Fizikalna medicina MedRi Pitanja za pripremu ispita iz Fizikalne medicine ak. god. 11./12.

Studentima 5. godine studija medicine 1. U ordinaciju vam dolazi bolesnik sa bolovima u kriima koji se ire u nogu do u mali prst stopala. Koje klinike znakove oekujete nai u pregledu bolesnika, koju dijagnostiku ete provesti, koju ete postaviti dg, koju ete terapiju odrediti (10)? Bolesnik koji se ali na bolove u kriima koji se ire u nogu do u mali prst stopala hoda nagnut na jednu stranu i pri hodu tedi bolesnu nogu. Palpacijom nalazimo napetu i bolnu paravertebralnu muskulaturu te bol pri palpaciji izlazita korjena prvog sakralnog ivca (S1). Bolne toke na mjestu izlazita S1 perifernog ivca predstavljaju tzv. Valleixove bolne toke. To je openiti naziv za bolna mjesta koja se nalaze u toku odreenog oteenog perifernog ivaca. Pokretljivost kraljenice je ograniena u svim smjerovima (ograniena antefleksija, retrofleksija i laterofleksija u lijevu i desnu stranu), oteano je izvoenje unja te hod na prstima i petama je otean na bolesnoj strani. Kada bolesnika polegnemo nalazimo pozitivan Lasseguov znak (pacijent u leeem poloaju osjeti bol pri flektiranju ekstendirane noge u koljenu). Oslabljena je plantarna fleksija stopala zbog poremeene inervacije m. triceps sure, a Ahilov refleks je slab ili odstutan. Pored klinikog pregleda od dijagnostikih metoda koristimo nativnu snimku RTG snimku LS dijela kraljenice kao i funkcionalne RTG snimke. Radimo EMG radi potvrde oteenja zahvaenog korijena ivca. Moemo raditi takoer CT i MR. Ponekad se radi i mijelografija, danas rjee. Na temelju klinike slike i provedenih pretraga postavljamo dijagnozu lumboishijalgije po tipu S1 korjena. Terapija je mirovanje, upotreba NSAID-a. Po smanjenju simptoma ordiniramo fizikalnu terapiju termoterapija, elektroanalgezija, kineziterapija (fleksorne i ekstenzorne vjebe te jaanje trbunih miia). 2. Koje vrste pomagala za kretanje poznajete i opiite ih, te navedite po emu ete izabrati primjenu vrste pomagala (10)? Pomagala za kretanje su sprave koje se koriste za poboljanje oteanog hoda. Koriste se: tapovi, take, hodalice i invalidska kolica. tapovi: Postoje razliite vrste tapova s obzirom na oblik ruke tapa i gumeni nastavak na njegovom dnu. Bez obzira na tip, bitno je da se visina ruke nalazi u visini velikog trohantera femura. Ako tap ne osigurava dobru sigurnost i stabilnost bolesniku, moe se primjeniti i metalni tap sa vie noica (3 ili 4) koji osigurava veu stabilnost, posebno starijim bolesnicima. take: www.perpetuum-lab.com.hr

Razlikujemo podlaktne i podpazune take. Najee se koriste metalne podlaktne take s mogunosti prilagodbe po visini. Bolesnici koji zbog amputacije ruke, kontraktura ili drugih deformiteta ne mogu koristiti standardne take mogu koristiti hodalice. Hodalice: Razlikujemo hodalice na etiri noice ili hodalice u kombinacijisa kotaima. Invalidska kolica: Primjenjuju se kod potpune nemogunosti hodanja. Preporuuje se izrada individualno prilagoenih invalidskih kolica posebno za djecu i osobe koje boluju od miine distrofije, paraplegije i tetraplegije. Pri odabiru invalidskih kolica potreban je interdisciplinarni i timski rad. Razlikujemo kolica za pokretanje pomou obrua na kotaima, za pokretanje pomou rune poluge, na guranje i elektromotorna kolica. Openito odabir pomagala ovisi o ivotnoj dobi, fizikoj stabilnosti pacijenta, stupnju funkcionalnog oteenja i kognitivnoj sposobnosti pacijenta za koritenje pomagala. S obzirom na irinu baze, pomagala moemo podijeliti od manje prema veoj: tap<taka<hodalica<kolica.

3. Opiite kliniki pregled koljena(10)? Osnovni redoslijed pregleda koljena jest: inspekcija, palpacija, ispitivanje gibljivosti. Prije pregleda zamolimo pacijenta da se skine i legne na stol za pregled. Najprije inspekcijom utvrujemo trofiku m. kvadricepsa femoris te postoji li oteklina ili crvenilo koljena. Palpacija zapoinje 10 cm iznad gornjeg ruba patele i nastavlja se prema prednjoj strani koljena, medijalno pa lateralno i zavrava u stranjem dijelu koljena. Pri palpaciji pacijent lei sa ekstendiranim koljenom. Palpatorno utvrujemo eutermnost obaju koljena. Zatim palpiramo zglobnu pukotinu s medijalne i lateralne strane, kolateralne ligamente i vrh patele. Napravimo ballottement test (balotman) patele jednom rukom se potisne eventualni tekui sadraj iz suprapatelarnih recessusa dok kaiprstom druge ruke pritiskujemo odignutu patelu prema podlozi. Kada popusti pritisak kaiprsta, patela se odigne od podloge te tada kaemo da patela balotira. Od ostalih testova koje radimo su test inhibicije kvadricepsa i test blanja patele. Test inhibicije kvadricepsa se izvodi tako da se vri pritisak iznad proksimalnog dijela patele i zamoli se pacijenta da kontrahira kvadriceps. Ukoliko se pri kontrakciji miia javi bol moemo posumnjati na hondromalaciju patele. Znak blanjanja oznaava pomicanje patele u smjeru proksimalno-distalno. Ukoliko patela zapne, sumnjamo na artrozu femoro-patelarnog zgloba ili hondromalaciju patele. Nakon palpacije izvodimo aktivne i pasivne kretnje u zglobu koljena. Najprije fleksija, ekstenzija, hiperekstenzija pa kretnje rotacije. Od testova koji se jo koriste jesu: adukcijski test (adukcija potkoljenice u ekstendiranom koljenu; bol se javlja kod oteenja lateralnog kolateralnog ligamenta ili medijalnog meniska), abdukcijski test (abdukcija potkoljenice s ekstendiranim koljenom; bol se javlja kod oteenja medijalnog kolateralnog ligamenta ili lateralnog meniska). Kod ova dva testa pri abdukciji ili adukciji zglobna pukotina izmeu femura i tibije e se razjapiti kao ablja usta pozitivan znak abljih usta. Ostali testovi su McMurray test za ispitivanje medijalnog i lateralnog meniska, test prednje ladice i Lachmannov test za ispitivanje prednjeg krinog ligamenta te test stranje ladice za ispitivanje stranjeg krinog ligamenta. Za kraj pregleda mjeri se opseg kretnji pomou goniometra pri aktivnim i pasivnim pokretima. Mjeri se fleksija, hiperekstenzija, unutarnja i vanjska rotacija.

4. Koje su osnove rehabilitacije paraplegija (10)?

www.perpetuum-lab.com.hr

kineziterapija o razgibavanje zdravih udova o ojaanje miia na zdravim udovima respiratorna terapija o vjebe dubokog disanja o asistirani kalji prevencija dekubitusa o redovita promjena poloaja o odizanje u kolicima u trajanju od 60s o redovito okretanje u krevetu o koritenje antidekubitalnih podmetaa o njega stopala koa i nokti psiholoka pomo koritenje postoperativnih ortoza o Schanzov ovratnik o Jewet ortoza rehabilitacija GIT-a o pravilna prehrana, redovita hidracija o crijevo sa ouvanim refleksom digitalna stimulacija o crijevo bez refleksa - redovito pranjenje crijeva nakon obroka o lijekovi za stimulaciju stolice rehabilitacija mokranog sustava o mjehur bez refleksa intermitentna kateterizacija (4-6h) ili trajni kateter (uretralni ili suprapubini) o mjehur sa refleksom uiti pravilan nain pranjenja

5. Na koji nain se moe evaluirati bolni podraaj (8)? Bolni se podraaj moe evaluirati na nekoliko naina: vizualno-analognom skalom za bol, Dolorimetrom (algometrom) i upitnicima za bol. U vizualno-analognoj skali pacijent odabire nacrtano lice sa skale koja odgovara njegovom stupnju boli. Zatim se sa ljestvice od 0-10 oita pripadajua jaina boli (0-nema boli, 10-najtea mogua bol). Dolorimetar je instrument koji mjeri jainu boli, prag boli i razinu tolerancije na bol. Taj ureaj mjeri vrijednost topline, tlaka ili elektrinog impulsa koja je potrebna da bi se izazvao osjet boli. Od upitnika za bol je najznaajniji upitnik po McGillu u kojemu bolesnik zaokruuje rijei koje opisuju njegovu bol.

6. Koje su kontraindikacije za primjenu UZV (8)? Kontraindikacije za primjenu UZV-a su: bolesti oka, srane bolesti i pristunost sranog stimulatora, trudnoa, kod ena u generativnoj dobi u podruju trbuha i lumbalne kraljenice (osim tijekom prvih 10 dana nakon mjesenice), primjena UZV na testise, pri zraenju malignih tumora, na dijelove tijela sa slabom cirkulacijom i u osoba sa ugraenim kovinskim predmetima u podruju primjene ultrazvuka (osteosintetski materijali, endoproteze, kovinsko strano tijelo). UZV se ne smije primjenjivati na epifizama. 7. Koje vrste vjebi opsega pokreta poznajete i objasnite ih(6)? Vjebe opsega pokreta moemo podijeliti na slijedee skupine: pasivne vjebe, aktivne www.perpetuum-lab.com.hr

vjebe uz asistenciju, aktivne samostalne vjebe i aktivne vjebe sa otporom ili optereenjem. Svrha vjebi opsega pokreta jest uspostaviti ili odrati normalan opseg pokreta u zglobovima. Pasivne vjebe su vjebe koje se izvode bez udjela bolesnikove volje, tj. tuom snagom. Glavni ciljevi tih vjebi su odravanje fizioloke duljine miia, poboljanje trofike tkiva, odravanje propriocepcije, odravanje fleksijsko-ekstenzijskih refleksa i priprema za aktivne vjebe. Izvode se kada bolesnik ne moe ili ne smije raditi aktivne pokrete (zbog boli, paralize, upale) u svrhu da smanjimo posljedice imobilizacije. Razlikujemo pasivne vjebe bez upotrebe pomagala i pasivne vjebe sa upotrebom pomagala koje se nazivaju i kontinuirani pasivni pokret - CPM. Za razliku od pasivnih vjebi bez pomagala, pokret je u CPM-u neprekinut u zadanom opsegu i vremenskom periodu (ak i do 24h/dan). Pasivne vjebe nee sprijeiti nastajanje misine atrofije, poveati snagu ili izdrljivost, niti poboljati cirkulaciju do one mjere kao kod aktivnog vjebanja. U trenutku kada bolesnik moe aktivno kontrahirati mii prelazi se redom na aktivne asistirane, aktivne samostalne i aktivne vjebe sa otporom. Aktivne asistirane vjebe su one koje se izvode kada je miina snaga slaba ili nedovoljna za svladavanje sile tee. Izvode se uz pomo zdravog ekstremiteta, uporabom suspenzije ili u vodi. Aktivne samostalne su one koje bolesnik izvodi svojom voljom i snagom, a aktivne sa otporom ili optereenjem se primjenjuju kada bolesnik pokretima moe svladati neki otpor. Aktivne vjebe razvijaju koordinaciju i funkcionalnu sposobnost samo u onom podruju u kojem se izvode, usporavaju miinu atrofiju, ali nee zadrati niti poveati miinu snagu. Vjebe za zadravanje postojeeg opsega pokreta izvode se tako da nakon inicijalne rezistencije poloaj zadrimo 3-5 sekundi. Ako elimo poveati opseg pokreta nakon inicijalne rezistencije, poloaj se zadrzi 15-20 sekundi. Kliniki je znaajno poveanje od 5 stupnjeva. 8. Napiite definiciju interferentnih struja i koje je njeno fizioloko djelovanje (6)? Interferentne struje (endogene struje, Nemecove struje) su srednje frekventne struje s ulaznom frekvencijom od 4000 Hz. Nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeninih struja koje se meusobno preklapaju u raznim kombinacijama. Rezultat njihove interferencije je struja niske frekencije od 1 - 100 Hz. U terapijske svrhe upotrebljava se kombinacija dviju izmjeninih sinusoidnih struja koje se kriaju pod pravim kutom. Jedna struja je konstantne frekvencije od 4000Hz, a druga konstantne ili ritmike frekvencije od 4100 ili 3900 Hz. Dobivena struja iznosi 100 Hz (predstavlja razliku izmeu dviju frekvencija). Primjenjuje se preko dva para elektroda, a najvei uinak nastaje u dubini zamiljenog kriista 4 elektrode. Fizioloki uinci interferentnih struja su: depresija uinka simpatikog ivanog sustava, podraivanje ivanih senzornih vlakana (mehanoreceptora), podraivanje intaktnih motorikih vlakana, vazodilatacija i podraivanje staninih procesa. Terapijski uinci interferentnih struja su: smanjenje boli, smanjenje otekline i upale, poveanje miine kontrakcije, poveanje lokalne i ope cirkulacije, poticanje zacjeljivanja kotanog i mekog tkiva te smanjenje stresne inkontinencije i urinarne frekvencije. 9. to je to Barthelov index(5)? Indeks aktivnosti svakodnevnog ivota ili index funkcionalne neovisnosti. Koristi se u procjeni poboljanja stanja pacijenata, tj. ocjeni uinka fizikalne terapije. Maksimalna indeksna ocjena je 100, a najmanja 0. Aktivnosti koje se ocjenjuju su: defekacija, mokrenje, kupanje, dotjerivanje, koritenje toaleta, hranjenje, pokretljivost, oblaenje, uspinjanje i silaenje niz stepenice, pomicanje s kreveta na stolac i obrnuto. Ovaj index je pogodan u neurolokih bolesnika. Nedostaci primjene ovog indeksa jesu: ne uzima u obzir kognitivne i psiholoke funkcije bolesnika, nedovoljno je osjetljiv za promjene tijekom rehabilitacije i nije primjenjiv za sve kategorije invalida. 10. Kakve su to izmjenine kupke (5)? www.perpetuum-lab.com.hr

Izmjenine kupke su oblik hidroterapije u kojem se naizmjenino primjenjuju kupke hladnom i toplom vodom. Idealno trajanje ove terapije je 30 minuta, s time da se uvijek zavrava hladnom vodom s ciljem da se ne stvori edem. Izvodi se po slijedeem principu: 38-43C - 10 min, 15-20C - 15-20 s, 38-43C - 3-4 min, 15-20 C - 15-20 s (toplo u minutama, hladno u sekundama). 11. Opiite Huntingovu reakciju(2)? Huntingova reakcija oznaava mikrogimnastiku krvnih ila u kojoj postiemo izmjenu vazokonstrikcije i vazodilatacije. Primjenom hladnoe najprije nastupa vazokonstrikcija nakon ega dolazi do paralize glatkih miia. Paraliza dovodi do vazodilatacije prilikom koje se u tkivo dopremaju hranjivi sastojci. Nakon toga ponovno nastupa vazokonstrikcija jer se tkivo i dalje nalazi u hladnom podruju. 12. to je to helioterapija(2)? Helioterapija oznaava terapiju suncem, tj. sunanje. Dva su osnovna naina sunanja: nizinsko gdje prevladavaju toplinske zrake i visinsko gdje prevladava vei udio UV zraka. Izlaganje sunevim zrakama mora biti postepeno te moramo voditi rauna o pravilnom doziranju i individualnim razlikama u osjetljivosti na suneve zrake. Na koliinu sunevih zraka utjeu razliiti imbenici poput godinjeg doba, doba dana, zemljopisnog poloaja, nadmorske visine, ozonskog omotaa, oblanosti i oneienja zraka.

Na koje grupe miia ciljano djelujemo vjebom u bolesnica sa osteoporozom (10)? U bolesnica sa osteoporozom vjebom jaamo: prsne miie,snaenje lenih ekstenzora,izometriko snaenje trbunih miia,snaenje gornjih ekstremiteta,optereenje tjelesnom teinom i snaenje donjih ekstremiteta. Vjebe prsnih miia provodimo u obliku istezanja i to 30s/15x i 1min/15x. Snaenje lene muskulature provodi se da bolesnik sjedi na stolici ili lei te se primjenjuje vjebe sa optereenjem,zatim vjebe sa optereenjem pod nadzorom i lagano optereenje. Prilikom dueg vjebanja moe se uoiti lagana progresija. Vjebe treba provoditi svakodnevno kod kue ili 3-5x/tj. Izometrino snaenje trbunih miia provodi se da bolesnik lei u supinaciji ili se provode vjebe sjedei ili stojei i to 10s/15x. Sbaenje gornjih ekstrenmiteta provodi se sa theraband od 0,5-2 kg,sklekovi na zidu,vjebe sa tapom i vjebe za GMS ake. Optereenje tjelesne teine i snaenjem donjih ekstremiteta se postiu hodanjem, tranje,aerobic vjebama,vjebama u vodi, izometrine vjebe u glenju i to 30 min/3-5xtj. TRENING RAVNOTEE I TRANSFERA provodi se stajanjem najprije na obje noge ,pa na jednoj 30s,radi se i trening hoda sa pomagalima i u to spada i program za prevenciju od pada. 14. Kako ete educirati bolesnice s osteoporozom da si olakaju aktivnosti dnevnog ivota i preveniraju razvoj osteoporotine frakture (10)? Najtea posljedica osteoporoze je prijelom kosti, osobito prijelom kraljeaka i vrata bedrene kosti. Problem je to do lomova kostiju moe doi i pri sasvim laganim pokretima kao to su saginjanje, podizanje nekog predmeta, uspinjanje stubama itd. prevencija nastajanja frakture: poveati tjelesnu masu, hod dnevno 30 min ili stajanje 4h,prehrana koja unosimo dovoljno CA i vitamina D,bolesnica se mora nauiti pravilno hodati,saginjati uz to manje optereenje na kraljenicu, kao i prilikom podizanja s poda,prilagoavanje namjetaja u kui, Opiite kliniki pregled ramena (10)? moramo pregledati oba ramena. Redoslijed www.perpetuum-lab.com.hr

13.

15. Pri pregledu

pregleda

se

sastoji

od

inspekcije,palpacije i ispitivanje gibljivosti/funkcije Inspekcija: bez odjee u sjedeem ili stojeem poloaju,promatramo oba ramena sprijeda,straga i lateralno. Inspiciraju se medijalne granice lopatica (scapula alata),poloaj lopatica (scapula alta).Mogu se uoiti malformacije klavikule, akromiona, korakoidnog nastavka, velikog tuberkuluma humerusa ,trofine promjene deltoidnog miia,dislokacije humerusa i otekline. Palpacija: u sjedeem ili stojeem poloaju. Ispitiva stoji sa prednje strane i palpira oba ramena na prisutnost otekline, osjetljivosti, miinog spazma,atrofije i promjene temperature. Palpira se akromioklavikularni zglob,rotatorna maneta, podruje subakromionalne burze ,intertuberkuloznog sulkusa,prednja i stranja strana ramena te zglobna ahura. Vano je palpirati i pazunu jamu. Kod tendinitisa rotatorne manete bol se pojavljuje kod pasivne elevacije od 45 do 110 stupnjeva.Pri pojavljivanju sindroma sraza izvodi se test koji se sastoji u abbdukciji ruke od 45 stupnjeva uz unutranju rotaciju.ispitiva stoji iza bolesnika ,desnom rukom naslanja se na lakat,a lijeva mu je na vrku ramena i njome utvruje lokalizaciju boli.Test se zove Jobeov test. Oslabljena abdukcija i vanjska rotacija ramena pojavljuje se kod rupture rotatorne manete. Forsirana supinacija podlaktice protiv otpora radi izazivanje boli u tetivi m.bicepsa. Opseg pokreta : mjerimo raspon aktivnih i pasivnih pokreta. Pokretljivost ramena se smatra normalnom kada bolesnik izvede pokret rukom od strane tijela do 180 stupnjeva i vrati je u poetni poloaj. Pri testiranju pokretljivosti humeroskapularnog zgloba ispitiva fiksira lopaticu ili smjetajem svoje ruke preko vrha akromiona spreava elevaciju ramena ,a potom se izvedu aktivne i pasivne kretnje (fleksija,ekstenzija, abdukcija do 90 stupnjeva,adukcija,rotacija i cirkumdukcija). Ispitivanje rotacije moe biti neposredno i posredno . Neposredno:abducirana nadlaktica od trupa za 90,flektirana podlaktica u laktu za 90 i onda izvodimo unutarnju i vanjsku rotaciju (normalni opseg do 90 stupnjeva). Posredno:unutarnja rotacija-poloi dorzum ake na lea pa se mjeri udaljenost izmeu stiloidnog nastavka radiusa i spinoznog nastavka C7; vanjska rotacija: ruke se nakon pune abdukcije postave dlanovima na zatiljak. Pokreti ramena ispituju se obostrani i simultano. 16. Opiite kliniki pregled ake i runog zgloba (10)? Redoslijed pregleda:inspekcija,palpacija,ispitivanje gibljivosti/funkcije Inspekcija : promatra se volarna i dorzalna strana runog zgloba, te metakarpofalngealni i interfalangealni zglobovi; moe se uoiti oteklina, ganglion ,devijacije prstiju, deformacije ake, stanje trofike miia tenara, hipotenara, interosealnih miia,promjena boje i trofike koe i nokata te subakutni vorii, subluksacije, luksacije gubitak reljefa zglobova, deformitet labueg vrata, panasta aka ,deformacije u obliku rupice za puce, batiasti prsti. Palpacija: objema rukama ,tako da ispitiva paleve svoje ruke postavlja na dorzalnu stranu runog zgloba,2 i 3 prst na volarnu stranu. Bolesnikov zglob se stavlja u relaksirani neutralni poloaj i okrenut dlanom prema dolje. Palpira se karpus, dlanska fascija. Palpacija metakarpofalangealnih zglobova -proniran runi zglob sa dlanom prema dolje; svaki zglob se ispituje posebno ,postavljajui paleve na dorzalnu stranu a kaiprste na palmarnu stranu zgloba koji palpiramo ; palpira se zglobni prostor ,glavice metakarpalnih kostiju,interdigitalnu brazdu i to u savijenom i ekstendiranom poloaju. Opseg pokreta:ispitiva dri bolesnikovu podlakticu proksimalno od runog zgloba i zamoli bolesnika da izvodi kretnje u zglobu, a onda ih izvodi i ispitiva manipulirajui bolesnikovom rukom. Dorzalna fleksija 70; palmarna fleksija 80/90 ; ulnarna devijacija-40/50 ;radijalna devijacija 20/30 Tinelov znak-sindrom karpalnog kanala; dorzoflektira se aka i ekiem za ispitivanje se udara ponad runog zgloba-parastezije u distribucijskom poloaju medijanusa. www.perpetuum-lab.com.hr

Provjera se mogunost formiranja ake i potpunog opruanja prstiju.

17.

Na koji nain termoterapijski modaliteti prenose toplinu (8)? Termoterapija je lijeenje toplinom,terapijsko djelovanje topline temelji se na njezinim fiziolokim efektima. Termoterapija se dijeli: S obzirom na dubinu; povrinska i dubinska S obzirom na medij i izvor :suha i vlana S obzirom na podjelu prema djelu tijela: lokalna i opa PODJELA PREMA PRIJENOSU TOPLINE: radijacija kondukcija - sraz Konvekcija s jednog mjesta na drugo Konverzija RADIJACIJA kada se toplina prenosi pomou elektromagnetskih zraka. Provodi se infracrveni lampama,UV zrakama i laser lampama,toplina se direktno prenosi na dio tijela. KONDUKCIJA (voenje topline) nain prijenosa energije neposrednim srazom molekula kada dva tijela razliite temperature dou u kontakt. Provodi se parafinom i toplim oblozima. Vri se povrinski 1-2 cm. Parafin ima veliki toplinski kapacitet , ali malu vodljivost, nema mogunosti opekotine. KONVEKCIJA (strujanje) nain prijenosa karakteristian za tekuine i plinove u kojima postoji gibanje. Provodi se hidroterapijom ili vlanim zrakom, povrno 1-2 cm. KONVERZIJA (pretvaranje) u organizmu dolazi do pretvaranja jednog oblika energije u drugi i pri tome se oslobaa odreena koliina energije.Provodi se kratkim valom,mikrovalom ili ultrazvukom kojima uspijemo dubinski djelovati (dublje, 5-6 cm) to je to Kompleksni regionalni bolni poremeaj, kako se dijeli i koji su sinonimi (8)? Spontana bol prethodi lokalna ozljeda tkiva koja postaje okida zaaranog kruga simptoma i znakova u regionalnoj distribuciji. Karakter boli je drugaiji od boli koja je nastala prilikom ozljede. Javlja se u distalnom dijelu okrajina (aka, stopalo), a potom se iri proximalno. KRBP tipa 1- Difuzna area i palea bol cijele okrajine - najee nakon prijeloma podlaktice ili potkoljenice bez klinikih znakova periferne ozljede ivca. KRBP tipa 2- causalghia. area i palea bol u inervacionom podruju jednog ivca najee nakon traumatske periferne ozljede ivca. Simptomi: bol,odgovor na osjetnu stimulaciju (hiperalgezija, allodnynia, izuzetna osjetljivost na topl.stimulanse),edem promjena koe (temperature,boje,hiperhidroza,anhidroza) promjene u miiima(atrofija,tremor) i funkcionalna onesposobljenost. Sinonimi : Refleksna simpatika distrofija (RSD) tip I ,Causalghia: RSD tip II, Algodistrofija, Sy rame-aka, Mb Sudeck, Sudeckova distrofija, GardnerDiamod sy .

18.

19.

Koja je definicija bola(6)? Bol je jedan od najeih simptoma poremeaja i bolesti uope,to je alarmni simstem. Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo pridrueno aktualnoj ili potencijalnoj ozljedi tkiva. Bol je kompleksno subjektivno iskustvo, teko ju je definirati, objasniti ili mjeriti Reakcija na bol podlona je aktualnom emocionalnom statusu i prethodnom iskustvu. www.perpetuum-lab.com.hr

Bol vodi k vodi ka-miinom spazmu, slabosti miia, smanjenom opsegu pokreta, umoru, nesanici, anksioznosti, depresiji, smanjenom apetitu. Akutna rezultat infekcije, ozljede, bolesti / ako se uzrok ukloni bol nestaje Kronina perzistira unato tretmanu: uzroci mogu biti mehaniki, kemijski aktivacija nociceptora,regeneracijski ivci reinervacija, refleksni miini spazam, poremeaj endogenih opijata. 20. to je to fizikalna terapija ? (5)? grana medicine u kojoj se primjenjuju razni oblici fizikalne energije u svrhu prevencije, lijeenja i rehabilitacije bolesnika. Razlikujemo 5 velikih cjelina prema vrsti fizikalnog agensa: Mehanoterapija,termoterapija-krioterapija, elektroterapija fototerapija,prirodni initelji. Fizikalna terapija je u slubi rehabilitacije. Mehanoterapija je primjena mehanike energije u terapijske svrhe( kineziterapija, hidroterapija ,trakcija masaa, UZV). Termoterapija je aplikacija svih vrsta topline iz razliitih izvora ( toplo,hladno, UZV) Elektoterapija: Istosmjerna galvanizacija ,niskofrekventna struja, srednjefrekventna,visokofrekventna struja, serijski ili kombinirani impulsi (elektrostimulacija). Fototerapija je primjena svjetlosnih zraka koje predstavljaju primarni izvor energije (laser, IC zrake, UV zrake).

21.

Napiite definicije: oteenje, onesposobljenost, hendikap (5)? Oteenje gubitak ili abnormalnost psihikih,fiziolokih i anatomskih struktura ili funkcija. Onesposobljenost ogranienje ili nedostatak osposobljenosti ,kao rezultat oteenja da se izvede normalna aktivnost. Hendikep je rezultat oteenja i onesposobljenosti koja ograniava izvoenje normalne funkcije ili uloge

22. Kakve su to izmjenine kupke (4)? Izmjenine kupke su oblik hidroterapije u kojem se naizmjenino primjenjuju kupke hladnom i toplom vodom idealno trajanje je 30 min,s time da uvijek zavrava s hladnom vodom. Rade se po principu : 38-43 st C 10 min; 15-20 st C 15-20s 38-43 st C 3-4 min; 15-20 st C 1520s 23. to je to thalassotherapija(2)? Marinoterapija ili morsko lijeenje,primjenjuje u ljekovite svrhe fizike i kemijske imbenika mora i primorja(temperaturu ,vlanost ,brzinu vjetra, sunevu energiju, aerosol, Nacl, F, J) za lijeenje, rehabilitaciju i spreavanje razliitih bolesti. to je to klimatoterapija(2)? Klimaterapija je metoda koja primjenjuje klimatske elemente i initelje karakteristne za neko podruje koji imaju povoljan fizikalno-kemijski ,bioloki i psihiki utjecaj na ljudski organizam. Dozirani klimatski podraaji izazivaju reakciju organizma i time postiu ljekoviti uinak.

24.

25. Kako se na bolni podraaj moe reagirati protupodraajem, objasnite(10)? Mehanizam protupodraja temelji se na descedentnom (antinocicepcijskom ) kontrolnom sustavu.20% nocicepcijskih impulsa koji idu putem A delta ivanih vlakna www.perpetuum-lab.com.hr

ulaze u vie razine CNS-a gdej se obrauju te nasataju novi podraaji koji silazni neuroni vode u podruje bolnog osjeta (povratna sprega) ,na razini stranjeg roga lene modine gdje se nalazi descedentni kontrolni sustav.On otputa endogene opijate tj.pain killers a oni su :endorfini,enkefalini,serotonin,dopamin (mofrij,kodein).Navedeni neurotransmiteri se otputaju prilikom boli,vjebe,smijeha,relaksacije,meditacije,akupintrure,elektrine stimulacije.Bitno je i za naglasit da tehnike i procedure koje se vri tijekom fizikalne terapije kao npr masaa,toplo,hladno,pokreti aktiviraju upravo antinocicepcijski kontrolni sustav. 26. Fizioloko djelovanje dijadinamske struje (10)? Fizioloki uinci temeljeni su na stimulaciji ivanih vlakana i alteraciji permeabiliteta staninih membrana.Podrauju se ivana vlakna velikog promjera (mehanoreceptori),ivana vlakna A-delta i C-tip koji nosi bol te intaktnih motorikih ivanih vlakna.ostali fizioloki uinci su poveanje vazodilatacije te podraivanje staninih procesa i promjenjena propusnost st.membrana.Prilikom aktivacije nabrojanih fiziolokih uinaka oni djeluju terapijski u smislu smanjenja boli,smanjenje otekline ,poveanje miine kontrakcije ,poveanje lokalne cirkulacije te ubrzavanje zacjeljivanja tkiva. 27. Poredajte po povrini baze oslonca (od ireg prema uem) pomagala za hodanje (10)? tapovi: postoje razliite vrste tapova na oblik ruke i gumeni nastavak na dnu tapa. Bitno je da se visina ruke nalazi u visini velikog trohantera bedrene kosti. Ako tap ne osigurava dobru sigurnost bolesniku, moe se primijeniti metalni tap s vie noica (3ili4), koji omoguava veu stabilnost posebno starijim bolesnicima. take: Od taka se najee primjenjuju metalne podlaktne take, s mogunou prilagodbe po visini. Za bolesnike koji se zbog amputacije ruke, kontraktura ili drugih deformacija ne mogu koristiti standardnim takama postoje razliite mogunosti prilagodbe. Posebno je to vano u bolesnika s RA i kod hemipareze. Hodalice: Ako se s pomou taka ne moe omoguiti hod, primjenjuju se razliite vrste hodalica na 4 noice, te u kombinaciji s kotaima. Koje e pomagalo preporuiti lijenik pacijentu ovisi o stabilitetu samog pacijenta. to je pacijent nestabilniji koristit e se pomagalom vee baze oslonca. Invalidska kolica: primjenjuju se u osoba koje ne mogu postii hod takama ili hodalicom.Postoje razliite vrste:na pokretanje obruima na kotaima,polugom ,zatim specijalna kolica kod portskih aktivnosti ,elektroomotorna te kolica na guranje,Bitno je da su kolica uvijek individualno prilagoena pomagala. 28. Koji se fizikalni imbenici koriste u hidroterapiji (10)? Fizikalna svojstva vode koje se upotrebljavaju u hidroterapiji su :sila uzgona,hidrostatski tlak ,gustoa vode,visok specifini kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske struje,kohezija i adhezija..Sila uzgona se temelji Arhimedovim zakonom koji glasi:tijelo uronjeno u vodu gubi prividno na teini onoliko koliko je teak volumen istisnute vode.To nam omoguuje izvoenje aktivnog pokreta uz znatno manju upotrebu miine snage .Hidrostatski tlak jest tlak stupca vode na etvorni centimetar povrine .Prema Pascalovu zakonu ,kada uronjeni dio tijela mirjue ,postie se jednaki tlak tekuine na cijeloj povrini tijela na odreenoj dubini.Tlak rate razmjerno s gustoom vode ,a gustoa vode se poveava s dubinom.Budui da je hidrostaski tlak vei od kapilarnog ,kompresijom djeluje na pranjenje kapilarnog bazena te zato uvelike olakava prilokom cirkulacijskih tegoba jer poveava se dotok krvi u desno srce.Gustoa vode je promjenjiva o vanjskim faktorima i razmjerna je dubini,odnosno u dubini je gustoa vea. Toplina se prenosi i kondukcijom i konvekcijom voenjem i strujanjem, a korisna nam je uloga topline na poputanje boli i spazma Kohezija- potrebna je odreena snaga da se molekule vode razdvoje,Adhezija- molekule vode se priljube na druge materijale.

www.perpetuum-lab.com.hr

29. Koje su karakteristike laserske zrake (8)? Karakteristike laserskih zraka su monokromatizam (samo jedna valna duljina, jednobojnost), koherentnost (iste faze vremenski i prostorno promatrano) i kolimiranost (paralelnost, preciznost, sa minimalnom divergencijom, za razliku kad upalimo svjetlo u sobi pa je ispuni u cijelosti). Dakle to je strogo usmjerena i intenzivna svjetlost zbog injenice da se svi fotoni ponaaju kao jedan foton. Laserski medij inae odreuje valnu duljinu, a moe biti plinovit (He-Ne), solidan ili poluvodi (Ga-As). Laser moe biti impulsni i kontinuirani, visoke (kirurgija) ili niske snage (fizi.med). Na svom putu biva apsorbiran od biomolekula, a ovisno o valnoj duljini, apsorpciji i rasprivanju ovisi dubina prodiranja. Uinci: fotobiomodulacija, analgezija, antiedematozno, evt regeneracija ivaca, indikacija: cijeljenje rana, oiljci, ozljede mekih tkiva, analgezija. KI: oko, trudnice, tumori, hemoragija, infekcije, tromboflebitisi, gonade, epifiza... 30. Kontraindikacije za elektroterapiju(8)? Tumori, akutne upale (lokalne/ope) ,trudnoa, dekompenzirano srce, prisutnost metalnog materijala u tkivu (endoproteze , osteosinteze i dr. ), akutne ozljede koe ,krvarenja i sklonost krvarenju, srani stimulator, vaskularne bolesti , smanjeni koni osjet, oiljak na koi, bilo kakva promjena na koi, Parkinson. bolest, zarazne bol., ne na stijenku toraksa, bolesnici koji ne surauju (djeca, starci,..)

31. Idikacije za elektroterapiju (5)? Galvanizacija: pareze i paralize perifernih ivaca, reumatske bolesti osim uplanih reumatskih bolesti u akutnoj fazi, bolesti krvnih ila i poremeaji cirkulacije, posttraumatski edem Ultrapodraajne: bolna stanja, bolni sindromi kraljenice, izvanzglobni reumatizam, artroza, posttraumatska stanja (ozljede mekih tkiva DDS; ozljede kostiju IFS), varikozni sindrom Interferentne ili endogene struje: poremeaji periferne cirkulacije, ozljede kostiju i zglobova, portske ozljede, ozljede miia i tetiva, degenerativne bolesti zglobova, bolna stanja kraljenice, upalne reumatske bolesti, stres inkontinencija Dijatermija:upalne reumatske bolesti, u fazi remisije,OA zglobova i kraljenice,vanzglobni reumatizam,kada tetive ne podnose pritisak izvana,kada bolesnik nemoe zauzet adekvatan poloaj. Iontoforeza :izvanzglobni reumatizam,mdegenerativne bolesti zgloba,reumatoidni artritis.ozebline,cirkulacijeke smetnje,kone bolesti,one bolesti. TENS :poslije peraativna bol,orofacijalna bol,bol ginekolokog porijekla,kriobolja,artroza,artritis,osteogeneza,bol neuralnog podrijetla,pektoralna angina,cirkulacijski poremeaj,glavobolja, Visokovoltana terapija :poveanje lokalnog protoka krvi,smanjenje edema,poticanje cijeljenja ulkusa.poslijeoperativnih i drugih rana i oiljaka. Elektrostimulacija :oteenje gornjeg i donjeg motoneurona.bolesti lokomotornog szstava 32. Kako nastaje ultrazvuni val (5)? Elektrino proizvedena mehanika vibracija koja se pretvara u primarno u toplinu plus drugi netermalni uinci. Nastaje na principu piozelektrinog efekt odnosno kad se kristal sitsne i nastaje elektrini napon.El.energija oreko obrnutog pizoelekt efekta uzrukuje mehanike doformacije koji proizvode val.kada ultrazvuni val prolazi kroz materiju energija se:rasipa raspruje,reflektira,refraktira divergira,apsorbira,atenuira, oslabljuje .

www.perpetuum-lab.com.hr

33. to je to koncentrina a to ekscentrina miina kontrakcija (4)? Kontrakcije (akcije) mogu biti:negativne-EKSCENTRINE (miii se pod optereenjem izduuju ili isteu),pozitivne- KONCENTRINE(miii se pod optereenjem skrauju)Ekscentrina kontrakcija je kontrolirana spora kontrakcija miia koja se javlja kod sputanja tereta ili kod tzv. "negativnog" dijela ponavljanja. Koncentrina kontrakcija je skraivanje miia, koje se javlja prilikom podiue faze kod dizanja utega, dakle kada je teina objekta manja od sile koju mii stvara. Kod ekscentrine kontrakcije potronja kisika u miiima je manja a proizvodnja sile je vea nego kod koncentrine kontrakcije. 34. Koju elektroterapiju moe primiti bolesnik sa sranim stimulatorom (2)? Ne moe primiti nikakvu struju 35. Koju elektroterapiju moe primiti bolesnik sa metalnim implantatom zgloba (2)? Moe primiti interferentne struje. 36. Koji su simptomi osteoporoze? (5) Osteoporoza je tiha bolest iji se simptomi razvijaju postepeno tijekom duljeg perioda. Glavna klinika manifestacija su frakture. Najee je to prijelom trupa kraljeaka koji se oituje bolovima u kraljenici za vrijeme uobiajene dnevne aktivnosti. Bol se pojaava sjedenjem ili stajanjem, kihanjem, kaljanjem, a olakana je mirnim leanjem u krevetu. Sa svakom epizodom vertebralne frakture dolazi do smanjivanja visine bolesne osobe, do razvoja torakalne kifoze i gubitka lumbalne lordoze, to su znakovi uznapredovale osteoporoze. Osim prijeloma kraljeaka, dolazi i do prijeloma distalnog dijela radijusa te vrata femura. 37. Kako nastaje bolni podraaj i kako ga percipiramo u CNS-u? (5) Odreeni podraaj uzrokuje oslobaanje kemijskih spojeva u okolici nociceptora to smanjuje prag podraaja nociceptora i uzrokuje akcijski potencijal (bol).Tako nastali impulsi putuju provodnim ivanim vlaknima (tanka mijelinizirana A delta vlakna, nemijelinizirana C vlakna) do stranjih rogova pripadajueg segmenta lene modine. Nakon toga se putem uzlaznih i slizanih putova vri modeliranje podraaja, podraaj se ublaava i trasformiran putuje u subkortikalne centare u CNS-u - supstantio reticularis, thalamus (centar za bol), limbiki sustav, sve do kore velikog mozga gdje u gyrusu postcentralisu koji tono raspoznaje izvorita boli. U potpunoj percepciji sudjeluju i asocijacijski centri tjemenog renja koji spoznaji boli dodaju prijanja bolna iskustva (iskustvena percepcija). Modana kora predstavlja 4. etapu bolnog puta u kojem se svjesno percepira bol. Kako emo konano doivjeti bolni podraaj ovisi o naem trenutanom psihikom stanju i utjecaju okoline koji ga mogu pojaati (strah, srdba, alost, nesanica, osamljenost) ili ublaiti ( nada, odmornost, veselje, zadovoljstvo, socijalno blagostanje).

38. Na emu se bazira rehabilitacija bolesnika sa hemiparezom? (10) Rehabilitacija zapoinje tijekom akutne hospitalizacije, nakon to je postavljena dijagnoza i nakon to je pacijent izvan ivotne opasnosti. Cilj terapije je prevencija ponovnog udara i komplikacija, mobilizacija bolesnika, emocionalna podrka bolesniku i obitelji te povratak preostalih fizikih i kognitivnih sposobnosti. Tijek rehabilitacije ukljuuje : akutnu bolniku rehabilitaciju (24h njega bolesnika, 3h i vie terapije, svakodnevne vizite lijenika) produenu akutnu njegu baziranu na rehabilitaciji (24h njega bolesnika, problemi sa ventilacijom) ovo vrijedi za pacijente koji se nisu adekvatno oporavili nakon akutne bolnike

www.perpetuum-lab.com.hr

rehabilitacije subakutnu rehabilitaciju (1-3h terapije na dan, 24h njega bolesnika), kod stabilnih pacijenta jednodnevnu bolnicu s rehabilitacijom (3-6h terapija, individualna ili grupna terapija, timsko praenje)- ukljuen logoped, psiholog, radni terapeut ambulantnu rehabilitaciju (fizikalna terapija, radna i okupacijska terapija, logoped, psiholoka podrka) fizioterapija u kui Naini rehabilitacije su slijedei: oporavak senzorimotorne kontrole (vjebe opsega pokreta, snaenje miia, trening posture i ravnotee, hod, fina motorika i koordinacija ake) terapija spastinosti (krioterapija i botox) terapija problema sa govorom i gutanjem bol u ramenu (esta u osoba s hemiplegijom i hemiparezom, npr. smrznuto rame; nastaje zbog nestrune mobilizacije pacijenta u krvetu- na taj nain esto dolazi do subluksacija i istegnua ramena) kontrola stolice i mokrenja spreavanje razvoja kontrakture ramena ispravljanje fleksijske kontrakture ake ispravljanje plantarne fleksije stopala koritenje ortoza koja ih dri u nultom poloaju kola hoda (fiz. terapija, uporaba FES-a funkcionalni elektrostimulatori izvana) 39. Na emu se bazira rehabilitacija bolesnika sa amputacijom? (10) U takvih pacijenata vanu ulogu ima preamputacijsko savjetovanje (potpora psihologa, razgovor o oekivanjima i ciljevima). Nakon same amputacije slijedi akutni postamputacijski period koji ukljuuje cijeljenje postoperacijskog oiljka, kontrolu boli (fantomski osjeaj/bol), kontrola otekline edema (pozicioniranje, krioterapija, elastina bandaa), odrati opseg pokreta i snagu okolnih miia. Slijedea je preprotetika rehabilitacija (analgetici zbog boli, spreavanje infekcije, desenzitizacija, bandaa bataljka, vjebe bataljka, mobilnost u krevetu, transferi, invalidska kolica/hodalice/take, edukacija bolesnika, edukacija obitelji). Nakon toga slijedi protetika rehabilitacija sa aplikacijom privremene proteze, samostalnou u navlaenju proteze, praenjem dnevnog noenja proteze, hodom sa protezom u razboju, hodom sa protezom po ravnom, hodom sa protezom po kosini, hodom sa protezom po stepenicama (sa pomagalima i bez pomagala). Posljednji korak u amputiranih bolesnika je reintegracija u zajednicu. 40. Koji je patoloki odgovor osjetnog ivanog sustava u KRBP? (8) U KRBP-u se javlja bol koja je neproporcionalna veliini ozljede (hyperalgezia pojaani odgovor na bol). Bol se javlja i na ne-bolni podraaj kao to je dodir (allodynia). Repetitivnom taktilnom stimulacijom poveava se bol sa svakim tapkanjem. Ona ostaje i kad stimulacija prestane to se naziva hyperpatia (produen odgovor na ponavljajui stimulus). Osim toga, mogu se javiti i hipoestezija smanjena osjetljivost koe ili hiperestezija preosjetljivost koe, a osobita je osjetljivost na toplinsku stimulaciju.

41. Koje su karakteristike bolnog podraaja u Kompleksnom regionalnom bolnom poremeaju? (4) Spontana bol kojoj prethodi lokalna ozljeda tkiva postaje okida zaaranog kruga. Bol je neproporcionalna veliini ozljede. Karakter boli je drugaiji od boli koja je nastala prilikom ozljede. Javlja se u distalnom dijelu okrajina (aka, stopalo), a potom se iri proksimalno. U KRBP tip I prisutna je difuzna, area i palea bol cijele okrajine - najee nakon prijeloma

www.perpetuum-lab.com.hr

podlaktice ili potkoljenice bez klinikih znakova periferne ozljede ivca. U KRBP tip II javlja se area i palea bol u inervacijskom podruju jednog ivca najee nakon traumatske periferne ozljede ivca. 42. to se podrazumijeva pod fizikalna terapija u kui i tko je provodi? (2) Fizikalna terapija u kui obuhvaa postupke unapreenja zdravlja, sprijeavanja i lijeenja bolesti, te oporavka nakon bolesti i ozljeda. Ukljuuje poduku bolesnika i obitelji o koritenju ortopedskih pomagala kao i savjete o prilagodbi ivotnog prostora i kunu njegu. Fizikalnu terapiju u kui provodi fizioterapeut na osnovu miljenja doktora specijalista. Vjebe ukljuuju dolazak u kuu, ustajanje, hod, hod po stepenicama, koordinaciju, vjebe dijelova tijela, opsega pokreta, vjebe disanja, vjebe cirkulacije.

43. to je to rehabilitacija u zajednici, tko su sve sudionici? (2) Rehabilitacija u zajednici omoguuje pomo onemoalim lanovima zajednice na nain da i oni aktivno sudjeluju u zajednici. Svi sudionici u toj mrei skrbi trebaju meusobno komunicirati, a komunikacija se odvija po horizontali meu svim znaajnim imbenicima za sveobuhvatnu pomo u zajednici, ali i po vertikalnoj liniji ukljuujui vie razine odluivanja i specijalnu skrb u specijaliziranim ustanovama. U njoj sudjeluju: bolesnik, njegova obitelj, radni terapeut, fizikalni teraput, rekreacijski terapeut, protetiki-ortotiki terapeut, rehabilitacijska sestra, govorni terapeut, psiholog, socijalni radnik, vokacijski savjetnik, kineziterapeut, psihijatar, sveenik i specijalisti drugih medicinskih grana.

44. Kako nastaje bolni podraaj? (6) Bolni podraaj uzrokuje oslobaanje kemijskih spojeva u oklici nociceptora to smanjuje prag podraaja i uzrokuje akcijski potencijal (bol). Novonastali impulsi se prenose provodnim ivanim vlaknima (tanka mijelinizirana A delta vlakna, nemijelinizirana C vlakna) do stranjih rogova pripadajudeg segmenta lene modine. Nakon toga se putem uzlaznih i slizanih putova vri modeliranje podraaja, podraaj se ublaava i transformiran putuje u centar za bol u mozgu (talamus). Doivljavanje boli (percepcija) etvrta je etapa bolnog puta. U njoj dolazi do projekcije ivanih putova za prijenos boli u modanu koru i svjesnog doivljavanja boli.

45. to je to Lewisova after reakcija? (2) To je fizioloki uinak krioterapije na krvne ile u kojem postoji produena vazodilatacija samo na okrajinama. Najprije nastaje bol zbog vazokonstrikcije, zatim peenje i arenje, a potom osjeaj topline zbog vazodilatacije.

46. Opiite mehanizam desenzitizacije u KRBP? (8) Desenizitacijom se postie modificiranje osjetjlivosti nekog podruja na neki stimulus. Desenzitacijski program aplicira stalni stimulus, u poetku neogodan pacijentu, na zahvaenu hiperosjetljivu regiju, tijekom kratkih perioda, ali vie puta tijekom dana. Taj neogodni stimulus moe biti stvar kojem je tijelo okrueno (npr. odjea, dodir, masaa) i ne izaziva bol u drugim nezahvaenim dijelovima tijela. Mozak reagira na to esto poveanje senzacija, sa postepenim smanjivanjem tjelesnog odgovora na taj stimulus. Kada pacijent biva desenziriziran na www.perpetuum-lab.com.hr

slabiji stimulus (npr. svila), slijedei korak je desenzitacija na jai stimulus (npr. vunu). Cilj desenzitizacije je da dodiri ne uzrokuju ogromnu bol, a ne da dodir postaje ugodan. Svakako, korisna je kombinacija sa intermitentnom pneumatskom kompresijom i runom limfnom drenaom koje mogu takoer pomagati u procesu desenzitizacije. 47. Opiite kliniki pregled kuka. (10) Kliniki pregled kuka ukljuuje inspekciju, palpaciju i ispitivanje pokretljivosti. Inspekcijom dobivamo uvid u hodanje, funkcijsku i anatomsku duljinu nogu, duljinu natkoljenice, dranje, oiljke na koi nakon kirukog zahvata ili traume u podruju kuka, dislokacije kuka. Gleda se: -nagib zdjelice s obzirom na grebene ilijakalnih kostiju -stajanje na jednoj nozi moemo uoiti Duchenneov znak (naginjanje trupa na stranu optereene noge); Trendelerburgov znak (sputanje zdjelice na suprotnu stranu od optereene noge) -epa li - geganje, postranino epanje, epanje u sagitalnoj ravnini -duljina nogu: anatomska ( od velikog trohantera do lateralnog maleola), klinika ( od spine ilijake superior anterior do medijalnog maleola), funkcijska ( od umbilikusa do medijalnog maleola) -uoavamo kone nabore na natkoljenici, glutealnom i genitofemoralnom podruju ( eventualne asimetrije) Palpacijom odreujemo bolno podruje, oteklinu mekih tkiva, osjetljivost i toplinu koe iznad zgloba. Opseg pokreta: Ekstenzija- mjeri se ispruanjem zgloba kuka u poloaju bolesnika na trbuhu (normalno do 10) Fleksija- ispituje se u poloaju na leima sa flektiranim koljenom (normalno je fleksija u kuku do 120); sa ispruenim koljenom se mjeri u sluajevima kada postoji kontraktura ili ankiloza koljena Thomasov test- radi se kod kontrakture kuka- pri smanjivanju lumbalne lordoze maksimalnom fleksijom kuka, dobivamo realnu sliku fleksijske kontrakture suprotnog kuka. Abdukcija i adukcija mjere se dok bolesnik lei na leima s usporednim nogama, a ispitivaeva ruka je na grebenu ilijakalne kosti suprotne noge, kao bi se smanjile kretnje zdjelice (abdukcija 40-45, adukcija do 30) Rotacija se mjeri u leeem poloaju na leima sa savijenom nogom u kuku i koljenu pod pravim kutom (rotacija prema unutra 40, a prema van 45) ili u poloaju potrbuke sa koljenom savijenim za 90, pa se preko rotacija stopala rotira noga u kuku. Test uanjem- moe li bolesnik iz stojeeg stava unuti i boli li ga gdje. 48. Koje vrste kotanih poluga poznajete i opiite ih (10)? > Kosti, zahvaljujui svojoj vrstoi i zglobovima izmeu susjednih kostiju, imaju ulogu mehanikih poluga. Kod ovih poluga os zgloba predstavlja osovinu oko koje se kotana poluga kree i to je toka oslonca poluge. Mjesto na kome se mii pripaja za kost je toka djelovanja miine snage. Teina kotane poluge djeluje u jednoj toci i to je toka djelovanja sile teine. Razlikujemo 3 vrste poluga, ovisno o odnosu ova tri elementa.Kako bismo mogli ustvrditi o kojoj se polugi radi moramo prvo odrediti krak miine sile (udaljenost od insercije miia agonista do zgloba, toke oslonca) i krak sile teine (udaljenost od zgloba do toke teita). 1.Poluga ravnotee dvokraka poluga jer se zglob nalazi izmeu djelovanja miine sile i sile teine. Poluga je u ravnotei ako su dvije sile sa svake strane poluge jednake. PRIMJER : Atalntookcipitalni zglob- sjedimo pojaavamo torakalnu kifozu protruzija vrata (miina snaga miii vrata) javljaju se bol, slabost zamor (?? valjda kod slabosti muskulature) 2.Poluga brzine jednokraka poluga jer su s jedne strane zgloba i miina sila i sila teine. Kod

www.perpetuum-lab.com.hr

ove poluge miina sila djeluje na kraem kraku to znai da je inzercija miia blie zglobu nego toka teita. Budui da je krai krak miine sile mii mora razviti snaniju kontrakciju kako bi se odupro sili teine segmenta. Amplitude pokreta su velike, mii se brzo zamara. PRIMJER : Biceps brachii (poluga je podlaktica). 3. Poluga snage jednakokraka poluga, ali u sad miina sila djeluje na duem kraku. Inzercija miia dalje je od zgloba u odnosu na toku teita. Budui da mii djeluje na duem kraku tu mu dozvoljava da slabijom kontrakcijom savlada teinu segmenta. Amplituda pokreta je mala, mii se slabije zamara. PRIMJER: Triceps surae. 49. Koji su okidaki imbenici u nastanku KRBP (10)? > 1) periferni: ozljede mekih tkiva, frakture kosti, operacije, imobilizacija 2) visceralni: eerna bolest, bolesti koronarnih arterija (5-20%), tumori (npr. Ca dojke) 3) neuroloki: modani udar s hemiplegijom (12-21%), ozljede glave i mozga, ozljede lene modine, spinalna anestezija i mijelografija, postherpetika neuralgija, periferne ozljede ivaca (3%) 4) psiholoki 5) nepoznati (25%)

50. to je to dekubitus , kako nastaje i kako ga moemo sprijeiti (10)? > Dekubitus (lat. decumbere= leati) ili pritisna rana je oteenje koe koje nastaje zbog kompromitacije lokalne cirkulacije i zbog nadraaja koe, lociranog najee iznad kosti (lumbalni dio kraljenice, ilijana kost, zglob kuka, koljena, laktovi, kao i sva podruja sa slabije razvijenim masnim tkivom), gdje je koa bila due vrijeme pod pritiskom. Dekubitalna rana zahvaa epidermis, dermis pa sve do miia i kosti. Zbog poveanog vanjskog pritiska na krvne ile i njihovog oteenja (najosjetljivije su, naravno, krvne ile manjeg promjera) dolazi do posljedine ishemije tkiva i do postupnog razvoja isheminih promjena. Ishemino tkivo je pogodan okoli za razmnoavanje bakterija pri emu su kod ovih rana najei Staphylococcus aureus i Proteus. Tri su glavna mehanizma nastanka dekubitusa. Pritisak je najvaniji faktor u razvoju dekubitusa, posebice kada se javlja iznad prominentnih kotanih dijelova. Smicanje nastaje ako pacijent klizi nanie u krevetu ili stolici, to za posljedicu ima prelamanje, istezanje ili kidanje malih krvnih ila. Trei mehanizam je trenje, pri emu se misli na klizanje povrnih slojeva koe preko povrine bolesnikog kreveta, invalidskih kolica itd. Ovim mehanizmom nastaju povrinske ozljede koe, najee eksorijacije. Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do oteenja mikrocirkulacije izazivajui ishemiju, inflamaciju i hipoksiju tkiva, to za posljedicu ima nekrozu tkiva i stvaranje ulceracija. Etiologija: smanjena pokretljivost => neuroloki pacijenti, sedirani ili dementi bolesnici su nesposobni da sami mijenjaju poloaj tijela i tako sami smanje pritisak. Kod ovih bolesnika, paraliza miia dovodi do smanjenja njihove mase, to ima za posljedicu gubitak zatitnog sloja izmeu kostiju i koe. kontraktura i spasticitet esto doprinose razvoju dekubitusa, zbog stalne izloenosti istih dijelova tijela pritisku gubitak senzibiliteta doprinosi pojavi dekubitusa jer iskljuuje bol kao jedan od najvanijih upozoravajuih signala pothranjenost, hipoproteinemija i anemije poveavaju vulnerabilnost koe i produavaju vrijeme zarastanja rana kontaminacija rane bakterijama zbog neadekvatne njege koe (izmeu www.perpetuum-lab.com.hr

ostalog i zbog inkontinencije) i slabljenje imunolokih mehanizama na indirektan nain doprinosi razvoju i oteano zarastanju dekubitusa Najei etioloki imbenici u praksi, kod pacijenata koji su u procesu fizikalne rehabilitacije, su produeni lokalni pritisak na kou i potkona tkiva (npr. predugo putanje u kolicima, istroen jastuk za kolica), trenje i vlanost koe, suha koa, neadekvatna prehrana s malo proteina, nezgode itd. Klinika slika se razvija kroz nekoliko stupnjeva. U veine ljudi dekubitusi uzrokuju odreeni stupanj boli i svrbea, no kod ljudi sa poremeajem senzibiliteta ak i duboke rane mogu biti bezbolne. Sve zapoinje s crvenilom na zahvaenom dijelu koe koje je u slijedeoj fazi praeno s oteklinom i stvaranjem bula. Dalje promjene teku u vidu nekroze povrinskih slojeva koe i posljedinog izlaganja potkonih tkiva (najprije masno tkivo i miii). Ukoliko promjene nastave i dalje napredovati, dolazi do ekroze miinog tkiva i do ogoljenja kostiju koje prominiraju kroz duboki defekt koe. Ukoliko doe do infekcije rane, uz sve navedene promjene prezentirati e se i znakovi upale, koji e u poetku biti lokalni(karakteristinih 5 znakova upale), a s napredovanjem infekcije postaju generalizirani. Prevencija: Nastali dekubitusi su bolni, ugroavaju ivot te zahtijevaju produen boravak u bolnicama i domovima za njegu. Sprjeavanje bolesti je prioritetno, a duboki dekubitusi gotovo se uvijek mogu sprijeiti intenzivnom njegom.Temeljitim svakodnevnim pregledavanjem koe osobe vezane uz krevet moe se otkriti rano crvenilo. Svaki znak crvenila je signal da je potrebno hitno djelovanje kako bi se sprijeilo otvaranje rane na koi. Kotana izboenja mogu se zatititi mekanim materijalima kao to je pamuk ili pahuljasta vuna. Kreveti, stolice i invalidska kolica treba tapecirati da se smanji pritisak. Ljudima koji se ne mogu sami pokretati treba esto mijenjati poloaj (po preporuci svaka 2 sata). Dakle, pacijente u kolicima trebalo bi odignuti na 60-ak sekundi, a pacijentima u krevetu pasivno promijeniti poloaj (2-6 sati, trbuh i 8). Kou treba odravati istom i suhom. Osobe vezane za krevet dugo vremena mogu koristiti posebne madrace (madraci napunjeni vodom ili zrakom). Takoer, mogu se koristiti i razni antidekubitalni podmetai. Pozornost treba obratiti i na adekvatnu odjeu (najvanije je obratiti pozornost na nabore donjeg rublja), obuu te redovitu njegu stopala (koa i nokti). Treba biti oprezan i pri vonji automobilom ili drugim oblicima transfera pacijenata, pogotovo ako se radi o dugotrajnijim putovanjima. Na kraju, adekvatna prehrana bogata proteinima, vitaminima (posebno A i C) i tvarima koje sudjeluju u transportu kisika (npr. cink, bakar) ima vanu ulogu u prevenciji. Th: Lijeenje dekubitusa je mnogo tee nego sprjeavanje. Na sreu, u ranim stadijima dekubitusi se obino izlijee sami od sebe kad se ukloni pritisak. Izljeenje se moe ubrzati ako se pobolja ope zdravlje uzimanjem bjelanevina i kalorijskih dodataka. Kada se na koi otvori rana, pokrivanje gazom moe pomoi u zarastanju. Najee se koristi gaza obloena teflonom ili gaza natopljena vazelinom jer se ne lijepi na ranu koja zarauje. Za duboke rane, od pomoi mogu biti posebni zavoji koji sadre materijal poput elatine. Ukoliko doe do razvoja infekcije, u terapiju se uvode antibiotici. Kirurko lijeenje se sastoji od debridmana tkiva (koji u teim sluajevima moe biti vrlo opsean), osteotomije (kod osteomijelitisa) te zatvaranja defekta lokalnim konim ili miinim renjevima. Moemo rei da je osnova terapije u ranim stadijima konzervativno lijeenje, dok je u kasnijim stadijima najea kombinacija debridmana tkiva te redovitog previjanja rane.

51. Opiite i objasnite uzlaznu galvanizaciju, te koji je njen uinak (10)? > Uzlazna galvanizacija je oblik uzdune galvanizacije u kojoj se dvije elektrode jednake veliine postavljaju u razliitoj visini udova, tj.na njihovim krajevima ime se postie povrinsko www.perpetuum-lab.com.hr

prostrujavanje. Katoda je postavljena proksimalno, a anoda distalno. Uzlazna galvanizacija ima ekscitirajui uinak na podraljivost i provodljivost ivca i miia za vrijeme prolaska elektrine struje kroz ta tkiva (katelektrotonus). NAPOMENA: nakon nekoliko sati traenja po netu, nisam naao nita vie za ovu temu. Tu ispod sam copy-pasteao neto openito o galvanizaciji pa sami procijenite to vam pae. Radi se o openitim stvarima vezanim uz terapiju galvanskim strujama pa, prema vlastitoj procjeni, ubacite to elite u odgovor. => Danas se galvanska stuja dobiva iz gradske mree te se u ureajima za pretvorbu stvara terapijska struja napona od priblino 50V i jakosti do 50mA. Ureaji za takvu pretvorbu sastoje se od vie elektronskih cijevi koje proputaju izmjeninu struju samo u jednom smjeru (od katode prema anodi). Time dobivamo punovalnu usmjerenu pulzirajuu istosmjernu struju koja nakon filtriranja postaje konstantna. Taj se oblik primjenjuje u terapijske svrhe. Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna pozitivna ( + najee crvena), a druga negativna ( - crna). Uzduna ili longitudinalna galvanizacija oblik suhe galvanizacije. Elektrode, graene od metala (cink, aluminij, kositar, slitine) i debljine 0.25-0.5mm, postavljaju se u razliitoj visini udova, odnosno na njihovim krajevima, npr. jedna elektroda na rame a druga na dlan.Ovim nainom postiemo povrinsko prostrujavanje. Uzduna galvanizacija moe biti silazna (katoda se poloi distalno) ili uzlazna (katoda se postavlja proksimalno). Elektrode ne smijemo stavljati direktno na kou, one uvijek moraju biti umotane hidrofilnom tkaninom. Najee su to spuvice koje se prije primjenje navlae sa obinom vodom. Tako pripremljene elektrode fiksiramo najee elastinim zavojima ili vreicama s pjeskom. Galvanska struja djeluje na ivane zavretke odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje. Poveeva podraljivost i provodljivost ivaca pod katodom i smanjuje pod anodom. Pod utjecajem galvanske struje nastaje vazodilatacija ( proirenje krvnih ila) to uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji nazivamo hiperemija. Koa ispod aplicirane elektrode postaje toplija, crvenija ,u trajanju do 30 min., te vlanija. Dva su najvanije uinka: hiperemija i analgezija HIPEREMIJA Hiperemija je glavno djelovanje galvanske struje koje se odvija preko vazomotornih ivaca. Krvne ile se poinju iriti ( vazodilatacija ) te ubrzana cirkulacija donosi svjee hranjive sastojke i kisik na taj nain normalizirajui pH tkiva. Na tom mjestu smanjuje se otpor koe i koa pocrveni ( hiperemija ). ANALGEZIJA Analgetski uinak nastaje zbog porasta ili normalizacije pH vrijednosti nekog medija, to smanjuje uinak nocioceptora te na taj nain bol nestaje, i zbog izravnog djelovanja na simpatike ivce koji su odgovorni za odvoenje boli. Zbog toga i ostalih djelovanja galvanske struje proces regeneracije ivanih niti intenzivniji je kvalitativno i kvantitativno. TERAPIJSKE INDIKACIJE Pareze i paralize perifernih ivaca Reumatske bolesti osim upalnih reumatskih bolesti u aktivnoj i akutnoj fazi Bolesti krvnih ila i poremeaji cirkulacije Posttraumatski edemi 52. Kakve su vjebe zatvorenog kinetikog lanca a kakve otvorenog kinetikog lanca (8)? > Kinetiki lanac = kompleks zglobova koji ine spone u lancu gdje pokret jednoga segmenta izaziva predvidiv pokret u ostalim segmentima. U otvorenom kinetikom lancu (OKC = open kinetic chain) distalni segment zavrava www.perpetuum-lab.com.hr

slobodno u prostoru, dok kod zatvorenog kinetikog lanca (CKC = closed kinetic chain) on je fiksiran za podlogu. Noga u fazi zamaha je u OKC, a kad je stopalo u kontaktu sa podlogom u CKC. Veina tradicionalnih programa vjebi se koristi OKC. Te vjebe mogu biti jedina mogunost kad se ne doputa optereenje tjelesnom masom. Ove vjebe nisu adekvatna priprema za funkcionalne aktivnosti koje ukljuuju akciju miia u zatvorenom kinetikom lancu (hodanje, penjanje stubama, skakanje). Vjebe u OKC-u fiziolokije su za gornje udove. Vjebe CKC se izvode u funkcionalnim poloajima tijela te u stojeem poloaju i stimuliraju mehano i proprioceptore zgloba i njegove okoline efikasnije nego vjebe otvorenog kinetikog lanca. One stimuliraju miinu ko-kontrakciju i pridonose stabilnosti zgloba. Ukljuuju se u rehabilitacijski proces im je doputeno parcijalno optereenje teinom tijela. Vjebe u CKC-u fiziolokije su za donje udove, no od izuzetne su vanosti i za gornje udove, pogotovo pri zadobivanju stabilnosti muskulature ramenog obrua. 53. Na koji nain termoterapijski modaliteti prenose toplinu (8)? > Prvi je kondukcija kada se npr toplim oblozima ili parafinom povrinski zagrijava dio tijela. To je prijenost topline sa sa estice na esticu zbog razlike u temperaturu; dakle samo sredstvo miruje to je povrina vea bri je prijenos energije. Drugi je konvekcija, obino hidroteraepijom ili vlanim zrakom, to je prijenos topline od nekog fluida u gibanju na vrsto tijelo. Trei je radijacija (IC, UV, laser), kada se toplina prenosi pomou elektromagnetskih zraka. etvrti je konverzija kratkim valom, mikrovalom ili ultrazvukom kojima uspijemo dubinski djelovati netermalna energija se u tkivima pretvara u toplinu; nije potreban izravan kontakt. Evaporacija? 54. to je o elektrostimulacija i za to se koristi (6)? > Elektrostimulacija je fizikalno-terapijski postupak kojim se izaziva miina kontrakcija s pomou elektrinog podraaja (elektrogimnastika). Mii se neposredno podrauje niskofrekventnom strujom. ES se obavlja impulsima iz elektrostimulatora. Odabire se trajanje, amplituda i oblik (promjena amplitude u vremenu) pojedinog impulsa te frekvencija impulsa. Za generiranje stimulacijskih impulsa koriste se: galvanska ili istosmjerna struja, izmjenina struja, faradska, trokutasta ili eksponencijalna. S obzirom na nain postavljanja elektroda razlikujemo monopolarnu (pogodnija za stimulaciju inervirane od denervirane muskulature; koristi se za male miie ake, stopala i lica te u elektrodijagnostike svrhe) i bipolarnu tehniku(jednako pogodna za stimulaciju inerviranog i denerviranog miia) indikacije: inaktivitetna miina atrofija, intencijska elektrogimnastika, periferne klijenuti, centralne klijenuti, jaanje zdravog miia kod sportaa, kontrola spasticiteta, stresna inkontinencija, stimulacija abdominalne muskulature kao pomo ventilaciji, psihogena pareza itd. kontraindikacije: pacemaker, metalno strano tijelo u podruu stimulacije, kone promjene u podruju stimulacije itd. 55. to je to TENS (6)? > TENS (transkutana elektroneuralna stimulacija) je terapijski postupak primjene kontrolirane, niskovoltane elektrine stimulacije (frekvencija 1-150 Hz, trajanje stimulusa 0.04-0.3 ms, intenzitet 0-6 mA) za podraivanje ivanog sustava preko koe sa svrhom izazivanja analgetskog uinka. Djelovanje se temelji na GATE CONTROL THEORY ako elektrodama izazovemo nebolni stimulus koji putuje A vlaknima (bra) do lene modine, stimulirat ce se interneuroni koji inhibiraju www.perpetuum-lab.com.hr

oslobaanje neurotransmitera u presinaptikim zavrecima, pa se bolnim impulsima (koji u lenu modinu putuju preko A i C vlaknima, koja su tanja i sporija) zatvara ulaz u CNS. vrste TENS-a: standardni, konvencionalni ili visokofrekventni TENS => najee f=60-100Hz, trajanje impulsa 50-80s, jakost 10-40mA; izaziva osjeaj ugodnih parestezija; najea primjena za bolove miino-kotanog sustava; analgezija ima kratko indukcijsko vrijeme, ali efekt ne traje dugo nakon podraivanja niskofrekventni (eng. acupunture-like)TENS => f=0,5-10Hz, trajanje impulsa 100-500s, jakost 50-100mA; neugodan; najea indikacija su kronini bolovi (kriobolja, artroza, OA, neurogena bol); analgezija se postie s latencijom od 30-45min, ali uinak je prolongiran od nekoliko sati do nekoliko dana nakon podraivanja MENS (mikroamperaa elektrinog ivanog podraivanja) => primjena struje male jakosti 10-600mA; tretman akutnih i kroninih bolova; uinkovitost u postizanju boljeg cijeljenja rana, no analgetski uinak jo nije dovoljno evaluiran kratkotrajni intenzivni TENS => kod miine fascikulacije ili tetanije; izaziva duboku analgeziju Postavljanje elektroda ovisi o vrsti i lokalizaciji boli: 1) na mjestu najjae boli (najei nain postavljanja) 2) du perifernog ivca(neurotropno) 3) po radikularnoj i dermatomskoj distribuciji u bolnom podruju esta je aplikacija segmentalno paravertebralno uz kraljenicu, transartikularno na zglobove, po akupunkturnim tokama, vazotropno (du krvnih ila kod cirkulacijskih poremeaja) ili na motorike toke miia i du miotoma indikacije: bolovi razliitog uzroka akutnog i kroninog tipa => neuropatske boli u perif. neuropatijama, miofascikularni sindromi, bol kod malignih bolesti, artritisa, fantomska bol, algodistrofija, razliiti posttraumatski bolovi, postoperativni bolovi nakon abdominalnih, ginekolokih i ortopedskih zahvata, kod distorzija, mialgija, sindroma prenaprezanja kontraindikacije: pacemaker, primjena u podruju sinus caroticusa (vazovagalna reakcija), trudnoa, oi, sluznice, CVI, narkotici.

56. Koja je definicija rehabilitacije?(5) > proces kojim se pomae osobi da postigne maksimum fizike, psihike, drutvene, profesionalne (vokacijske), rekreativne (avokacijske) i edukacijske osposobljenosti u odnosu na fizioloko ili anatomsko oteenje, ogranienja okoline, te elje i ivotne planove.

57. to je to kriomasaa i kako se provodi (5)? > Kriomasaa je jedan od naina primjene hladnoe u svrhu lijeenja. To je masaa sa ledom, a djeluje po principu kondukcije. Dominantno djelovanje kriomasae je primarna vazokonstrikcija (suavanje krvnih ila), potom sekundarna vazodilatacija (irenje krvnih ila) te desenzibilizacija lokalnih bolnih receptora. Kriomasaa se provodi na sijedei nain: u plastinim aama sa drvenim tapiem u sredini zaledi se voda i dobivamo cilindrine komade leda sa drkom te njima obavljamo masau krunim ili uzdunim, ritminim i ujednaenim pokretima. Kretnje pri kriomasai su potrebne iz dva razloga: kako bi izbjegli promrzline te kako bi se dozvolila sekundarna vazodilatacija kao temeljni fizioloki uinak kojemu teimo u ovom obliku primjene. Postupak traje www.perpetuum-lab.com.hr

ovisno o debljini koe i potkonog tkiva koji se tretira. Tijekom tretmana bolesnik osjea 4 razliite senzacije hladnou, peenje, bolnost i analgeziju, no sreom srednja dva veoma kratko traju. Sam postupak traje 10 minuta ili dok se ne postigne analgezija.

58. to je to peloidoterapija(2)? > Peloidoterapija je fizikalna metoda lijeenja primjenom blata, treseta, mulja ili gline- jednom rijeju peloida (produkti geolokih zbivanja koji su sitnozrnate strukture i peloidna karaktera). Peloidi razrijeeni s vodom koriste se za kupelji ili za obloge. Djelovanje im je termiko i kemijsko. Termiko djelovanje je dominantno, a kemijsko djelovanje znaajnije je jedino kod organskih peloida. 59. Opiite Hubbardovu kadu (2)? > Hubbardova kada je jedan od naina provoenja hidroterapije. To je kada oblika leptira koji omoguava laki pristup fizioterapeuta bolesniku u sredinjem, uem dijelu te potpunu abdukciju ekstremiteta u perifernim dijelovima ime se olakava provoenje individualnih vjebi. Namijenjena je za terapeutsku masau pomou vodenih mlazova koji se stvaraju ispod povrine vode. Posebno je korisna za bolesnike s kroninim poliartrotskim promjenama te kod ekstenzivnih opeklina. 60. Koje vrste epanja poznajete i opiite ih (10)? EPANJE je poremeaj kinematike hoda, hod u kojemu je smanjena ili izostaje sinkronizacija fiziolokih pokreta nogu te odgovarajuih dijelova tijela. Na epanje treba osobito obratiti panju u sklopu inspekcije u hodu jer je epanje najfiniji dijagnostiki znak bolesti kotano zglobnog sustava. Uzroci epanja su vezani najee za promjene u zglobu kuka, ali i izvan njega pa tako bolovi u podruju ramena i kraljenice mogu uzrokovati poremeaj normalnog hoda u kuku zbog poremeaja kompenzatorne rotacije gornjeg dijela tijela u kuku. Poremeaj hoda u kuku nastaje i pri ukoenosti slabinske kraljenice, skraenju noge i insuficijenciji pelvinotrohanternih miia. Anamnestiki, vano je doznati kad i kako je epanje poelo (spontano, nakon optereenja ili umora), je li stalno ili povremeno (umor, napor) i koliko dugo bolesnik moe hodati bez epanja. epanje moe biti vezano uz bol i/ili greve u miiima na strani epanja ili ak na drugoj strani. epanje je malokad bezbolno. Kod normalnog hoda razlikujemo fazu oslonca (propulzija) i fazu zamaha ili njihanja (pomak prema naprijed). Faza oslonca iznosi oko 60%, a faza njihanja oko 40% ukupnog ciklusa hoda. Razlikujemo epanje u FRONTALNOJ, HORIZONTALNOJ I SAGITALNOJ RAVNINI. Kod epanja u frontalnoj ravnini oboljeli naginje trup na oboljelu stranu (Duchenne) ili naginje zdjelicu na zdravu stranu (Trendelenburg - kod poremeene mehanike kuka zbog slabosti abduktora zbog nestabilnosti zdjelice pri optereenju bolesne noge, zdjelica se sputa na suprotnu stranu). epanje u sagitalnoj ravnini se javlja kod fleksijske kontrakture kuka, a u horizontalnoj kod kontrakture kuka u vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji. VRSTE EPANJA 1) ANTALGINI HOD ili BOLNO EPANJE nesvjesna radnja kojom se oboljeli kuk rastereuje i tako smanjuje bol. Kod ove vrste epanja kratka je faza oslonca na oboljelu stranu jer organizam eli izbjei optereenje mjesta lezije; 2) BEZBOLNO EPANJE - bolesnik jednako optereuje obje noge; pojavljuje se kod ankiloze nekog zgloba na nozi ili definitivnog neuromuskularnog oteenja miine skupine te pri skraenju jedne noge (zdjelica je koso poloena i postoji kompenzatorna kontraktura kontralateralnog koljena) 3) KOKSALGINO EPANJE - karakterizirano je nagibom trupa prema bolesnom kuku www.perpetuum-lab.com.hr

4) METATARZALGINO EPANJE - bolesnik hoda na petama izbjegavajui optereenje prednjeg svoda stopala; javlja se kod bolesti prednjeg svoda stopala 5) SIMETRINO EPANJE ILI GEGAJUI PATKAST HOD kod priroene obostrane luksacije kukova, ali i kod nekih drugih bilateralnih procesa na kukovima 6) starije osobe sa uznapredovalom osteoporozom hodaju pogrbljeno, oprezno, polako i sitnim koracima da izbjegnu stres kraljenice 7) PIJETLOV HOD hod na prstima. Javlja se kod lezije peronealnog ivca i posljedine slabosti dorzifleksije stopala; stopalo visi i kako bi se kompenziralo padanje stopala, oboljeli jae flektira kuk i koljeno nakon ega stopalo udara o pod, a stajanje na petama nije mogue. 8) SPASTIKI hod u spastikoj oduzetosti nogu, s ukoenim koljenima i skonim zglobovima, veinom sa stopalima u kopitastom poloaju pri kome bolesnik stopala vue po podu i noge ukrta jednu ispred druge 9) DISTROFINI - Hod ima posebno obiljeje vaganja u kukovima i usporeuje se s patkastim hodom. Uz to se zapaa da je kraljenica znatno vie uvuena u slabinskom dijelu nego to je to uobiajeno i istovremeno trbuh se vie izbouje 10) ATETOTIKI - Karakterizirana nehotinim, nevoljnim, neritminim, ali za razliku od koreje, polaganim, crvolikim kretnjama distalnih dijelova udova, lica i jezika 12) HEMIPARETIKI HOD nastaje zbog slabosti voljne miine kontrakcije jedne polovice tijela pa bolesnik hoda sa CIRKUMDUKCIJOM donjeg uda (zbog nemogunosti pokreta u zglobovima koljena i stopala jae abducira kuk tijekom zamane faze) 61. Koje vrste pomagala za kretanje poznajete (10)? Pomagala za kretanje omoguuju i poboljavaju kretanje, odnosno hod. Primjenjuju se tapovi, take, hodalice (i invalidska kolica ne omoguavaju hod, ali omoguavaju osobi kretanje). tapovi: postoje razliite vrste tapova na oblik ruke i gumeni nastavak na dnu tapa. Najee su izraeni od drveta s gumom na dnu tapa da se sprijei proklizavanje, a danas postoje i tzv. teleskopski tapovi izraeni od lakih metala na razvlaenje. Bitno je da se visina ruke nalazi u visini velikog trohantera bedrene kosti. Ako tap ne osigurava dobru sigurnost bolesniku, moe se primijeniti metalni tap s vie noica (3ili4), koji omoguava veu stabilnost posebno starijim bolesnicima. take: gu biti podpazune i podlakatne. Najee se primjenjuju metalne podlakatne take s mogunou prilagodbe po visini. Mogu se upotrebljavati jednoruno ili dvoruno, ovisno o namjeni, odnosno zroku koji je doveo do poremeaja dinamike hoda. Hod takama moe biti dvotaktni, trotaktni i etverokatni, to ovisi o oteenju funkcionalnih ili anatomskih struktura nogu, odnosno o rastereenju i dinamici hoda koju elimo postii. Bitno je, kao i za tap, da se visina rukohvata nalazi u visini velikog trohantera bedrene kosti ime se postie adekvatno rastereenje eljenog dijela noge, ali i balans i koordinacija kretnji tijela. Za bolesnike koji se zbog amputacije ruke, kontraktura ili drugih deformacija ne mogu koristiti standardnim takama postoje razliite mogunosti prilagodbe (posebno adaptirane ruke odnosno hvatita). Posebno je to vano u bolesnika s reumatoidnog artritisa i kod hemipareze. Hodalice: Ako se s pomou taka ne moe omoguiti hod, primjenjuju se razliite vrste hodalica. U primjeni su hodalice s noicama te sa 2,3 ili 4 kotaa. Koje e pomagalo preporuiti lijenik pacijentu ovisi o funkcionalnom deficitu i stabilitetu samog pacijenta. to je pacijent nestabilniji koristit e se pomagalom vee baze oslonca. U osoba u kojih ne moemo postii hod takama ili hodalicom primjenjujemo invalidska kolica. 62. Osnove rehabilitacije djece sa cerebralnom paralizom (10)? U procesu habilitacije pomae nam svojstvo koje posjeduje CNS, a to je NEUROPLASTINOST. Neuroplastinost je sposobnost neurona za stvaranje novih veza, www.perpetuum-lab.com.hr

za utiranje novih putova kroz korteks, te preuzimanje novih uloga. A to je sve mogue zbog progenitorskih stanica koje imaju mogunost generiranja novih neurona; tihih sinapsi koje postoje u CNS-u, ali nisu u funkciji dok funkcioniraju primarne sinapse; kolateralnog pupanja koje se odvija prilikom oteenja aksona jednog neurona i tada aksoni susjednog neurona iz svojih krajnjih dijelova alju nastavke (pupaju) i inerviraju one dijelove tkiva (miia) koji su zbog oteenja aksona ostali denervirani; i regenerativnog pupanja koje se dogaa kod oteenja aksona jednog ili vie neurona nakon ega se na krajevima oteenog aksona stvara zona rasta te on raste na svoju prijanju duinu i svojim novonastalim motornim ploama stvaraju sinapse s miiima koje su i prije oteenja inervirali. Pravodobna rehabilitacija moe biti: super rana, vrlo rana, rana, zakanjela, kasna... Karakteristike rehabilitacije su: terapijski program bazira se na stimulaciji aktivnog pokreta s raznih aspekata program habilitacije e zapoeti neurofiziolokom tehnikom ili pasivnim voenjem da bi se dobilo oekivano senzoriko iskustvo fizike strukture mozga mogu se mijenjati samo kao rezultat iskustva plastinost mozga kod neurorizine djece poeljno je zapoeti tretman neposredno nakon poroda Osnovna naela tretmana su: 1. inhibicija abnormalne posturalne aktivnosti da bi se smanjio hipertonus u spastine i atetoidne djece 2. facilitacija planirana stupnjevano voena tehnika koja slui u poboljanju koordinacije pokreta mijenjanjem neadekvatnog miinog tonusa 3. pozicioniranje specifino zauzimanje poloaja za odravanje posturalne osovine 4. terapijski koncept refleksne lokomocije bazira se na stimulaciji periferije stimulacijom pojedinih dijelova tijela, sastoji se od refleksnog puzanja i refleksnog okretanja 5. refleksnom aktivacijom razliitih miinih funkcija u djece s oteenjem CNS-a aktiviramo: posturalnu ontogenezu, mehanizme uspravljanja 6. upotrebom aktivatora sustavne refleksne lokomocije dijete moe razviti posturalnu i lokomocijsku ontogenezu. 63. Nabrojite reumatske bolesti u uem smislu (podjela po patofiziolokom procesu, podjela po lokalizaciji) (10)? a) Prema patofiziolokom procesu: Upalne: Infektivni artritis; Reaktivni artritis; Multisistemne autoimune bolesti (RA; seronegativne HLA-B27 asocirane spondiloartropatije- AS, PsA, reaktivna spondiloartropatija, enteropatski spondilitis) Degenerativne: Artroza osteoartritis OA koji moe biti primarni/sekundarni, lumboishijalgija; zahvaaju kraljenicu, velike zglobove i male zglobove aka i stopala, izvanzglobne strukture (entenzitis, peritendinitis, tendovaginitis, burzitis, kapsulitis, fasciitis, fibromialgija...) Metabolike: urini artritis giht, osteoporoza b) Prema lokalizaciji: Artropatije: zahvaa periferne zglobove: rizomeline-ramena, kukovi; mezomeline- laktovi, koljena; akromeline ake, stopala Spondilopatije: zahvaenost kraljenice Izvanzglobni reumatizam: tetive, ligamenti, miii 64. Koji su fizioloki uinci primjene hladnoe(10)? Koji su fizioloki uinci primjene hladnoe i kakve sve oblike primjene poznajete(10)?

www.perpetuum-lab.com.hr

Postoje sistemski i lokalni. Padom temperature usporavaju se bioloki procesi i enzimska aktivnost, a i gubi se selektivni permeabilitet membrane za elektrolite. Dolazi do vazokonstrikcije krvnih ila, posebno vanih AV anastomoza, a to dovodi do obrambene reakcije uvanja topline, ali nakon nekog vremena zbog protektivnog mehanizma, dolazi do paralize glatkih miia u ilama te se ire. Krioterapija je i snano sredstvo hemostaze. Hladnoa poveava zakoenost tkiva to nam nije korisno prije medicinske gimnastike, ali koristi kratkorono za analgetski uinak npr. u krvarenju, akutnom artritisu itd. Hladnoa djeluje spazmolitiki, ali za razliku od topline usporava senzornu i motornu provodljivost. No za razliku od analgezije, za spazmolizu treba duu aplikaciju hladnoe (20-40 minuta). Utjecaj na ivano tkivo se oituje mijenjanjem percepcije boli i inhibicijom provoenja ivanih impulsa, i poveava se prag boli u trajanju od 30ak minuta. Ne ubrzava cijeljenje, ali umanjuje edem na mjestu ozljede (analgezija, spazam, hemostaza). uinak na krvne ile:VK; termoreceptori; Hunting-ova reakcija: VK-VD-VK; Lewisova Afterreakcija: produena VD-samo na okrajinama; uinak na edem i upalu: PRICE, 4h, alergija na hladnou uinak na neuromuskularnu vezu: spazmolitiki uinak, 1-2h, miina facilitacija-povuemo po povrini koe 15-30s uinak na bol: smanjenje spazma, edema, hematoma; cold as a counterirritant; smanjenje ivane provodljivosti i podraljivosti uinak na temperaturu zgloba: smanjenje metabolizma; usporeno cijeljenje; smanjena ekstenzibilnost kolagena; poveana viskoznost; zakoenost zgloba miina snaga: 5 min. facilitacija; 30 min. usporava brzinu miine kontrakcije

Sistemni uinci su i tu nuspojave generalizirana vazokonstrikcija, porast perifernog otpora i viskoziteta krvi OBLICI PRIMJENE HLADNOE Primjena krioterapije mogua je na razliite naine. Oni su kriomasaa, kriooblozi, kriokupke i sprej. Izvor naina izvoenja krioterapije ovisi o dijelu tijela koji se tretira i veliini podruja koje se rashlauje. Kriomasaa i kriooblozi imaju visoki toplinski kapacitet u lijeenju odreenog podruja tijela pa se tim postupcima dovodi brzo do eljenih rezultata. Lijeenje traje 10-20 minuta. Temperatura kriokupki obino je ispod 15 stupnjeva nepodnoljiva. Kriomasaa se provodi komadiem leda zamrznutog u manjoj posudi. Analgezija se postie nakon 7-10 minuta aplikacije. Krioraspriva ili sprej od tekueg duika sniava konu temperaturu i zbog toga se koristi za analgeziju koe. 65. Koja je osnovna podjela elektroterapije (navedite vrste struja), (8)? U elektroterapiji se koristimo strujama razliitih frekvencija i zbog toga ih dijelimo na: 1. Konstantnu, istosmjernu ili galvansku struju; ovdje se ubraja impulsna galvanizacija, 2. Dijadinamske ili modulacijske struje s frekvencijom 50 -100 Hz koje spadaju u niskofrekventne struje, 3. Ultrapodraajne struje s frekvencijom od 140 Hz, takoer spadaju u niskofrekventre sruje, 4. Interferentne ili endogene struje s frekvencijom od oko 4000 Hz koje se ubrajaju u srednjefrekventne struje 5. Visokofrekventne struje s frekvencijama od 0,5 - 4000 i vie MHz koje se u organizmu pretvaraju u toplinu 6. Elektrostimulacija koju ini struja razliitih impulsa za postizanje miine kontrakcije i uklanjanje boli; (klasina elektrostimulacija,TENS, FES) 7. Elektromagnetna; elektromagnetni valovi daju bioloki uinak Postoje dva oblika elektroterapije: 1. NEPOSREDNA ili DIREKTNA kada se elektrina struja neposredno iskoritava bez www.perpetuum-lab.com.hr

pretvorbe u svrhu lijeenja. U ovu skupinu spadaju: galvanizacija, impulsna galvanzacija, ultrapodraajne struje, dijadinamske te interferentne struje 2. POSREDNA ili INDIREKTNA kada se elektrina energija pretvara u neki drugi oblik energije kojim se koristimo u svrhu lijeenja. Ovdje spadaju mehanoterapija (masaa), svijetlosna i termoterapija 66. to spada u upalne reumatske bolesti u uem smislu (6)? Reumatske bolesti u uem smislu mogu se podijeliti prema patofiziolokom procesu koji ih je izazvao i prema lokalizaciji procesa. a) Prema patofiziolokom procesu razlikujemo: Upalne bolesti - karakterizirane su upalom zglobova, miia i enteza. Mogu biti infektivne, reaktivne i autoimune. U upalne bolesti ubrajamo: infektivni artritis, reaktivni artritis; multisistemne autoimune bolesti, seronegativne HLA-B27 asocirane spondiloartropatije (AS, PsA, reaktivna spondiloartropatija, enteropatski spondilitis) Degenerativne: Artroza osteoartritis koji moe biti primarni/sekundarni, lumboishijalgija; zahvaaju kraljenicu, velike zglobove i male zglobove aka i stopala, izvanzglobne strukture (entenzitis, peritendinitis, tendovaginitis, burzitis, kapsulitis, fasciitis, fibromialgija...) Metabolike: urini artritis giht, osteoporoza b) Prema lokalizaciji: Artropatije: zahvaa periferne zglobove: rizomeline-ramena, kukovi; mezomeline- laktovi, koljena; akromeline ake, stopala Spondilopatije: zahvaenost kraljenice Izvanzglobni reumatizam: tetive, ligamenti, miii 67. Opiite degenerativne bolesti zglobova (6) ? DEGENERATIVNE BOLESTI ZGLOBOVA, drugi naziv artroza ili osteoartroza ili osteoartritis (degenerativni artritis) su bolesti koje se manifestiraju morfolokim, biokemijskim, molekularnim i biomehanikim promjenama i stanica i meustanine tvari u svim tkivima koji ine diartrodialni zglob. Naziv artroza potjee od miljenja da je uzrok bolesti samo troenje hrskavice tijekom vremena sa posljedinim promjenama na subhondralnoj kosti, ali je danas dokazano da primarne, inicijalne patoloke promjene nastaju u subhondralnoj kosti gdje se stvaraju proupalni citokini koji se ire na hrskavicu te dolazi do disbalansa izgradnje i razgradnje hrskavice. Proces je lokaliziran na jednom ili vie zglobova, a na ope stanje bolesnika nema utjecaja. Simptomi bolesti se pojavljuju kada doe do uplanih promijena sinovijalne membrane tj. sinovitisa (nije sistemski sinovitis ve lokalni, zbog upalnih promijena na hrskavici koji nastaju pri strienju). Prema uzroku nastanka razlikuje se primarni i sekundarni oblik osteoartritisa. Primarni ili idiopatski osteoatrtritis nastaje u starijih osoba bez poznatog uzroka, a moe biti lokalizirani, generalizirani, erozivni. U primarnom OA uz normalno opteredenje postoji slabost hrskavice (nepoznatog podrijetla). Sekundarni osteoartritis se pojavljuje neovisno o ivotnoj dobi. U sekundarnom OA uz noramlnu hrskavicu postoji preoptereenje , kao posljedica traume, metabolikih i endokrinih bolesti, upala i neusklaenosti zglobih tijela (displazije), tj. kao posljedica biomehanikih poremeaja u zglobu. Najee zahvaa zglobove donjih ekstremiteta i zglobove kraljenice jer su najvie optereeni. Kuk i koljeno su najee i najdelikatnije lokalizacije u funkcionalnom smislu jer ometaju kretanje bolesnika (najei oblik artritisa u zapadnoj populaciji je OA koljena: 30% ljudi preko 65 god. imaju Rtg znakove OA, 1/3 je asimptomatska). Na kraljenici je najee zahvaen lumbalni (najoptereeniji) dio, zatim vratni (najpokretljiviji dio). Na gornjim www.perpetuum-lab.com.hr

udovima su najee zahvaeni zglobovi aka i to DIP na kojima mogu nastati Heberdenove kotane kvrice koje su bolne i crvene u evolucijskoj fazi nakon koje zaostaje samo kozmetiki defekt bez oteenja funkcije ake. Faktori rizika za OA donjih udova su: pretilost i nepovoljna biomehanika preoptereenja sustava za kretanje. Degenerativne promjene zahvaaju i izvanzglobne strukture: entezitis, peritendinitis, tendovaginitis, bursitis, kapsulitis, fasciitis, fibromijalgija, miogeloze, panikulitis. Prema procjenama WHO, OA je 4.-i uzrok onesposobljenosti u ena i 8.-i u mukaraca. Taj proces je polako PROGRESIVAN. PROMJENE na hrskavici i subhondralnoj kosti su: Hrskavica - omekanje, fibrilacija, fisure, ulceracije, gubitak hrskavice smanjenje ili nestanak na nemim mjestima; subhondralna kost - eburnacija i osteofiti, subhondralne ciste (Subhondralna kost SKLEROZIRA (ogoljela povrina s vidljivom subhondralnom kosti ); na rubovima zgloba nastaju OSTEOFITI (oni nastoje proiriti plohu optereenja), a u subhondralnoj kosti nastaju PSEUDOCISTE (prazne ili ispunjene sluzavom tekuinom) sve ove promjene uzrokuju DEFORMACIJU zgloba. U poetku nema promjena na ahuri zgloba kasnije nastaju zadebljanja i njezino skvravanje. Kliniki, simptomi su: BOL, KREPITACIJE (nastaju zbog ribanja neravne povrine hrskavice pri kretnjama), PALPATORNA OSIJETLJIVOST, OGRANIENJE POKRETA i UKOENOST - kontraktura zgloba, DEFORMACIJA ZGLOBA, OTEKLINA (povremeni izljevi uz znakove lokalne upalne reakcije), NESTABILNOST zgloba (uzrokovana uestalim izlijevima), HIPOTROFIJA MIIA. Bol je glavni i najei simptom. Pri pokretu zgloba jaa, a smiruje se rastereenjem zgloba odnosno mirovanjem. Degenerativne bolesti zglobova karakterizirane su ovim RTG promjenama: suenje zglobne pukotine, subhondralna skleroza, subhondralne ciste i osteofiti. Lijeenje moe biti konzervativno i operativno. KONZERVATIVNA terapija je simptomatska: za bol krioth, elektroanalgezija, blokada, NSAR; za oteklinu krioth, kod ogranienje pokreta vj. opsega pokreta, kod hipotrofije miia vjebe snaenja. Preporuuje se pretilim pacijentima i smanjenje tjelesne teine. Cilj terapije je smanjiti bol i oteklinu, poboljati funkciju zahvaenog zgloba i smanjiti onesposobljenost, prevenirati ili usporiti progresiju bolesti i posljedice. Od novih lijekova imamo inhibitore matrix-metaloproteinazeMMP, Il-1beta, kotane antiresorptivne lijekove, inhibitore i-NOS. OPERATIVNO lijeenje ukljuuje: artroskopiju kao dijagnostiku i terapijsku metodu, osteotomija u sluaju potrebe za ispravljanjem biomehanikih poremeaja zbog raznih malformacija skeleta, artrodezu i artroplastika (ugradnju umjetnog zgloba). 68. Kako nastaje laserska zraka (5)? Trebamo imati izvor energije i aktivni medij. Izvor laserskog svjetla je stimulirana emisija elektrona koja se obavlja elektrinom strujom. Da bi dolo do stimulirane emisije, laserski medij mora sadravati energijske razine ija energija (razlika energija) odgovara energiji emitiranih fotona i veina atoma (ili molekula) mora biti u pobuenom stanju. Ukoliko dovedemo dio atoma (ili molekula) laserskog medija u pobueno stanje, oni e emitirati fotone spontanom emisijom. Ti fotoni se dalje mogu apsorbirati na nepobuenim atomima, ili izazvati stimuliranu emisiju na preostalim pobuenim atomima. Dakle, stimulacija se temelji na nestabilnosti elektrona dovedenog na viu energetsku razinu s koje se vraa u brzoj lananoj reakciji na matinu putanju i pri tome spontano odailje kvant energije foton. Taj foton dalje izaziva stimuliranu emisiju na preostalim pobuenim atomima. Ta se reakcija pojaava izmeu dva reflektirajua zrcala od kojih je jedno polupropusno (samo za odgovarajuu valnu duljinu) za lasersku zraku. Laser se moe proizvesti samo u uvjetima kada broj atoma u pobuenom stanju je vei od onog u osnovnom i kada onda stimulirana emisija dominira nad apsorpcijom i www.perpetuum-lab.com.hr

spontanom emisijom (invezija napuenosti). 69. to je to spinalni ok (5)? SPINALNI OK je stanje koje nastaje nakon akutne ozljede lene modine karakterizirano gubitkom osjeta i motorikom paralizom, ali s postupnim oporavkom refleksa. Spinalni ok se, dakle, KLINIKI manifestira gubitkom svih neurolokih funkcija, ali fiziki lena modina nije prekinuta. Nakon inicijalnog odgovora na ozljedu lene modine, koji je karakteriziran simpatikom i parasimpatikom hiperaktivnou, nastaje spinalni ok - gubitak neuroloke funkcije ispod nivoa povrede. Radi se o flakcidnoj paralizi i slabosti miia, arefleksiji, gubitku tonusa simpatikusa (hipotenzija i bradikardija kod visoke torakalne lezije, porast vaskularnog prostora), a obiljeen je i poikilotermijom i flakcidnou gastrointestinalnog trakta i mokranog mjehura, to rezultira ileusom i urinarnom retencijom. Akutna faza traje 4-6 tjedana. Prvi znaci oporavka mogu se poeti javljati nakon tri tjedna ili kasnije jer da bi se spinalni refleksi normalizirali, potrebno je nekoliko tjedana. Prognoza je bolja to se ranije pojave znaci oporavka, no neuroloki deficit moe zaostati i trajno. Osobitost spinalnog oka je da moe doi i do potpunog oporavka. 70. Koji su netermalni efekti UZV (4)? Netermalni uinci su kavitacija i mehanike ili kemijske promjene. Kavitacija je vibracijski uinak na mjehurie plina pomou ultrazvunog zraenja. Promjene u lokalnom tlaku stvorene ultrazvukom mogu izazvati ekspanziju i kompresiju malih mjehuria plina koji mogu biti prisutni u krvi ili u tkivnoj tekuini. Za vrijeme razrjeenja, mali e se mjehurii iriti, a za vrijeme kondenzacije ti se mjehurii komprimiraju. Kavitacije mogu biti stabilne ili nestabilni. Stabilne kavitacije nastaju ako mjehurii pulsiraju, ali nedovoljnom amplitudom. One mogu dovesti do promjene difuzije stanine membrane i time do promjene funkcije stanice. Nestabilne ili prolazne kavitacije odnose se na snaan kolaps mjehuria unutar zvunog polja dovodei do destrukcije tkiva. Akustiko mikrostrujanje odnosi se na kretanje tekuina uzdu granice stanine membrane kao rezultat mehanikog tlaka vala (fenomen jednosmjernog gibanja tekuine u UTZ polju i sraza tekuine sa stanicama i tkivnim vlaknima). To strujanje ima udjela u promjeni toka iona i u posljedinim promjenama u aktivnosti stanica (vibracije utiskuju tkivnu tekuinu kroz membranu, to mijenja ekscitabilnost stanice). Unutar terapijskog raspona ultrazvuka dolazi do poveanja propusnosti stanine membrane i krvoilne stijenke. Stojni valovi - nastaju na granici dva tkiva razliite akustike impedancije zbog refleksije pa moe doi do oteenja tkiva i lize eritrocita te stvaranja tromba) Efekt mikromasae - zbog nastanka zona kompresije i dekompresije). 71. Opiite individualni i holistiki pristup bolesniku(3)? INDIVIDUALNI PRISTUP BOLESNIKU podrazumijeva pristup u kojemu se svaki bolesnik doivljava kao zasebna jedinka i kao takvome se njemu i svim njegovim individualnim osobitostima pridaje posebna pozornost. HOLISTIKI PRISTUP je rehabilitacijski koncept koji proima cijeli zdravstveni sustav (prevencija, rano prepoznavanje, bolniko i ambulantno lijeenje, rehabilitacija u zajednici), bolesnici i njihove obitelji, rehabilitacijski tim, lijenik. Ne lijei se samo oboljeli organ, nego i cijelu osobu, ak i vie od toga, trebalo bi promatrati bolesnika u kontekstu njegove ivotne okoline, s ciljem dijagnostike i otklanjanja nesposbnosti. Realni ciljevi bazirani na eljama i www.perpetuum-lab.com.hr

planovima, da se postigne optimalna funkcija unato onesposobljenosti. 72. Koje vrste vjebi istezanja poznajete (3)? Vjebe istezanja (rastezanja, engl. stretching) se dijele na: a) Statike b) Balistike c) Metoda proprioceptivne neuromuskularne facilitacije (PNF) Vjebe istezanja ine svi pokreti kojima se miii razvlae preko njihove normalne fizioloke duine koju imaju u stanju mirovanja. Pri izvoenju vjebi istezanja postie se istezanje muskulature snanim kontrakcijama miia antagonista u obliku zamaha ili trzaja, koristei inerciju i silu tee, ili uz pomo fizioterapeuta pasivno istezanje. STATIKE kontrakcijsko relaksacijske vjebe se najee koriste, prvenstveno nakon ozljeda. Zagrijavanje struktura koje se rasteu poboljava rezultat i prevenira ozljede. BALISTIKI stretching je niz brzih ponavljanih kontrakcija agonista za izazivanje brzog istezanja antagonista. Koristi se rjee zbog mogunosti ozljeivanja. U procesu rehabilitacije ima svoje mjesto osobito u sportskih ozljeda (koristi se u uznapredovalim fazama rehabilitacije kada je sporta adekvatno zagrijan, kada je prethodno provedeno statiko istezanje, pod strogom kontrolom i postupno poveavajui brzinu). METODA PROPRIOCEPTIVNE NEUROMUSKULARNE FACILITACIJE (PNF) najee tehnike te metode su: kontrakcija-relaksacija (Hold-Relax) i kontrakcijarelaksacijakontrakcija (Hold-Relax-Contract). Kontrakcija-relaksacija je tehnika koja se izvodi tako da se mii pomou pasivnog pokreta postavi u elongirani poloaj. U krajnjoj toki kretnje mii se izometrijski napne prema otporu partnera. Izometrijska kontrakcija traje 6-15 sekundi. Poslije kontrakcije slijedi kratka relaksacija i zatim se nastavlja s pasivnom kretnjom u smislu poveanja amplitude. Kontrakcija-relaksacija-kontrakcija je slina tehnika, samo se na kraju jo dodaje izotonika kontrakcija agonista u smislu eljene kretnje. Pomou PNF tehnika razvija se meumiina koordinacija i sposobnost bre relaksacije muskulature.

73. to su to dijadinamske struje (definicija, modulacije); (10)? Niskofrekventna impulsna sinusoidna struja, punovalna ili poluvalna frekv. 50-100Hz 4 Modulacije: 1. Punovalna struja (100Hz): jedan impuls traje 10ms bez stanke, vibracije, bockanje 2. Poluvalna(50Hz): trajanje impulsa 10ms, stanka 10ms(jae vibracije i manja prilagodba) 3. Usmjereni impulsi, kod 1. i 2. koji se ritmiki izmjenjuju(dobro djeluje na cirkulaciju,najbolji uinak ako impulsi traju 1s) 4. Kombiniranje poluvalne usmjerene struje i galvanskih struja rastuih impulsa i poluvalna impulsna struja koje se ritmiki izmjenjuju Indikacije: 1.smanjenje bola 1,2 i 4 smanjenje oteklina i upal 1,3, i 4 poveanje mi. Kontrakcije 1 i 2 poveanje lok. i ope cirkulacije1,3 i 4 ubrzavanje cijeljenja 1 poveanje podraljivosti i provodljivosti ivaca 1 i 2 Kontraindikacije: 1. toraks 2.vaskularne bolesti svjei prijelomi tumor www.perpetuum-lab.com.hr

trudnoa pacemaker hemoragija infekcije fragilna koa *relativne:gubitak osjeta hladnog i toplog, nakon krioterapije Doziranje:postupno se uuljavamo odnule do laganog osijeta bockanja i vibriranja,uinak je jai na katodi.Mijenjaju se polovi na sredini postupka polaganim iskljuivanjem i zatim polaganim ukljuivanjem-uuljavanjem. Doziranje se sastoji od BASISA(najmanje koliine konstantne galvanske struje od 2-5mA) i DOSISA(koliina struje potrebna za primjenu odgovarajue modulacije) Najbolji uinak ako prvi dio modulacije traje 5s a drugi dio 1s. Pozitvna elektroda ima manj terapijski uinak,a negativna elektorda ima najjai podraajni uinak. Velike elektrode difuzno rasprostiru struju,a male su za lokalnu primjenu. Na bolno mjesto stavlja se katoda,a anoda 2-3cm proksmalno od nje. Prvo se djeluje na mjesto najjae bolnosti. Vazomotorna(du ila u cirkulacijskim poremeajima),miofacijalna(na hvatitu ligg i mm) i gangliotropna primjena. 74. Opiite Huntongovu reakciju(2)? Via se na okrajnama u ljudi s normalnom cirkulacijom pri primjeni hladnoe.Svojevrsna je mikrogimnastika krvnih ila.Prvo nastupi vazokonstrikcija(zbog simpatikusa),nakon ega dolazi do vazodilatacije(jer je muskulatura krvnih ila potroila sve hranjive tvari te postaje ishemina) a na kraju ope do vazokonstrikcije(nakon to se dopremilo dosta kisika i hranjivih tvari pri vazodilataciji jer se tkio jo nalazi izloeno hladnoi).

75. to su to agonisti, sinergisti, antagonisti, fiksatori pokreta, faktori koji ograniavaju pokret (10)? Agonisti su glavni miii pokreta.Pokret je pribliavanje jedne inzercije drugoj,i to je rezultat izotonine reakcije.Ostvaruje se fiksacijom jedne inzercije (djelovanje kontrakcije na taj pripoj se neutralizira nekom silom.Fiksirani pripoj je punctum fixum,a slobodni pripoj punctum mobile. To znai da jedan mii moe bit agonist za 4 pokreta: Dva pokreta su rezultat pribliavanja jedne insercije drugoj,treia je mogunost da su oba pripoja mobilna,te se istovremeno prebliavaju jedan drugom i etvrta je mogunost oba su pripoja fiksirana te rezultat kontrakcije nije pokret ve poveanje napetosti u miiu tzv. Izometrina kontrakcija. Snergisti su miii koji se takoer kontrahiraju pri pokretu agonista jer imaju slian smjer pruanja i djeluju u istom zglobu kao i agonisti.Svojom kontracijom pomau funkcju agonista.Osobito su vani kada agoist ima kosi smjer,svojom kontrakcijom ne doputaju djelovanje agonista u pravcu pruanja,ve usmjeravaju njegovo djelovanje u pravcu okomitom na smjer osi oko koje se obavlja pokret. Antagonisti su miii suprotnog djelovanja od agonista.Pri pokretu agonista oni se isteu pri emu miina vretena alju velik broj impulsa u CNS to osigurava kontrolirano istezanje antagonista tj. ekscentrinu kontrakciju.Istezanje agonsta odreuje brzinu i amplitudu pokreta,drugim rijeima ako su antagonisti denervirani agonist e izvrit pokret ali maksimalnom brzinom i u punom opsegu pokreta,dakle do samog kraja to nije svrsihodan pokret.Osobito su vani u izvoenju gravitacijskih pokreta. Fiksatori su najee miii no to moe biti i teina segmenta koji se pokree.ine www.perpetuum-lab.com.hr

punctum fixum agonistu,dakle svojom kontrakcijom fiksiraju segment koji se ne smije pomicati a inae je mobilan(pr fiksacija scapule pri pokretima humerusa) a vani su i u sluaju da je agonist poliartikularni mii jer blokiraju ulogu agonista u onim zglobovima u kojima se ne ele izvesti pokreti. Faktori koji ograniavaju pokret onemoguavaju izvoenje pokreta s veom amplitudom,to mogu biti napetost ligamenata,istegnutost antagonista,sudar kotanih elemenata u zglobu ili jednostavno sudar mase jednog djela tijela sa susjednim. 76. U ordinaciju vam dolazi ovjek sa oteenim koljenom. Koje klinike znakove oekujete da e te nai u pregledu bolesnika, koju dijagnostiku e te provesti, koju e te postaviti dg, koju e te terapiju odrediti (10)? anamneza: ukruenost koljena nastala nakon dueg sjedenja popusti nakon razgibavanja koljena, tj. kad se bolesnik rashoda; nakon relativno kratkog stajanja i hodanja pojavljuju se umor i bol; bol pri hodu uz i niz stepenice; osjetljivost na promjenu vremena; pregled: inspekcija: oteknuto koljeno; deformiteti koljena; hipotonija m. quadricepsa femoris. palpacija: balotman patele pozitivan, osjete se fluktuacije. auskultacija: uju se krepitacije pokretima koljena. ispitivanje pokretljivosti: prisutna fleksijska kontraktura koljena dg: RTG koljena (AP, LL, axijalno s flex pod 45)- 4 znaka osteoartritis th: konz.: lijekovi: Topical NSAR, Topical kapsaicin, Viskosuplementacija - Ia. Hyaluronska kiselina, Ia. KS, Chondroitin sulfate/glukozamin sulfat, Acetaminophen/ paracetamol NSAR/coxibs. fizikalna t.: Bol krioth, elektroanalgezija, Oteklina kriot, Ogranienje pokreta vj. opsega pokreta, Hipotrofija miia vjebe snaenja, ES operat.: palijat.- toaleta zgloba, kauzalno- osteotomija, artroplastika, artrodeza DG OSTEOARTRITIS 77. Opiite prenesenu bol, te navedite njeno znaenje (10)? Naziva se jo i utrobna ili visceralna bol. Posljedica je patolokih procesa abdominalnih i torakalnih organa. Nastaje zbog konvergencije ivanih vlakana u kraljeninoj modini.Znaaj jest u tome da se bolno mjesto ne lijei, ve kod takvih simptoma treba pomislit na patologiju navedenih organa Npr. uni mjehur desno rame boli angina pectoris C8/Th1/Th2 dermatom boli peptini ulkus-trup prvog slabinskog kraljeka boli

78. to je to udarni val i koje su mu indikacije (10)? Definicija: Metoda u fizikalnoj terapiji koja uz pomo generatora formira mjehuriekoji eksplodiraju. Udarni valovi su akustini impulsi generirani izvan tijela, ali mogu biti fokusirani unutar njega.Radi na jednakom principu kao i ESWL litotripsija u urologiji. Ti se valovi apliciraju uz pomo pitolja koji se prislone na kou na mjesto gdje elimo djelovati.Specifini su po brzom usponu vala i kratkom trajanju. Razlikujemo razliite generatore: elektrohidrauline, elektromagnetne, pizoelektirne.Terapija traje 10-30 minuta, a tijekom postupka se moe osjetiti lagana neugoda ili bolnost, koja se moe poveati u prvih 24-72 sata poslije terapije. Prolazne nuspojave obuhvaaju pojaanu bol i modrici na mjestu primjene. Nain djelovanja: stimulira formaciju oiljka i pojaava cirkulaciju na mjesto aplikacije.djeluje na dva naina: prvo, smanjuje osjetljivost receptora za bol, a drugo, poticanje prirodnog procesa cijeljenja u tijelu, kao i resorpciju depozita kalcija u www.perpetuum-lab.com.hr

tijelu. Ne zna se tono kako djeluje, a jedna teorija govori da izazivanje mikrotrauma na neko podruje potie neovaskularizaciju koja potie cijeljenje. S obzirom da se izaziva upala, pacijent ne bi trebao uzimati protuupalne lijekove poslije toga. Vrste prema djelovanju: fokusirani djeluju duboko; radijarni-djeluju povrno Nain rada: 1Xtj. kroz 3 tjedna Uinak: trenutni analgetski i odgoeni za 3-6mj. Indikacije: sy. prenaprezanja (rane, petni trn), entezitisi (koljeno, stopalo), miozitis osifikans u podruju kuka,sy.rotatorne manete,periostitis,pseudoartroza Kontraindikacije: trudnoa, tumori, bolesti zgruavanja krvi. pacijenata

79. Koji su kardinalni znakovi akutne upale a koji kronine upale(8)? Akutna upala: crvenilo, toplina, oteklina, bol i gubitak funkcije. Kronina upala: oteklina, bol i gubitak fukcije. 80. Koji su termalni fizioloki efekti UZV (6)? Termalni uinci su oni koji nastaju zbog apsorpcije ultrazvuka (ovise o vaskularizaciji, frekvenciji i trajanju terapije). Najbolje djelovanje je na granici mii-kost. Dolazi do svih blagodati termoterapije: hiperemije, poveanje ekstenzibilnosti kolagena, analgezije, smanjenja spazma, stimulacije procesa cijeljenja i poveane brzine ivane provodljivosti motornih i senzornih ivac . 81. Koje su indikacije za primjenu UZV (6)? UTZ je indiciran u praktino svim miino kotanim bolestima i traumama sa simptomima spazma, boli, zakoenosti. Indikacije su dekubitusi, varikozni ulkusi (na rubove rane ili samu ranu zbog poticanja stvaranja granulacija i reepitelizacije), miini spazam i bol, akutne ozljede tetive (sportske ozljede, ali ne 24-36 sati da ne nateti angiogenezi, i ne oslobodi vibracijom bradikinin i histamin iz oteenih stanica) i vanzglobni reumatizam, kao i oiljci (kolagen postaje elastiniji i bre se remodelira u funkcionalno dobru strukturu). DUMARO 82. Koja je definicija fizikalane medicine? (5) Grana medicine koja se bavi primjenom fizikalnih agensa i lijekova u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji. 83. to je to sonoforeza i kako se prvodi (4)? Sonoforeza je ultrazvuna metoda kod koje se kao kontakto sredstvo primjenjuje neki lijek i pomou ultrazvuka se utiskuje u organizam. Koliina ubaenog lijeka je proporcionalna vremenu i intenzitetu ekspozicije. Primjenjuju se kortikosteroidi, NSAR, lokalni anestetici i nitrati. Prednosti pred ionoforezom su da lijek ne mora biti topiv u vodi i ne mora se znati ionsko stanje lijeka. 84. to je to balneoterapija(2)? Balneoterapija je metoda koja primjenjuje termomineralne vode, peloide i naftalan u ljekovite svrhe. . Struna balneoterapija iskoritava ljekovite topline initelje u posebnim ustanovama pod stalnim ljenikim nadzorom, a samostalne izvan zdravstvenih ustanova prema lijenikoj preporuci. Nakon 3-6 kupelj i/ili 5-7dana boravka u toplinim ljeilitima dolazi do

www.perpetuum-lab.com.hr

balneoreakcije.Pojavljuje se umor ,depresija,nesanica,gubitak apetita te bol u bolesnim i/ ili oteenim djelovima tijela(zglobovim,kraljenici i operiranim mjestima).Pokazatelj je za jakost toplinih initelja i pomae u nihovu doziranju. 85. to je to rehabilitacija u zajednici, tko su sve sudionici(2)? Rehabilitacija u zajednici se javlja kao drugaiji pristup onemoalim lanovima zajednice koji se zauzima za njihovo aktivno sudjelovanje u ivotu.. Svi sudionici u mrei skrbi u zajednici trebaju meusobno komunicirati, a komunikacija se odvija po horizontali meu svim znaajnim imbenicima za sveobuhvatnu pomo u zajednici, ali i po vertikalnoj liniji ukljuujui vie razine odluivanja i specijalnu skrb u specijaliziranim ustanovama. U njoj sudjeluju: bolesnik (kao aktivni lan tima), njegova obitelj, radni terapeut ( osposobljava bolesnika da u aktivnostima samozbrinjavanja bude u najveoj mjeri samostalan, ui ga upotrebi pomagala, evaluira ivotni prostor i predlae potrebne adaptacije u svrhu uklanjanja prepreka,) fizikalni teraput (provodi postupke ouvanja ili restitucije opsega pokreta, miine snage, koordinacije i izdrljivosti, trenira i evaluira mobilnost bolesnika-hod, ravnotea; primjenjuje razliite postupke fizikalne th.), rekreacijski terapeut rekreacijskim aktivnostima poboljava fiziku, socijalnu i emocionalnu stabilnost, protetiki-ortotiki terapeut, rehabilitacijska sestra (provodi neposrednu, osobnu njegu, pomae pri osobnoj higijeni, kontroli stolice i mokrenja, te uzimanju lijekova) ,govorni terapeut ,psiholog, socijalni radnik,vokacijski savjetnik (pomae u ostvarenju realistinog profesionalnog cilja koji je u skladu s osobnim sklonostima, ali i mogunostima bolesnika, radi postizanja ekonomske neovisnosti te ouvanja kakvoe ivota),kineziterapeut, psihijatar, sveenik, i specijalisti drugih medicinskih grana.

86. to je to kineziterapija (2)? (gr. kinesis pokret, therapeia lijeenje) Znanstvena disciplina koja koja ini dio aplikativne kineziologije, a iskoritava pokret u svrhu lijeenja i prevencije bolesti. Vjebe su se koristile u prevenciji i lijeenju bolesti jo od Hipokrata i Galena, no utemeljiteljem kineziterapija smatra se Pehr Henrik Ling. Osnovni ciljevi kineziterapije su: Uspostavljanje, odravanje ili poveanje opsega pokreta Poveanje ili odravanje miine snage i izdrljivosti, te brzine pokreta Poboljavanje koordinacije pokreta Poboljavanje stava ili poloaja tijela te prevencija ili korekcija deformacija Poboljavanje funkcije drugih organskih sustava osim lokomotornog, kardiovaskularnog, respiratornog i dr. Neuromuskularna kontrola Kondicioniranje organizma Relaksacija organizma Ciljeve ostvarujemo pomou vjebi (mogu biti aktivne, aktivno potpomognute i pasivne). 87. to je to hidroterapija(2)? Hidroterapija se koristi tekuim medijem za prijenos toplinskih i mehanikih uinaka na tijelo. Tri osnovna svojstva vode daju odreene prednosti pri izvoenju vjebi. Voda ima visok specifini toplinski kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske energije. Toplina vode se kondukcijom i konvekcijom prenosi na tijelo to rezultira poputanjem boli i miinog spazma. Sila uzgona dovodi do prividnog smanjenja teine. To omoguuje izvoenje aktivnog pokreta sa manjim miinom angamanom. Hidrostatski tlak ima dvostruko djelovanje. Vei je od kapilarnog pa kompresijom djeluje na pranjenje kapilarnog bazena i smanjivanje edema. Takoer poveava priljev u desno srce, stoga treba biti oprezan kod sranih

www.perpetuum-lab.com.hr

bolesnika. 88. Opiite kod miia punctum fixum, punctum mobile i objasnite mehanizam nastanka (moe i kroz primjere) (4)? Punctum fixum se oznaava kao polazite miia i to je onaj pripoj koji se prilikom kontrakcije miia i izvoenja pokreta ne pomie sa mjesta. Hvatite oznauje pripoj koji se prilikom kontrakcije miia i pokreta koji se izvodi pomie i to na nain da se pribliava polazitu. Oznaava ga se kao punctum mobile. Koji pripoj je polazite miia, a koji je hvatite ovisi o pokretu koji elimo uiniti i to je promjenjiva kategorija. Npr. M.biceps brahii obavlja fleksiju podlaktice kad je punktum fixum na nadlaktici, a pribliava nadlakticu podlaktici prilikom podizanja tijela na ruama i tada je punctum fiksum na podlaktici. 89. Opiite vibracijski trening i koji je njegov uinak (5)? Vibracijski trening je sustavna primjena vibracijskih podraaja odreenog oblika, amplitude i frekvencije na ranije aktivirani mii ili skupinu miia s ciljem sa izazove funkcionalne i strukturalne promjene. Poveava snagu miia, poboljava ravnoteu i funkcionalnu stabilizaciju zglobova i poveava gustou i vrstou kostiju . 90. Nabrojite 3 vrste miine kontrakcije i objasnite ih (6)? Kontrakcija - aktivnost tijekom koje mii nastoji pribliiti svoje tetivne pripoje. Razlikujemo statike i dinamike. Statika kontrakcija je miina aktivnost u vidu napinjanja, stezanja pri emu ne dolazi do pokreta ve jedino do odravanja poloaja. Ovdje je snaga kontakcije jednaka sili otpora. Sinonim za ovu kontrakciju je izometrika kontakcija jer se duljina miia ne mijenja. Ovdje su obje miine insercije fiksne te kontakcija miia ne dovodi do skraenja miie nego se poveava napetost u miiu. Nema pokreta u zglobu. Dinamika kontakcijaje vezana uz pokret. Moe biti ekscentrina i koncentrina. Koncentrina kontrakcija je miina aktivnost pri kojoj se miini pripoji pribliuju uz istovremeno poveanje obujma miinog tijela. Snaga kontrakcije vea je od sila otpora. Koncentrina kontrakcija obavlja funkciju akceleracije dijela tijela. Ekcentrina kontrakcija je miina aktivnost pri kojoj se duljina miia poveava za vrijeme kontakcije. Snaga kontrakcije je slabija od sila otpora. Ekscentrina kontrakcije obavlja funkciju deceleracije dijela tijela. 91. Kako se moe evaluirati bolni podraaj, objasnite naine (6)? Vizualno-analogna skala za bol VAS - sastoji od linije duine 10 cm na ijim su krajevima oznaeni ekstremi boli, 0 nema boli, 10 najjaa mogua bol, dok su na drugoj strani nacrtana lica u razliitim stupnjevima boli. Prva su mirna i sretna, druga manje i konani ima izraz jake bolove.Bolesnik treba oznaiti mjesto na liniji koje odgovara intenzitetu boli, tj. odabire nacrtano lice koje odgovara njegovom stupnju boli. A onda se sa ljestvice 0-10 oitava pripadajua jaina boli.

www.perpetuum-lab.com.hr

Dolorimetar / algometar - instrument koji mjeri jainu boli, prag boli i razinu tolarancije na bol. Ureaj mjeri kolikoa vrijednost topline/tlaka ili elektrinog impulsa je potrebna da bi se izazvao osjet boli. Upitnici za bol McGill - Ovaj upitnik mjeri intenzitet boli, kvalitete boli, raspoloenje, i razumijevanje boli. 92. to je to osteoporoza i koji su rizini imbenici za njen razvoj (10)? Osteoporoza je sistemna, metabolika kotana bolest, karakterizirana smanjenom gustoom kotane mase i oteenjem na razini mikroarhitekture kosti, to dovodi do poveane fragilosti kosti i fraktura. To je tiha bolest, a oituje se gubitkom na visini, bolovima u podruju kraljenice, frakturama i promjenom posture. Rizini imbenici su obiteljska anamneza, bijela rasa, gracilna konstitucija, sedentarni nain ivota, prehrana, alkohol, cigarete, lijekovi (KS...), bolesti (hipoestrogenizam, RA...). 93. Opiite procjenu globalnog funkcijskog statusa, American College of Rheumatology 1991(8)? Procjena globalnog funkcijskog statusa slui za evaluaciju miino - kotane sposobnosti bolesnika oboljelih od reumatoidnog artiritsa. Funkcionalna procjena izvodi se preko funkcionalnih indexa za motorno funkcioniranje( osobna higijena, kontrola sfinktera, premjetanje, kretanje) i kognitivno funkcioniranje ( komunikacija, sposobnost rjeavanja problema, pamenje, socijalna interakcija). Postoje 4 stupnja: Sposoban za uobiajene aktivnosti (samozbrinjavanje, vokacijske i avokacijske) Sposoban za samostalno zbrinjavanje i vokacijske aktivnosti, limitiran u avokacijskim aktivnostima Sposoban za samozbrinjavanje, limitiran u vokacijski i avokacijskim aktivnostima Limitiran u samozbrinjavanju, vokacijskim i avokacijskim aktivnostima

1. 2. 3. 4.

94. Koji su fizioloki uinci primjene topline(10)? Porastom temperature ubrzavaju se kemijske reakcije (Van't Hoffov zakon). Metabolika aktivnost raste za 13 % za svaki porast temperature od 1 C. Ubrzani metabolizam stanica zahtijeva vie vie kisika pa zagrijano tkivo ima veu potranju za kisikom. Ubrzanje metabolizma ima povoljne efekte na tretman kroninih promjena. Pri poveanju temperature iznad 45 C proteini i enzimski sustavi propadajuzbog koagulacije, pa je ta temperatura gornja sigurnosna granica termoterapije i tkiva ne smijemo zagrijavatiiznd te vrijednosti. Toplina djeluje na krvne ile u smislu vazodilatacije, poveava protok kroz regiju koja se zagrijava. Vazodilatacija arteriola i venula nastaje zbog izravnog uinka topline na glatke miie stijenke krvnih ila. Tijekom zagrijavanja dolazi i do mikrooteenja tkiva zbog ega se oslobaa bradikinin koji je snaan vazodilatator. Pod utjecajem topilne mijenjaju se i viskoelastina svojstva kolagenih vlakana. Na normalnoj temperaturi kolagena vlakna pucaju nakon nagla istezanjaza vie od 8% izvorne duine. Tolinom poveavamo ekstenzibilnost kolagena www.perpetuum-lab.com.hr

to omoguuje lake izvoenje pokreta. Istovremeno zagrijavanje i vjebanje najefikasniji je nain istezanja vezivnog tkiva jer toplina smanjuje zakoenost i miini spazam. Toplina ima relaksirajui, spazmolitiki uinak na spastike miie jer smanjuje ekcitabilnost miinog vretena, a facilitira podraljivost Golgijevog tetivnog aparata koji odailje inhibitorne impulse. Toplinapoveava motornu i senzornu provodljivost to rezultira brom miinom kontrakcijom i refleksnim odgovorima. Toplina ublaava bol. Aferentni termalni impulsi prethode nociceptivnim aferentnim impulsima kod ulaska u srtanje rogove kraljenine modine i na taj nain zatvaraju vrata boli. Toplina djeluje na kasnije faze regeneracije tkiva tako da ubrzava i poveava oksigenaciju (kisik se oslobaa iz hemoglobina 2 puta bre i vie na 41C), poveava protok krvi s vie hranjivih tvari i krvnih stanica potrebnih u procesu oporavka, ima sekundarni analgetski uinak jer omoguuje bre otpavljivanje proupalnih medijatora koji potiu nociceptore, zbog poveane elastinosti tkiva potpomae se remodeliranje u funkcionalno i histoloki punovrijedno tkivo. U terapijske svrhe koristimo lokalne efekte topline, no postoje i sistemni uinci koji mogu biti izvor nuspojava. To su porast sredinje temperature (kod porasta iznad 41C dolazi do sloma centralnog termoregulacijskog mehanizma) i pranjenje splanhnnog krvotoka. 95. Na to se sve mora paziti kod propisivanja invalidskih kolica i kako se odreuju dimenzije (10)? Kod propisivanja kolica vano je pravilo kuta od 90. Stopalo potkoljenica, potkoljenica nadkoljenica, nadkoljenica trup, vrat ramena moraju meusobno biti pod kutem od 90 stupnjeva. Naslon stolice mora biti odreene visine, mora biti 5 cm nii od lopatica, a irina mora odgovrati irini pacijenta. Sa svake strane treba ostaviti mjesta za jednu ruku. to je vii nivo ozljede nagib stolice treba biti to vei prema natrag. Kolica trebaju imati podesive pedale, zatitne kotaie protiv prevrtanja, jastuk za sjedenje. 96. Koja dijagnostika se koristi u bolestima miino-kotanog sustava(10)? Anamneza ini 80% dijagnoze miino kotane bolesti. Razgovor sa bolesnikom uvijek zapoinje pitanjima vezanim uz razlog dolaska, iz ega treba izdvojiti vodei kliniki simptom, nain nastanka, intenzitet i trajanje toga simptoma, kvaliteta tegoba, faktori koji su uzrok tegoba ili su ih modificirali, obratiti panju na dodatne simptomi i znakove. Posebna se panja se posveuje pacijentvoj mobilnosti (poloaj u krevetu, transferi, pokretnost sa pomagalima, vonja automobila) i aktivnostima dnevnog ivota (odlazak na WC, kupanje, oblaenje, jedenje, eljanje, pripremanje jela, pranje rublja, koritenje telefona, pospremanje, briga o ljubimcu..) U osobnoj anamnezi treba obratiti panju na komorbiditete i prijanje bolesti ( kardiopulmonarni, D.M., sy varicosum, alergije, vid..) i lijekove (mogu imati miino kotane nuspojave). U obiteljskoj anamnezi vano je saznati ima li u uoj ili iroj obitelji miino kotanih bolesti u kojih postoji obiteljska agregacija (ankilozantni spondilitis i druge seronegativne, HLA-B27 asocirane spondiloartropatije, psorijaza, OA aka, RA i druge bolesti vezivnog tkiva, giht, Marfanov sindrom.) Socijalno i ekonomsko stanje odreuju se nizom informacija o radnom mjestu (prisilni sagnuti poloaj tijela pri radu preoptereenje lumbalne kraljenice kriobolja). Psihosocijalna anamneza je bitna jer trajna frustracija, emocionalni i fiziki stres pogoduju nastanku nekih miino kotanih bolesti (fibromijalgija), a mogu ve postojee pogorati (vertebralni bolni sindromi, RA). Nakon anamneze slijedi fizikalni pregled. Posebna panja se posveuje miino kotanom sustavu, gledaju se 4 velike cjeline : hod, kraljenica,gornji i donji udovi. Ovablja se u uspravnom, sjedeem i leeem poloaju. Metode pregleda su inspekcija(deformacije zglobnih struktura, promjena boje koe ili lezija koe), palpacija (bolne toke, postojanje potkonih voria, postoji li hipertermijaili izljev u zglobu), opseg pokreta zglobova (aktivni i pasivni), snaga miia i neuroloki status. U neurolokom statusu nas zanima obrazac hoda, ravnotea, osjet, refleksi, miina snaga, koordinacija. Na kraju se izvode specifini testovi. Nakon anamneze i fizikalnog pregleda izvode selaboratorijske www.perpetuum-lab.com.hr

pretrage(KKS, SE, CRP, urin, AST, ALT, GGT, urea, kreatinin, GUK, Ac uricum, Alk. Fosfataza, Fe, feritin, TIBC, UIBC, Ca, Mg i P u serumu, Ca u 24H urinu, Latex RF, Waaler Rose, elektroforeza proteina, antistreptolizinski titar AST-O) i ciljani dijagnostiki postupci (RTG, dijagnostiki UZV, EMNG, denzitometrija, CT, NMR, scintigrafija). 97. to je to disrefleksija (10)? Disrefleksija oznaava prekomjernu aktivnost autonimnog ivanog sustava to uzrokuje iznenadni nastup visokog krvnog tlaka. Javlja se u osoba sa oteenjem iznad razine Th6. Disrefleksija je hitno medicinsko stanje jer ne lijeena moe dovesti do nastanka CVI ili infarkta miokarda. Nastaje kada se u tijelu pojavi iritantni poticaj ispod razine oteenja kraljenine modine. Poticaj uporno alje ivane impulse u lenu modinu koji putuju do mjesta oteenja gdje bivaju blokirani lezijom. Kako impulsi ne mogu doi do mozga refleksno se aktivira simpatiki dio autonomnog ivanog sustava to dovodi do spazma i vazokonstrkrije krvnih ila te do povienja krvnog tlaka. Uzroci disrefleksije mogu biti : prepunjen mjehur ili crijeva, preduga ili pregruba digitalna stimuacija crijeva, pritisak na kou, dekubitusi, urasli nokti, infekcije mjehura. Znakovi : glavobolja, crvenilo lica, znojenje u dijelu tijela iznad povrede, jeenje, pun nos, porast krvnog tlaka. Disrefleksija se lijei uklanjenjem uzroka. 98. Koje su indikacije , a koje kontraindikacije za kineziterapiju? (10) INDIKACIJE : kontrakture zglobova hipotrofija miia ispravljanje posture (kifoze, skolioze, ravna stopala, loe dranje) priprema poroaja Fizikalna terapija i rehabilitacija u bolestima: neuroloka, srana i pluna oboljenja ili dugotrajna imobilizacija.... KONTRAINDIKACIJE : upale egzarcebacija kroninih reumatskih bolesti akutna stanja dekompenzacija degenerativnih bolesti (oteklina koljena, ac lumbalni sindrom..) srana insuficijencija. Pluna insuficijencija. Svjee ozlijede i prijelomi

99. Opiite kliniki pregled kraljenice?(10) Pregled zapoinjemo inspekcijom kraljenice gdje se moe uoiti promjena fiziolokih krivina npr.cervikalna hiperlordoza, torakolumbalna kifoza, izravnanje lumbalne lordoze, to je prvi korak evaluacije posture. Bolesnik se inspicira odstraga, sa strane i odsprijeda.Takoer je bitno uoiti postoji li devijacija cijele kraljenice u stranu. Gleda se na kojoj se strani naazi vrh skolioze, da li je funkcijeske ili strukturne naravi. Kod funkcijeske, skolioza je prisutna pri uspravnom poloaju, a iezava u inklinaciji ,a kod strukturne ne iezava ni pri inklinaciji. Palpacija se izvodi njeno vrkom jednog ili vie prstiju. Bolesnik mora biti relaksiran, a palpacija se provodi od kranijalno prema kaudalno ili obratno, najprije na jednoj pa na drugoj strani spinoznih nastavaka. Palpacijom pregledavamo kotane dijelove i paravertebralnu muskulaturu. Palpacija kraljenice radi se posebno za svaki segment i to spinoznih nastavaka i www.perpetuum-lab.com.hr

malih zglobova. Palpacijom kraljeaka nastojimo otkriti neku deformaciju i ispitati osjetljivost na bolonst. Palpacijom PV-muskulature nastojimo provjeriti njen tonus. Miii su hipertrofini na razini patolokih promjena to je jo jedan objektivni kliniki pokazatelj. Perkusija se izvodi manualno ili perkusijskim ekiem preko kraljeaka ili spinoznih nastavaka, sakroilijakalnih zglobova i hvatita tetiva. Slui za otkrivanje bolnih podruja. Funkcijski pregled se sastoji od mjerenja pokretljivosti vratne, torakalne, lumbalne kraljenice. Pokreti vratne kraljenice (antefleksija, retrofleksija, laterofleksija, rotacija) ispituju se aktivno i pasivno. Test pretklona: promatranje u razini pretklona, ispred pacijenta (frontalne zakrivljenosti), bono od pacijenta (sagitalne zakrivljenosti) i mjeri se udaljenost 3. prsta od poda Pokretljivost torakalnog i lumbalnog segmenta dokazuje se indeksom sagitalne pokretljivosti. Izvodi se uz pomo centimetarske vrpce tako da se na bolesniku u uspravnom stavu kemijskom oznae dvije toke, a potom se bolesnik makismalno voljno sagiba uz ispruena koljena. Pokretljivost lumbalne kraljenice se jo moe mjeriti tako da se pacijenta fiksira s lea i on radi pokrete laterofleksije, retrofleksije i rotacije u lumblanom segmentu. Mjeri se i index disanja- razlika u opsegu toraksa kod max udisaja i izdisaja. Pokazatelj je ekskurzija prsnog koa, a mjeri se centimetarskom vrpcom preko bradavica dojki u mukaraca, a ispod dojik u ena. Normalno iznosi 5-6cm.

100. Na emu se bazira rehabilitacija bolesnika sa hemiparezom?(10) Rehabilitacija zapoinje tijekom akutne faze hospitalizacije, nakon to je postavljena dijagnoza i nakon to je pacijent van ivotne opasnosti. Ciljevi terapije ukljuuju prevenciju ponovnog udara i komplikacija, mobilizaciju bolesnika, uspostavljanje AD, emocionalnu podrku bolesniku i obitelji, povratak preostalih fizikih i kognitivnih sposobnosti. Tijek rehabilitacije : akutna bolnika rehabilitacija (24h njega bolesnika, 3h i vie terapije, svakodnevne vizite lijenika); produena akutna njega bazirana na rehabilitaciji (24h njega bolesnika, problemi sa ventilacijom), vrijedi za pacijente koji se nisu adekvatno oporavili nakon akutne bolnike rehabilitacije ; subakutna rehabilitacija (1-3h terapije na dan, 24h njega bolesnika), vrijedi za stabilne pacijente, vizite lijenika 1-3x tjedno ; jednodnevna bolnica sa rehabilitacijom (3-6h terapija, individualna ili grupna terapija, timsko praenje) ; ambulantna rehabilitacija (fizikalna terapija, radna i okupacijska terapija, logoped, psiholoka podrka), fizioterapija u kui. Naini rehabilitacije ukljuuju oporavak senzorimotorne kontrole (vjebe opsega pokreta, snaenje miia, trening posture i ravnotee, hod, finamotorika i koordinacija ake), terapija spastinosti (krioterapija i botoks), terapija problema sa govorom i gutanjem, bol u ramenu ( esta u osoba sa hemiparezom i hemiplegijom, npr. smrznuto rame koje nastaje zbog nestrune mobilizacije pacijenta u krevetu pri emu esto dolazi do subluksacija i istegnua ramena), kontrola stolice i mokrenja, spreavanje razvoja kontrakture ramena , ispravljanje fleksijske kontrakture ake, ispravljanje plantarne fleksije stopala (koritenje ortoza koj ih dri u nultom poloaju), kola hoda ( fiz. terapija, uporaba FES-a tj. funkcionalnih elektrostimulatora izvana). 101. Koji je glavni algoritam lijeenja u bolestima koje zahvaaju kotano- miini sustav?(10) Glavni algoritam lijeenja u bolestima miino kotanog sustava ukljuuje: mirovanje (posebni poloaji), imobilizacija (longete/gips, ortoze), pomagala za hodanje - tap, take, hodalice, inv. kolica, proteze, fizikalna terapija (ambulantna, stacionarna akutna bolnika / kronina toplice, fizikalna terapija u kui), fizikalne procedure (toplo/hladno, elektroterapija,

www.perpetuum-lab.com.hr

UZV, laser, elektromagnetoterapija, medicinska masaa, EMG biofeedback, trakcija, terapijska vjeba) nutraceuticals dijetetski proizvodi (glukozamin sulfat, kondroitin sulfat...) ,visokosuplementacija (soli hijaluronske kiseline- Synvisc, Hyalgan), topika-lokalna primjena( glukozamin sulfat krema, Deeprelief gel, DicloDuo sprej...), lijekovi (nesteroidni antireumatici: Ibuprofen, Voltaren, Ketoprofen analgetici:paracetamol/acetaminophen,Zaldiar,Tramal ; kortikosteroidi: glukokortikoidi Medrol ; bolest modificirajui lijekovi: hydroksiklorokine, Sulfasalazine, metotreksat, leflunomid... Bioloki lijekovi: etanercept, infliksimab, adalimumab, anakinra... Citotoksini: azatioprine, cyclosporine, cyclophosphamid), invazivne procedure (im., ia. blokade, botulinum toxin, acupunctura), rehabilitacija 102. Koji lijekovi se koriste za ublaavanje miino kotane boli?(10) Lijekovi koji se koriste za ublaavanje miino kotane boli su nesteroidni antireumatici:( Ibuprofen, Voltaren, Ketoprofen...), najee primjenjivanji lijekovi u fizikalnoj medicini i miino kotanim bolovima. NSAR djeluju inhibicijom sinteze prostaglandina blokadom enzima ciklooksigenaze(COX 1,2) u ciklusu arahidonske kiseline. Prostaglandini su medijatori upalnog procesa , ali imaju ulogu u fiziolokim procesima. Produkcija im je inicirana fosflipazom A2 koja oslobaa arahidonsku kiselinu, iz lipida stanine membrane, to je supstrat za COX. To rezultira poveanom produkcijom prostaglandina i tromboksana. Prostaglandini imaju ulogu u odravanju normalne gastrine sluznice i reguliraju protok krvi kroz bubreg i glomerularnu filtraciju. Budui da inhibiraju produkciju prostaglandina nose rizik za razvoj ulkusa eluca i dvanaesnika. Lokalna primjena (transdermalna) je indicirana u izvanzglobnom reumatizmu s afekcijom povrinskih struktura. Nuspojave su manje (blaa iritacija koe). Antiinflamatorna aktivnost NSAR-a vezana je za inhibiciju COX-2, a nuspojave za inhibiciju COX- 1. Specifini COX-2 inhibitori (rofekoksib, celekoksib) selektivno blokiraju samo COX-2, ali ipaki oni izazivaju bolove u elucu drugim mehanizmima. Analgetici: (paracetamol/acetaminophen, Zaldiar, Tramal...) periferni analgetici indicirani su u blagim do umjerenim bolovima gdje nije naznaena upalna komponenta, u bolesnika rizinih za primjenu NSAR-a ili za smanjivanje njihove doze. Neopioidni analgetici primjenjuju se najee prema potrebi bolesnika, iako regularno uzimanje ima prednost kontrolirajui bol izmeu doza i indirektno smanjujui anksioznost i strah. Paracetamol najee je primjenjivi neopioidni analgetik. Om inhibira sintezu prostaglandina u mozgu, ali virtualno nama utjecaja na inhibiciju sinteze perifernih prostaglandina. Iako je potedan za GIT potreban je oprez pri dugotrajnoj primjeni, jednako u bolesnika s oteenjima bubrega i jetre. Dnevna doza iznosi 4 g. Opioidni analgetici rjee se primjenjuju u miino kotanim bolovima. Oni djeluju vezanjem na specifine opioidne receptore unutar i van CNS-a. Postoji pet opioidnih receptora,a analgetiki uinci se veu na , , receptore . Od opioidnih analgetika razlikujemo agoniste, parcijalne agoniste, agoniste/antagoniste i antagoniste u odnosu na aktivnost receptora. Svi imaju znaajne nuspojave (konstipacija, munina, povraanje, sedacija, respiratorna depresija), a dugotrajna uporaba razvija toleranciju, fiziu ovisnost i adikciju. Tramaldol hidroklorid ( Lumidol, Tramal) je najee propisivani sredimji analgetik u traumatologiji. Kemijski se razlikuje od opioida a mehanizam djelovanja pripisuje se intereakciji sa noradrenerginim i serotoninerginim sustavom. Parcijalno se vee i za ni receptore pa su mu nuspojave sline drugimanalgeticima, iako slabije izraene. Dnevna doza iznosi 400 mg. Kortikosteroidi: glukokortikoidi Medrol...(blokiraju COX-2) Ostali lijekovi : Bolest modificirajui lijekovi: ( hydroksiklorokine, Sulfasalazine, metotreksat, leflunomid...), Bioloki lijekovi: etanercept, infliksimab, adalimumab, anakinra.., Citotoksini: azatioprine, cyclosporine, cyclophosphamid

103. Nabrojite i opiite kardinalne znakove akutne upale te kojim fizikalnim precedurama

www.perpetuum-lab.com.hr

djelujemo na njih ? (8) Kardinalni znakovi upale su crvenilo, oteklina, bol, toplina i gubitak funkcije. Crvenilo- zbog upale dolazi do vazodilatacije krvnih ila i posljedino zbog toga javlja se hiperemija koe zahvaenog podruja. Edem(oteklina)- Edem nastaje zbog poremeenih odnosa izmeu hidrostatskog i osmotskog tlaka plazme u krvnim ilama i intersticijske tekuine, te koloidno-osmotskoga tlaka. Pod normalnim uvjetima hidrostatski je tlak neto vii od osmotskoga tlaka plazme i hidrostatskoga tlaka meustanine tekuine, tako da tekuina izlazi iz krvotoka u podruju kapilara. Do nakupljanja tekuine ne dolazi jer se dio filtrata vrati u krvotok, a dio prijee u limfu. Gubitak bjelanevina iz intersticijskih prostora, smanjuje koloidno-osmotski tlak u tim prostorima, olakavajui povratak tekuine u venule. Edem moe biti generalizirani i arini (lokalni), a da bi se stvorio, potrebno je da nastupe odreene promjene kao to su npr.: snienje koloidnoosmotskoga tlaka krvi, povienje hidrostatskoga tlaka krvi, oteenje propusnosti krvnoilnog endotela (toksino oteenje), opstrukcija limfnih ila. Bol- je neugodan osjetni i emocionalni doivljaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oteenjem tkiva zbog podraaja ivanih zavretaka za bol. Toplina- upalni medijatori dovode do povienja tjelesne temperature to se manifestira pojaanom toplinom koe. Gubitak funkcije- odstupanje od normalnog funkcioniranja stanica ili nekog dijela tijela. 104. Koje su tri teorije prenoenja bolnog podraaja? (6) 1.Teorija specificiteta - specifini sustav receptora i putova za bol u kojem se nalaze velika A vlakna te tanka A i C. Podraaj koji prima receptor za dodir ce se preko velikih A vlakana prenijeti do neurona drugog reda gdje e se registrirati kao dodir, a podraaj koji podrai slobodne ivane stanice e se preko tankih A i C vlakana prenijeti do neurona drugog reda i registrirati kao bol. 2. Teorija uzroka: osjet boli prema frekvenciji i intenzitetu podraaja koji pobuuje receptore za dodir, pritisak i temperaturu (tetan podraaj e se manifestirati navalom impulsa= bol 3.gate control theory (kontrola uzlaza) -istodobna stimulacija debelih aferentnih ivanih vlakana (A alfa i A beta) i tankih nocicepcijskih vlakana (A delta, C) potie se djelovanje uklopljenih interneurona koji inhibiraju oslobaanje transmitera u presinaptikim zavrecima pa se bolnim impulsima zatvara ulaz u CNS. 20% nocicepcijskih impulsa koji idu putem A delta ivanih vlakana ulaze u vie razine CNS-a gdje se obrauju te nastaju novi podraaji koji silazni neuroni vode u podruje bolnog osjeta (povratna sprega), na razini stranjeg roga lene modine DESCENDENTNI KONTROLNI SUSTAV (antinocicepcijski). DESCENDENTNI KONTROLNI SUSTAV (antinocicepcijski) otputa endogene opijate - pain killers: endorfini, enkefalini, serotonin, dopamin (morfij, kodein); otputa ih bol, vjeba, smijeh, relaksacija, meditacija, akupunktura, elektrina stimulacija

105. Koje su vrste boli prema izvoritu i objasnite ih ? (6) Vrste boli prema izvoritu: povrinska kutana bol dermatomi duboka (somatska bol) bol iz potpornih tkiva (vezivo, pokosnica), bol u miiimamiotomi www.perpetuum-lab.com.hr

utrobna (visceralna bol iz unutarnjih organa moe biti prenesena bol na povrini) -prenesena bol kojoj je izvorite u dubokim tkivima ali zbog konvergencije ivanih vlakana u lenu modinu bol se projecira na drugom mjestu , ne lijei se mjesto boli nego uzrok boli ( uni mjehur desno rame, angina pectoris C8/Th1/Th2 dermatom), posljedica je patolokih procesa abdominalnih i torakalnih organa. artralgia- bol u zglobovima mialgia bol u miiima neuralgia - neurogena bol; kauzalgija allodynia i hiperpatija psihogena bol- bol bez odgovarajue organske patologije

106. Koje su karakteristike bolnog podraaja u kompleksnom regionalnom bolnom poremeaju ? (5) Spontana bol kojoj prethodi lokalna ozljeda tkiva koja postaje okida zaaranog kruga. Karakteristino je da se javljaju simptomi i znakovi u regionalnoj distribuciji . Karakter boli je drugaiji od boli koja je nastala prilikom ozljede. Javlja se u distalnom dijelu okrajina (aka, stopalo), a potom se iri proximalno. Kod KRBP tip I nalazimo difuznu i areu i paleu bol cijele okrajine ( najee nakon prijeloma podlaktice ili potkoljenice bez klinikih znakova periferne ozljede ivca), a kod KRBP- tip II causalghia nalazimo areu i paleu bol u inervacionom podruju jednog ivca najee nakon traumatske periferne ozljede ivca

107. to je EMG biofeedback i kako se izvodi ? (4) EMG biofeedback ili povratna sprega je voljna , svrhovita kontrola neke funkcije organizma. To je metoda lijeenja koja se koristi elektronskim instrumentima za prikaz fiziolokih procesa u obliku slunog ili vidnog signala, a zatim bolesnik ui kako ih je mogue modificirati i poboljati. Biofeedback metodom mogu se kontrolirati autonomne i motorike funkcije. Najea je primjena u treningu miine kontrakcije, a primjenjuje se u tretmanu stresa, kontroli krvnog tlaka, pulsa i kone temperatura. Pomou raunalne naprave omoguuje se slikovni i sluni prikaz miine kontrakcije. Povrinske elektrode registriraju akcijske potencijale i postave se na mii, a na osciloskopu se vidi krivulja. to je kontrakcija snanija, signali su intenzivniji. Elektronski signal upozorava bolesnika je li radnja izvrena ispravno i koliki je napredak. Potreban je trening da bolesnik u potpunosti usvoji tehniku.

108. Koje frakture su najee u bolesnica sa ostoporozom ? (3) Najee frakture u bolesnica sa osteoporozom u postmenopauzi su kompresivne frakture kraljeaka ( gornji lumbalni i donji torakalni kraljeci), prijelom vrata bedrene kosti, prijelom distalnog dijela radijusa . Kod senilne osteoporoze najee se javlja intertrohanterni prijelom vrata bedrene kosti ( kao posljedica gubitka trabekularne i kortikalne kosti), fraktura proksimalnog dijela humerusa, tibije i zdjelice. U juvenilnoj osteoporozi nastaju kompresivni prijelomi kraljeaka i dugih kostiju, osobito metafize. www.perpetuum-lab.com.hr

109. Koju elektroterapiju moe primiti bolesnik sa metalnim implantatom kuka ? (3) U bolesnika sa metalnim implantatom kuka moemo primijeniti interferentne struje.

www.perpetuum-lab.com.hr