Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 97

GODINA 12 TUZLA, PETAK, 29. TRAVANJ 2005. GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ 3

89
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj 31. 3. 2005. godine, donosi

ZAKON
O GRADNJI
I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom ure|uje se: izrada tehni~ke dokumentacije (u daljem tekstu: projektiranje), gradnja, postupak izdavanja odobrenja za gradnju i uporabna dozvola, vr{enje nadzora, odravanje gra|evine, te odre|uju tehni~ka i druga svojstva kojima moraju udovoljiti gra|evine koje se grade na podru~ju Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). Poja{njenje izraza u ovom zakonu ^lanak 2. Gradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izvo|enje pripremnih radova, gra|evnih radova (uklju~uju}i gra|evne, zanatske i instalaterske radove), te ugradnja i montaa opreme, gotovih gra|evnih elemenata i konstrukcija, te drugi zahvati u prostoru. Gradnjom, u smislu ovog zakona, smatraju se i radovi rekonstrukcije, nadogradnja, dogradnje, sanacije, promjene namjene, konzervacije, gradnja privremenih gra|evina i uklanjanje gra|evine. Gra|evinom, u smislu ovog zakona, smatra se gra|evni objekt trajno povezan s tlom koji se sastoji od gra|evnog sklopa i ugra|ene opreme, koji u okviru tehnolo{kog procesa zajedno ~ine tehnolo{ku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom. Gra|evnim sklopom, iz prethodnog stavka u smislu ovog zakona, smatra se skup povezanih gra|evnih proizvoda, uklju~uju}i i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani s tehnolo{kim procesom. Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugra|ena postrojenja, ure|aji, strojevi, procesne instalacije i drugi, u gra|evinu ugra|eni proizvodi. Privremenom gra|evinom, u smislu ovoga zakona, smatra se gra|evni objekt sagra|en ili postavljen privremeno na odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta, za primjenu odgovaraju}e tehnologije gradnje, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.

Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra se izvo|enje radova na ure|enju zemlji{ta, kao i izvo|enje drugih radova za potrebe organiziranja gradili{ta i primjenu odgovaraju}e tehnologije gradnje. Radovi na zamjeni i/ili dopuni opreme, ako je to sukladno namjeni gra|evine, u smislu ovog zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvr|eni kao radovi na odravanju gra|evine. Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovog zakona, podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa te{ko}ama u kretanju. Odravanjem gra|evine, u smislu ovog zakona, smatra se pra}enje stanja gra|evine i poduzimanje mjera nunih za sigurnost, pouzdanost i izgled gra|evine, te ivot i zdravlje ljudi. Sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se gra|evni i drugi radovi na o{te}enim gra|evinama kojima se gra|evina dovodi u stanje prije o{te}enja. Revitalizacijom, u smislu ovog zakona, smatra se vra}anje o{te}enog ili uni{tenog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog uni{tenja, kao i ponovna gradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istim dimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala, kao {to je bilo prije ru{enja, u mjeri u kojoj je to mogu}e, kori{tenjem iste tehnologije gradnje. Radovi redovitog odravanja i sanacije o{te}ene gra|evine, koji se mogu smatrati radovima teku}eg odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utje~u na konstrukciju gra|evine, za{titu okoli{a, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, bukanje, bojenje pro~elja i njihovo dovo|enje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje gra|evne stolarije, ostakljivanje postoje}ih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka o{te}enih instalacija, zidanje poru{enih dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvr|eni urbanisti~kom suglasno{}u i odobrenjem za gradnju. Gra|evnim proizvodima, u smislu ovoga zakona, smatraju se proizvedeni gra|evni materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. Rekonstrukcijom gra|evine, u smislu ovog zakona, smatra se izvo|enje gra|evnih i drugih radova na postoje}oj gra|evini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od utjecaja na pouzdanost gra|evine ili njezinih dijelova; uvode nove instalacije i ugra|uje nova oprema u gra|evinu; mijenja namjena, tehnolo{ki proces ili vanjski izgled gra|evine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju odobrenja za gradnju, izgra|ena gra|evina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi prema uvjetima utvr|enim u odobrenju za gradnju, ne smatra se rekonstrukcijom.

Broj 3 - Strana 98

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Rekonstrukcijom gra|evine, u smislu ovog zakona, smatraju se i radovi kojima se o{te}ena gra|evina, ~ije o{te}enje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije o{te}enja, ako je o{te}enje nastalo kao posljedica starosti gra|evine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Konzervacijom gra|evine, u smislu ovog zakona smatraju se radovi kojima se o{te}ena ili nedovr{ena gra|evina za{ti}uje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju, rekonstrukciju ili dovr{enje radova na nezavr{enoj gra|evini. Dogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se svako pro{irenje postoje}eg objekta kojim se zauzima zemlji{te ili prostor u odnosu na taj objekt i ako dogra|eni dio ~ini gra|evnu ili funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dogra|uje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanisti~ke suglasnosti i odobrenja za gradnju. Nadogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja jedne ili vi{e etaa, kao i preure|enje krovi{ta, odnosno potkrovlja na postoje}im gra|evinama, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor. Promjenom namjene gra|evine, u smislu ovog zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uvjete kori{tenja te gra|evine, okolnih gra|evina i prostora, odvijanje prometa i uvjeta o~uvanja okoli{a. Uklanjanje gra|evine, u smislu ovog zakona, smatraju se gra|evni i drugi radovi kojima se ru{i i demontira gra|evina ili njen dio, uklju~uju}i zbrinjavanje gra|evnog i drugog otpada i dovo|enje gra|evne parcele u uredno stanje. Uklanjanje gra|evine vr{i se zbog fizi~ke dotrajalosti ili ve}ih o{te}enja nastalih kao posljedica prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem gra|evine, u smislu ovog zakona, smatra se i ru{enje gra|evine radi privo|enja zemlji{ta kona~noj namjeni. II - TEHNI^KA SVOJSTVA BITNA ZA GRA\EVINU ^lanak 3. Projektiranje, gradnja i odravanje gra|evine, obavlja se prema odredbama ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, zakonom propisanih normi, kao i prema pravilima struke. Sigurnost ^lanak 4. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in da se postigne sigurnost gra|evine u cjelini, kao i u svakom njezinom dijelu i elementu. Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost gra|evine da izdri sva predvi|ena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi, te da sadri sva bitna tehni~ka svojstva tijekom predvi|enog vremena trajanja, a to su: - mehani~ka otpornost i pouzdanost, - sigurnost u slu~aju poara, - za{tita od ugroavanja zdravlja ljudi, - pristupa~nost, - za{tita korisnika od ozljeda, - za{tita od buke i vibracija, - u{teda energije i toplinska za{tita, - za{tita od {tetnog djelovanja okoli{a i na okoli{. Gradnjom i kori{tenjem gra|evine ne smije se ugroziti sigurnost drugih gra|evina, pouzdanost tla na okolnom zemlji{tu, prometne povr{ine, komunalne i druge instalacije i dr.

Mehani~ka otpornost i pouzdanost ^lanak 5. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in da tijekom gradnje i kori{tenja predvidiva djelovanja ne prouzro~e: - ru{enje gra|evine ili njezinog dijela, - deformacije nedopu{tenog stupnja, - o{te}enja gra|evnog dijela ili opreme usljed deformacije nosive konstrukcije, - nesrazmjerno velika o{te}enja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Za{tita od poara i eksplozije ^lanak 6. Gra|evina mora biti projektirana i sagra|ena da se u slu~aju poara: - o~uva nosivost konstrukcije tijekom odre|enog vremena utvr|enog posebnim propisom, - sprije~i {irenje vatre i dima unutar gra|evine, - sprije~i {irenje vatre na susjedne objekte, - omogu}i da osobe mogu neozlije|ene napustiti gra|evinu, odnosno da se omogu}i njihovo spa{avanje, - omogu}i za{tita spasilaca. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako, da u slu~aju normalnog kori{tenja, ne moe do}i do eksplozije. Za{tita ivota i zdravlja ^lanak 7. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako da udovoljava uvjetima za{tite ivota i zdravlja gra|ana i da ne ugroava radni i ivotni okoli{, posebice usljed: - osloba|anja opasnih plinova, para i aerosola (zaga|ivanje zraka), - opasnih zra~enja, - udara struje, - atmosferskog pranjenja, - mehani~ki pokretne opreme i dijelova unutar i oko gra|evine, - eksplozije, - zaga|ivanja vode i tla, - neodgovaraju}eg zbrinjavanja otpada. Uklanjanje arhitektonskih barijera ^lanak 8. Gra|evine s ~etiri i vi{e stambenih jedinica, javne ustanove, poslovni, gospodarski objekti i javne povr{ine moraju biti projektirane i izgra|ene na na~in koji trajno osigurava nesmetan pristup i kretanje osobama s te{ko}ama u kretanju, kao i da se tijekom njihovog kori{tenja izbjegnu mogu}nosti ozljeda korisnika gra|evine. U gra|evinama za koje je izdato odobrenje za gradnju, odnosno izgra|ene su prije dono{enja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemogu}avaju pristup i kretanje osobama s te{ko}ama u kretanju, bit }e uklonjene u razdoblju do 10 godina od usvajanja ovog zakona. Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera iz stavka 2. ovog ~lanka daje nadlena op}inska sluba na zahtjev osoba s te{ko}ama u kretanju ili njezinog staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omogu}avanje pristupa gra|evini i kretanju u gra|evini osobama s te{ko}ama u kretanju, odgovara vlasnik gra|evine, odnosno investitor.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 99

Za{tita od ozljeda ^lanak 9. Gra|evine moraju biti projektirane i izgra|ene tako da se tijekom kori{tenja izbjegnu mogu}e ozljede korisnika, koje mogu nastati od poskliznu}a, pada, sudara, opekotina i udara struje. Za{tita od buke i vibracija ^lanak 10. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in da razina buke u gra|evini i njezinom okoli{u, kao i buka izvana ne prelazi, posebnim propisom odre|ene dopu{tene vrijednosti za tu namjenu. U{teda u energiji i toplinska za{tita ^lanak 11. Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena sukladno tehni~kim standardima za termi~ku obradu, odnosno toplinsku izolaciju. Gra|evina i oprema za grijanje i hla|enje unutar gra|evine moraju biti projektirani i izvedeni na na~in da, u odnosu na klimatske prilike, potro{nja energije prigodom kori{tenja bude {to nia, da se osigura zadovoljavaju}a razina toplote unutar gra|evine, da se, sukladno poznatim dostignu}ima struke, osigura toplotna reciklaa, odnosno u{teda energije. Za{tita okoli{a ^lanak 12. Gra|evina mora biti projektirana, izgra|ena i odravana na na~in da se za{titi od {tetnog djelovanja okoli{a, odnosno da se osigura eljeni vijek trajanja gra|evine, kao i da {tetno ne djeluje na okoli{. Odstupanje od tehni~kih svojstava gra|evine ^lanak 13. U slu~aju rekonstrukcije gra|evine, koju je kao nacionalni spomenik utvrdilo Povjerenstvo za za{titu nacionalnih spomenika, moe se odstupiti od nekog od tehni~kih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utje~e negativno na ivot i zdravlje ljudi. Posebni propisi ^lanak 14. Tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu propisuju se pravilnicima i tehni~kim propisima, uz primjenu obveznih BH standarda i uvaavanje evropskih standarda, a sukladno me|unarodnim na~elima harmonizacije tehni~kog zakonodavstva. III - GRA\EVNI PROIZVODI I OPREMA ^lanak 15. Gra|evni proizvodi, materijali i oprema mogu se uporabljavati, odnosno ugra|ivati samo ako je njihov kvalitet dokazan certifikatom o uskla|enosti s utvr|enim posebnim propisima.

IV - SUDIONICI U GRADNJI ^lanak 16. Sudionici u gradnji i njihove odgovorne osobe su: 1. investitor, 2. projektant, 3. revident, 4. izvo|a~, 5. nadzor. Odnosi izme|u sudionika u gradnji iz stavka 1. ovog ~lanka ure|uju se ugovorima. Investitor ^lanak 17. Investitor, prema ovom zakonu, je pravna ili fizi~ka osoba u ~ije ime i za ~iji ra~un se gradi gra|evina i vr{e drugi zahvati u prostoru. Projektiranje, kontrolu projekta, gradnju i nadzor nad gradnjom investitor mora povjeriti pravnim ili fizi~kim osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti. Investitor je duan osigurati stalni nadzor nad gradnjom (u daljem tekstu: nadzorno tijelo). Investitor koji gradi u svoje ime, a za ra~un nepoznatog kupca (stanovi i druge gra|evine za tri{te) mora nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za nadzor. Investitor je duan prijaviti po~etak gradnje nadlenom organu uprave odnosno nadlenoj op}inskoj slubi koja je izdala odobrenje za gradnju najkasnije osam dana prije po~etka radova. U slu~aju prekida radova, investitor je duan poduzeti mjere osiguranja gra|evine i susjednih gra|evina i povr{ina. Ako se tijekom gradnje promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti nadleni organ uprave odnosno op}insku slubu uprave koja je izdala odobrenje za gradnju kao i gra|evnu inspekciju, u roku od osam dana od dana nastale promjene. Projektant ^lanak 18. Projektant, prema ovom zakonu, moe biti pravna ili fizi~ka osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja. Projektiranjem gra|evina i drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravna osoba, registrirana za tu djelatnost, ako pored op}ih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog ininjera, sa poloenim stru~nim ispitom i pet godina radnog iskustva, odgovaraju}e struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, gra|evni, strojarski, tehnolo{ki, elektro itd.). Pravna osoba iz stavka 2. ovog ~lanka koja nema uposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora osigurati angairanje projektanata, diplomiranih ininjera sa stru~nim ispitom i odgovaraju}im staom, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizi~kim ili pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja (svi poslovni ugovori su obvezni u prilogu osnovnog ugovora o projektiranju). Projektant, diplomirani ininjer sa poloenim stru~nim ispitom, koji je registrirao djelatnost projektiranja u svojstvu fizi~ke osobe za pruanje konzultantskih usluga moe, po temelju sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim osobama registriranim za projektiranje, obavljati poslove projektiranja iz oblasti za koju ima visoku stru~nu spremu i poloen stru~ni ispit. Pravna osoba koja projektira imenuje jednog ili vi{e projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju uvjete

Broj 3 - Strana 100

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehni~ke normative i pravila struke. Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja gra|evine sudjeluje vi{e projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i me|usobnu uskla|enost projekta. Projektant voditelj moe biti istodobno i projektant odre|ene vrste projekta. Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dva ili vi{e pravnih osoba, investitor je duan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja }e imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovaraju}e se primjenjuju odredbe iz stavka 7. ovog ~lanka. Pravna osoba iz stavka 2. ovog ~lanka je duna osigurati kontrolu projekta po svim to~kama predvi|enim u ~lanku 26. ovog zakona. Izvo|a~ ^lanak 19. Gradnjom, odnosno izvo|enjem radova na gra|evini, prema ovom zakonu, moe se baviti pravna ili fizi~ka osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvo|a~). Gradnjom gra|evina i drugim zahvatima u prostoru mogu se baviti pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti ako, pored op}ih uvjeta ispunjava i uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranog ininjera odgovaraju}e struke sa najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim stru~nim ispitom. Gradnjom gra|evina i drugim zahvatima u prostoru mogu se baviti fizi~ke osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti ako, pored op}ih uvjeta ispunjavaju i uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog ininjera odgovaraju}e struke sa najmanje dvije godine radnog iskustva i poloenim stru~nim ispitom ili tehni~ara odgovaraju}e struke sa pet godina radnog iskustva u struci i poloenim stru~nim ispitom i to za individualne stambene ili stambeno-poslovne objekte korisne povr{ine do 250 m2 ili pomo}ne objekte korisne povr{ine do 150 m2. Ako u gradnji sudjeluju dva ili vi{e izvo|a~a, investitor je duan imenovati glavnog izvo|a~a odgovornog za me|usobno uskla|ivanje radova. Izvo|a~ je duan: - graditi sukladno gra|evnoj dozvoli, ovim zakonom i drugim propisima, - radove izvoditi tako da tehni~ka svojstva gra|evine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona, - ugraditi materijale, opremu i proizvode sukladno poglavlju III. ovog zakona, - osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugra|enih proizvoda i opreme prema odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta, - poduzeti mjere za sigurnost gra|evine, - tijekom gradnje voditi gra|evni dnevnik (koji voditelj gradnje svojim potpisom ovjerava svaki dan) i gra|evnu knjigu. Izvo|a~ iz stavka 1. ovog ~lanka imenuje voditelja gradnje, a u slu~aju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj gradnje, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stavka 5. ovog ~lanka. Voditelj gradnje i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani ininjer s tri godine radnog iskustva na poslovima gradnje i poloenim stru~nim ispitom.

Nadzor nad gradnjom ^lanak 20. Nadzor nad gradnjom u ime investitora, prema ovom zakonu, moe obavljati pravna osoba i fizi~ka osoba registrirana za poslove gradnje i nadzora koja ima u radnom odnosu uposleno najmanje po jednog diplomiranog ininjera s pet godina radnog staa i poloenim stru~nim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (gra|evni, strojarski, elektro itd.). Pravna osoba iz stavka 1. ovoga ~lanka, koja nema uposlene diplomirane ininjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora osigurati angairanje diplomiranih ininjera sa pet godina radnog iskustva i poloenim stru~nim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizi~kim osobama registriranim za projektiranje i gradnju. Ovisno o sloenosti objekta, pravna osoba koja obavlja nadzor nad gradnjom, u ime investitora, moe formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih ininjera i odgovoran je za uskla|ivanje rada tima i pojedinih etapa objekta ili dijelova objekta. Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna osoba je duna dostaviti nadlenom organu uprave za poslove gradnje. U provo|enju nadzora nadzorni ininjer duan je: - utvrditi uskla|enost iskoli~enja gra|evine sa zapisnikom o iskoli~enju gra|evine i projektom, - provjeriti i utvrditi da se gradi sukladno gra|evnoj dozvoli, tehni~koj dokumentaciji i ovim zakonom, - provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugra|enih proizvoda i opreme sukladno zahtjevu projekta, te da je ta kvaliteta dokazana propisnim ispitivanjima i dokumentima, - potvrditi izvo|enje radova potpisivanjem gra|evnog dnevnika, kontrolirati gra|evnu knjigu i sve eventualne promjenjene okolnosti u tehni~koj dokumentaciji. Revident projekta ^lanak 21. Reviziju projekta moe obavljati samo diplomirani ininjer s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim stru~nim ispitom, ovla{}en od pravne osobe registrirane za obavljanje poslova projektiranja ili gradnje, koje ga ovla{}uje za reviziju odre|ene etape ili dijela glavnog projekta (u daljem tekstu: revident). Pravna osoba iz stavka 1. ovog ~lanka duna je imenovati odgovornog revidenta koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih etapa ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. Odgovorni revident iz stavka 2. ovog ~lanka organizira izradu zbirnog izvje{}a o kontroli ukupne projektne dokumentacije na temelju pojedina~nih izvje{}a o kontroli pojedinih etapa ili dijelova projekta koji se prilau uz zbirni izvje{taj. Odgovorni revident duan je izvr{iti kontrolu projekta sa stanovi{ta svih uvjeta predvi|enih u ~lanku 26. ovog zakona. Reviziji projekata podlijeu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih objekata s vi{e od dvije stambene jedinice, javnih objekata, poslovnih i gospodarskih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu Ministarstvo). Stru~ni ispit ^lanak 22. Ininjeri raznih specijalnosti, koji obavljaju poslove projektiranja, revizije projekta, gradnje, nadzora nad gradnjom i odravanja gra|evine moraju imati poloen stru~ni ispit.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 101

V - INVESTICIONO-TEHNI^KA DOKUMENTACIJA Glavni projekt ^lanak 23. Glavni projekt, u smislu ovog zakona, je skup me|usobno uskla|enih projekata kojima se daje tehni~ko rje{enje gra|evine. Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za gradnju. Glavni projekt, ovisno o tehni~koj strukturi gra|evine, mora sadravati: 1. arhitektonski projekt, 2. projekt konstrukcije, 3. projekt hidroinstalacije, 4. projekt elektroinstalacije, 5. predmjer i predra~un svih radova, 6. termi~ki prora~un zgrade, 7. podatke o geotehni~kim i drugim istranim radovima, 8. druge vrste projekata, 9. elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, 10. elaborat za{tite okoli{a, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja moe ugroziti ~ovjekov okoli{, 11. elaborat za{tite od poara i eksplozija, 12. elaborat za{tite na radu. Arhitektonski projekt iz stavka 3. to~ka 1. ovog ~lanka, ovisno o vrsti gra|evine, sadri: 1. situaciono rje{enje, 2. sve osnove objekta, 3. najmanje dva presjeka (popre~ni i poduni presjek), 4. pro~elja, 5. karakteristi~ne detalje, 6. sheme stolarije i bravarije, 7. tehni~ki opis, 8. ostale potrebne nacrte. Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o uskla|enosti s posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani na~in dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. Glavni projekt na temelju koga je sagra|ena odre|ena gra|evina, moe se koristiti za gradnju drugih gra|evina, ako su s tim suglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi urbanisti~kim i geotehni~kim uvjetima za tu gra|evinu i uz po{tovanje autorskih prava reguliranih posebnim zakonom. Izvedbeni projekt ^lanak 24. Izvedbeni projekt koristi se za gradnju gra|evine, a njim se razra|uje tehni~ko rje{enje dato glavnim projektom, ~ime se gra|evina potpuno definira za izvedbu. Izvedbeni projekt mora biti izra|en sukladno glavnom projektu i uvjetima za gradnju datim u odobrenju za gradnju. Na temelju izvedbenog projekta vr{i se tehni~ki prijam gra|evine i izdaje uporabna dozvola. Tehni~ki prijam gra|evine i izdavanje uporabne dozvole moe se vr{iti i na temelju glavnog projekta ukoliko objekt, prigodom gradnje nije pretrpio nikakve izmjene u odnosu na glavni projekt na temelju kojega je izdato odobrenje za gradnju. Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom slu~aju, investitor je duan projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere uskla|enosti izvedbenog

projekta sa glavnim projektom i uvjetima datim odobrenjem za gradnju. Projektant glavnog projekta, odnosno revident duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana pismeno obavijestiti gra|evnu inspekciju da izvedbeni projekt, koji mu je dat na ovjeru, nije izra|en sukladno uvjetima iz odobrenja za gradnju, odredbama ovog zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravilima struke. Ozna~avanje i ~uvanje projekta ^lanak 25. Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehni~ki opis, prora~uni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravne osobe registrirane za poslove projektiranja koja je izradila projekt, naziv gra|evine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stupanj tehni~ke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izra|en, datum izrade, ime i potpis projektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pe~at) pravne osobe. Ovjerom projekta odnosno nacrta, pravna osoba koja je izradila projekt potvr|uje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi (etape) me|usobno uskla|eni, kao i da je uskla|en sa odredbama ovog zakona, posebnim propisima i normama donesenim na temelju zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta potvr|uje se i da je izvedbeni projekt izra|en sukladno glavnom projektu i uvjetima datim odobrenjem za gradnju. Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na na~in da se onemogu}i zamjena sastavnih dijelova. Uz projekt mora biti uvezan akt o vae}oj registraciji pravne osobe koja je izradila projekt, dokaz o poloenom stru~nom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih etapa (vrsta) projekta, te zbirno izvje{}e o reviziji projekta, ukoliko projekt podlijee reviziji. Glavni projekt odnosno izvedbeni projekt, koji je prilog i sastavni dio odobrenja za gradnju, duni su trajno ~uvati Ministarstvo ili nadlena op}inska sluba koji su izdali odobrenje i investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik za vrijeme dok gra|evina postoji. Kontrola projekta ^lanak 26. Kontrola glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta, zavisno o vrsti gra|evine, mora se uraditi glede: 1. mehani~ke otpornosti i pouzdanosti objekta i tla, 2. za{tite od buke i vibracija, 3. u{tede energije i toplinske za{tite, 4. utjecaja {tetnog djelovanja na okoli{, 5. za{tite od poara, 6. za{tite na radu, 7. eliminiranja arhitektonskih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima. Kontrolu glavnog projekta, investitor moe povjeriti samo odgovornom revidentu iz ~lanka 21. stavak 1. ovoga zakona. Revident iz stavka 2. ovog ~lanka ne moe biti pravna osoba koja je sudjelovala u izradi projekta. Odgovorni revident, koji je obavio kontrolu projekta, duan je o tome sastaviti pisano zbirno izvje{}e, koje je sastavni dio projektne dokumentacije. U izvje{}u o obavljenoj kontroli, revident moe zahtijevati od investitora da: - prije po~etka izvo|enja odre|enih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove.

Broj 3 - Strana 102

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

U slu~aju iz prethodnog stavka, investitor je duan revidentu omogu}iti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta. Ako je glavni projekt izra|en u inostranstvu, revident mora obaviti kontrolu kojom se utvr|uje da je izra|en sukladno ovom zakonu, drugim zakonima i priznatim normama. Nostrifikacija projekta ^lanak 27. Utvr|ivanje uskla|enosti glavnog i/ili izvedbenog projekta, izra|enog prema inozemnim propisima, s ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veli~inu gra|evine. Nostrifikaciju projekta provodi pravna osoba registrirana u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektiranja, koje imenuje odgovornog revidenta sukladno ~lanku 21. i revidente za svaku vrstu (etape) projekta. Pravna osoba iz stavka 2. duna je izvr{iti prijevod projekta na bosanski, srpski ili hrvatski jezik. Ovjerom projekta iz stavka 1. ovog ~lanka, pravna osoba registrirana za projektiranje odgovara za izvr{enu nostrifikaciju projekta, odnosno uskla|ivanje projekta sa ovim zakonom, drugim zakonima, propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravilima struke. VI - ODOBRENJE ZA GRADNJU ^lanak 28. Gradnji gra|evine moe se pristupiti samo na temelju izdatog odobrenja za gradnju, osim u slu~ajevima iz ~lanka 29. ovog zakona. Odobrenje za gradnju izdaje se za gradnju cijele gra|evine ili njenog dijela. ^lanak 29. Iznimno od odredbe ~lanka 28. ovog zakona, odobrenje za gradnju nije potrebno za radove redovitog odravanja o{te}enih gra|evina koji se mogu svrstati u radove teku}eg odravanja. Odobrenje za gradnju nije potrebno ni za: - kabelske i zra~ne priklju~ke na niskonaponsku i PTT mreu, kao i priklju~ke gra|evina sa vae}im odobrenjem za gradnju na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin), - gradnju grobnice u groblju; - ogra|ivanje parcele osim s uli~ne strane, - ure|enje oku}nice za gra|evinu (kao {to su staze, platoi, vanjska stubi{ta oslonjena cijelom povr{inom na tlo, - obloni ili za{titni zidovi do visine 0,8 m od razine tla, - staklenik za smje{taj bilja tlocrtne (bruto) povr{ine do12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla, - bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10 m3, - septi~ku jamu zapremine do 10 m3 koja se gradi na gra|evnoj ~estici gra|evine za koje je izdano odobrenje za gradnju, - dje~ije igrali{te, - nadstre{nicu za sklanjanje ljudi u javnom prometu, - reklamni pano oglasne povr{ine do 12 m2 i vertikalne prometne signalizacije u zemlji{nom pojasu postoje}e ceste, - {portske terene bez tribina, koji su cijelom svojom povr{inom oslonjeni na tlo (igrali{ta za tenis, nogomet i sli~no), - radove na stubi{tima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa gra|evini i unutar gra|evine radi omogu}avanja nesmetanog

pristupa i kretanja u gra|evini osobama s te{ko}ama u kretanju, - montane objekte tipa kiosk povr{ine do 12,0 m 2 i montane objekte tipa garae povr{ine do 18,0 m2, - radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladno namjeni gra|evine, te radove na odravanju gra|evine. Za gra|evine iz stavka 1. i stavka 2. ovog ~lanka, u postupku izdavanja stru~nog mi{ljenja rije{it }e se imovinsko-pravni odnosi sukladno ~lanku 33. ovog zakona. Organi nadleni za izdavanje odobrenja za gradnju ^lanak 30. Odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba. Ministarstvo izdaje odobrenje za gradnju za: 1. izgradnju gra|evina i zahvate koji }e se odvijati na podru~jima dvije ili vi{e op}ina, 2. izgradnju gra|evina i zahvate od zna~aja za Kanton, 3. za proizvodne objekte preko 4000 m2, 4. klini~ki centar, 5. objekte u za{titnom pojasu magistralnih i regionalnih putova izvan urbanog podru~ja, 6. pilane, 7. objekte za drobljenje i separaciju kamena (kamenolomi), 8. panoi na regionalnim i magistralnim putovima, 9. brente, 10. asvaltne baze, 11. zahvate i objekte za koje je investitor Vlada Kantona, 12. deponije za odlaganje ~vrstog otpada od kantonalnog zna~aja. Odobrenje za gradnju svih ostalih gra|evina i zahvata izdaje nadlena op}inska sluba, izuzev za objekte koji su u nadlenosti Federalnog ministarstva prostornog ure|enja i okoli{a. Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitor, odnosno nosilac urbanisti~ke suglasnosti nadlenoj op}inskoj slubi, odnosno Ministarstvu. ^lanak 31. U postupku izdavanja odobrenja za gradnju primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. Protiv rje{enja nadlene op}inske slube moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za gradnju, moe se izjaviti alba Povjerenstvu za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona. Zahtjev za odobrenje za gradnju ^lanak 32. Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitor Ministarstvu odnosno nadlenoj op}inskoj slubi, u pisanom obliku. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju prilae se: 1. urbanisti~ka suglasnost, 2. izvod iz katastra - katastarska ~estica, 3. dokaz o pravu gradnje, 4. dva primjerka glavnog projekta, 5. pisano izvje{}e o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema ~lanku 26. ovog zakona, 6. pisano izvje{}e i potvrda o izvr{enoj nostrifikaciji u slu~ajevima iz ~lanka 27. ovog zakona, 7. elaborati o istranim radovima, ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta, te tehnolo{ki elaborat ako je potreban,

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 103

8. suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti za predmetnu gra|evinu, 9. drugi prilozi odre|eni posebnim zakonom. Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju moe se umjesto glavnog projekta (stavak 2. to~ka 4. ovog ~lanka) priloiti izvedbeni projekt, koji mora sadravati sve propisane dijelove glavnog projekta. Dokaz o pravu gradnje ^lanak 33. Dokazom o pravu gradnje iz ~lanka 32. stavak 2. to~ka 3. ovog zakona smatra se: 1. izvadak iz zemlji{ne knjige, 2. ugovor ili odluka nadlenih organa na temelju koje je investitor stekao pravo vlasni{tva ili pravo gradnje ili pravo kori{tenja, 3. ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemlji{ta, i/ili nekretnine ~iji je cilj zajedni~ka gradnja, 4. ugovor o koncesiji kojim se sti~e pravo gradnje, 5. pisana suglasnost vlasnika nekretnine ili vlasnika na zajedni~kim dijelovima zgrade ovjerena kod nadlenog organa. Postupak izdavanja odobrenja za gradnju ^lanak 34. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duni su u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrditi da li je glavni projekt izra|en sukladno uvjetima datim u urbanisti~koj suglasnosti, odnosno urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima propisanim Zakonom o prostornom ure|enju. ^lanak 35. Odobrenje za gradnju je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba sukladno ~l. 30., 31. i 32. ovog zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba iz stavka 1. ovog ~lanka duni su u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva podnositelja pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za gradnju, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traenim dokumentima. Podnositelj zahtjeva duan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama pisane obavijesti. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duni su donijeti rje{enje najkasnije u roku od 30 dana nakon dostavljene traene dokumentacije. Zahtjev za odobrenje za gradnju odbit }e se rje{enjem ako: - investitor u roku od 30 dana od zatraene dopune iz stavka 3. ovog ~lanka ne upotpuni zahtjev, - ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za gradnju, - ako se u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije uskla|en sa uvjetima iz urbanisti~ke suglasnosti, - ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i/ili posebnim propisima, - ako se o~evidom na terenu utvrdi da se stvarno stanje na gra|evnoj ~estici ne podudara sa glavnim projektom. Vaenje odobrenja za gradnju ^lanak 36. Odobrenje za gradnju prestaje vaiti ako radovi na gra|evini, za koju je izdato odobrenje, ne po~nu u roku od jedne godine od dana pravomo}nosti odobrenja.

Vaenje odobrenja za gradnju moe se iz opravdanih razloga, a na zahtjev investitora produ`iti za jo{ godinu ako se nisu promijenili uvjeti sukladno kojim je izdano odobrenje. Zahtjev za produenje odobrenja za gradnju moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana isteka vaenja odobrenja. Izmjena i/ili dopuna odobrenja za gradnju ^lanak 37. Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju ako tijekom gradnje namjerava na gra|evini u~initi bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rje{enja datog glavnim (izvedbenim) projektom na temelju kojeg je izdato odobrenje ili uvjeta datih u urbanisti~koj suglasnosti. Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju i postupak izdavanja odobrenja, primjenjuju se odredbe ~lanaka od 32. do 37. ovog zakona. Iznimno od odredbe ~lanka 32. ovog zakona uz zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju prilae se samo ona dokumentacija i suglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu. Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju podnesen radi prilago|avanja gra|evine osobama s te{ko}ama u kretanju rje{ava se u roku od 15. dana. ^lanak 38. Ako tijekom gradnje do|e do promjene investitora, Ministarstvo odnosno nadlena op}inska sluba, }e u roku od 30 dana od prijama zahtjeva, izvr{iti izmjenu odobrenja za gradnju. Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za gradnju priloiti: 1. vae}e odobrenje za gradnju, 2. dokaz o pravu gradnje na odre|enoj nekretnini, odnosno da je na temelju pravno valjanog dokumenta ili naslje|ivanjem, stekao pravo vlasni{tva na gra|evini, shodno odredbama ~lanka 33. ovog zakona. Ministarstvo odnosno nadlena op}inska sluba, iz stavka 1. ovog ~lanka, }e na temelju dokaza iz prethodnog ~lanka izvr{iti izmjenu odobrenja za gradnju, u smislu promjene imena investitora. Promjena investitora u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka moe se zatraiti do izdavanja uporabne dozvole.

VII - POSEBNI SLU^AJEVI GRADNJE Gradnja u slu~aju neposredne opasnosti ^lanak 39. U slu~aju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja tijekom tih doga|aja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za gradnju mogu se graditi one gra|evine koje slue sprje~avanju djelovanja tih doga|aja, odnosno uklanjanju {tetnih posljedica. U slu~aju izgradnje gra|evina iz stavka 1. ovog ~lanka investitor je obavezan u roku od 24 sata od po~etka radova izvjestiti Ministarstvo odnosno nadlenu op}insku slubu. Gra|evina iz stavka 1. ovog ~lanka mora se ukloniti kad prestane potreba njenog kori{tenja. Ako je potrebno da ta gra|evina ostane kao stalna za nju se mora naknadno osigurati odobrenje za gradnju. U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog djelovanja iz stavka 1. ovog ~lanka, gra|evina se moe vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanisti~ke suglasnosti.

Broj 3 - Strana 104

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba izdat }e odobrenje za gradnju sukladno odobrenju za gradnju na temelju koje je gra|evina izgra|ena. Kada se radi o ve}im o{te}enjima konstruktivnih dijelova gra|evine, Ministarstvo odnosno nadlena op}inska sluba moe od investitora zahtijevati da priloi tehni~ku dokumentaciju za sanaciju gra|evine i ateste o izvr{enim ispitivanjima konstrukcije gra|evine. Odobrenjem za gradnju u slu~ajevima iz stavka 6. ovog ~lanka utvrdit }e se i obveza pribavljanja odobrenja za uporabu sanirane gra|evine. Na~elno odobrenje za gradnju za sloene gra|evine ^lanak 40. Odobrenje za gradnju za sloenu gra|evinu moe se izdati i za jedan njen dio i to za jednu ili vi{e gra|evina koje su sastavni dio sloene gra|evine. Prije podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka investitor je duan pribaviti na~elno odobrenje za gradnju za sloenu gra|evinu. Na~elnim odobrenjem za gradnju, na zahtjev investitora, odre|uju se dijelovi sloene gra|evine, funkcionalne i/ili tehnolo{ke veze izme|u dijelova sloene gra|evine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja odobrenja za gradnju. Glavni projekt dijela sloene gra|evine, za koji se izdaje odobrenje za gradnju, mora biti izra|en sukladno idejnom projektu cijele sloene gra|evine, urbanisti~kom suglasno{}u, odredbama ovog zakona i posebnih zakona. Na temelju na~elnog odobrenja za gradnju moe se pristupiti izvo|enju pripremnih radova. Uz zahtjev za izdavanje na~elnog odobrenja za gradnju za sloenu gra|evinu prilae se: 1. urbanisti~ka suglasnost za cijelu sloenu gra|evinu, 2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom cijele sloene gra|evine i susjednih objekata (za gra|evine koje se grade na ve}em podru~ju situacija se moe prikazati na geodetskoj podlozi u odgovaraju}em mjerilu), 3. dva primjerka idejnog projekta cijele sloene gra|evine, 4. popis dijelova sloene gra|evine redoslijedom kako }e se izdavati odobrenje za gradnju, 5. popis pripremnih radova koje treba izvesti, 6. okolinska dozvola (ako sloena gra|evina spada u gra|evine za koje je to propisano posebnim zakonom), 7. drugi nacrti i podaci, ovisno o sloenosti gra|evine, ako su oni zna~ajni za izradu glavnog projekta. Uz zahtjev iz prethodnog stavka ovog ~lanka moe se umjesto idejnog projekta priloiti glavni projekt cijele sloene gra|evine. Odobrenje za gradnju iz stavka 2. ovog ~lanka moe se izdati i za izvo|enje radova i gradnju dijelova energetskih, gospodarskih, prometnih i infrastrukturnih gra|evina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi gra|evine imaju odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju, idejni projekt i urbanisti~ku suglasnost za cijelu gra|evinu, te da predstavljaju gra|evnu i tehni~ku cjelinu, a da gradnja cijele gra|evine traje vi{e godina. U postupku izdavanja na~elnog odobrenja za gradnju primjenjuju se odredbe ~lanka 34. ~lanka 35. stavak od 2. do 4. i ~lanka 37. ovog zakona. Na~elno odobrenje za gradnju za sloeni objekt, na temelju kojega se izdaju odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka, prestaje vaiti u roku od pet godina od pravomo}nosti. Vaenje na~elnog odobrenja za gradnju, iz prethodnog stavka ovog ~lanka, moe se produljiti za jo{ dvije godine, ako se nisu promijenili urbanisti~ki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene gra|evine izdata uporabna dozvola.

Odobrenja za gradnju za pripremne radove ^lanak 41. Pripremni radovi za potrebe gradili{ta izvode se na temelju odobrenja za izvo|enje pripremnih radova. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izvo|enje pripremnih radova, investitor je duan priloiti slijede}e: - pravomo}no rje{enje o urbanisti~koj suglasnosti, - dokaz o pravu gradnje sukladno ~lanu 33. ovog zakona, - organizacijsku shemu gradili{ta, - elaborat za{tite na radu, - elaborat za{tite od poara, - suglasnost nadlenih institucija za priklju~ak gradili{ta na infrastrukturu. Odobrenjem za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka mora se odrediti rok u kome se gra|evine izgra|ene na temelju odobrenja za gradnju za pripremne radove moraju ukloniti. Obavljanjem prethodnih radova istranog karaktera (prethodne studije, geolo{ka i geomehani~ka istraivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rje{enja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji slue za izradu tehni~ke dokumentacije i za dono{enje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na temelju urbanisti~ke suglasnosti. Odobrenje za gradnju za privremene objekte ^lanak 42. Za postavljanje gra|evine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, izdaje se odobrenje za gradnju za privremene gra|evine. Odobrenjem za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka investitoru se odre|uje rok u kojem je duan o svom tro{ku ukloniti privremenu gra|evinu, a najdue u roku do tri godine. Bespravna gradnja ^lanak 43. Gradnja gra|evine bez pravomo}nog odobrenja za gradnju nije dozvoljena. Za bespravno sagra|enu gra|evinu ne smije se dati priklju~ak na javni vodovod, kanalizaciju, elektri~nu mreu i drugu komunalnu infrastrukturu. Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, Skup{tina Tuzlanskog kantona, posebnim zakonom }e regulisati dosada{nju bespravnu gradnju glede legalizacije, samo u slu~aju da takva gradnja ne ugroava op}i javni interes, uklapa se u prostorno plansku dokumentaciju i ne utje~e na zadovoljavanje uvjeta za{tite: okoli{a, terena (klizi{ta), stanovni{tva i materijalnih dobara. Zakon iz stavka 3. ovog ~lanka Skup{tina Tuzlanskog kantona }e donijeti na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona najkasnije 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. Tim zakonom utvrdit }e se uvjeti za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, odobrenja za gradnju i uporabne dozvole i to: - potreban obim tehni~ke dokumentacije, - ocjenu solidnosti izvedene gradnje, - mjere za ure|enje i za{titu okoli{a. Prijava gradnje ^lanak 44. Investitor je duan Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi koja mu je izdala odobrenje za gradnju kao i nadlenom inspekcijskom organu pismeno prijaviti po~etak gra|evnih radova, najkasnije u roku od osam dana prije po~etka radova.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 105

Ukoliko je do{lo do prekida radova za razdoblje dulje od tri mjeseca, investitor je duan pismeno prijaviti nastavak radova u svemu kao u stavku 1. ovog ~lanka. VIII - GRADILI[TE

sluba izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: uporabna dozvola). Uporabna dozvola za izgra|enu gra|evinu izdaje se nakon izvr{enog tehni~kog pregleda. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Ure|enje gradili{ta ^lanak 48. ^lanak 45. Gradili{te mora biti ogra|eno radi sprje~avanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradili{te. Na gradili{tu koje se protee na velikim prostranstvima (eljezni~ke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradili{ta koji se ne mogu ograditi moraju biti za{ti}eni odre|enim prometnim znakovima ili ozna~eni na drugi na~in. Uz javno-prometne povr{ine zabranjeno je ogra|ivati gradili{te bodljikavom icom ili na drugi na~in koji bi mogao ugroavati prolaznike. Na gradskim podru~jima moe se odrediti poseban vanjski izgled ograde. Gradili{te mora imati na vidnom mjestu istaknutu plo~u, sa svim relevantnim podatcima o gra|evini i sudionicima gradnje (naziv investitora, naziv izvo|a~a radova, naziv projektanta, naziv i vrstu gra|evine koja se gradi, vrijeme po~etka i zavr{etka radova). Investitor ili izvo|a~ duan je, za privremeno zauzimanje susjednog odnosno oblinjeg zemlji{ta za potrebe gradili{ta, pribaviti suglasnosti vlasnika ili korisnika tog zemlji{ta. Za privremeno zauzimanje javnih prometnih povr{ina za potrebe gradili{ta investitor ili izvo|a~, duan je pribaviti odobrenje nadlenog organa uprave, odnosno pravne osobe odre|enog posebnim zakonom. Izgra|ene privremene gra|evine i postavljena oprema gradili{ta moraju biti stabilni, te odgovarati propisanim uvjetima za{tite od poara i eksplozije, za{tite na radu i svim drugim mjerama za{tite zdravlja ljudi i okoli{a. Prije izdavanja uporabne dozvole sve privremene gra|evine izgra|ene u okviru pripremnih radova, oprema gradili{ta, neutro{eni gra|evni i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemlji{te na podru~ju gradili{ta, kao i na prilazu gradili{tu dovedeno u uredno stanje, sukladno uvjetima utvr|enim u urbanisti~koj suglasnosti i odobrenju za gradnju. Dokumentacija na gradili{tu ^lanak 46. Izvo|a~ na gradili{tu mora imati: 1. rje{enje o upisu u sudski registar, 2. akt o postavljenju voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova, 3. odobrenje za gradnju i glavni projekt (izvedbeni projekt), 4. gra|evni dnevnik, 5. gra|evnu knjigu, 6. dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugra|enih materijala, proizvoda i opreme sukladno ~lanku 15. ovog zakona, 7. elaborat o iskoli~enju gra|evine izra|en od fizi~ke ili pravne osobe, registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti, 8. nacrt organizacije gradili{ta. IX - UPORABNA DOZVOLA ^lanak 47. Izgra|ena gra|evina smije se po~eti koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rje{enje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon {to Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi se Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi, koja je izdala odobrenje za gradnju gra|evine. Zahtjev iz stavka 1. ovog ~lanka mora sadravati: 1. kopiju odobrenja za gradnju, 2. kopiju katastarskog plana s ucrtanim poloajem gra|evine, 3. pisanu izjavu izvo|a~a o izvedenim radovima i uvjetima za odravanje gra|evine, 4. pisano izvje{}e nadzora nad gradnjom, sukladno ~lanku 20. ovog zakona. Tehni~ki pregled ^lanak 49. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba, duna je u roku od 30 dana od dana prijama zahtjeva iz ~lanka 48. ovog zakona, obaviti tehni~ki pregled gra|evine. Tehni~kim pregledom se utvr|uje da je gra|evina izgra|ena sukladno tehni~koj dokumentaciji na temelju koje je izdato odobrenje za gradnju, tehni~kim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu gra|evinu po posebnim zakonima. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba rje{enjem imenuje stru~no povjerenstvo za tehni~ki pregled, i to predsjednika i ~lanove povjerenstva. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duni su donijeti rje{enje o imenovanju povjerenstva za tehni~ki pregled u roku od osam dana od dana prijama urednog zahtjeva iz ~lanka 48. ovog zakona. Predsjednik i ~lanovi povjerenstva moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani ininjeri, s pet godina radnog iskustva i poloenim stru~nim ispitom. Broj ~lanova povjerenstva za tehni~ki pregled ovisi o vrsti i sloenosti objekta, odnosno povjerenstvo mora imati po jednog stru~nog ~lana za svaku vrstu radova koje pregleda. U radu povjerenstva ne mogu u~estvovati slubene osobe koje su donosile rje{enja u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti, odobrenja za gradnju, niti osobe koje su sudjelovale u izradi projektne dokumentacije, reviziji projektne dokumentacije i nadzoru nad gradnjom. O mjestu, danu i satu obavljanja tehni~kog pregleda Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duna je obavijestiti investitora, predsjednika i ~lanove povjerenstva, najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehni~ki pregled. ^lanak 50. Investitor je duan prigodom tehni~kog pregleda osigurati prisustvo svih predstavnika sudionika u gradnji. Investitor je duan, najkasnije na dan tehni~kog pregleda povjerenstvu za tehni~ki pregled dostaviti na uvid: 1. dokumentaciju iz ~lanka 46. i ~lanka 48. ovog zakona, 2. dokaze da su ispunjeni posebni uvjeti utvr|eni odobrenjem za gradnju na temelju posebnih zakona. Predsjednik i ~lanovi povjerenstva za tehni~ki pregled o izvr{enom tehni~kom pregledu gra|evine sastavljaju zapisnik, u koji se unosi i mi{ljenje svakog ~lana moe li se izgra|ena gra|evina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne moe izdati uporabna dozvola.

Broj 3 - Strana 106

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Zapisnik o izvr{enom tehni~kom pregledu povjerenstvo za tehni~ki pregled duno je dostaviti Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi u roku od osam dana od obavljenog tehni~kog pregleda. Zapisnik iz stavka 4. ovog ~lanka potpisuje predsjednik povjerenstva i svi ~lanovi. ^lanak 51. Ako su zapisnikom povjerenstva za tehni~ki pregled utvr|eni nedostatci na gra|evini, koje treba otkloniti, Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba donijet }e zaklju~ak kojim se utvr|uje rok za otklanjanje nedostataka, a najdulje 90 dana. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba donijet }e rje{enje, odnosno izdati uporabnu dozvolu tek nakon {to se otklone nedostaci iz stavka 1. ovog ~lanka. Postupak izdavanja uporabne dozvole ^lanak 52. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit }e se: 1. ako je gra|evina izgra|ena bez odobrenja za gradnju, 2. ako su tijekom gradnje izvr{ene izmjene i dopune na gra|evini za koje nije izdata izmjena ili dopuna odobrenja za gradnju, 3. ako se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utje~u na pouzdanost i sigurnost gra|evine, 4. ako nisu ispunjeni uvjeti predvi|eni ~lankom 38. stavak 4. ovog zakona. ^lanak 53. Ako se prigodom tehni~kog pregleda utvrdi da se nedostaci na gra|evini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po pouzdanost gra|evine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli{, promet ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba donijet }e rje{enje o uklanjanju, odnosno ru{enju gra|evine na teret investitora. ^lanak 54. Ukoliko je zapisnikom povjerenstva za tehni~ki pregled utvr|eno da se moe izdati uporabna dozvola za predmetnu gra|evinu, Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duna je u roku od 15 dana od prijama zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu iz stavka 4. ~lanka 50. ovog zakona izdati uporabnu dozvolu. ^lanak 55. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba moe na temelju mi{ljenja povjerenstva za tehni~ki pregled, za gra|evinu koja po svom tehnolo{kom procesu, s obzirom na ugra|ene instalacije, opremu i postojanje, zahtjeva za probni rad izdati odobrenje za probni rad. Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da je povjerenstvo za tehni~ki pregled utvrdilo da je gra|evina izgra|ena sukladno izdatom odobrenju za gradnju i da pu{tanje gra|evine u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli{ i susjedne gra|evine. Tijekom trajanja probnog rada gra|evine, uspostavlja se i utvr|uje njena potpuna tehni~ka ispravnost. Probni rad gra|evine iz stavka 1. ovog ~lanka moe trajati najdue 12 mjeseci, a iznimno u posebice sloenim tehnolo{kim procesima, probni rad se moe produljiti za jo{ 12 mjeseci.

^lanak 56. Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije zavr{etka cijele gra|evine i za dio gra|evine: 1. kada je to potrebno radi nastavka i dovr{enja gradnje (most za pristup gradili{tu, trafostanica, dalekovod i sl.), 2. kada je u pitanju sloena gra|evina iz ~lanka 40. ovog zakona, 3. kada se odre|eni dio moe po~eti koristiti prije dovr{enja cijele gra|evine. Iznimka iz stavka 1. ovog ~lanka mora biti predvi|ena glavnim projektom. ^lanak 57. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba koja imenuje povjerenstvo za tehni~ki pregled duna je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stru~nim osobama da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za sudjelovanje u povjerenstvima. Na temelju popisa stru~nih osoba iz stavka 1. ovog ~lanka, voditelj postupka, u ovisnosti od vrste i sloenosti gra|evine, imenuje odgovaraju}e stru~ne osobe u povjerenstva za tehni~ki pregled. ^lanak 58. Tro{kove vr{enja tehni~kog pregleda snosi investitor sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. Visinu i na~in pla}anja predsjednika i ~lanova povjerenstva za tehni~ki pregled, utvrdit }e posebnom odlukom Vlada Kantona, odnosno op}inski na~elnik, u ovisnosti od nadlenosti organa koji donosi rje{enje o uporabnoj dozvoli. ^lanak 59. Uporabna dozvola je upravni akt i u postupku njezinog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku. Gra|evina za koju nije izdata uporabna dozvola, ne moe se upisati u zemlji{ne knjige. X - KORI[TENJE I ODR@AVANJE GRA\EVINE ^lanak 60. Gra|evina se moe koristiti samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik gra|evine duan je odravati gra|evinu na na~in da se u predvi|enom vremenu trajanja o~uvaju tehni~ka svojstva iz poglavlja II. ovog zakona, bitna za gra|evinu, odnosno da se ne naru{e njena spomeni~ka svojstva, ako je ta gra|evina uvr{tena u popis nacionalnih spomenika odlukom Povjerenstva za za{titu nacionalnih spomenika, sukladno Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog ~ega je ugroena pouzdanost gra|evine ili njezinog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne gra|evine ili zdravlje ljudi, vlasnik (upravitelj) gra|evine duan je poduzeti urne mjere za otklanjanje opasnosti i ozna~iti gra|evinu kao opasnu do otklanjanja o{te}enja. Rekonstrukcija postoje}e gra|evine ^lanak 61. Investitor je duan pribaviti odobrenje za gradnju ako namjerava rekonstruirati postoje}u gra|evinu. Na rekonstrukciju postoje}e gra|evine primjenjuju se odredbe od ~lanka 3. do ~lanka15. i od ~lanka 28. do ~lanka 60. ovog zakona.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 107

Pored dokaza iz ~lanka 32. stavak 2. ovog zakona, uz zahtjev za rekonstrukciju postoje}e gra|evine prilae se: 1. odobrenje za gradnju na temelju kojega je gra|evina bila izgra|ena, 2. dva primjerka glavnog projekta iz ~lanka 23. ovog zakona za gra|evinu, odnosno dio gra|evine na koji se rekonstrukcija odnosi, 3. suglasnosti i mi{ljenja, ukoliko se namjeravanom rekonstrukcijom bitno mijenjaju uvjeti iz prethodnih suglasnosti, odnosno mi{ljenja. Projekt iz stavka 3. to~ka 2. ovog ~lanka osim sadraja propisanog ~lankom 23. ovog zakona, mora sadravati i snimak postoje}eg stanja gra|evine (osnove, presjek, krovi{te, pro~elja itd.), Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe ~lanka od 23. do ~lanka 28. ovog zakona. XI - UKLANJANJE GRA\EVINE Odobrenje za uklanjanje gra|evine ^lanak 62. Uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rje{enja, moe se pristupiti samo na temelju odobrenja za uklanjanje. Postupak za uklanjanje gra|evine ^lanak 63. Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje gra|evine podnosi vlasnik gra|evine Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi koja je izdala odobrenje za gradnju. Uz zahtjev se prilau: 1. dva primjerka projekta za uklanjanje gra|evine, 2. dokaz vlasni{tva nad gra|evinom, 3. suglasnosti nadlenih tijela ili pravnih osoba, ako se uklanjanjem gra|evine moe ugroziti javni interes, ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara, 4. procjena utjecaja na okoli{ sukladno posebnim zakonom. Kod uklanjanja gra|evine ili njenog dijela stru~ni nadzor je obavezan. U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje gra|evine, stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje i vlasnik ili zakupac na nekretnini koja se neposredno grani~i sa nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utje~e na njegova stvarna prava. Odobrenje za uklanjanje gra|evine je upravni akt. Projekt uklanjanja gra|evine ^lanak 64. Projekt uklanjanja gra|evine iz stavka 2. to~ka 1. ~lanka 63. ovog zakona sadri: 1. nacrte, prora~une, i/ili druge ininjerske dokaze da tijekom uklanjanja ne}e do}i do gubitka pouzdanosti konstrukcije susjednih objekata niti da }e se ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili okoli{, 2. tehni~ki opis uklanjanja gra|evine i na~in zbrinjavanja gra|evnog otpada i ure|enja gra|evne parcele nakon uklanjanja gra|evine, 3. prora~un pouzdanosti okolnog i drugog zemlji{ta i/ili okolnih i drugih gra|evina, ako uklanjanje gra|evine ili na~in njenog uklanjanja utje~e na pouzdanost toga zemlji{ta i/ili udovoljavanju bitnim zahtjevima tih gra|evina.

Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovog ~lanka podlijee kontroli projekta iz ~lanka 26. stavak 1. to~ka 1. ovog zakona glede mehani~ke otpornosti i pouzdanosti. XII - INSPEKCIJSKI NADZOR Odredbe o inspekcijskom nadzoru ^lanak 65. Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika gradnje i odravanju gra|evine, te kvaliteta gra|evnih proizvoda koji se ugra|uju glede primjene ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona i propisa iz podru~ja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lanak 66. Inspekcijski nadzor, prema odredbama ovog zakona, provode kantonalni i op}inski gra|evni inspektori (u daljnjem tekstu: gra|evni inspektor) svaki u okviru svoje nadlenosti. Provo|enje nadzora nad gra|evinama iz nadlenosti Ministarstva iz ~lanka 30. stavak 2. ovog zakona, vr{e kantonalni gra|evni inspektori, a u svim drugim slu~ajevima op}inski gra|evni inspektori, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije regulirano. Za kantonalnog gra|evnog inspektora moe se imenovati diplomirani ininjer gra|evne ili arhitektonske struke s najmanje 3 godine radnog iskustva nakon poloenog stru~nog ispita, a za op}inskog gra|evnog inspektora moe se imenovati diplomirani ininjer gra|evne ili arhitektonske struke s poloenim stru~nim ispitom i najmanje 3 godine radnog iskustva u struci. Gra|evni inspektor svoj identitet dokazuje slubenom iskaznicom. Oblik i sadraj iskaznice iz prethodnog stavka, propisuje Vlada Kantona posebnim propisom. ^lanak 67. U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo i dunost sudionicima gradnje rje{enjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu gradnje i uklanjanje gra|evine. Otklanjanje nepravilnosti ^lanak 68. U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo i dunost sudionicima gradnje, rje{enjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo i dunost rje{enjem narediti vlasniku postoje}e gra|evine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na gra|evini koji su nastali ili su uo~eni tijekom njezinog kori{tenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti pouzdanost gra|evine, susjednih gra|evina, ivot i zdravlje ljudi, okoli{ ili nesmetan pristup osobama s te{ko}ama u kretanju. U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo i dunost da rje{enjem naredi obustavu uporabe gra|evine, ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno uporabna dozvola ili je istekao rok odobrenju (~lanak 55. i ~lanak 56. ovog zakona). Obustava gradnje ^lanak 69. Gra|evni inspektor ima pravo i dunost rje{enjem narediti da se obustavi daljnja gradnja odnosno izvo|enje pojedinih radova:

Broj 3 - Strana 108

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

1. ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenju za gradnju, u kojem slu~aju moe odrediti primjereni rok za uskla|ivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crteom gra|evine, odnosno za osiguranje izmjene ili dopune odobrenja za gradnju, 2. ako je donesen zaklju~ak kojim se dozvoljava postupak izmjene ili dopune odobrenja za gradnju, 3. ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku odre|enom rje{enjem nisu otklonjeni uo~eni nedostaci, 4. ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvo|enju radova koji mogu ugroziti tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu, propisana poglavljem II. ovog zakona, te odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, 5. ako utvrdi da se radovi izvode na na~in da se ugroava pouzdanost susjednih gra|evina, pouzdanost tla na okolnom zemlji{tu, ivot i zdravlje ljudi i materijalna dobra, prometne povr{ine, komunalne i druge instalacije i dr., te naredi urne mjere za{tite ako je to potrebno, 6. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizi~ka osoba koja nije registrirana, odnosno ovla{tena za izvo|enje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uvjete, 7. ako se gra|evina, koja je progla{ena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine obnavlja ili rekonstruira bez odobrenja za rekonstrukciju ili protivno izdatom odobrenju. U slu~aju iz stavka 1. to~ke 2. i 5. ovog ~lanka gra|evni inspektor naredit }e na licu mjesta i zatvaranje gradili{ta posebnom oznakom. Na~in zatvaranja i ozna~avanja zatvorenog gradili{ta, odnosno gra|evine propisat }e ministar posebnim pravilnikom. Uklanjanje gra|evine ^lanak 70. Gra|evni inspektor ima pravo i dunost rje{enjem narediti investitoru da o svom tro{ku izvr{i uklanjanje gra|evine ili njezinog dijela, ili posljedice izvr{enih zahvata u prostoru i uspostavi prija{nje stanje: a. ako se gradnja vr{i ili je izvr{ena bez odobrenja za gradnju, b. ako se gradi protivno odobrenju za gradnju, a u odre|enom roku nije se uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom, odnosno nije se osigurala izmjena ili dopuna odobrenja za gradnju, c. ako se tijekom gradnje utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena pouzdanost gra|evine ili pouzdanost okolnih gra|evina, ili su na drugi na~in ugroeni ivot ljudi ili okoli{, d. ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili ve}ih o{te}enja neposredno ugroena pouzdanost gra|evine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra|evine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi na~in otkloniti. Gra|evni inspektor ujedno nare|uje i urne mjere osiguranja do izvr{enja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e. ako se sukladno ~lanku 45. stavak 8. ovog zakona ne uklone privremene gra|evine izgra|ene na gradili{tu u okviru pripremnih radova. U slu~aju iz stavka 1. to~ke a. i b. ovog ~lanka, gra|evni inspektor }e prije dono{enja rje{enja narediti na licu mjesta zatvaranje gradili{ta posebnom oznakom. Ako se gra|evina iz stavka 1. to~ka d. ovog ~lanka nalazi u za{ti}enom podru~ju, rje{enje o uklanjanju ne moe se izvr{iti bez suglasnosti Ministarstva, odnosno nadlene op}inske slube, za poslove za{tite spomenika kulture. Postupak davanja suglasnosti

Ministarstva, odnosno nadlene op}inske slube za poslove za{tite spomenika kulture je uran. Ako u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka investitor ne postupi po rje{enju gra|evnog inspektora o uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, rje{enje }e se izvr{iti putem pravne osobe registrirane za poslove gradnje na tro{ak investitora. Na~in izvr{enja rje{enja odre|uje gra|evni inspektor. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duni su svake godine do 31. 03. izvr{iti izbor pravne osobe iz stavka 4. ovog ~lanka, ~ije usluge }a se koristiti za izvr{enje rje{enja gra|evne inspekcije. Izbor najpovoljnije ponude vr{i sukladno Zakonu o javnim nabavkama. Tro{kovi izvr{enja inspekcijskog rje{enja putem pravne osobe registrirane za poslove gradnje, osiguravaju se iz kantonalnog odnosno op}inskog prora~una do naplate od investitora. Inspekcijsko rje{enje ^lanak 71. Gra|evni inspektor, iznimno, moe zapisnikom narediti izvr{enje mjera iz ~lanka 69. stavak 1. to~ke od 1. do 5. i ~lanka 70. stavak 1. to~ke c. i d. ovog zakona, radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i po imovinu. Izvr{enje nare|enih mjera po~inje te}i uru~enjem zapisnika. Gra|evni inspektor je duan izdati pismeno rje{enje o nare|enim mjerama iz stavka 1. ovog ~lanka, u roku od sedam dana od dana kad je nare|eno izvr{enje mjera. Na rje{enje kantonalnog i op}inskog gra|evnog inspektora moe se izjaviti alba. @alba iz stavka 4. ovog ~lanka izjavljuje se Povjerenstvu za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosno Ministarstvu. @alba ne odlae izvr{enje rje{enja. U odlu~ivanju po albi iz stavka 4. ovog ~lanka, Povjerenstvo za drugostupanjsko upravno rje{avanje, odnosno Ministarstvo donosi rje{enje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. ^lanak 72. Gra|evni inspektor je duan da obavijesti Ministarstvo odnosno nadlenu op}insku slubu o razlozima ni{tavosti rje{enja o odobrenju za gradnju, ako utvrdi da je rje{enje izdato protivno odredbama ovog zakona. XIII - KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lanak 73. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu investitora ako: 1. projektiranje, gradnju ili provo|enje nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti sukladno odredbama ovog zakona (~lanak 17. stavak 2.), 2. ne osigura nadzor nad gradnjom (~lanak 17. stavak 3.), 3. ne prijavi po~etak gradnje u propisanom roku (~lanak 17. stavak 5.), 4. u slu~aju prekida radova ne osigura gra|evinu koju gradi i susjedne gra|evine i povr{ine (~lanak 17. stavak 6.), 5. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (~lanak 17. stavak 7.), 6. pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju, ukoliko nije druga~ije utvr|eno odredbama ovog zakona (~lanak 28.),

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 109

7. gradi protivno odobrenju za gradnju, a nije osigurao izmjenu ili dopunu odobrenja za gradnju (~lanak 37. stavak 1.), 8. po zavr{etku gradnje ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{ (~lanak 45. stavak 8.), 9. koristi gra|evinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (~lanak 47. stavak 1.), 10. u odre|enom roku ne otkloni nedostatke utvr|ene tehni~kim pregledom (~lanak 51. stavak 1.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba kod investitora nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. Nov~anom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM kaznit }e se fizi~ka osoba u svojstvu investitora za prekr{aje iz stavka 1. ovog ~lanka. ^lanak 74. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja gradi u svoje ime, a za ra~un nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje nadzora sukladno odredbama ovog zakona (~lanak 17. stavak 4.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. ^lanak 75. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 7.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja provodi nadzor nad gradnjom ako: 1. imenuje nadzornog ininjera koji ne ispunjava uvjete iz ~lanka 20. ovog zakona, 2. ne poduzima mjere da se radovi obavljaju sukladno odobrenju za gradnju, odnosno projektom, (~lan 69. stavak 1. to~ka 1.), 3. ne poduzima mjere da tehni~ka svojstva gra|evine budu uskla|ena sa uvjetima iz poglavlja II. ovog zakona, 4. ne poduzima mjere da kvalitet radova, ugra|enih proizvoda i opreme bude sukladno odredbama iz poglavlja III. ovog zakona. Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1. i 2. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i nadzorni ininjer nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM. ^lanak 76. Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna ili fizi~ka osoba kao vlasnik gra|evine ako: 1. koristi gra|evinu suprotno njezinoj namjeni (~lanak 60. stavak 1.), 2. ne odrava gra|evinu, njezinu konstrukciju ili opremu (~lanak 60. stavak 2.), 3. pristupi uklanjanju ili ukloni gra|evinu ili njezin dio bez odobrenja Ministarstva, odnosno nadlene op}inske slube (~lanak 62.). Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi vlasnika gra|evine nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. ^lanak 77. Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja projektira ako:

1. nije registrirana za projektiranje (~lanak 18. stavak 1.), 2. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~lanak 18. stavak 2.), 3. ne ozna~i i ne uvee projekt i njegove dijelove (~lanak 25. stavci 1., 2., 3. i 4.). Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1., 2. i 3. ovoga ~lanka, kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. to~ka 3. ovog ~lanka kaznit }e se projektant nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 do 500,00 KM.

^lanak 78. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj izvo|a~ kao pravna osoba ako: 1. ne gradi sukladno tehni~kim propisima i normama s obveznom primjenom (~lanak 19. stavak 4. to~ka 2.), 2. nije registrirana za obavljanje djelatnosti (~lanak 19. stavak 1.), 3. ne gradi sukladno odobrenju za gradnju (~lanak 19. stavak 5. alineja 1.), 4. radove izvodi tako da tehni~ka svojstva gra|evine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona, 5. ne ugra|uje proizvode i opremu sukladno poglavlju III. ovog zakona, 6. ne dokae kvalitet radova i ugra|enih proizvoda i opreme utvr|en odredbama ovog zakona (~lanak 19. stavak 5. alineja 4.), 7. tijekom gradnje ne poduzme mjere radi sprje~avanja ugroavanja pouzdanosti okolnih gra|evina, komunalnih i drugih instalacija i pouzdanosti okolnog tla (~lanak 19. stavak 5. alineja 5.), 8. imenuje voditelja gradnje ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~lanak 19. stavak 7.), 9. pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju (~lanak 28.), 10. ne ogradi gradili{te sukladno odredbama ovog zakona (~lanak 45.), 11. ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{ po zavr{etku gradnje (~lanak 45. stavak 8.), 12. na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju (~lanak 46.). Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1., 2., 3., 7. i 12. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1., to~ka 1., to~ke od 3. do 6., to~ke od 8. do 12. ovog ~lanka kaznit }e se i voditelj gradnje odnosno pojedinih radova nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.

^lanak 79. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorni revident (~lanak 21. stavak 1.) ako: - prigodom kontrole projekta propusti uo~iti nedostatke koji mogu utjecati na tehni~ka svojstva gra|evine utvr|ena poglavljem II. ovoga zakona. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i pravna osoba kod koje je odgovorni revident uposlen nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je odgovorni revident uposlen nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.

Broj 3 - Strana 110

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

XIV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 80. Ako je pokrenut upravni postupak pred Ministarstvom, odnosno nadlenom op}inskom slubom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rje{enje ili je rje{enje prije toga bilo poni{teno i vra}eno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak }e se nastaviti po odredbama ovog zakona. ^lanak 81. Ministar }e pravilnik iz ~lanka 69. stavak 3. ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lanak 82. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o gradnji (Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj 10/02). ^lanak 83. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-188-7/05 Tuzla, 31. 3. 2005. godine

dokumenata prostornog ure|enja, utemeljenom na integralnom pristupu ure|enju prostora i na na~elima odrivog razvitka. Integralni pristup planiranju prostornog ure|enja i planskog ure|enja prostora obuhva}a posebice: - istraivanje, provjeru i ocjenu mogu}nosti zahvata u prostoru Kantona, - izradu dokumenata prostornog ure|enja, - provedbu i pra}enje provedbe dokumenata prostornog ure|enja. ^lanak 4. Plansko ure|enje prostora Kantona temelji se na na~elima: - ravnomjernog gospodarskog i dru{tvenog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i razvitak regionalnih prostornih osobenosti, - za{tite prostora, sukladno na~elima odrivog razvitka, - za{tite integralnih vrijednosti prostora i za{tite i unapre|enja stanja okoli{a, - usugla{enosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od zna~aja za Kanton, - usugla{enosti prostornog ure|enja op}ina sa prostornim ure|enjem Kantona i prostornog ure|enja op}ina me|usobno, - za{tite spomenika kulture i vrijednih dijelova prirode, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna~ajnim za prostorno ure|enje, sukladno ovim i drugim posebnim propisima, - uspostavljanja sustava informacija o prostoru od zna~aja za Kanton, u svrhu planiranja, kori{tenja i za{tite prostora Kantona. ^lanak 5.

90
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ZAKON
O PROSTORNOM URE\ENJU
I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom stvaraju se uvjeti za odrivi razvitak, ivot i rad stanovni{tva, plansko kori{tenje, za{tita i upravljanje prostorom Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) utvr|uju dokumenti prostornog ure|enja, njihov sadraj i provedba, inspekcijski nadzor, nadzor nad provedbom zakona i druga pitanja od zna~aja za prostorno ure|enje. ^lanak 2.

S ciljem planske izgradnje naselja, stvaranja povoljnih uvjeta za ivot, rad i zdravlje ~ovjeka i dugoro~nog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvr|uje: a) gra|evno zemlji{te, b) poljoprivredno zemlji{te, c) {umsko zemlji{te, d) vodne povr{ine, e) za{ti}ena i rekreacijska podru~ja, f) prometne povr{ine (putovi, pruge, aerodromi i sl.), g) neplodno zemlji{te i ostala zemlji{ta. Gra|evno zemlji{te utvr|uje se zakonom i planom i mora biti ograni~eno od zemlji{ta koja to nisu, a sukladno budu}em urbanom i gospodarskom razvitku i trajnom o~uvanju uvjeta ~ovjekove sredine. Poljoprivredno i {umsko zemlji{te je zemlji{te definirano posebnim zakonom, odnosno zemlji{te namijenjeno prostornim planom kao poljoprivredno zemlji{te ili {ume. Vodne povr{ine su povr{ine definirane posebnim zakonom, odnosno namijenjene prostornim planom kao vodne povr{ine. Za{ti}ena i rekreacijska podru~ja, kao i prometne povr{ine, eksploatacijska polja i povr{ine posebne namjene, utvr|uju se na temelju zakona odnosno odgovaraju}eg plana. Naselje i naseljeno mjesto

Poslovi planiranja prostornog ure|enja i plansko ure|enje prostora su poslovi od posebnog interesa za Kanton. Kanton osigurava obavljanje poslova prostornog ure|enja na na~in ure|en ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona. ^lanak 3. Plansko upravljanje, kori{tenje i za{tita prostora (u daljnjem tekstu: plansko ure|enje prostora), osigurava se provedbom

^lanak 6. Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva izgra|en, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhva}a jedno ili vi{e naselja sa podru~jem koje pripada tom naseljenom mjestu.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 111

Naselja mogu biti gradskog ili seoskog karaktera. S ciljem usmjeravanja gradnje, odgovaraju}im dokumentom prostornog ure|enja za svako naselje utvr|uju se granice urbanog podru~ja i gra|evnog zemlji{ta. Osim gra|evnog zemlji{ta, granicama urbanog podru~ja mogu biti obuhva}ena i druga zemlji{ta. Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti gradnje u centrima ili intenzivno izgra|enim dijelovima urbanih podru~ja, utvr|uje se ue urbano podru~je. ^lanak 7. Gradnja naselja, odnosno dijelova naselja vr{i se kontinuirano po dijelovima naselja, a na temelju provedbene planske dokumentacije (regulacijski plan, urbanisti~ki projekt) urbanisti~ke cjeline ili na temelju prostornog plana uz pribavljanje stru~ne ocjene o mogu}nosti gradnje izra|ene od nadlenog kantonalnog organa ili op}inske slube. Rekonstrukcija postoje}ih dijelova naselja vr{i se isklju~ivo na temelju usvojene detaljne planske dokumentacije. ^lanak 8. Urbano podru~je utvr|uje se za jedno ili vi{e naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno me|usobno povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki imaju uvjete za daljnji razvitak. Urbano podru~je obuhva}a izgra|ene i neizgra|ene povr{ine namjenjene za stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture i posebne namjene, zelene povr{ine, kao i povr{ine rezervirane za budu}i razvitak. Urbano podru~je moe da obuhvati, pored gra|evnog i druga zemlji{ta. U ve}im naseljima moe se obrazovati i ue urbano podru~je u svrhu utvr|ivanja reima gradnje, posebnih uvjeta pri izdavanju urbanisti~ke suglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. Ue urbano podru~je obuhva}a dio naselja koje je intenzivno izgra|eno ili je planom predvi|eno da tako bude izgra|eno. Urbano podru~je, kao i ue urbano podru~je, utvr|uje se prostornim ili urbanisti~kim planom, odnosno odlukom op}inskog vije}a ako plan nije donesen. Ure|enje prostora ^lanak 9. Ovisno od potreba i mogu}nosti za pojedine dijelove podru~ja, odnosno naselja mogu se utvrditi reimi gradnje, i to: 1. reim zabrane gradnje - na podru~jima od zna~aja za budu}i razvitak na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja gra|evina i ure|aja, izuzimaju}i teku}e odravanje, dogradnju u svrhu osiguranja temeljnih higijenskih uvjeta, promjenu namjene u postoje}im horizontalnim i vertikalnim gabaritima, predgradnju koja nema karakter nove gradnje i konzervaciju gra|evine, a samo iznimno podizanje novih gra|evina i ure|aja koji slue neophodnom odravanju postoje}eg dijela naselja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i sl.); 2. reim gradnje prvog stupnja - na uem urbanom podru~ju ili drugom dijelu urbanog podru~ja na kojem se planira gradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podru~ja za{ti}enog kulturno-povijesnog i prirodnog naslije|a, turisti~kim naseljima, {portskim, rekreacijskim i zdravstvenim podru~jima na kojima se planira gradnja i na gospodarskim zonama ve}im od pet hektara, na kojima se urbanisti~ka suglasnost izdaje na temelju regulacijskog plana, odnosno urbanisti~kog projekta izra|enog na temelju regulacijskog plana i na manjim dijelovima ueg urbanog podru~ja koje je ve} gra|eno i na

kome ne predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na kojima se urbanisti~ka suglasnost izdaje na temelju urbanisti~kog projekta, ako nije donesen regulacijski plan; 3. reim gradnje drugog stupnja - na podru~jima za koja se donosi urbanisti~ki plan, urbanisti~ka suglasnost se izdaje na temelju prostornog plana, urbanisti~kog plana i plana parcelacije; 4. reim gradnje tre}eg stupnja - na urbanim podru~jima gdje se urbanisti~ka suglasnost izdaje na temelju prostornog plana i plana parcelacije; 5. reim gradnje ~etvrtog stupnja - na urbanim i drugim podru~jima za koja nije utvr|ena obveza dono{enja plana parcelacije i gdje se odobravanje gradnje vr{i po postupku koji je utvr|en Zakonom. ^lanak 10. Gradnja je dozvoljena na eksploatacijskim poljima uz primjenu odredaba Zakona o rudarstvu i na podru~jima slijeganja prouzro~enih eksploatacijom soli, a detaljne uvjete za gradnju utvrdit }e op}inska vije}a svojim odlukama. Gra|evine moraju biti udaljene od autoputova, magistralnih, regionalnih, lokalnih putova, eljezni~kih pruga i aerodroma i vodnih povr{ina, vodotoka i {uma za {irinu zakonom utvr|enog za{titnog pojasa. ^lanak 11. Op}insko vije}e moe zabraniti gradnju (~lanak 9. to~ka 1.) na odre|enim dijelovima podru~ja kada je to neophodno za razvitak naselja, gradnju prometnica, ure|enje voda, za{titu prirodnog i graditeljskog naslije|a, odnosno podru~ja, kao i kod dono{enja odluka o pristupanju izradi, izmjeni, odnosno reviziji planova. Zabrana gradnje iz prethodnog stavka traje do usvajanja odgovaraju}eg plana, ali ne dulje od dvije godine. II - USKLA\ENOST SUSTAVA PROSTORNOG URE\ENJA ^lanak 12. Plansko ure|enje prostora mora biti uskla|eno sa posebnim propisima iz oblasti za{tite okoli{a, kulturno-povijesnog, graditeljskog i prirodnog naslije|a, tla, zraka, {uma, voda, rudarstva, zdravlja, kao i za{tite energetskih, rudarskih i industrijskih komunikacijskih objekata i objekata veze, te za{tite {portskih, turisti~kih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture. Pravna osoba koja vr{i stru~ne poslove izrade dokumenta prostornog ure|enja duna je pridravati se propisa iz stavka 1. ovog ~lanka. ^lanak 13. U~inkovitost prostornog planiranja i ure|enja prostora Kantona osiguravaju Skup{tina i Vlada Tuzlanskog kantona, te nadleni op}inski organ dono{enjem dokumenata prostornog ure|enja i drugih dokumenata odre|enih ovim zakonom. Stru~nu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovog ~lanka osiguravaju organi kantonalne uprave i nadlene op}inske slube osnovane za obavljanje stru~nih poslova prostornog ure|enja, te pravna osoba registrirana za izradu tih dokumenata. Obavljanje stru~nih poslova prostornog ure|enja ^lanak 14. Stru~ne poslove izrade dokumenta prostornog ure|enja osiguravaju kantonalni organi uprave, odnosno nadlene op}inske

Broj 3 - Strana 112

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

slube, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnog natjecanja, u slu~aju kada nositelj izrade dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta odlukom o osnivanju. ^lanak 15. S ciljem osiguranja stru~nog i znanstvenog pristupa prostornom planiranju, naobrazbi i usavr{avanju kadrova, razmjeni iskustava, pra}enju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti prostornog ure|enja, te primjeni dogovorenih kriterija, stru~ni djelatnici koji obavljaju poslove prostornog ure|enja mogu osnovati strukovnu komoru. Osnivanje i rad komore ure|uje se posebnim propisom. ^lanak 16. Stru~ne poslove za potrebe Kantona iz oblasti prostornog planiranja obavljat }e upravna ustanova Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Kantona (u daljnjem tekstu: Zavod) sukladno zakonu. Stru~ni ispit ^lanak 17. Stru~ni djelatnici raznih specijalnosti, koji obavljaju stru~ne poslove prostornog ure|enja, moraju imati poloen stru~ni ispit u struci. Izuzetno od stavka 1. ovog ~lanka, od polaganja dijela stru~nog ispita osloba|aju se doktori znanosti i magistri, ukoliko je tema njihovog doktorskog ili magistarskog rada bila oblast urbanisti~kog ili prostornog planiranja. III - DOKUMENTI PROSTORNOG URE\ENJA ^lanak 18. Dokumentima prostornog ure|enja odre|uju se svrsishodno organiziranje, kori{tenje i namjena prostora, te mjere i odrednice za ure|enje i za{titu prostora. Dokumenti prostornog ure|enja su: a) Prostorni planovi: - prostorni plan Kantona, - prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja, - prostorni plan dva ili vi{e kantona, - prostorni plan op}ine, b) Urbanisti~ki plan, c) Detaljni planovi prostornog ure|enja: - regulacijski planovi i - urbanisti~ki projekti, e) Drugi dokumenti prostornog ure|enja - plan parcelacije. Obvezni dokumenti prostornog ure|enja ^lanak 19. Obvezno je dono{enje slijede}ih dokumenata prostornog ure|enja: - za podru~je Kantona - Prostorni plan Kantona, - za podru~ja od zna~aja za Kanton - Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja, - za podru~ja od zna~aja za Kanton na kojima predstoji poja~ana izgradnja i ure|ivanje prostora - regulacijski plan i urbanisti~ki projekt, - za podru~je op}ina - Prostorni plan op}ina.

^lanak 20. Prostorni plan za podru~je Kantona obuhva}a podru~je svih op}ina u cjelini. Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja moe obuhvatiti i dijelove podru~ja vi{e op}ina uz suglasnost tih op}ina. Prostorni plan je temelj za izradu urbanisti~kog plana, a iznimno regulacijskog plana, ako se regulacijski plan radi za podru~je za koje nije obvezno dono{enje urbanisti~kog plana ili ako takvi planovi nisu doneseni. Prostorni plan Kantona i Prostorni plan op}ine ^lanak 21. Prostorni plan Kantona razra|uje planska opredjeljenja iz dokumenta prostornog ure|enja {ireg podru~ja. Prostorni plan op}ine obvezno preuzima i detaljnije razra|uje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona i programa mjera, uz uvaavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti prostora op}ine. Priprema, izrada i dono{enje planova vr{i se sukladno zakonu, propisu donesenom na temelju zakona i Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja. Izradi planova prethodi: - dono{enje programa aktivnosti i plana aktivnosti za pripremu i izradu dokumenta prostornog ure|enja, - dono{enju odrednica za pripremanje i izradu plana, - izrada prostorne osnove. Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti, Prostorni plan Kantona odnosno op}ine, utvr|uje temeljna na~ela prostornog ure|enja, ciljeve prostornog razvitka, za{titu, kori{}enje i namjenu prostora, a posebice: - osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, {umsko, gra|evinsko zemlji{te i vodne i druge povr{ine), - sustav naselja i urbana podru~ja, - gra|evine i koridore, magistralne i druge infrastrukture od zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine, Kanton i op}inu sa za{titnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), - drugu infrastrukturu od zna~aja za Federaciju BiH, Kanton i op}inu (zdravstvo, naobrazbu, znanosti, kulturu, {port, upravu, turizam, bankarstvo, usluge, snabdjevanje i dr. ), - mjere za{tite okoli{a sa razmje{tajem gra|evina i postrojenja koja mogu zna~ajnije ugroziti okolinu, - za{titu graditeljskog i prirodnog naslije|a, - mjere za{tite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - prostorno definiranje lei{ta mineralnih i ostalih sirovina i mogu}nosti njihovog kori{tenja, - obveze glede detaljnijeg planiranja ure|enja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan op}ine, podru~ja posebnog obiljeja, urbanisti~ki plan i dr.), - obveze glede sanacije devastiranih povr{ina (podzemna i povr{inska eksploatacija mineralnih sirovina). Odluka o provedbi Prostornog plana Kantona, odnosno op}ine je sastavni dio plana. Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine moe sadravati i druge elemente od zna~aja za Kanton, odnosno op}inu, na temelju ovog zakona. ^lanak 22. Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine je dugoro~ni plan, a donosi ga Skup{tina Kantona, odnosno op}insko vije}e, za period ne kra}i od 10 godina. Prije dono{enja Prostornog plana

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 113

Kantona, Vlada Kantona je duna pribaviti suglasnost Federalnog ministarstva prostornog ure|enja i okoli{a. Prije dono{enja Prostornog plana op}ine, op}ina je duna pribaviti suglasnost Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Odlukom o provedbi Prostornog plana utvr|uju se uvjeti kori{tenja, izgradnje, ure|enja i za{tite prostora, te na taj na~in osigurava realizacija plana. Odlukom o provedbi Prostornog plana obuhvataju se: - program mjera prostornog ure|enja, i aktivnosti za provedbu Prostornog plana, - detaljniji naputci kojima se osigurava uskla|ivanje prostorno planske dokumentacije. O prijedlogu Prostornog plana Kantona, provodi se javna rasprava i pribavlja suglasnost op{tinskih vije}a. Na~in i postupak javne rasprave utvr|uje se Programom uklju~ivanja javnosti u proces pripreme i izrade dokumenta. Organi iz stavaka 1., 2. i 5. ovog ~lanka duni su suglasnost dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga Prostornog plana Kantona. U slu~aju da suglasnost nije dostavljena u propisanom roku smatrat }e se da je suglasnost data, odnosno da nema primjedbi na predloeni dokument. Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe Prostornog plana Kantona osiguravaju se u prora~unu Kantona, odnosno prora~unu op}ine. Odluka o dono{enju i provedbi Prostornog plana Kantona, odnosno op}ine i Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine su javni dokumenti, u odgovaraju}em izvodu (koji odredi nositelj pripreme izrade Prostornog plana), objavljuju se u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona, odnosno slu`benom glasilu op}ine. Izvje{}e o stanju prostora u Kantonu ^lanak 23. Ministarstvo i nadlene op}inske slube, vode dokumentaciju potrebnu za pra}enje stanja u prostoru, izradu i pra}enje provedbe dokumenata prostornog ure|enja. O stanju prostora na podru~ju Kantona izra|uje se, svake dvije godine, izvje{}e o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvje{}e). Izvje{}e sadri analizu provedbe dokumenata prostornog ure|enja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove u~inkovitosti na planskom kori{tenju prostora, na za{titu vrijednih prostora i okoli{a, te druge elemente od zna~aja za prostor Kantona. Revizija plana ^lanak 24. Reviziju plana pokre}e nositelj pripreme plana. Reviziju plana moe predloiti Ministarstvo ako plan nije sukladan planu {ireg ili susjednog podru~ja ili ako su nastupili drugi uvjeti koji zahtjevaju reviziju. Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja Kantona ^lanak 25. Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja Kantona, donosi se za podru~ja od posebnog zna~aja za Kanton za koja se takva obveza utvrdi Prostornim planom Kantona. Podru~ja posebnog obiljeja utvr|uju se posebice za: - podru~je gradnje velikih hidroenergentskih gra|evina, - slivno podru~je hidroakumulacija, za potrebe regionalne vodoopskrbe vodom u uvjetima kada dvije ili vi{e op}ina nisu osigurale mogu}nost zajedni~ke opskrbe,

- hidromelioracijske sustave, - posebno ugroena podru~ja (plavna podru~ja, goleti, klizi{ta i sl.) ukoliko dvije ili vi{e op}ina nisu uredile odnose na za{titi, - podru~ja za potrebe {porta i rekreacije, - podru~ja koja imaju izraziti prirodni, graditeljski ili kulturno-povijesni zna~aj. Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja utvr|uje, s obzirom na zajedni~ka prirodna, kulturna ili druga obiljeja: temeljnu organiziranost prostora, mjere kori{tenja, ure|enja i za{tite tog podru~ja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapre|ivanje i za{titu okoli{a, te po potrebi, odre|uje obvezu izrade urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja za ua podru~ja unutar prostornog plana podru~ja posebnog obiljeja. Prostornim planom posebnih obiljeja za podru~ja od zna~aja za Kanton utvrdit }e se poseban reim o~uvanja i kori{tenja za{ti}enih prirodnih dobara, izvori{ta vodooskrbe, termalnih ili mineralnih izvori{ta, {uma, poljoprivrednog zemlji{ta, rekreacijskih podru~ja i toplica. Kanton moe sa drugim kantonom donijeti Prostorni plan podru~ja posebnog obiljeja kao jedinstven plan kada se to podru~je nalazi na prostorima tih kantona, ako ve} nije utvr|eno kao podru~je od zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine i ako za njegovo dono{enje postoji zajedni~ki interes dva ili vi{e kantona. ^lanak 26. Prostorni plan podru~ja posebnih obiljeja od zna~aja za Kanton donosi Skup{tina Kantona. Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe Prostornog plana podru~ja posebnih obiljeja iz stavka 1. ovog ~lanka osiguravaju se u prora~unu Kantona. Odluka o dono{enju Prostornog plana iz stavka 1. ovog ~lanka je javni dokument i u odgovaraju}em izvodu objavljuje se u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.

Urbanisti~ki plan ^lanak 27. Urbanisti~kim planom detaljnije se razra|uju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, odnosno op}ine za urbano podru~je, a posebice: - temeljno organizovanje prostora, - kori{tenje i namjena povr{ina sa prijedlogom prvenstva njihovog ure|enja (granice gra|evnog, poljoprivrednog i {umskog zemlji{ta), - namjene povr{ina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, {porta, turizma i posebne namjene, - za{tita graditeljskog i prirodnog naslije|a, - mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a, - mjere za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - mjere za{tite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - za{titne zone, - zone obnove i sanacije, prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, - druge elemente od zna~aja za podru~je, za podru~je za koje se urbanisti~ki plan donosi. Urbanisti~kim planom utvr|uje se obveza izrade detaljnih planova ure|enja prostora za ua podru~ja unutar obuhvata toga plana.

Broj 3 - Strana 114

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

^lanak 28. Granice podru~ja za koje se donosi urbanisti~ki plan utvr|uju se Prostornim planom Kantona, odnosno Prostornim planom op}ine. Urbanisti~ki plan urbanog podru~ja op}ine donosi op}insko vije}e. Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe urbanisti~kog plana iz stavka 2. i stavka 3. ovog ~lanka osiguravaju se u prora~unu Kantona, odnosno prora~unu op}ine. Odluka o dono{enju urbanisti~kog plana objavljuje se u odgovaraju}em izvodu u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona, odnosno u slu`benom glasilu op}ine. Detaljni planovi prostornog ure|enja ^lanak 29. Detaljni planovi prostornog ure|enja utvr|uju detaljnu namjenu povr{ina, gustinu naseljenosti, koeficijent izgra|enosti, nivelacijske podatke, regulacijsku i gra|evinsku crtu, ure|enje prostora, na~in opremanja zemlji{ta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i dr. infrastrukturom, uvjete za gradnju i druge aktivnosti u prostoru, mjere za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere za{tite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, te druge elemente od zna~aja za podru~je za koje se plan donosi. Obveze izrade, sadraj, postupak i na~in dono{enja detaljnog plana ure|enja utvr|uju se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja. Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra}enje detaljnih planova osiguravaju se u prora~unu Kantona za podru~ja od zna~aja za Kanton, ili kada je obveza njihovog dono{enja utvr|ena dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja kojeg donosi Kanton, odnosno u prora~unu op}ine ili iz drugih izvora. Ovisno od razine nadlenosti, odluka o dono{enju detaljnog plana i detaljni plan u odgovaraju}em izvodu, ujedno sa tekstualnim dijelom plana, kao javni dokumenti objavljuju se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona, odnosno slubenom glasilu op}ine. ^lanak 30. Op}ina moe donositi i druge dokumente prostornog ure|enja, sukladno zakonu. IV - IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG URE\ENJA ^lanak 31. Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja duan je dokument prostornog ure|enja izraditi sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, te sukladno odluci o pristupanju izradi dokumenata i svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su zna~ajni za podru~je za koje se dokument izra|uje. Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja mora posebice osigurati usagla{enost dokumenta prostornog ure|enja koji izra|uje sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja. Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenata prostornog ure|enja ^lanak 32. Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure|enja donosi Skup{tina Kantona, odnosno op}insko vije}e,

ovisno o razini nadlenosti za dono{enje odnosnog dokumenta prostornog ure|enja. Op}inska vije}a prije dono{enja odluke o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure|enja duna su pribaviti suglasnost Ministarstva. Odluka iz stavka 1. ovog ~lanka sadri sve ~injenice od zna~aja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog ure|enja, a posebice: - vrstu dokumenta ~ijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa, - granice podru~ja za koje se dokument radi ili mijenja, - vremensko razdoblje za koji se dokument prostornog ure|enja donosi, - odrednice za izradu/izmjenu dokumenta, - rok izrade, - na~in osiguranja sredstava za izradu, - odredbe o javnoj raspravi, - nositelja pripreme za izradu/izmjenu dokumenta, - nositelja izrade/izmjene dokumenta /na~in odabira nositelja izrade sukladno zakonu/ i - druge elemente zavisno o vrsti dokumenta i specifi~nosti podru~ja za koje se radi. Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podru~ja posebnih obiljeja i detaljnog plana prostornog ure|enja, ovisno o namjeni prostora, utvr|uju se i obvezni elementi plana. Dono{enjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana ure|enja, organ nadlean za njegovo dono{enje, po potrebi, donosi odluku o zabrani gradnje na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan radi. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do dono{enja detaljnog plana ure|enja, a najdue u trajanju od dvije godine. Izmjena dokumenta prostornog ure|enja vr{i se po postupku i na na~in predvi|en za izradu i dono{enje tog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure|enja od zna~aja za Kanton objavljuje se u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona. Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure|enja od zna~aja za op}inu objavljuje se u slubenom glasilu op}ine. Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja ^lanak 33. Za izradu dokumenta prostornog ure|enja imenuje se nositelj pripreme za izradu dokumenta. Ministarstvo je nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja za ~ije je dono{enje nadlena Skup{tina Kantona. Kada su za dono{enje dokumenta prostornog ure|enja nadlena dva ili vi{e organa, nositelja pripreme za izradu dokumenta utvr|uju ti organi sporazumno. Nositelja pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja, za ~ije je dono{enje nadleana op}ina, utvr|uje op}insko vije}e. ^lanak 34. Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja duan je tijekom izrade dokumenta staviti na raspolaganje nositelju izrade dokumenta, svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a posebice dokumentaciju plana {ireg podru~ja, vodogospodarske i {umsko gospodarske osnove, strategiju za{tite okoli{a, planove razvitka gospodarstva, poljoprivrede, prometa, podatke o inenjerskim karakteristikama terena, mineralnim resursima i dr. Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja duan je osigurati suradnju i usugla{avanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim sudionicima u njegovoj izgradnji i ure|ivanju, a posebice sa: nadlenim organima uprave,

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 115

dru{tvima i drugim pravnim osobama nadlenim za vodogospodarstvo, {umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, naobrazbu, kulturu, za{titu kulturno-povijesnog i prirodnog naslije|a, za{titu okoli{a, organima nadlenim za obranu, gospodarskom komorom, dru{tvima i drugim pravnim osobama nadlenim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti mi{ljenja i suglasnost nadlenih organa i organizacija na koje ih zakon obvezuje. Subjekti iz stavka 2. ovog ~lanka duni su dati raspoloive podatke i druge informacije nositelju pripreme dokumenta prostornog ure|enja uz naknadu. Izuzev naknade tro{kova umnoavanja materijala, pravo na naknadu iz prethodnog stavka nemaju korisnici sredstava iz prora~una. Za potrebe stru~nog pra}enja, usmjeravanja i utvr|ivanja koncepta prostornog ure|enja, Prostornog plana Kantona, odnosno op}ine, nositelj pripreme moe formirati savjet plana sastavljen od stru~nih, znanstvenih, javnih i drugih osoba. Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja ^lanak 35. Izbor nositelja izrade dokumenta prostornog ure|enja izvr{it }e se putem javnog natje~aja, u slu~aju kada nositelj izrade dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta odlukom o osnivanju. Usagla{avanje dokumenta prostornog ure|enja ^lanak 36. Dokument prostornog ure|enja ueg podru~ja mora biti usugla{en sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, a u slu~aju njihove neusugla{enosti primjenjuje se dokument prostornog ure|enja {ireg podru~ja. Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, dokument prostornog ure|enja ueg podru~ja primjenjivat }e se ukoliko se njime ne mijenja temeljna koncepcija prostornog ure|enja, utvr|ena dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, uz prethodno pribavljenu suglasnost organa nadlenog za dono{enje dokumenta {ireg podru~ja. Obrada dokumenta prostornog ure|enja ^lanak 37. Dokumenti prostornog ure|enja moraju imati tekstualni i grafi~ki dio (kartografski i drugi prilozi), odredbe za njihovu provedbu, te druge elemente od zna~aja za ure|enje podru~ja za koje se dokument prostornog ure|enja donosi. Mjerila kartografskih prikaza dokumenata prostornog ure|enja, sadraji, standardi i obvezni prostorni pokazatelji utvr|uju se sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja. V - PROVO\ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE\ENJA Odobravanje gradnje ^lanak 38. Gradnja gra|evina i drugi zahvati u prostoru (u daljnjem tekstu: gradnja) mogu se odobriti samo u urbanim podru~jima i na gra|evinskom zemlji{tu, utvr|enom dokumentom prostornog ure|enja.

Iznimno, izvan granica urbanog podru~ja, odnosno gra|evnog zemlji{ta moe se, ako je prostornim planom predvi|eno, odobriti gradnja koja, s obzirom na svoje osobnosti, zauzima podru~je izvan urbanih podru~ja, a posebice: - objekti infrastrukture, (prometna, energetska, vodogospodarska, telekomunikacijska i dr.) - zdravstvene, rekreacijske i {portske gra|evine, - gra|evine za potrebe odbrane i Vojske Federacije BiH, - stambene i gospodarske gra|evine, poljoprivrednog proizvo|a~a za potrebe poljoprivrede ili seoskog turizma, - istraivanje, iskori{tavanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, {ume, vode, poljoprivredno zemlji{te i dr.), - komunalne gra|evine (deponije, groblja, spomen-obiljeja i sl.). ^lanak 39. Gradnja se odobrava sukladno dokumentima prostornog ure|enja, posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona kao i urbanisti~ko-tehni~kom suglasno{}u. Pod gra|evinom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: - gra|evine trajno povezane sa tlom, koje se sastoje od gra|evnog sklopa ili od gra|evnog sklopa i ugra|ene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom. - prometne, vodogospodarske i energetske gra|evine i povr{ine s pripadaju}im instalacijama, telekomunikacijske gra|evine i instalacije, gra|evine i instalacije komunalne infrastrukture. - proizvodne i druge gospodarske gra|evine i postrojenja, skladi{ta, sajmi{ta i sli~ne gra|evine, - trgovi, javne povr{ine, javne zelene povr{ine, igrali{ta, {portske gra|evine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloni{ta i sli~ne gra|evine. Pod izvo|enjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi na povr{ini tla, ispod i iznad povr{ine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postoje}i uvjeti kori{tenja tog prostora. Urbanisti~ka suglasnost ^lanak 40. Urbanisti~ka suglasnost je upravni akt, a izdaje se kada se utvrdi da je gradnja sukladna dokumentu prostornog ure|enja i drugim uvjetima utvr|enim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona. Osnova za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti su: Prostorni plan kantona, Prostorni plan op}ina, urbanisti~ki plan, regulacijski planovi i urbanisti~ki projekti. Ako dokumenti prostornog ure|enja, propisani kao temelj za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, nisu doneseni ili koji su usvojeni prije 5 i vi{e godina, Ministarstvo odnosno op}inska sluba, nadlena za poslove prostornog ure|enja, donijet }e rje{enje o urbanisti~koj suglasnosti na temelju stru~ne ocjene povjerenstva (koju ~ine osobe iz oblasti gra|evine, arhitekture, geologije i prava), a koju imenuje Skup{tina kantona, odnosno op}insko vije}e, ili stru~ne ocjene subjekta koji taj organ ovlasti za davanje stru~ne ocjene. Povjerenstvo, odnosno subjekat iz stavka 3. ovog ~lanka provjerava da li je zahtjev usugla{en s dokumentima prostornog ure|enja {ireg podru~ja, zakonima koji neposredno ili posredno ure|uju odnose u prostoru i propisima donesenim na temelju tih zakona. Stru~na ocjena iz stavka 3. ovog ~lanka sadri sve elemente neophodne za utvr|ivanje urbanisti~ko-tehni~kih i drugih uvjeta

Broj 3 - Strana 116

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

izgradnje i kori{tenja gra|evine, odnosno vr{enja drugih zahvata u prostoru. Urbanisti~ka suglasnost izdata suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na temelju ovog zakona i donesenom planu, ni{tava je. ^lanak 41. Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju gra|evina, primjenjuju se na: izvo|enje drugih zahvata, uklanjanje gra|evine, rekonstrukciju, sanaciju, dogradnju, nadzi|ivanje, pripremne radove, promjenu namjene gra|evine ili zemlji{ta i gradnju privremenih gra|evina, osim radova teku}eg odravanja, radova sanacije koji se mogu smatrati teku}im odravanjem i radova konzervacije gra|evine. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti ^lanak 42. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti podnosi investitor Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi u ovisnosti od razine nadlenosti za dono{enje rje{enja. Za gradnju na zemlji{tu, koje se sti~e putem licitacije, donosi se na~elna urbanisti~ka suglasnost po slubenoj dunosti. Za gradnju na zemlji{tu koje se sti~e neposrednom pogodbom investitor pribavlja na~elnu urbanisti~ku suglasnost i prije njegovog dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju odnosnog zemlji{ta. Urbanisti~kom suglasno{}u iz stavka 2. i stavka 3. ovog ~lanka utvr|uju se osnovni uvjeti za gradnju na odnosnom zemlji{tu. Investitor, koji je postao vlasnik zemlji{ta putem licitacije ili neposrednom pogodbom, zatrait }e dopunu rje{enja o urbanisti~koj suglasnosti iz stavka 2. i stavka 3. elementima i uvjetima koji nisu bili poznati prigodom utvr|ivanja osnovnih uvjeta za gradnju. Sadraj zahtjeva za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti ^lanak 43. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti sadri: - podatke o parceli, (kopija katastarskog plana i posjedovni list), - obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvr|ivanje urbanisti~ko-tehni~kih i drugih uvjeta. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba mogu zahtijevati i druge priloge u ovisnosti o vrsti objekta i sloenosti gradnje kao {to su: 1. idejni projekt, koji sadri: - tehni~ki opis, - situaciono rje{enje, - sve osnove gra|evine, - presjek, - pro~elja, 2. ekolo{ku suglasnost (za gra|evine za koje je to predvi|eno posebnim propisima) 3. drugu dokumentaciju prema potrebi. Organi i slube nadleni za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti ^lanak 44. Urbanisti~ku suglasnost izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba na ~ijem se podru~ju zahtijeva gradnja. Ministarstvo izdaje urbanisti~ku suglasnost uz prethodno pribavljeno mi{ljenje nadlene op}inske slube na ~ijem se podru~ju zahtijeva gradnja za:

- gradnju gra|evina i zahvate koji }e se odvijati na podru~jima dvije ili vi{e op}ina, - gradnju gra|evina i zahvate od zna~aja za Kanton: - za proizvodne objekte preko 4000 m2, - klini~ki centar, - objekte u za{titnom pojasu magistralnih i regionalnih putova izvan urbanog podru~ja, - pilane, - objekte za drobljenje i seperaciju kamena (kamenolomi), - panoe na regionalnim i magistralnim putovima, - brente, - asfaltne baze, - zahvate i objekte koje financira Vlada Kantona, - deponije za odlaganje ~vrstog otpada od kantonalnog zna~aja, - izgradnju gra|evina i vr{enje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoli{ Kantona, a sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli{. Urbanisti~ku suglasnost izdaje nadlena op}inska sluba izuzev za objekte koji su u nadlenosti Federalnog ministarstva za prostorno ure|enje i okoli{ i objekte iz stavka 2. ovog ~lanka. U postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Protiv rje{enja nadlene op}inske slube moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti moe se izjaviti alba Povjerenstvu za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona. U odlu~ivanju po albi Povjerenstvo za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosno Ministarstvo donosi rje{enje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. ^lanak 45. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba duni su u roku od 15 dana od dana prijama zahtjeva, podnositelja pisano obavjestiti o utemeljenosti zahtjeva, te o potrebi pribavljanja, odnosno izrade detaljne prostorne i druge dokumentacije, te stru~nih podloga i odobrenja (kada je to odre|eno posebnim propisima, odnosno dokumentima prostornog ure|enja), te zahtjevati dopunu zahtjeva sa traenim dokumentima. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne upotpuni zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 30 dana smatrat }e se da je od zahtjeva odustao. Sadraj urbanisti~ke suglasnosti ^lanak 46. Urbanisti~ka suglasnost sadri: a) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju gra|evine, odnosno drugih radova, b) izvod iz plana, odnosno stru~ne ocjene iz ~lanka 40. stavak 3. ovog zakona, na temelju koje se izdaje urbanisti~ka suglasnost, sa granicama pripadaju}eg zemlji{ta - gra|evna parcela, c) propisane suglasnosti, odnosno vodogospodarske i druge uvjete za gradnju, d) urbanisti~ko-tehni~ke uvjete iz ~lanka 47. ovog zakona, e) nalaz o inenjersko-geolo{kim uvjetima tla, f) uvjete za{tite okoli{a utvr|ene okolinskom dozvolom (za gra|evine za koje je to predvi|eno posebnim zakonom), g) posebne uvjete za slu~ajeve propisane zakonom ili na temelju zakona,

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 117

h) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) druge podatke i uvjete od zna~aja za gradnju, j) elaborat o inenjersko-geolo{kim ispitivanjima (gdje je to potrebno). Suglasnosti i uvjete za gradnju iz stavka 1. od to~ke b.) do to~ke i.) ovog zakona, pribavlja slubena osoba koja vodi postupak i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gradnje, osim za slu~ajeve kada je to posebnim zakonom druga~ije utvr|eno. Urbanisti~ka suglasnost izdaje se za cijelu gra|evnu parcelu koja je planom namijenjena za gradnju odnosno gra|evine. Urbanisti~ka suglasnost sadri iznos tro{kova ure|enja gra|evnog zemlji{ta, odnosno uvjete za ure|enje gra|evnog zemlji{ta, ako se gradnja vr{i na neure|enom gra|evnom zemlji{tu, kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz kori{tenja odnosnog zemlji{ta. Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba na temelju okolinske ekolo{ke suglasnosti utvr|ene u stavku 1. alineja f) ovog ~lanka, odre|uje uvjete za{tite okoli{a za stanje normalnog kori{tenja gra|evine i u slu~aju o{te}enja nastalih kao posljedica prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnim djelovanjima. Urbanisti~ko-tehni~ke i druge uvjete koji nisu utvr|eni odgovaraju}im dokumentima i odlukom o njihovoj provedbi, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, utvr|uje Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba. Urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti ^lanak 47. Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima, ovisno o vrsti gradnje, utvr|uje se: - oblik i veli~ina parcele, - regulacijska i gra|evna crta, - koeficijent izgra|enosti parcele, - nivelacijske kote, - tehni~ki pokazatelji gra|evine, - prostorno organiziranje gra|evne parcele, uklju~uju}i rje{enje internog i prometa u mirovanju, - ure|enje parcele, - na~in i uvjete priklju~enja parcele, odnosno gra|evine na javnu prometnu povr{inu i komunalnu infrastrukturu, - primjena materijala i arhitektonskih odrednica, - uvjeti za otklanjanje urbanisti~ko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih osoba, - uvjeti za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - inenjersko-geolo{ki uvjeti. Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine ^lanak 48. Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine ili za privremene namjene izdaje se samo iznimno i s ograni~enim rokom vaenja. Privremenom gra|evinom, u smislu ovog zakona, smatra se gra|evni objekt izgra|en ili postavljen na privremeno odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta i/ili za primjenu odre|ene tehnologije gradnje. Privremenom namjenom, u smislu ovog zakona smatra se gra|evni objekt izgra|en ili postavljen u svrhu sajmova, javnih manifestacija i sl.

Urbanisti~ka suglasnost iz stavka 1. ovog ~lanka sadri obvezu investitora da, po isteku roka, gra|evinu mora ukloniti i zemlji{te dovesti u prvobitno stanje, ili stanje utvr|eno urbanisti~kom suglasno{}u, bez prava na naknadu. Ukoliko investitor ne izvr{i obvezu iz stavka 4. ovog ~lanka, nadleni nadzorni organ naredit }e uklanjanje privremene gra|evine i dovo|enje zemlji{ta u prethodno stanje ili stanje utvr|eno urbanisti~kom suglasno{}u na teret investitora. Ukoliko investitor ne izvr{i nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene gra|evine podignute za potrebe gradili{ta tijekom izgradnje stalnih gra|evina, ne}e se pristupiti tehni~kom pregledu i izdavanju uporabne dozvole. Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine i privremene namjene moe se izdati samo na gra|evinskom zemlji{tu koje nije privedeno kona~noj namjeni, utvr|enoj u dokumentu prostornog ure|enja. Iznimno, privremene gra|evine (gradili{ta naselja koja se podiu prigodom gradnje, velikih i kompleksnih gra|evina) mogu se zadrati ako se uklapaju u budu}e kori{tenje prostora, posebno izgra|ena infrastruktura, o ~emu }e nadleni organ odnosno op}inska sluba donijeti posebno rje{enje. Regulacijska i gra|evna crta ^lanak 49. Regulacijskom crtom utvr|uju se pojedina~ne gra|evne parcele. Gra|evnom crtom utvr|uje se grani~na crta gra|evine, u odnosu na javnu povr{inu, ulicu, vodotok i druge gra|evine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili za{titnih razloga. Gra|evna crta ozna~ava crtu po kojoj se gradi, odnosno iskoli~ava gra|evina ili crtu koju gra|evina, odnosno gabarit gra|evine ne smije pre}i. Gra|evna crta utvr|uje se detaljnim planom ure|enja. Na podru~jima za koja nije donesen detaljni plan ure|enja, gra|evna crta utvr|uje se urbanisti~kom suglasno{}u. Ako gra|evna crta prelazi preko postoje}e gra|evine, za tu gra|evinu se ne moe odobriti nikakva gradnja. Rokovi za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 50. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, Ministarstvo, odnosno op}inska sluba, duni su rije{iti u roku od 30 dana od dana izdavanja pisanog izvje{}a o utemeljenosti zahtjeva i uredno podnesenog zahtjeva iz ~lanka 43. ovog zakona, te pribavljene dokumentacije i akta iz ~lanka 45. ovog zakona. Vaenje urbanisti~ke suglasnosti ^lanak 51. Urbanisti~ka suglasnost vai godinu dana od dana njene pravomo}nosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za gradnju. Vaenje urbanisti~ke suglasnosti moe se iznimno, uvaavaju}i opravdane razloge, produljiti za jo{ jednu godinu. Ure|enje gra|evnog zemlji{ta ^lanak 52. Pod ure|enim gra|evnim zemlji{tem podrazumijeva se zemlji{te na kojem su izvr{eni radovi pripreme zemlji{ta za gradnju i opremanje zemlji{ta.

Broj 3 - Strana 118

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Za pripremu i ure|enje gra|evnog zemlji{ta po potrebi se izdaje dozvola za pripremne radove. ^lanak 53. Priprema zemlji{ta za gradnju obuhva}a: - ure|enje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina, - dono{enje dokumenta prostornog ure|enja koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom prostoru, - izradu plana parcelacije, - uklanjanje postoje}ih gra|evina, premje{tanje postoje}ih nadzemnih i podzemnih instalacija, sukladno planu prostornog ure|enja i odvoz materijala, - sanaciju zemlji{ta (inenjersko-geolo{ka ispitivanja, sanacija klizi{ta, ravnanje zemlji{ta i sl.), - izradu dokumentacije i obavljanje radova za{tite kulturno-povijesnog i prirodnog naslije|a koje bi moglo biti ugroeno radovima na pripremi zemlji{ta za gradnju. ^lanak 54. Opremanje gra|evnog zemlji{ta obuhva}a: - gradnju cesta i ulica, uklju~uju}i i plo~nike i pje{a~ke prijelaze, trgove i javne parkinge, - podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije - semafori, - ure|enje zelenih povr{ina u naselju, parkova, pje{a~kih staza, nasada, travnjaka, terena za dje~ija igrali{ta, objekata javne higijene, - izgradnju ure|aja za odvod povr{inskih i otpadnih voda, te za njihovo pre~i{}avanje, - izgradnju gra|evina za potrebe opskrbe vodom, distribuciju elektri~ne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i ure|aje, - ure|enje deponija i gradnju gra|evina za preradu i uni{tavanje otpadaka, - regulaciju vodotoka i ure|enje obala voda i vodnih povr{ina, - sanaciju klizi{ta (izvo|enje radova sanacije i pra}enje efekata sanacije). Minimum ure|enja gra|evnog zemlji{ta osigurava: - opskrbu vodom, rje{enje otpadnih i oborinskih voda, - kolski prilaz gra|evnoj parceli i - opskrbu elektri~nom energijom. ^lanak 55. Urbanisti~ka suglasnost moe se izdati i na neure|enom gra|evnom zemlji{tu pod uvjetom da se njegovo ure|enje sukladno uvjetima utvr|enim u urbanisti~koj suglasnosti, izvr{i u toku gradnje. Financiranje ure|enja gra|evnog zemlji{ta ^lanak 56. Tro{kove ure|enja gra|evnog zemlji{ta snosi vlasnik, odnosno investitor. Tro{kovi iz stavka 1. ovog ~lanka utvr|uju se, na temelju stvarno uloenih sredstava u ure|enje gra|evnog zemlji{ta po 1 m2 izgra|ene korisne povr{ine gra|evine. Tro{kovi iz stavka 1. ovog ~lanka upla}uju se prije podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju. Investitor ne}e snositi tro{kove ure|enja zemlji{ta za radove koje sam izvr{i na temelju uvjeta iz urbanisti~ke suglasnosti.

Za gradnju za koju Ministarstvo, odnosno nadlena op}inska sluba ocijeni da se urbanisti~ka suglasnost moe izdati samo na temelju odgovaraju}eg detaljnog plana ure|enja, investitor, u okviru tro{kova ure|enja zemlji{ta, snosi tro{kove izrade tog plana. ^lanak 57. Naknada za opremanje i pripremanje gra|evnog zemlji{ta, naknada za kori{tenje gra|evnog zemlji{ta, naknada za pogodnosti kori{tenja gra|evnog zemlji{ta u razli~itim pojavnim oblicima (pristojbe, porezi, doprinosi i sl.) su namjenska sredstva i koriste se za ure|enje gra|evnog zemlji{ta i izradu dokumenata prostornog ure|enja i ne smatraju se javnim prihodom. Navedena sredstva se upla}uju za objekte i zahvate iz nadlenosti op}ine na poseban ra~un op}ine, a za objekte i zahvate iz nadlenosti Kantona na poseban ra~un Ministarstva. Odluku o rasporedu sredstava iz stavka 2. ovog ~lanka donosi Vlada Kantona, odnosno op}insko vije}e. ^lanak 58. Naknada za pogodnosti iz ~lanka 57. ovog zakona koje odre|eno zemlji{te prua korisniku odnosno vlasniku zemlji{ta, odnosno gra|evine utvr|uje se u ovisnosti od: - opsega i stupnja izgra|enosti i ure|enosti, - poloaja zemlji{ta u naselju, - opremljenosti komunalnim gra|evinama i sadrajima urbane opreme, - prometne povezanosti, - prirodnih uvjeta kori{tenja zemlji{ta i prirodnih ambijenata. Mjerilima na temelju kojih se utvr|uje visina naknade iz stavka 1. ovog ~lanka zemlji{te treba razli~ito kategorizirati i prema njegovoj namjeni: za stanovanje, proizvodnju, turisti~ka podru~ja i sli~no. ^lanak 59. Investitoru koji je vlastitim sredstvima izvr{io ure|enje gra|evnog zemlji{ta na odre|enom lokalitetu na kojem je naknadno predvi|ena gradnja za potrebe drugih investitora, priznat }e se pravo povrata uloenih sredstava prema procjeni stru~nog povjerenstva formiranog od strane nadlenog organa, odnosno slube. Sredstva iz prethodnog stavka bit }e umanjena za iznos koji otpada na izgra|enu korisnu povr{inu objekta investitoru koji je izvr{io ure|enje. Povrat sredstava iz prethodnog stavka izvr{it }e se neposredno kada se ure|enje lokaliteta okon~a kroz umanjenje ili osloba|anje od obveze uplate naknade za kori{tenje gra|evnog zemlji{ta za odre|eno vremensko razdoblje. ^lanak 60. Visinu, na~in i uvjete pla}anja naknada iz ~lanka 57. ovog zakona, utvr|uje Vlada Kantona na podru~jima od zna~aja za Kanton, a za podru~ja op}ina op}insko vije}e svojim odlukama, a sukladno odredbama Zakona o gra|evnom zemlji{tu.

Parcelacija gra|evnog zemlji{ta ^lanak 61. Parcelacija se vr{i na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadlenog organa odnosno slube, a prema dokumentu prostornog ure|enja koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom zemlji{tu.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 119

Plan parcelacije za podru~ja od zna~aja za Kanton, donosi Zavod za prostorno planiranje i urbanizam, a za ostala podru~ja, sluba koju svojom odlukom odredi op}ina. Plan parcelacije u pravilu se donosi istodobno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvr{iti tako da se na preostalom dijelu omogu}i formiranje druge parcele. Plan parcelacije, odnosno gra|evna parcela, sadri regulacijsku crtu i podatke o vlasnicima gra|evnog zemlji{ta po gra|evnim parcelama. Gra|evna parcela, na kojoj se, u smislu ovog zakona, moe vr{iti gradnja izvan gra|evnog zemlji{ta, utvr|uje se urbanisti~kom suglasno{}u. Plan parcelacije donesen na temelju prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana ure|enja, smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana ure|enja. ^lanak 62.

- podatke o kadrovima, organizacijama i ustanovama koje se bave poslovima u oblasti prostornog ure|enja; - druge podatke koji su od zna~aja za prostorno ure|enje Kantona i za vo|enje i odravanje jedinstvenog informacijskog sustava. ^lanak 65. Nadlena op}inska sluba vodi jedinstvenu evidenciju za podru~je op}ine iz ~lanka 64. ovog zakona na jedinstvenim obrascima, koje svake godine do 31. sije~nja, u suradnji sa slubama nadlenim za oblasti koje su relevantne za prostor, dostavljaju Ministarstvu. VIII - NADZOR Nadlenosti ^lanak 66.

Akt o parcelaciji gra|evnog zemlji{ta provodi se u katastru zemlji{ta sukladno postoje}im propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa uprave, odnosno slube nadlene za vr{enje parcelacije da je parcelacija izvr{ena sukladno detaljnom planu ure|enja, odnosno urbanisti~koj suglasnosti. Jedinstveni prostorni informacijski sustav ^lanak 63. U svrhu prikupljanja, obrade i kori{tenja podataka od zna~aja za prostorno ure|enje Ministarstvo, u suradnji sa drugim ministarstvima nadlenim za oblasti relevantne za ure|enja prostora, uspostavlja i odrava jedinstveni prostorni informacijski sustav. Jedinstveni prostorni informacijski sustav obuhva}a oblast podataka i informacija koje imaju ra~unarsku podr{ku na cijelom prostoru Kantona. Ministar u suglasnosti sa Federalnim ministarstvom prostornog ure|enja i okoli{a propisuje sadraj i nositelje informacijskog sustava, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. Evidencija ^lanak 64. U okviru jedinstvenog informacijskog sustava vodi se i odrava jedinstvena evidencija, koja obuhva}a: - podatke o Prostornom planu Kantona, prostornim planovima op}ina, prostornim planovima podru~ja od zna~aja za Kanton i drugim dokumentima prostornog ure|enja od zna~aja za Kanton; - podatke i izvode iz katastra zemlji{ta, prirodnih resursa s kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl.; - podatke o infrastrukturnim sustavima na podru~ju Kantona; - podatke o gra|evnom zemlji{tu na podru~ju Kantona; - podatke o graditeljskom i prirodnom naslije|u na podru~ju Kantona; - podatke o ugroavanju okoli{a (bespravna gradnja, zaga|enje tla, vode, zraka i sl.); - podatke o podru~jima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehni~kih katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmi~ke karakteristike terena, plavna podru~ja, podru~ja izloena mogu}em utjecaju tehni~kih katastrofa i prekomjernom zaga|enju zbog havarije u pogonima i sl.); - katastar klizi{ta;

Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona obavlja Ministarstvo. ^lanak 67. Inspekcijski nadzor nad op}im i pojedina~nim aktima, uvjete i na~in rada nadziranja pravnih i fizi~kih osoba, te poduzimanje mjera odre|enih ovim zakonom provodi kantonalna i op}inska urbanisti~ka inspekcija. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju op}inski urbanisti~ki inspektori. Poslove inspekcijskog nadzora u okviru nadlenosti Ministarstva iz ~lanka 44. stavak 2. vr{i kantonalni urbanisti~ki inspektor (u daljnjem tekstu: kantonalni inspektor). Nadlenosti inspektora ^lanak 68. Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: 1. izradom dokumenata prostornog ure|enja koje donosi Skup{tina Kantona, odnosno Vlada Kantona (~lanak 19. stavak 1. alineje 1. i 2.) i dokumenata prostornog ure|enja za koje suglasnost daje Ministarstvo (~lanak 19. stavak 1. alineja 4.), 2. provedbom Prostornog plana Kantona i Prostornog plana podru~ja posebnog obiljeja od zna~aja za Kanton, urbanisti~kog i detaljnog plana ure|enja za podru~ja od zna~aja za Kanton, 3. gradnjom za koju urbanisti~ku suglasnost izdaje Ministarstvo i gra|evinama za koje urbanisti~ku suglasnost izdaje nadlena op}inska sluba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva, u svrhu za{tite urbanisti~kih uvjeta i uvjeta za{tite okoli{a. Op}inski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: 1. izradom dokumenata prostornog ure|enja koje donosi op}insko vije}e, 2. gradnjom za koju urbanisti~ko-tehni~ku dokumentaciju izdaje nadlena op}inska sluba. Prava i dunosti inspektora ^lanak 69. U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor ima pravo i dunosti:

Broj 3 - Strana 120

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

1. narediti da se utvr|ene nepravilnosti u primjeni ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovu provedbu otklone u odre|enom roku, ako u odredbama od to~ke 2. do 5. ovog ~lanka nisu odre|ene druge mjere, 2. narediti obustavu izrade i dono{enja dokumenta prostornog ure|enja, ako se vr{i protivno odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovu provedbu i utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, 3. zabraniti provedbu dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovu provedbu ili zabraniti dokumente ~ije bi dono{enje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome izvjestiti donositelja dokumenta, 4. obustaviti gradnju ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemlji{ta na kome se gradi ili samom gradnjom, mogu ugroziti ili pogor{ati uvjeti na odre|enim podru~jima od zna~aja za Kanton, 5. narediti reviziju dokumenta prostornog ure|enja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemlji{ta, sukladno tomu dokumentu, ugroavaju ili pogor{avaju uvjeti na odre|enom podru~ju od zna~aja za Kanton. O radnjama poduzetim u obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor je duan sa~initi zapisnik. ^lanak 70. Inspektor je duan o razlozima ni{tavosti urbanisti~ke suglasnosti obavijestiti nadleni organ, ako utvrdi da je izdata protivno odredbama ~lanka 40. ovog zakona. Inspektor je duan predloiti drugostupanjskom organu da po pravu nadzora ukine: - odobrenje za gradnju ako je ono izdato u suprotnosti s urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima za gradnju odnosne gra|evine utvr|enim urbanisti~kom suglasno{}u (~lanak 47. i ~lanka 48.), - akt o parcelaciji koji je izdat na temelju nezakonite potvrde o njegovoj uskla|enosti s detaljnim planom ure|enja ili urbanisti~kom suglasno{}u (~lanak 61.). Rje{enja o ogla{avanju ni{tavim iz stavka 1. ovog ~lanka mogu se donijeti bez vremenskog ograni~enja, a o ukinu}u ranije done{enih rje{enja iz stavka 2. ovog ~lanka u roku od jedne godine od dana kada su donesena rje{enja postala kona~na u upravnom postupku. ^lanak 71.

Protiv upravnih akata op}inske urbanisti~ke inspekcije u drugom stupnju rje{ava Ministarstvo. Protiv upravnih akata kantonalnog inspektora u drugom stupnju rje{ava Povjerenstvo za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona. U odlu~ivanju po albi Povjerenstvo za drugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosno Ministarstvo donosi rje{enje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. Mjere nare|ene zapisnikom ^lanak 73. Inspektor, iznimno, moe zapisnikom narediti izvr{enje mjera iz ~lanka 69. stavka 1. to~. 4. i 5. ovog zakona, radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i po imovinu. Izvr{enje nare|enih mjera po~inje te}i uru~enjem zapisnika. Inspektor je duan izdati pismeno rje{enje o nare|enim mjerama u roku od tri dana od dana kada je nare|eno izvr{enje mjera iz ~lanka 69. ovog zakona. Rje{enje bez saslu{anja investitora ^lanak 74. Ako inspektor utvrdi da se gradnja vr{i suprotno donesenom planu, moe donijeti rje{enje i bez saslu{anja investitora. Nepoznat investitor ^lanak 75. Ako je investitor koji vr{i gradnju, protivno propisima, nepoznat ili ako je nepoznatog boravi{ta, inspektor }e odgovaraju}e rje{enje ili zaklju~ak o dozvoli izvr{enja oglasiti na oglasnoj plo~i nadlenog organa odnosno slube i o tome izvje{taj staviti na gra|evinu koja se gradi. Obveza izvr{enja ovih pismena, kao i rok za albu po~inju te}i od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj plo~i. Inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravi{ta ostaviti pismeni poziv za saslu{anje na gra|evini koja se gradi. ^lanak 76.

Inspektor je duan odmah, a najkasnije u roku od dva dana obavijestiti ministra Ministarstva, odnosno {efa nadlene op}inske slube o svakom rje{enju, odnosno nalogu izdatom na temelju ~lanka 69. ovog zakona i duan je predloiti mu druge mjere koje }e ministar, odnosno {ef slube provesti da bi se osigurala efikasna i aurna provedba ovog zakona. @alba na rje{enje inspektora ^lanak 72. U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije druga~ije utvr|eno. O poduzimanju mjera iz ~lanka 69. ovog zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Na rje{enje iz stavka 2. ovog ~lanka pravna ili fizi~ka osoba kod koje je izvr{en inspekcijski nadzor ima pravo izjaviti albu u roku od osam dana od dana prijama rje{enja. @alba ne odlae izvr{enje rje{enja.

Za kantonalnog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer arhitekture ili gra|evinstva s poloenim stru~nim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva nakon poloenog stru~nog ispita, na poslovima prostornog i urbanisti~kog planiranja ili poslovima provo|enja dokumenata prostornog ure|enja. Za op}inskog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer arhitekture ili gra|evinstva s poloenim stru~nim ispitom i tri godine radnog iskustva na poslovima prostornog i urbanisti~kog planiranja ili poslovima provo|enja dokumenata prostornog ure|enja. IX - KAZNENE ODREDBE 1. Gospodarski prijestupi ^lanak 77. Nov~anom kaznom od 10.000 do 20.000 KM kaznit }e se za gospodarski prijestup gospodarsko dru{tvo ili druga pravna osoba:

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 121

1. ako se pri planiranju ne pridrava propisa iz oblasti za{tite okoli{a, ovog i posebnih zakona i propisa iz ~lanka 12. ovog zakona, 2. ako pristupi izradi dokumenta prostornog ure|enja, a nije registriran za te poslove, ili sudjeluje u izradi dokumenta prostornog ure|enja (~lanak 14.), 3. ako pristupi izradi dokumenta prostornog ure|enja, ili vr{i njihovu izmjenu suprotno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ure|enja i ako ne osigura usugla{enost s dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja (~lanak 31. stavak 1. i stavak 2.). Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 KM. 2. Prekr{aji ^lanak 78. Nov~anom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorna osoba Ministarstva, odnosno nadlene op}inske slube: 1. ako izradu dokumenta prostornog ure|enja povjeri dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi koja nije registrirana za vr{enje te djelatnosti (~lanak 14.), 2. ako poslove izrade dokumenta prostornog ure|enja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (~lanak 32.), 3. ako provodi plan prostornog ure|enja koji nije usugla{en sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja (~lanak 36. stavak 1.), a za takvo postupanje ne pribavi suglasnost nadlenog ministarstva (~lanak 36. stavak 2.), 4. ako izda urbanisti~ku suglasnost za privremene gra|evine i privremenu namjenu na zemlji{tu koje nije gra|evno, ili na zemlji{tu koje je privedeno kona~noj namjeni (~lanak 48. stavak 7.), 5. ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovog zakona (~lanak 61.), 6. ako plan parcelacije provede u katastru zemlji{ta i zemlji{noj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (~lanak 62.). ^lanak 79.

X - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 81. Do dono{enja Prostornog plana Kantona primjenjuju se postoje}i Prostorni planovi op}ina koji su ura|eni sukladno Zakonu o prostornom ure|enju (Sl. list SRBiH, broj 9/87). Do dono{enja Prostornog plana, podru~ja od zna~aja za Kanton utvr|uje Skup{tina Kantona na prijedlog Vlade Kantona. ^lanak 82. Op}ine su dune da prostorne planove op}ina donesu najkasnije u roku od godinu dana od dana usvajanja Prostornog plana Kantona. Urbanisti~ki radovi doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se vae}im urbanisti~kim planovima u smislu ovog zakona. Dokumenti prostornog ure|enja: urbanisti~ki i regulacijski plan i urbanisti~ki projekat, doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se planovima prostornog ure|enja u smislu ovog zakona. Dokumenti prostornog ure|enja iz stavaka 1. do 3. ovog ~lanka ostaju na snazi do dono{enja dokumenata prostornog ure|enja prema ovom zakonu. Postupak izrade i dono{enja dokumenata prostornog ure|enja zapo~et po odnosnim odredbama vae}ih propisa na podru~ju Kantona, nastavit }e se po odredbama ovog zakona. ^lanak 83. Uvjeti ure|enja prostora, utvr|eni sukladno propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata na temelju kojih su utvr|eni, a najdulje dvije godine. ^lanak 84. Sanacija ratnim djelovanjima o{te}enih gra|evina vr{i se na temelju gra|evne dozvole, bez prethodnog izdavanja urbanisti~ke suglasnosti. Odredbe stavka 1. ovog ~lanka ne odnose se na gra|evine izgra|ene bez gra|evne dozvole. ^lanak 85.

Nov~anom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorna osoba u Ministarstvu, odnosno nadlenoj op}inskoj slubi: 1. ako izradu Prostornog plana Kantona, odnosno op}ine povjeri instituciji koja nije registrirana za obavljanje tih poslova (~lanak 14.), 2. ako donese Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine bez prethodno pribavljene suglasnosti (~lanak 22.), 3. ako pristupi izradi ili izmjeni Prostornog plana Kantona, odnosno op}ine, a prethodno ne donese odluku o pristupanju izradi ili izmjeni tih planova (~lanak 32.), 4. ako izda urbanisti~ku suglasnost za gra|evinu za koju je nadleno Ministarstvo (~lanak 44. stavak 2.).

Ako je pokrenut upravni postupak pred Ministarstvom odnosno nadlenom op}inskom slubom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tog dana nije doneseno prvostupanjsko rje{enje, ili je rje{enje prije toga bilo poni{teno i vra}eno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak }e se nastaviti po odredbama ovog zakona. ^lanak 86. Do dono{enja dokumenata prostornog ure|enja na razini Federacije primjenjivat }e se planska opredjeljenja iz Prostornog plana Bosne i Hercegovine za razdoblje 1981. - 2000. ^lanak 87.

^lanak 80. Odgovornim osobama u smislu ~lanaka od 77. do 79. ovog zakona, smatra se rukovoditelj gospodarskog dru{tva ili druge pravne osobe, Ministarstva, odnosno nadlene op}inske slube kao i djelatnik koji je neposredno odgovoran za izvr{enje odre|enih poslova.

Ministar }e propis iz ~lanka 63. stavak 3. ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona. ^lanak 88. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o prostornom ure|enju (Slu`bene novine Tuzlanskog

Broj 3 - Strana 122

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

kantona, br. 16/00 i 10/02) i Odluka o privremenom utvr|ivanju nadle`nosti kantonalnih organa i op}inskih slu`bi u postupku dono{enja dokumenata prostornog ure|enja, izdavanje urbanisti~ke suglasnosti i nadzora (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 3/03). ^lanak 89. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-44-13/04 Tuzla, 31. 3. 2005. godine

^lanak 5. Postupak imenovanja na pozicije za koje je utvr|en mandat ovim zakonom provodi se sukladno Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 34/03). ^lanak 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-190-5/05 Tuzla, 31. 3. 2005. godine

91
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

92
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i ~lanka 28. stavak 1. Zakona o koncesijama (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KANTONALNOJ AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU
^lanak 1. U Zakonu o kantonalnoj agenciji za privatizaciju (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, broj 3/97 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/04) ~lanak 10. mijenja se i glasi: Kantonalnom agencijom upravlja Upravni odbor. Upravni odbor se sastoji od predsjednika i ~etiri ~lana. ^lanak 2. U ~lanku 11., iza stavka l., dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: Prigodom imenovanja Upravnog odbora, Vlada Kantona vodit }e ra~una o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda na podru~ju Tuzlanskog kantona. Mandat ~lanova Upravnog odbora traje 4 godine, s tim da po isteku mandata mogu biti ponovo imenovani. ^lanak 3. U ~lanku 14. stavak 2. mijenja se i glasi: Nadzorni odbor sastoji se od predsjednika i dva ~lana, koje imenuje i razrje{ava Vlada Kantona, uz prethodnu suglasnost Skup{tine Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skup{tina Kantona). Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje 4 godine, s tim da istekom mandata mogu biti ponovo imenovani. Dosada{nji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. ^lanak 4. ^lanak 16. mijenja se i glasi: Kantonalnom agencijom rukovodi ravnatelj. Ravnatelja Kantonalne agencije imenuje i razrje{ava Upravni odbor, uz prethodnu suglasnost Vlade Kantona. Ravnatelj Kantonalne agencije imenuje se na razdoblje od 4 godine, s tim da po isteku mandata moe biti ponovo imenovan.

ODLUKU
o davanju suglasnosti na Odluku o na~inu raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija
I Daje se suglasnost na Odluku Vlade Kantona o na~inu raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija, broj 02/1-14-2334-1/05 od 22. 2. 2005. godine. II Odluka stupa na snagu danom dono{enja. III Ova odluka bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-208-5/05 Tuzla, 31. 3. 2005. godine

93
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s ~lankom 9. Zakona o koncesijama (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ODLUKU
o imenovanju Povjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 123

I Imenuje se Povjerenstvo za koncesije Tuzlanskog kantona u slijede}em sastavu: 1. Mr. Enver Kamberovi}, dipl. ing. geologije 2. Zvonko Lugonji}, dipl. pravnik 3. Biljana Bajrektarevi}, dipl. ecc. 4. Fahrudin Devedi}, dipl. ing. gra|. 5. Abdulah Berkovac, dipl. ing. polj. II Odluka stupa na snagu danom dono{enja, i bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona, TUZLANSKI KANTON Skup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r. Broj: 01-02-212-2/05 Tuzla, 31. 3. 2005. godine

95
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s ~lankom 9. Zakona o koncesijama (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/04), na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 28. 4. 2005. godine, donosi

ODLUKU
o dopuni Odluke o imenovanju Povjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona

I U to~ki I pod rednim brojem 1. iza rije~i geologije dodaje se rije~ predsjednik i pod rednim brojem 2. iza rije~i pravnik dodaje se rije~ zamjenik predsjednika. II Odluka stupa na snagu danom dono{enja i bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Skup{tina Broj: 01-02-273-12/05 Tuzla, 28. 4. 2005. godine Predsjednik Skup{tine Tuzlanskog kantona Mr. sci. Amir Fazli}, v.r.

94
Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i ~lanka 10. stavak 3. Zakona o preuzimanju prava osniva~a nad Javnom zdravstvenom ustanovom Univerzitetski klini~ki centar Tuzla (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 9/97 i 1/98 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 6/02), Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ODLUKU
o davanju suglasnosti za davanje u zakup dijelova kapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla
I Daje se suglasnost Upravnom odboru JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla da moe donijeti Odluku o davanju u zakup dijelova kapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla namijenjenih za ishranu, a koji su locirani na Klinici za interne bolesti, Klinici za kirurgiju i Klinici za plu}ne bolesti i tuberkulozu. II Postupak davanja prostorija u zakup iz to~ke I ove odluke, provest }e se sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH (Slu`beni glasnik BiH, broj 49/04). III Odluka stupa na snagu danom dono{enja. IV Ova odluka bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Skup{tina Broj: 01-02-650-8/04 Tuzla, 31. 3. 2005. godine Predsjednik Skup{tine Tuzlanskog kantona Mr. sci. Amir Fazli}, v.r.

96
Na temelju ~lanka 5. i ~lanka 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 17/00), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj dana 17. 3. 2005. godine, donosi

UREDBU
o prestanku vaenja Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli{

^lanak 1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli{ (Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, broj 3/99 i Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 6/02), prestaje da va`i. ^lanak 2. Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON VLADA Broj: 02/1-02-4028/05 Tuzla, 17. 3. 2005. godine PREMIJER KANTONA

Bajazit Ja{arevi}, v.r.

Broj 3 - Strana 124

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

97
Na temelju ~lanka 5. i ~lanka 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 17/00), a u svezi s ~lankom 28. Zakona o koncesijama Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/04), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj 22. 2. 2005. godine, donosi

II Preraspodjela planiranih sredstava izvr{it }e se: na teret organizacione jedinice: 12010001 - Zajedni~ke slube Tuzlanskog kantona 611100 - Bruto pla}e i naknade 28.110,00 KM 611200 - Naknade tro{kova uposlenih 8.830,00 KM u korist organizacione jedinice: 16010001 - Ministarstvo financija Tuzlanskog kantona 611100 - Bruto pla}e i naknade 28.110,00 KM 611200 - Naknade tro{kova uposlenih 8.830,00 KM III Za provedbu ove odluke zaduuje se Ministarstvo financija i Ured za zajedni~ke poslove kantonalnih organa. IV Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjivat }e se od 1. 3. 2005. godine, i bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON VLADA Broj: 02/1-14-2089/05 Tuzla, 22. 2. 2005. godine PREMIJER KANTONA

ODLUKU
o na~inu raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija
^lanak 1. Ovom odlukom utvr|uje se na~in raspodjele sredstava ostvarenih iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija (u daljnjem tekstu: koncesiona naknada) u Tuzlanskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton), izme|u Kantona i op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi predmet koncesije. ^lanak 2. Koncesiona naknada raspore|ivat }e se izme|u Kantona i op}ine u omjeru: - 40% u prora~un Kantona - 60% u prora~un op}ine ^lanak 3. Odluka stupa na snagu danom dobijanja suglasnosti od Skup{tine kantona, i bit }e obavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON VLADA Broj: 02/1-14-2334-1/05 Tuzla, 22. 2. 2005. godine PREMIJER KANTONA

Bajazit Ja{arevi}, v.r.

99
Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i {porta Tuzlanskog kantona na temelju ~lanka 5. i ~lanka 8. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, br. 4/99, 17/00 i 3/01), a sukladno ~lanku 20. stavak 4. Zakona o srednjoj naobrazbi (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 6/04), objavljuje

Bajazit Ja{arevi}, v.r.

POPIS
javnih ustanova srednjih {kola upisanih u Registar srednjih {kola
1. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 1. na strani 1. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Op}a gimnazija

98
Na temelju ~lanka 5. i ~lanka 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 17/00), a u svezi s ~lankom 19. Zakona o izvr{enju Prora~una Tuzlanskog kantona za 2005. godinu (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 14/04), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odr`anoj dana 22. 2. 2005. godine, donosi

ODLUKU
o unutarnjoj preraspodjeli izdataka Prora~una Tuzlanskog kantona za 2005. godinu

Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar Rudarsko-geolo{ka tehni~ka {kola stru~no zvanje: rudarski tehni~ar Elektrotehni~ka {kola stru~no zvanje: elektrotehni~ar energetike Ekonomska {kola stru~no zvanje: ekonomski tehni~ar

I Odobrava se unutarnja preraspodjela planiranih izdataka u Prora~unu Tuzlanskog kantona za 2004. godinu (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 14/04) sa korisnika Zajedni~ke slu`be Tuzlanskog kantona - razdio 12, glava 01, potro{a~ko mjesto 0001, u ukupnom iznosu od 36.940,00 KM u korist korisnika Ministarstvo financija - razdio 16, glava 01, potro{a~ko mjesto 0001.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 125

Ma{inska stru~na {kola zanimanja: automehani~ar, metalostrugar, bravar, zavariva~ Rudarska stru~na {kola zanimanje: rukovalac rudarske mehanizacije povr{inskog kopa Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanja: elektromehani~ar, elektroinstalater, elektri~ar Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: kuhar, konobar

4. Javna ustanova Gimnazija Dr. Mustafa Kamari} Gra~anica, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 4. na strani 4. Javna ustanova Gimnazija Dr. Mustafa Kamari} Gra~anica, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno nastavnim planovima i programima i to: Op}a gimnazija Prirodno-matemati~ka gimnazija Filolo{ka/jezi~ka gimnazija

2. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Abdulah Kova~evi} ^eli}, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 2. na strani 2. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Abdulah Kova~evi} ^eli}, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ekonomska {kola stru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, poslovni tehni~ar Poljoprivredna tehni~ka {kola stru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar vo}arsko-vinogradarskog smjera Ekonomska stru~na {kola zanimanje: poslovni sekretar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, automehani~ar, plinski i vodoinstalater, instalater centralnog grijanja Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kola zanimanje: prehrambeni prera|iva~

5. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Gra~anica, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 5. na strani 5. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Gra~anica, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje Medicinska {kola stru~no zvanje: medicinska sestra-tehni~ar Zubotehni~ka {kola stru~no zvanje: zubotehni~ar Elektrotehni~ka {kola stru~na zvanja: elektrotehni~ar energetike, elektrotehni~ar elektronike Ekonomska {kola stru~no zvanje: ekonomski tehni~ar Ugostiteljsko-turisti~ka tehni~ka {kola stru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar Gra|evinska tehni~ka {kola stru~no zvanje: gra|evinski tehni~ar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, automehani~ar, metalostrugar, instalater centralnog grijanja, plinski i vodonstalater, zavariva~ Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: kuhar, konobar Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanja: elektromehani~ar, elektri~ar telekomunikacija Saobra}ajna stru~na {kola zanimanja: autoelektri~ar, voza~ motornih vozila Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ Drvoprera|iva~ka stru~na {kola zanimanje: stolar Tekstilna stru~na {kola zanimanja: konfekcionar tekstila-kroja~, kroja~ Stru~na {kola uslunih djelatnosti zanimanje: frizer-vlasuljar

3. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Doboj-Istok, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 3. na strani 3. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Doboj-Istok, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Op}a gimnazija Ekonomska {kola stru~no zvanje: ekonomski tehni~ar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, automehani~ar, plinski i vodoinstalater Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ Saobra}ajna stru~na {kola zanimanje: voza~ motornih vozila Tekstilna stru~na {kola zanimanje: kroja~

Broj 3 - Strana 126

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Gra|evinska stru~na {kola zanimanja: zidar-fasader-izolater, kerami~ar-teracer-podopolaga~ Koarska stru~na {kola zanimanja: obu}ar, izra|iva~ kone galanterije

8. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Kalesija, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 8. na strani 8. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Kalesija, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar operator za CNC ma{ine, ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje Poljoprivredna tehni~ka {kola stru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar op}eg smjera, poljoprivredni tehni~ar Veterinarska tehni~ka {kola stru~no zvanje: veterinarski tehni~ar op}eg smjera Ma{inska stru~na {kola zanimanja: automehani~ar, zavariva~, autolimar, instalater centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kola zanimanja: ratar-povrtlar, pekar Gra|evinska stru~na {kola zanimanje: kerami~ar-podopolaga~-teracer Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~

6. Javna ustanova Gimnazija Mustafa Novali} Grada~ac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 6. na strani 6. Javna ustanova Gimnazija Mustafa Novali} Grada~ac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planom i programom op}e gimnazije.

7. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Hasan Kiki} Grada~ac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 7. na strani 7. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Hasan Kiki} Grada~ac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar operator za CNC ma{ine Tekstilna tehni~ka {kola stru~na zvanja: tekstilni tehni~ar konfekcionar, tekstilni tehni~ar konstruktor-modelar Elektrotehni~ka {kola stru~na zvanja: elektrotehni~ar energetike, elektrotehni~ar ra~unarske tehnike i automatike Poljoprivredno-prehrambena tehni~ka {kola stru~na zvanja: poljoprivredni tehni~ar op}eg smjera, poljoprivredni tehni~ar vo}arsko-vinogradarskog smjera, poljoprivredni tehni~ar prehrambenog smjera, prehrambeni tehni~ar Medicinska {kola stru~na zvanja: medicinska sestra-tehni~ar, fizioterapeutski tehni~ar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, ma{inbravar, metalostrugar, metalogloda~, metalobrusa~, instalater centralnog grijanja, limar, autolimar, automehani~ar, zavariva~ Tekstilna stru~na {kola zanimanje: kroja~ Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanja: elektroinstalater, elektri~ar Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kola zanimanja: prera|iva~ vo}a i povr}a, vo}ar-vinogradar, prera|iva~ mesa i mlijeka, vo}ar-vinogradar-vinar, pekar Saobra}ajna stru~na {kola zanimanja: autoelektri~ar, voza~ motornih vozila Drvoprera|iva~ka stru~na {kola zanimanje: stolar Stru~na {kola uslunih djelatnosti zanimanje: frizer-vlasuljar Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: kuhar, konobar

9. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Musa ]azim ]ati} Kladanj, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 9. na strani 9. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Musa ]azim ]ati} Kladanj, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih, odnosno redovitih i izvanrednih u~enika sukladno nastavnim planovima i programima {kola i to: Op}a gimnazija Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, zavariva~, plinski i vodoinstalater, automehani~ar Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: konobar, kuhar

10. Javna ustanova Gimnazija Lukavac Lukavac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 10. na strani 10. Javna ustanova Gimnazija Lukavac Lukavac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno sa nastavnim planom i programom op}e gimnazije.

11. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kola Lukavac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 11. na strani 11. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kola Lukavac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 127

Elektrotehni~ka {kola stru~na zvanja: elektrotehni~ar energetike, elektrotehni~ar elektronike, elektrotehni~ar ra~unarske tehnike i automatike Saobra}ajna tehni~ka {kola stru~no zvanje: tehni~ar drumskog saobra}aja Ma{inska stru~na {kola zanimanja: automehani~ar, zavariva~, instalater centralnog grijanja, bravar Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanje: elektromehani~ar Saobra}ajna stru~na {kola zanimanje: voza~ motornih vozila

Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, automehani~ar, autolimar, instalater centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: kuhar, konobar Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ Saobra}ajna stru~na {kola zanimanje: voza~ motornih vozila Ekonomska stru~na {kola zanimanje: poslovni sekretar

12. Javna ustanova Mje{ovita srednja ekonomsko-hemijska {kola Lukavac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 12. na strani 12. Javna ustanova Mje{ovita srednja ekonomsko-hemijska {kola Lukavac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Hemijsko-tehnolo{ka tehni~ka {kola stru~no zvanje: hemijski tehni~ar op}eg smjera Ekonomska {kola stru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, poslovni tehni~ar Ugostiteljsko-turisti~ka {kola stru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: konobar, kuhar Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ Ekonomska stru~na {kola zanimanje: poslovni sekretar

14. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Teo~ak, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 14. na strani 14. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Teo~ak, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar Elektrotehni~ka {kola stru~no zvanje: elektrotehni~ar energetike Ekonomska {kola stru~no zvanje: ekonomski tehni~ar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, zavariva~, ma{inbravar, automehani~ar Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanja: elektroinstalater, elektromehani~ar, elektri~ar Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~

13. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Srebrenik, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 13. na strani 13. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Srebrenik, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

15. Javna ustanova Gimnazija Me{a Selimovi} Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 15. na strani 15. Javna ustanova Gimnazija Me{a Selimovi} Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima i to:

Op}a gimnazija Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar Ekonomska {kola stru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, poslovni tehni~ar Saobra}ajna tehni~ka {kola stru~no zvanje: tehni~ar drumskog saobra}aja Trgovinska {kola stru~no zvanje: araner

Op}a gimnazija Matemati~ko-informati~ka gimnazija Sportska gimnazija Filolo{ka/jezi~ka gimnazija

16. Javna ustanova Gimnazija Ismet Mujezinovi} Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 16. na strani 16. Javna ustanova Gimnazija Ismet Mujezinovi} Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima i to: Pedago{ka gimnazija Op}a gimnazija Filolo{ka/jezi~ka gimnazija

Broj 3 - Strana 128

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

17. Javna ustanova Srednja ekonomska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 17. na strani 17. Javna ustanova Srednja ekonomska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: stru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, carinski tehni~ar 18. Javna ustanova Srednja medicinska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 18. na strani 18. Javna ustanova Srednja medicinska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima medicinske {kole i to: stru~na zvanja: medicinska sestra-tehni~ar, fizioterapeutski tehni~ar, farmaceutski tehni~ar, pedijatrijska sestra-tehni~ar, aku{ersko-ginekolo{ka sestra-tehni~ar, psihogerijatrijska sestra-tehni~ar, sanitetsko-ekolo{ki tehni~ar, laboratorijski tehni~ar, opti~arski tehni~ar 19. Javna ustanova Srednja muzi~ka {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 19. na strani 19. Javna ustanova Srednja muzi~ka {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima srednje umjetni~ke muzi~ke {kole: - muzi~ar op}eg smjera - muzi~ar-klavirist, harmonika{, solo pjeva~, gitarist, flautist, violinist, klarinetist 20. Javna ustanova Srednja trgovinska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 20. na strani 20. Javna ustanova Srednja trgovinska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima trgovinske {kole i to: stru~no zvanje: araner zanimanje: prodava~ 21. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektrotehni~ka {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 21. na strani 21. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektrotehni~ka {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno po nastavnim planovima i programima {kola i to: Elektrotehni~ka {kola stru~na zvanja: elektrotehni~ar ra~unarske tehnike i automatike, elektrotehni~ar elektronike, elektrotehni~ar energetike, tehni~ar mehatronike Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanja: RTV mehani~ar, elektroni~ar-telekomunikacija, autoelektri~ar, elektri~ar, elektroni~ar-mehani~ar 22. Javna ustanova Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 22. na strani 22. Javna ustanova Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Gra|evinska tehni~ka {kola stru~na zvanja: arhitektonski tehni~ar, gra|evinski tehni~ar Geodetska tehni~ka {kola stru~no zvanje: geodetski tehni~ar Srednja {kola primjenjenih umjetnosti stru~no zvanje: likovni tehni~ar za primjenjeno slikarstvo Gra|evinska stru~na {kola zanimanja: zidar-fasader-izolater, kerami~ar-podopolaga~-teracer, tesar-parketar, moler-farbar 23. Javna ustanova Mje{ovita srednja hemijska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 23. na strani 23. Javna ustanova Mje{ovita srednja hemijska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Hemijsko-tehnolo{ka tehni~ka {kola stru~na zvanja: hemijski tehni~ar-op}eg smjera, hemijski tehni~ar biotehnolo{kog smjera, hemijski tehni~ar mikrobiolog, hemijski tehni~ar za tretman voda Hemijsko-tehnolo{ka stru~na {kola zanimanje: hemijski laborant 24. Javna ustanova Mje{ovita srednja ma{inska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 24. na strani 24. Javna ustanova Mje{ovita srednja ma{inska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar energetike, ma{inski tehni~ar operator za CNC ma{ine, ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje, ma{inski tehni~ar vazduhoplovnog smjera Ma{inska stru~na {kola zanimanja: bravar, automehani~ar, instalater centrlanog grijanja, autolimar, plinski i vodoinstalater 25. Javna ustanova Mje{ovita srednja rudarska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 25. na strani 25. Javna ustanova Mje{ovita srednja rudarska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Rudarsko-geolo{ka tehni~ka {kola stru~na zvanja: rudarski tehni~ar, geolo{ki tehni~ar [umarska tehni~ka {kola stru~na zvanja: tehni~ar rekultivacije i hortikulture Rudarsko-geolo{ka stru~na {kola zanimanja: rukovalac rudarske mehanizacije povr{inskog kopa, mehani~ar rudarskih ma{ina Ma{inska stru~na {kola zanimanje: zlatar-draguljar

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 129

26. Javna ustanova Mje{ovita saobra}ajna {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 26. na strani 26. Javna ustanova Mje{ovita saobra}ajna {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Saobra}ajna tehni~ka {kola stru~na zvanja: tehni~ar unutra{njeg transporta, tehni~ar drumskog saobra}aja, tehni~ar eljezni~kog saobra}aja, tehni~ar PTT saobra}aja, tehni~ar vu~e - ma{inovo|a Saobra}ajna stru~na {kola zanimanja: voza~ motornih vozila, rukovalac gra|evinskih i pretovarnih ma{ina, autolakirer, autoelektri~ar 27. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 27. na strani 27. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Tekstilna tehni~ka {kola stru~na zvanja: tekstilni tehni~ar-konfekcionar, tekstilni tehni~ar-konstruktor modelar Poljoprivredno-prehrambena tehni~ka {kola stru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar Tekstilna stru~na {kola zanimanje: konfekcionar tekstila-kroja~, kroja~ Stru~na {kola uslunih djelatnosti zanimanja: frizer-vlasuljar, kozmeti~ar Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kola zanimanja: prera|iva~ bra{na, ita i {e}era, prera|iva~ mesa i mlijeka, cvje}ar, cvje}ar-vrtlar, pekar Koarska stru~na {kola zanimanja: obu}ar, izra|iva~ kone galanterije Stru~na {kola za slu{no o{te}ene u~enike zanimanje: frizer-vlasuljar 28. Javna ustanova Turisti~ko-ugostiteljska {kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 28. na strani 28. Javna ustanova Turisti~ko-ugostiteljska {kola Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ugostiteljsko-turisti~ka {kola stru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kola zanimanja: konobar, kuhar, poslasti~ar

30. Javna ustanova Katoli~ki {kolski centar Sveti Franjo - Op}a gimnazija Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 30. na strani 30. Javna ustanova Katoli~ki {kolski centar Sveti Franjo - Op}a gimnazija Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno nastavnom planu i programu op}e gimnazije. 31. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola @ivinice, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 31. na strani 31. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola @ivinice, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih, odnosno redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar Elektrotehni~ka {kola stru~no zvanje: elektrotehni~ar energetike Poljoprivredna tehni~ka {kola stru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar-op}eg smjera, poljoprivredni tehni~ar [umarska tehni~ka {kola stru~no zvanje: {umarski tehni~ar Drvoprera|iva~ka tehni~ka {kola stru~na zvanja: tehni~ar finalne obrade drveta, tehni~ar primarne prerade drveta Ma{inska stru~na {kola zanimanja: automehani~ar, zavariva~, bravar, autolimar Elektrotehni~ka stru~na {kola zanimanje: elektroinstalater Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kola zanimanja: ratar-povrtlar, vo}ar-vinogradar, vo}ar-vinogradar-vinar, sto~ar Drvoprera|iva~ka stru~na {kola zanimanje: stolar 32. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Sapna, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 32. na strani 32. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Sapna, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih, odnosno redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to: Ma{inska tehni~ka {kola stru~no zvanje: ma{inski tehni~ar Poljoprivredna tehni~ka {kola stru~na zvanja: poljoprivredni tehni~ar-op}eg smjera, poljoprivredni tehni~ar Ekonomska {kola stru~no zvanje: poslovni tehni~ar Ma{inska stru~na {kola zanimanja: zavariva~, instalater centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater

29. Behram-begova medresa Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 29. na strani 29. Behram-begova medresa Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu u~enika po posebnim nastavnim planovima i programima za naobrazbu vjerskih slubenika: stru~na zvanja: imam, muallima

Broj 3 - Strana 130

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

Trgovinska stru~na {kola zanimanje: prodava~ 33. Javna ustanova Gimnazija @ivinice, @ivinice, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 33. na strani 33. Javna ustanova Gimnazija @ivinice, @ivinice, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno nastavnom planu i programu op}e gimnazije. Sukladno ~lanku 20. Zakona o srednjoj naobrazbi (Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj 6/04) {kole upisane u Registar srednjih {kola mogu izdavati svjedod`be i druge javne isprave o zavr{etku naobrazbe odnosno pojedinih razreda i oblika naobrazbe.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i {porta Broj: 10/1-05-3907/05 Tuzla, 21. 3. 2005. godine MINISTAR

Ovim pravilnikom obuhva}ene su i planirane aktivnosti u prostoru koje ne spadaju u pogone i postrojenja, a ~ije provo|enje moe dovesti do zna~ajnog utjecaja na okoli{. ^lanak 3. Okolinska dozvola izdaje se i za uklanjanje ili prestanak rada pogona i postrojenja, odnosno prestanak aktivnosti koje ne spadaju u pogone i postrojenja, a za koje je potrebno izdati okolinsku dozvolu sukladno ovom pravilniku. II POGONI I POSTROJENJA I OSTALE PLANIRANE AKTIVNOSTI ZA KOJE SE IZDAJE OKOLINSKA DOZVOLA ^lanak 4. Sukladno ~lanku 2. ovog pravilnika, pogoni i postrojenja i ostale aktivnosti za koje se obvezno provodi postupak izdavanja okolinske dozvole su: a) Energetika 1. Pogoni za sagorijevanje snage od 1 do 10 MW, 2. Povr{insko skladi{tenje fosilnih goriva sa skladi{nim kapacitetom od 10.000 do 50.000 t, 3. Hidroelektrane sa instaliranom snagom manjom od 1MW, 4. Industrijsko briketiranje uglja i lignita sa kapacitetom od 5.000 do 25.000 t, 5. Postrojenja za iskori{tavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju energije (vjetrenja~e) sa snagom ispod 2 MW, 6. Motori sa unutarnjim sagorijevanjem sa snagom od 0,5 do 2 MW, 7. Povr{inska i podzemna skladi{ta nafte, naftnih derivata i plina zapremine od 500 do 5.000 t. b) Kemijska industrija

Prof. dr. Zlata @igi}, v.r.

100
Na temelju ~lanka 68. stavak 2. i ~lanka 85. stavak 1. alineja 2. Zakona o za{titi okoli{a (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 33/03), ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a u Vladi Tuzlanskog kantona, donosi

PRAVILNIK
O IZDAVANJU OKOLINSKE DOZVOLE ZA POGONE I POSTROJENJA I DRUGE PLANIRANE AKTIVNOSTI KOJE MOGU ZNA^AJNO UTJECATI NA OKOLI[
I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim pravilnikom utvr|uju se: - pogoni i postrojenja koji se namjeravaju graditi ili postoje}i pogoni i postrojenja sa zna~ajnim promjenama u radu za koje Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) obvezno provodi postupak izdavanja okolinske dozvole; - pogoni i postrojenja i ostale planirane aktivnosti za koje se ne izdaje okolinska dozvola; - na~in podno{enja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole; - sadraj dokumentacije koja se obvezno podnosi uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole; - slu~ajevi u kojima se moe traiti dopuna dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole i - druga pitanja koja se odnose na postupak izdavanja okolinske dozvole. ^lanak 2. Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli{, za pogone i postrojenja ispod pragova utvr|enih Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli{ i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgra|eni i pu{teni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 19/04) i za pogone i postrojenja koji nisu utvr|eni u navedenom pravilniku, ali su utvr|eni ovim pravilnikom.

1. Obrada kemijskih me|uproizvoda sa kapacitetom obrade od 2.000 do 10.000 t/god, 2. Proizvodnja kemikalija sa proizvodnim kapacitetom od 1.000 do 5.000 t/god, 3. Skladi{ta kemijskih proizvoda sa kapacitetom od 1.000 do 10.000 t, 4. Pogoni za proizvodnju preparata za za{titno farbanje, lakova, mastila i adheziva, kada se organski rastvara~i koriste u koli~inama od 50 do 200 t/god, 5. Pogoni za proizvodnju agensa za pranje i sapuna sa proizvodnim kapacitetom od 1.000 do 15.000 t/god, 6. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida sa proizvodnim kapacitetom od 1.000 do 5000 t/god, 7. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera sa kapacitetom od 1.000 do 50.000 t/god, 8. Pogoni za povr{insku obradu supstanci, predmeta ili proizvoda uz kori{tenje organskih rastvara~a, posebice za oboga}ivanje rude, tiskanje, za{titno premazivanje, odma{}ivanje, vodootpornost, sortiranje, farbanje, ~i{}enje ili impregniranje sa konzumnim kapacitetom od 10 do 50 kg/h ili od 25 do 75 t/god. c) Metalna industrija 1. Pogoni crne metalurgije sa kapacitetom prerade od 5.000 do 50.000 t/god: - tople i hladne valjaonice, - kova~nice sa ~eki}ima, - nano{enje za{titnih fuznih metalnih presvlaka,

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 131

2. Postrojenja za obojenu metalurgiju sa kapacitetom prerade od 5.000 do 25.000 t/god: - tople i hladne valjaonice, - za{titnih fuznih metalnih presvlaka, - nano{enje za{titnih fuznih metalnih presvlaka, 3. Livnice crnih metala sa kapacitetom prerade od 2.000 do 10.000 t/god, 4. Postrojenja za topljenje uklju~uju}i i legure obojenih metala, izuzev plemenitih metala, uklju~uju}i povrat proizvoda (rafiniranje, livenje i sl.) sa kapacitetom topljenja od 500 do 2.500 t/god za olovo i kadmijum ili 2.000 do 10.000 t/god, za sve ostale metale, 5. Postrojenja za povr{insku obradu metala i plasti~nih materijala uz kori{tenje elektrolitskih ili kemijskih procesa uz uporabu premaza od 200 do 1.000 t/god, a u slu~aju toplog galvaniziranja metalnih povr{ina uz uporabu premaza od 500 do 3.000 t/god, 6. Valjaonice za toplo i hladno valjenje sa kapacitetom od 2.000 od 10.000 t/god, 7. Kova~nice sa kapacitetom od 2.000 do 10.000 t/god, 8. Nano{enje stopljenih za{titnih metalnih presvlaka sa kapacitetom prerade od 1.000 do 5.000 t/god, 9. Pogoni za povr{insku obradu metala i plasti~nih materijala gdje se koriste elektrolitski ili kemijski procesi i gdje je zapremina posuda za obradu od 2 do 10 m. d) Mineralna industrija 1. Pogoni za ekstrakciju azbesta i za preradu i transformaciju azbesta i proizvoda koji sadre azbest: - za proizvode od azbestnog cementa sa proizvodnjom od 1.000 do 5.000 t/god. gotovih proizvoda, - za frakcione materijale sa proizvodnjom od 1 do 5 t/god. gotovih proizvoda, - za ostale uporabe azbesta, sa kori{tenjem od 5 do 25 t/god, 2. Pogoni za proizvodnju vje{ta~kih mineralnih vlakana sa proizvodnim kapacitetom od 5.000 do 25.000 t/god, 3. Pogoni za proizvodnju stakla uklju~uju}i staklenu vunu sa proizvodnim kapacitetom od 5 do 20 t/d, 4. Pogoni za topljenje mineralnih supstanci uklju~uju}i proizvodnju mineralnih vlakana sa proizvodnim kapacitetom od 2 do 10 t/d, 5. Pogoni za proizvodnju kerami~kih proizvoda pe~enjem, posebice krovnih crijepova, cigli, vatrostalne cigle, crijepova, lon~arske robe od kremenaste gline ili porcelana sa proizvodnim kapacitetom od 5 do 30 t/d, i/ili sa kapacitetom pe}i od 1 do 2 m i sa gustinom po pe}i od 100 do 300 kg/m, 6. Pogoni za proizvodnju betona i gra|evinskog materijala uz kori{tenje cementa sa kapacitetom od 10 do 100 m/h, 7. Pogoni za proizvodnju ili topljenje asfalta, katrana i bitumena sa proizvodnim kapacitetom do 25 t/h. e) Infrastrukturni projekti

4. Projekti industrijskog razvitka na podru~ju od 2,5 do 5 ha, 5. Projekti urbanog razvitka uklju~uju}i izgradnju trgova~kih centara i parkirali{ta na podru~ju od 2,5 do 5 ha ili od 350 do 750 mijesta za parkirali{ta, 6. Podzemne garae sa prirodnom i vje{ta~kom ventilacijom sa vi{e od 50 mjesta, 7. Cjevovodi za prijenos plina, nafte ili kemikalija sa pre~nikom od 150 do 500 mm, 8. Brane i ostali objekti za zadravanje ili skladi{tenje vode na dulje razdoblje gdje je nova ili dodata koli~ina vode koja se zadrava ili skladi{ti manja od 1 milion m3. f) Upravljanje otpadom 1. Pogoni za obradu i odlaganje otpada - pogoni za biolo{ku i fizi~ko-kemijsku obradu neopasnog otpada s ciljem daljnjeg odlaganja sa kapacitetom od 2 do 10 t/d, - deponije koje primaju ispod 5 t dnevno ili sa ukupnim kapacitetom od 2.000 do 10.000 t, izuzev deponija inertnog otpada, - deponije inertnog otpada sa kapacitetom od 10.000 do 100.000 m ukupne zapremine ili povr{inom od 0,5 do 2 ha. 2. Lokacije za odlaganje {ljake sa ukupnim kapacitetom od 2.000 do 10.000 t. 3. Skladi{tenje otpadaka od eljeza, uklju~uju}i automobilske olupine, sa kapacitetom od 1.000 do 10.000 t/god. g) Ekstraktivna industrija 1. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje je povr{ina lokacije ispod 2,5 ha (~vrste stijene, {ljunak, pijesak, mrki ugalj, treset, vlani proces razaranja {ljunka) i ekstrakcija minerala fluvijalnim va|enjem mulja na podru~ju ispod 2,5 ha, 2. Duboke bu{otine sa dubinom od 100 do 500m. 3. Rudarstvo na otvorenim kopovima (kao {to su metalne rude, boksit,...) sa kapacitetom od 10.000 do 50.000 t/god., 4. Eksploatacija gline, {ljunka i pijeska sa kapacitetom od 20.000 do 100.000 m/god. h) Poljoprivreda i {umarstvo 1. Pogoni za intezivan uzgoj ivine, svinja i krupne stoke sa: - 5.000 do 60.000 mjesta za brojlere, - 3.000 do 40.000 mjesta za koko{ke, - 200 do 2.000 mjesta za svinje (preko 30 kg) ili, - 100 do 700 mjesta za krma~e, - 100 do 500 mjesta za krupnu stoku, 2. Po~etno po{umljavanje i kr~enje {uma s ciljem promjene namjene zemlji{ta na podru~ju od 1 do 15 ha, 3. Intezivan uzgoj ribe na podru~ju od 1 do 15 ha. i) Prehrambena industrija

1. Izgradnja aerodroma - aerodroma namjenjenih slijetanju i polijetanju zrakoplova i helikoptera sa kapacitetom ispod 5,7 t, - produenje pisti sa osnovnom duinom ispod 500 m, 2. Izgradnja novih putova: - kantonalnih putova, - lokalnih putova od 1 do 2 km neprekidne duljine, 3. Pro{irenje postoje}eg puta sa dvije ili manje traka kako bi se dobilo ~etiri ili vi{e traka, gdje bi novi put ili ponovno ozna~eni i/ili pro{ireni dio puta bio dug ispod 10 km stalne duljine,

1. Proizvodnja biljnih i ivotinjskih masti i ulja sa proizvodnim kapacitetom od 2.000 do 20.000 t/god, 2. Pakovanje i konzerviranje biljnih i ivotinjskih proizvoda sa proizvodnim kapacitetom od 2.000 do 20.000 t/god, 3. Proizvodnja slatki{a i sirupa sa proizvodnim kapacitetom od 1.000 do 25.000 t/god, 4. Fabrike ribljeg bra{na i ulja sa proizvodnim kapacitetom od 1.000 do 10.000 t/god, 5. Klaonice i industrijske klaonice sa proizvodnim kapacitetom trupala od 2 do 10 t/d,

Broj 3 - Strana 132

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

6. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehrambenih proizvoda iz ivotinjskih sirovina (osim mlijeka) sa proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda od 5 do 25 t/d, 7. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehrambenih proizvoda iz biljnih sirovina sa proizvodnim kapacitetom gotovih proizvoda od 20 do 100 t/d (srednja vrijednost na tromjese~noj osnovi), 8. Proizvodnja ili rafiniranje {e}era ili proizvodnja skroba sa proizvodnim kapacitetom od 2 do 10 t/d (srednja vrijednost na tromjese~noj osnovi), 9. Obrada i prerada mlijeka sa koli~inom mlijeka koje se prima izme|u 5 i 25 t/d (srednja vrijednost na godi{njoj osnovi), 10. Pivare sa proizvodnim kapacitetom od 100 do 500 hl/d.

j) Tekstilna, koarska, drvna i papirna industrija

1. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje, mercerizaciju) ili bojenje vlakana ili tekstila s kapacitetom prerade od 1 do 3 t/d, 2. Pilane i pogoni za proizvodnju drveta, furnira i {perplo~e sa proizvodnim kapacitetom od 3.000 do 15.000 m/god, 3. Pogoni za proizvodnju iverice sa proizvodnim kapacitetom od 3.000 do 15.000 m/god, 4. Postrojenja za {tavljenje krupne i sitne koe sa kapacitetom prerade od 200 do 1.000 t/god.

4. Brom u koli~inama od 5 do 20 t, 5. Hlor u koli~inama od 2 do 10 t, 6. Etilenamin u koli~inama od 2 do 10 t, 7. Fluor u koli~inama od 2 do 10 t, 8. Formaldehid (koncentracija jednaka ili ve}a od 90%) u koli~inama od 1 do 5 t, 9. Hidrogen u koli~inama od 1 do 5 t, 10. Hidrogen hlorid (te~ni gas) u koli~inama od 5 do 25 t, 11. Alkili olova u koli~inama od 1 do 5 t, 12. Te~ni izuzetno zapaljivi gasovi (uklju~uju}i LPG) i prirodni gas u koli~inama od 10 do 50 t, 13. Acetilen u koli~inama od 1 do 5 t, 14. Etilen oksid u koli~inama od 1 do 5 t, 15. Propilen oksid u koli~inama od 1 do 5 t, 16. Metanol u koli~inama od 100 do 500 t, 17. Kiseonik u koli~inama od 50 do 200 t, 18. Toluen diizocijanat u koli~inama od 2 do 10 t, 19. Karbonil dihlorid (fozgen) u koli~inama od 0,05 do 0,3 t, 20. Arsen trihlorid (arsin) u koli~inama od 0,05 do 0,2 t, 21. Fosfor trihlorid (fosfin) u koli~inama od 0,05 do 0,2 t, 22. Sumpor dihlorid u koli~inama od 0,2 do 1t, 23. Sumpor trioksid u koli~inama od 3 do 15 t, 24. Sljede}e kancerogene supstance u koli~inama ispod 0,001 t: - 4-Aminobifenil i/ili njegove soli, - Benzidin i/ili soli, - Bis (hlorometil) eter, - Hlorometil metil eter, - Di-metil karbamil hlorid, - Dimetilnitrozamin, - Heksametilfosfor triamid, - 2-Naftilamin i/ili soli, - 1,3-Propansulfon, - 4-Nitrodifenil, 25. Automobilski benzin i derivati u koli~inama od 500 do 5000 t. ^lanak 7. Grani~ne koli~ine opasnih supstanci prema kategorijama opasnosti, a koje nisu navedene u ~lanku 6. ovog pravilnika su: 1. Veoma otrovne u koli~inama od 1 do 5t, 2. Otrovne u koli~inama od 10 do 50 t, 3. Oksidiraju}e u koli~inama od 10 do 50 t, 4. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju rizik od eksplozije usljed udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u koli~inama od 10 do 50 t, 5. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju izniman rizik od eksplozije usljed udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u koli~inama od 2 do 10 t, 6. Zapaljive (te~ne supstance i preparati ~ija je temperatura paljenja ista ili ve}a od 21 C, i manja ili jednaka 55 C) u koli~inama od 500 do 5000 t, 7. Veoma zapaljive te~nosti (supstance i preparati koji postaju vreli i pale se u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi bez dodavanja energije i supstance ~ija je temperatura paljenja nia od 55 C i koje ostaju u te~nom stanju pod pritiskom, ali gdje odre|eni uvjeti prerade kao {to je visok pritisak ili visoka temperatura mogu izazavati opasnost od pojave nesre}a ve}ih razmjera) u koli~inama od 10 do 50 t, 8. Veoma zapaljive te~nosti (supstance i preparati ~ija je temperatura paljenja nia od 21 C i koji nisu iznimno zapaljivi) u koli~inama od 500 do 5000 t, 9. Iznimno zapaljive te~nosti i plinovi (te~ne supstance i preparati ~ija je temperatura paljenja nia od 0 C i ta~ka

k) Turizam i zabava

1. Ski staze, ski liftovi i i~are do 2 km i prate}i objekti sa povr{inom do 5 ha, 2. Odmarali{ta i hotelski kompleksi izvan urbanih podru~ja i prate}i objekti sa povr{inom od 1 do 5 ha, 3. Stalni kampovi izvan urbanih podru~ja sa 100 do 500 mjesta. ^lanak 5. Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za sve pogone i postrojenja, uklju~uju}i skladi{ta u kojima su opasne supstance prisutne u koli~inama utvr|enim u ~lanku 6. i ~lanku 7. ovog pravilnika. Mje{avina i preparati prisutni u postrojenjima ili skladi{tima bit }e tretirani na isti na~in kao i ~iste supstance pod uvjetom da ostaju u okviru granica koncentracija koje su odre|ene na temelju njihovih osnova u ~lanku 7. ovog pravilnika. Kada supstance ili skupine supstanci navedene u ~lanku 6. ovog pravilnika spadaju u kategorije opasnosti navedene u ~lanku 7. ovog pravilnika, za izdavanje okolinske dozvole primjenjuju se grani~ne koli~ine odre|ene u ~lanku 7. ovog pravilnika.

^lanak 6.

Grani~ne koli~ine opasnih supstanci su: 1. Amonijum nitrat u koli~inama od 100 do 350 t, 2. Amonijum nitrat (u formi |ubriva) u koli~inama od 250 do 1250 t, 3. Arsen pentoksid, arseni~na (V) kiselina i/ili soli u koli~inama od 0,2 do 1 t,

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 133

klju~anja na normalnom pritisku nia ili jednaka 35 C, te~ne supstance koje se odravaju na temperaturi iznad njihove ta~ke klju~anja, plinovite supstance i preparati koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi i pritisku, bez obzira da li pod pritiskom ostaju u plinovitom ili te~nom stanju) u koli~inama od 2 do 10 t, 10. Supstance opasne po okoli{ u kombinaciji sa supstancama veoma toksi~nim za akvati~ne organizme, u koli~inama od 50 do 200 t, 11. Supstance opasne po okoli{ u kombinaciji sa supstancama toksi~nim za akvati~ne organizme i supstancama koje prouzrokuju dugotrajne negativne efekte u vodnim ekosistemima, u koli~inama od 100 do 500 t, 12. Bilo koja klasif ikacija koja nije uklju~ena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancama koje burno reaguju sa vodom, u koli~ini od 20 do 100 t, 13. Bilo koja klasif ikacija koja nije uklju~ena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancama koje u kontaktu sa vodom osloba|aju toksi~ne plinove, u koli~inama od 10 do 50 t.

IV - PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE

^lanak 11.

Sukladno ~lanku 2. i ~lanku 3. ovog pravilnika, za pogone i postrojenja i ostale planirane aktivnosti za koje je obvezno pribavljanje okolinske dozvole, zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi se Ministarstvu. Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, treba da sadri: - ime i adresu investitora (sa kontakt osobom i telefonom), - lokaciju pogona i postrojenja, - podatke iz dokumenata prostornog-urbanisti~kog ure|enja, - kopije drugih suglasnosti i dozvola koje su pribavljene u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti, - tehni~ku dokumentaciju koja se odnosi na pogon i postrojenje koje se namjerava graditi, ili vr{iti zna~ajne promjene u radu postoje}eg pogona i postrojenja ili radi prestanka rada i uklanjanja postoje}eg pogona i postrojenja.

^lanak 8. ^lanak 12. Nadlena op}inska sluba ne moe izdati urbanisti~ku suglasnost ili druge neophodne suglasnosti za projekte za koje je neophodno izdavanje okolinske dozvole, ukoliko uz zahtjev nije dostavljena okolinska dozvola. Op}inska sluba nadlena za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, obvezna je dostaviti primjerak izdatog rje{enja o urbanisti~koj suglasnosti Ministarstvu, radi ostvarivanja nadzora nad primjenom uvjeta utvr|enih okolinskom dozvolom. Op}inska sluba nadlena za izdavanje odobrenja za rad pogona i postrojenja propisanih ovim pravilnikom, ne moe izdati odobrenje za rad, ukoliko za te pogone i postrojenja nije izdata okolinska dozvola. ^lanak 9.

Za pogone i postrojenja iz ~lanka 3. ovog pravilnika za koje su izdate dozvole prije stupanja na snagu ovog pravilnika, moraju se podnijeti zahtjevi za izdavanje okolinske dozvole najkasnije do 2008. godine.

Tehni~ka dokumentacija, koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, treba da sadri: - svrhu gradnje pogona i postrojenja, ili razlog promjene u radu i prestanka rada ili uklanjanja pogona i postrojenja, - opis pogona i postrojenja, - proizvodni (instalirani) kapacitet pojedinih jedinica pogona i postrojenja, odnosno ukupni kapacitet, - opis osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje, - opis izvora emisija iz pogona i postrojenja (emisija u zrak, otpadnih voda, otpada i buke), - kvalitet i koli~ine emisija iz pogona i postrojenja u okoli{u (zrak, vode, tlo) i - predloene mjere, tehnologije i druge tehnike za sprje~avanje, ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenje emisija iz pogona i postrojenja. ^lanak 13. Ukoliko se, na temelju podnesene tehni~ke dokumentacije, ne moe donijeti ocjena o prihvatljivosti projekta, odnosno utjecaja pogona i postrojenja na okoli{, Ministarstvo moe zatraiti da podnositelj zahtjeva osigura: - dopunska obrazloenja za podnesenu tehni~ku dokumentaciju, - zamjenu i/ili dopunu tehni~ke dokumentacije i - dodatna stru~na mi{ljenja potrebna za ocjenu utjecaja na okoli{.

III - POGONI I POSTROJENJA I OSTALE PLANIRANE AKTIVNOSTI ZA KOJE SE NE IZDAJE OKOLINSKA DOZVOLA

^lanak 10.

Za pogone i postrojenja i ostale planirane aktivnosti, koji nisu navedeni u ~lancima 4., 6. i 7. ovog pravilnika i pogone i postrojenja koji nisu navedeni ovim pravilnikom, ne izdaje se okolinska dozvola. Za pogone i postrojenja i ostale planirane aktivnosti za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, Ministarstvo odnosno nadlena op}inska sluba u postupku izdavanja urbansti~ke suglasnosti utvr|uje okolinske uvjete za za{titu okoli{a sukladno ~lanku 67. stavak 1. Zakona o za{titi okoli{a (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03) i ostalim vae}im propisima iz oblasti za{tite okoli{a.

V - ZAVR[NA ODREDBA

^lanak 14.

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Broj: 12/1-175-03/05 Tuzla, 30. 3. 2005. godine MINISTAR Jadranka Mira{~i}, dipl. prav.

Broj 3 - Strana 134

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

101
Na temelju ~lanka 6. i ~lanka 18. Zakona o Komorama F BiH (Slu`bene novine F BiH, br. 35/98 i 34/03) ~lanka 14. i ~lanka 39. Statuta Kantonalne privredne komore Tuzla, Skup{tina Kantonalne privredne komore, na sjednici odr`anoj 21. 3. 2005. godine, donijela je

^lanak 4.

ODLUKU
o visini i na~inu pla}anja ~lanarine za ~lanice Komore u 2005. godini
^lanak 1. Za ~lanove Kantonalne privredne komore i P/G Komore F BiH (u daljnjem tekstu: ~lanovi Komore) utvr|uje se mjese~na visina ~lanarine od 3 KM prema broju uposlenih u gospodarskom dru{tvu. Sukladno stavku 1. ovog ~lanka, visina i na~in pla}anja ~lanarine za 2005. godinu utvr|uje se na temelju broja uposlenih sa 31. 12. 2004. godine.

^lanarina Komore se upla}uje mjese~no do 15 u mjesecu za protekli mjesec. ^lanarina Komore ima tretman tro{kova sukladno kodeksu ra~unovodstvenih na~ela i standarda.

^lanak 5. Raspodjela upla}enih sredstava sa prijelaznog ra~una poslovnih banaka, vr{i se sukladno sporazumu Kantonalne privredne komore Tuzla i P/G Komore F BiH.

^lanak 6. Skup{tina Kantonalne privredne komore Tuzla, odnosno Upravni odbor Komore, daje blia tuma~enja ove odluke.

^lanak 7. ^lanak 2. ^lanarina Kantonalne privredne komore Tuzla, zajedno sa ~lanarinom P/G Komorom F BiH, koja je jedinstvena, upla}uje se na jedan od jedinstvenih ra~una kod poslovnih banaka u Tuzlanskom kantonu. ^lanak 3. Na temelju Sporazuma P/G Komore F BiH i Kantonalne privredne komore Tuzla, izdat }e se rje{enje o visini mjese~ne ~lanarine za obje Komore za narednu 2005. godinu. Za novoprimljene ~lanove tijekom poslovne godine izdaje se rje{enje za ~lanicu Komore od dana pristupanja u ~lanstvo Komore. Odluka o visini i na~inu pla}anja ~lanarine za ~lanice Komore bit }e objavljena u Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona.
Kantonalna privredna komora Tuzla Predsjednik SKUP[TINA KOMORE Skup{tine Komore Broj: 205/05 Mr. Enver @igi}, dipl. in. rud. Datum, 21. 3. 2005. godine

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja od strane Skup{tine Kantonalne privredne komore Tuzla, a primjenjuje se od 01. 01. 2005. godine.

^lanak 8.

Petak, 29. travanj 2005. g.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Broj 3 - Strana 135

 Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 3/2005. od 29, travnja 2005. godine SADR@AJ

SKUP[TINA KANTONA 89. 90. 91. 92. Zakon o gradnji Zakon o prostornom ure|enju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o na~inu raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija Odluka o imenovanju Povjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona Odluka o davanju suglasnosti za davanje u zakup dijelova kapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla Odluka o dopuni Odluke o imenovanju Povjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona 97 110 122

98.

Odluka o unutarnjoj preraspodjeli izdataka Prora~una Tuzlanskog kantona za 2005. godinu

124

MINISTARSTVO NAOBRAZBE, ZNANOSTI, KULTURE I [PORTA 99. Popis Javnih ustanova srednjih {kola upisanih u Registar srednjih {kola

124

122 122 123 123 100. Pravilnik o izdavanju okolinske dozvole za pogone i postrojenja i druge planirane aktivnosti koje mogu zna~ajno utjecati na okoli{ MINISTARSTVO PROSTORNOG URE\ENJA I ZA[TITE OKOLI[A

93. 94.
95.

130

VLADA KANTONA 96. 97. Uredba o prestanku vaenja Uredbe o procjeni uticaja zahvata na okoli{ Odluka o na~inu raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija KANTONALNA PRIVREDNA KOMORA 123 124 101. Odluka o visini i na~inu pla}anja ~lanarine za ~lanice Komore u 2005. godini 134

Broj 3 - Strana 136

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Petak, 29. travanj 2005. g.

U PRODAJI JE

Informacije na tel. 311-211, 281-751, 282-000; Fax: 311-210

Izdava~: Skup{tina Tuzlanskog kantona Tuzla - Za izdava~a: Hazim Ran~i}, dipl. prav., sekretar Skup{tine - Telefon 035/252-565 Pretplata: 035/252-565, lok. 18 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a uplata se vr{i unaprijed u korist ra~una: Tuzlanska banka d.d. Tuzla 1321000256000080 - Graf i~ka priprema i {tampa PrintCom d.o.o. Graf i~ki in`enjering Tuzla, Mije Kero{evi}a 20, telefoni: 311-211, 281-751, 282-000 Faks: 311-210 - Za {tampariju: Jasmin Had`imehmedovi} i Zikrijah Had`imehmedovi} Zi}o