine mnoinu i neki drugi smisao.
4. Izrnijenjanj na jednoj (koju sam odabere) sve date ti zamjenice
iz tabelarnog pregleda.
5. Odgovori na pitanja kompletnom
a) ta je ovo na tvojoj klupi?
b) je ovo u kojoj smo mi sada?
e) Ko su ovi ljudi koji sjede pred tvojom
d) Koji su ono tamo ispred kole?
e) Da li zna ovu dvojicu
f) ta je na ona dva zida (tamo dalje)?
g) Ono dvoje djece imaju prostrano dvorite.
h) Ti radnici kopaju nae dvorite.
i) One dvije ene su u kuhinji.
j) Ona brava je podmazana.
6. Prevedi
Mi smo ove kole i imamo nove knjige.
Moja je ruka nego njegova.
Vaa je kola blia gradu nego naa.
Ba sam nju vidjela u trgovini.
Taj kabinet je ove dvojice ljudi.
Taj gradski park je ( ).
Temelji se ( na svojoj vlastitoj snazi (o} ).
o '
je iskren ( ) i dobar vojnik.
156
MORFOLOGIJA
GENITIVNA VEZA
J , ,
(al-idafatu )

U sutini genitiva ima u arapskom jeziku u dva
l. poslije prijedloga
2. u genitivnoj vezi (posesivni genitiv)
U bosanskom jeziku poslije prijedloga mogu padei npr.:
:. ./.Ul Jl- ka (dativ)
krovu (lokativ) genitiv
-iz kole (genitiv)
- ,
'l, J o "' ,
-sa (instrumental)
Kad se radi o genitivnoj vezi, onda su to dvije imenice vezane tako da ono
to prva pripada drugoj. Takav odnos zove se tG.1 . Prva se
J .. J o... o.. J ... J o.. ...
imenica zove 0L.a...JI , a druga .
Prva ne smije imati ni (JI ) ni
ove dvije svojim odnosom jedna drugu makar i nema
o, J ... J o...
na .Yl0L.a...JI, veza se smatra formalno npr.:
.. ... o , ..
"-:.:..l..JI -gradska vrata- vrata grada
.. , J ...
"-:.:_J.,o - vrata grada - nije neto drugo nego ba vrata
, J i '
;L. J'\5'- vode
Kao to se iz primjera vidi (i po smislu i veza je ona
o.... J .... J o ..
nosi na sebi
ove dvije ne moe se dodati nijedna sem pokazne zamje
mce, npr.:
"' .... o ,. J ,
"-:.:..l..JI o:U. - vrata ovog grada
Ako se pokazna zamjenica odnosi na (prvi dio gen. veze) i ona
poslije geni tivne veze npr.:
vrata grada) ova gradska vrata
157
- -
ARAPSKI JEZIK l
Ako genitivna veza ima atribut, i on poslije pa ako atribut
imaju oba prvo atribut za pa onda za , npr.:
-pametna te lijepe majke
Ako prva imenica u genitivnoj vezi bude u dvojini, izgubit posljednji slog
.J npr.:
- dvije knjige
- iz dviju knjiga
J ... ' o ..
Kad na mjestu 0l.;WI bude dvojina u genitivu ill akuzativu na krajnjem
konsonantu t..S uvijek biti kesra -kao to se iz primjera vidi.
Isti je kad prva imenica u genitivnoj vezi bude u pravilnom pluralu
mukog roda- izgubit svoj krajnji slog 0 npr.:
4..)5J1 - profesori fakulteta
4..)5J1 ::;. - profesorima fakulteta
Ako genitivna veza u kao objekat, promijenu preuzeti prvi
dio, kao to u da se ispred konstrukcije genitiva pojavi prijedlog i
prvi dio u genitivu. Npr.:
.. - Vidjela sam Muhamedovu sestru.
ili '.11 ..:ll,., - u velikoj sali
Genitivna veza moe biti kompleksa (sloena iz vie dijelova) npr.:
0L:;- je akcija pritvaranja, i
ubijanja
Ako bolje razmotrimo ovu kompleksnu vezu, zapazit da prvi
..)1 nije a da su druga dva vezani veznicima (to nije
i tek krajnji je - pa se ovakve veze ne upotrebljavaju
Katkad u ovakvim sloenicama prijedlog J -za npr.:
"' :.J o , .. o ' ...
iWI Generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Iz primjera se vidi da je i ova konstrukcija rastavljeni genitiv -jer
"' ;.J o ".. ' ,
-generalni- ovdje je u funkciji atributa a su u genitivu zbog prijed
loga J a Ujedinjeni je u funkciji atributa.
Pravilno bi bila upotrijebljena genitivna veza npr.:
J;. ... o Jo :..t... o J J o J.... ,..
..b_,k>JI r. -vazduhoplovna kompanije Bosne
.. ... .. ...
158
MORFOLOGIJA
VJEBA20.
J!JI JlS') . e/ lS' ! JlS'
t __.-. lS') . '1) :?=: :,:.:.;
l) )o: 1i;) JlS') . t
.. )P)2 0) J

)')1 i;)- soba e);.. - van(i)
o ",. J .... o J
' ..
4.!_j- - trpezarija {-_Jj - star
.. o'
JCoo -'ji i;)- soba
i;) - kupaonica -crijep
". ..... o J
- sastojati se - zidovi
" J ""
startca
:;o-. -ispucao
.. o,
- stanovati JA-i- brava
j_?. - stan
mjesto gdje se ivi
" .... o ....

l. Prevedi tekst- a zatim ga (pismeno!) ili moda o nekoj
drugoj i porodici.
2. Zatim analiziraj tekst po ovako:
J8' -biti gl. 3 l. m.r.)
- o, oj! (vokativna
d - u (prijedlog)
159
ARAPSKI JEZIK l
_.JL.) {._.ti - drevna vremena (genitivna veza)
" ... J .. J ...
(Jj= 0l..a..JI - u genitivu zbog prijedloga

Gdje ti radi?
; o ... o ' o ' ... o ........
Ja radim u bolnici.
'o J o ... o ... ... o ...... ' o ...
Pregledam bolesnike, objanjavam im ono
...... :. ,, , ...... , ... o,
to kao bol i prepisujem im lijekove. . s:.IJ..l.ll .J ..._o......:, lJ wl J
... ... ' ... ' " ... " ... <tJ ... ' "' o ...
Moja supruga je i ona mi
pomae u ordinaciji.
Katkad idem bolesnicima njihovim Jl
Ja katkad glavobolju i kaljem.
Teko diem i kaljem.
Boli me stomak - imam
Idite u bolnicu radi pregleda.
. '.11
Ja da idem zubaru.
160
NAPOMENA AUTORA
Pri izradi udbenika arapskog jezika pomagala sam se udbenicima:
: 0-:)t - 0 rJIJ J 'll .uol_,.o.ll
...L....>...o 'l?J L:JI ...L....>...o ...L....>...o 'l?.:.L..J.-1 .._j_..y..
(tampano u Kairu 1981. godine)
(tampano u Damasku 1975. godine)
i _,...b ...L....>...o ..?:- :0-:)t - .iJJJI .uolj
(drugo izdanje tampano u Kairu 1909. godine)
: o..0L. 'll .ull - .iJJJI .uolj '--;---:!.;..l::.ll
..l"-11.:. ,JUI
(tampano u Tunisu 1985. godine)
: 0-:)t- .._,.,_rl loW o l__r..(
(drugo izdanje tampao Univerzitet u Kairu 1959. godine)
r- LT- ...u...... : 0-:)t - rJI (.s.:.W-1
(tampano u Tunisu 1974. godine)
.L..:>-1 ,,JI_,.,;:,.; ...L....>...o ...L....>...o : 0-:)t-
(tampano u Kairu 1982. godine- drugo izdanje)
grupa autora (tampano u Tunisu 1974. godine)
..Ul 0-:)t - o.:l_;ll
(tampano u Kairu 1982. godine)
(tampano u Tunisu 1967. godine)
y.l .L..:>-l : 0-:)t- ..:"lJ;,# l
3
o.: l_;l l J
(tampano u Kuvajtu 1968. godine), te odlomke iz:
,J:->- 4 'll
.1 0 -J..lli Juj
a,_,k.e LJ! 4b-.J
161
SADRAJ
Predgovor .. . . . . . . .. . . . . . . . . .. .. ... ... .. .. .. . . . . . . ... . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .. ... ... . . . .. . . . . . . . . ... .... .. .. 5
Uvod........................................................................................................ 9
Fonetika
Tabelarni pregled arapskog pisma.......................................................... 15
Arapsko pismo . .. .. . . . .. ... .. . .. .... ... .. . . ... .. ... .. ... ... .. ... . . .. .... .. .. ... .. .. ... . . .. .. .. ..... ... 16
Konsonanti u arapskom jeziku .. . . . . . . . . . . . . .. ... . . . . . .. . . . . . .. ........ .. ... . . . . . ... .... ... ... 19
i slova .. ..... .... ....... .... ... ....... ... .... ... .. .... .... ... ...... ......... 22
Arapski konsonanti koji se po izgovoru razlikuju od naih .................... 23
Ernfatici . . ... .. .... . . ...... ... .. . .... .. . ... ... .. . . .. ..... ... .. .. ... .. ... .. ..... .. .. .. . ... . ... ...... ..... ... 25
u pisanju dugog vokala - a - .............................................. 25
Vokali u arapskom jeziku .... . ... .. ... ..... .......... ... .... .... . ... .... .... .. .. ...... ....... ... 27
Dugi vokali . . .... ..... .. .... .. . ......... .. .. ... .. ... ... ... .. ...... .. ..... ... .. .. ... . .. ... .. ... . ....... .. 29
Al-hernzetu - pisanje i upotreba .............................................................. 30
Spojeno i rastavljeno hernzetun .............................................................. 32
Slog.... ... .. ...... ...................................................... .. .................................. 35
Udvojeni konsonant ................................................................................ 36
Znak za duinu dugog vokala - a - .......................................................... 36
36
... ... ... .... ..... ... ........... ......................................................... . 37
Akcenat..................................... ...................... ... ................ ..................... 39
Brojke ....... ......... ... ......... ............. ........ ...... .... .......................................... 40
Morfologija
Morfologija ............................................................................................. 45
Vjeba l.... .. ... ...... ...... ... .......... ........................... ......................... ......... ... 50
Imenice................................................................................................... 52
Vjeba 2. ................................................................................................. 53
Rod imenica ................................ .. .... .. . .................................. ... .... .. .... .... 55
Vjeba 3. ................................................................................................. 59
163
Broj imena - dual ............... .. .......... ... ..... ... ......... .... ........... .......... .. .......... 61
Vjeba 4. ... ...... .. ..... ... ................................................ .. ........ .................... 64
Atributivna sintagma ............................................................................... 67
Vjeba 5. ...... .... ............. ..... ... ..... ........ .... ....... ............ ...... ......... ............... 69
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Vjeba 6. ................................................................................................. 72
Imenska sa prijedlonom sintagmom u slubi predikata .......... 78
Vjeba 7. ................................................................................................. 79
Upitna upitne zamjenice................................................ ......... 81
Vjeba 8. ......... .......................................................................... .............. 86
zamjenice ...................................................................................... 89
Vjeba 9. ........................................................... ...................................... 95
Mnoina... .... .. ................ ................. ............................................. ........... 98
Vjeba 10............................................. ...... .............. .. ............. .. .............. 100
Pravilna mnoina enskog roda ......... .... .. .......... ........... ................ .. ........ 104
Vjeba ll . ......................................... ......... ......... .......... .... ...................... 106
Nepravilna mnoina ...... ........................................................................ .. 109
Vjeba 12................................................................................................ 112
Glagoli .................................................................................................... 115
Vjeba 13............ ....... ...... ....................................................................... 119
Perfekt ...... ... ............................................................................................ 121
Vjeba 14................................................................................................ 123
Imperfekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 124
Vjeba 15................................................................................................ 129
Imperativ ....................................................................... .. ... ..................... 132
Vjeba 16. ............................................................................................... 138
Brojevi .......................... ................. ..... ......... ............ ......... ... .... ......... ....... 141
Vjeba 17................................................................................................ 145
Proniminalni suflksi uz prijedloge .......................................................... 147
Vjeba 18................................................................................................ 149
164
Pozdravi .................... ................ ............... .. ....... .............. .. ........... ....... .... 151
Pokazne zamjenice ................. ... ........ .................................. ... ........ ...... ... 153
Vjeba 19. ................ .. ... ........ .. ................ .. ........... ......... ........ ..... ........... .. 155
Genitivna veza ......................................................................................... 157
Vjeba 20. ............................................................................................... 159
Napomena autora .... ..... .... ............................... .. ................. ............ ......... 161
165
--
...
Udbenik Je besplatan donaciji Generalnog kuvajtskog komiteta
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA. NAUKE. KULTURE l SPORTA, NIPP "UIUAN"
ISBN 9958220172. ISBN 9958110067