1
Dr.med. Helmuth KriegDr.med. Roland Keilhauer
Chelat-plus terapija (prijevod)
Sr
č
ani infarkt, moždana kap, smetnje s krvotokom, artroza, mogu seizbje
ć
i. U
č
inite nešto i to odmah.Op
ć
enito1.1 Uvod
" Tko je bolestan mora imati bolove. Tko nema bolove zdrav je!"To su uvriježena mišljenja, ali je to daleko od istine. Gotovo sve vrste raka neuzrokuju u po
č
etku nikakve bolove. Kada se bolovi pojave,
č
esto je ve
ć
kasno.Kod zakre
č
enih krvnih žila, previsokog krvnog tlaka, smetnji s krvotokom,kod po
č
etaka arterioskleroze, ukratko kod po
č
etka bolesti srca i krvnih žila(uzrok smrti broj 1), duže vrijeme ne osje
ć
amo nikakve tegobe, dakle neznamo da smo ve
ć
vrlo teško bolesni, a bolest i dalje napreduje. Prve promjenena stijenkama arterija primije
ć
ene su ve
ć
kod neke djece. Arteriosklerozazapo
č
inje kod muškaraca ve
ć
od dvadesete godine, a kod žena ve
ć
inom nakonmenopauze, ali ima mnogo iznimaka, pa su to tek prosje
č
ni pokazatelji.Me
ñ
utim ne treba
č
ekati da se bolest razvije. Zašto ne biste na vrijeme u
č
inilinešto za sebe? Muškarci ve
ć
u tridesetim, a žene u pedesetim godinama. Akoste zakasnili ipak možete sprije
č
iti operaciju ako pažljivo pro
č
itate ovaj tekst ipoduzmete terapiju koju Vam preporu
č
amo.
1.2 Krvotok
Krv u tijelu
č
ovjeka, pet do šest litara kod odraslih, ima višestruku zada
ć
u.Kroz mrežu arterija ona dovodi potreban kisik u sve organe i stanice. Tako
ñ
erona pronosi tijelom hranjive sastojke kao bjelan
č
evine, ugljikohidrate, masti,vitamine, minerale i hormone. Na povratku kroz vene te
č
e krv optere
ć
enauglji
č
nom kiselinom i drugim produktima izmjene tvari, u desnu sr
č
anukomoru. Tada stiže u plu
ć
a, gdje se oboga
č
uje s kisikom i ulazi u lijevu sr
č
anukomoru. Odatle se tla
č
i u veliki krvotok.Goethe je imao pravo kad je rekao: " Krv je jedan posve poseban sok ".
1.3 Arterioskleroza ili zakre
č
enje krvnih žila
Me
ñ
utim, krv može tako
ñ
er oboljeti i kada je njezin sastav poreme
ć
en,uzrokovati teške bolesti. Naime, do
ñ
e li u krvnim žilama do stvaranja ugrušaka(tromboza), nastaju infarkt srca, moždana kap i periferno za
č
epljenje arterija(na primer u nogama), zavisno od toga gdje se stvorio ugrušak i koja je žilatime za
č
epljena.Naravno to se ne doga
ñ
a odjednom. Arterioskleroza se stvara tijekom dugogniza godina.
2
1.4 Kako nastaje arterioskleroza?
U ku
ć
anstvu svima nam je poznato zakre
č
enje dovodnih, posebno odvodnihcijevi, kao posljedica taloženja kalcija. S vremenom biva popre
č
ni presjekcijevi sve uži, a time i protok vode sve manji. Kod arterioskleroze su stvarisli
č
ne, ali složenije. Ima više teorija kako to nastaje. Znanstvenici nisu u tomepotpuno jedinstveni. Vjerojatno ima svaki pomalo pravo.Ukupna koli
č
ina krvi pro
ñ
e u jednoj minuti kroz cijelo tijelo, što zna
č
i 1440puta u 24 sata. Ili izraženo u litrama: 7200 I u 24 sata. Koji ogroman u
č
inak!Crvena krvna zrnca i mnogi drugi
č
vrsti sastavni dijelovi krvi taru se pri tom onutarnje stijenke žila. Sre
ć
om su ove stijenke obi
č
no
č
vrste i elasti
č
ne, tako datrenje ne može uzrokovati ve
ć
e štete. Me
ñ
utim, uz pomo
ć
tzv faktora rizika,kao pušenje, visoka koncentracija masti, visok krvni tlak i nasljedne sklonosti,mogu se stijenke arterija oštetiti.Me
ñ
u ostalim dolazi do ve
ć
e ljepljivosti i pove
ć
ane propusnosti stijenki žila.Ljudi nažalost osjete simptome bolesti prekasno, tada kada su žile ve
ć
30 do70% sužene. Tek tada se osjete posljedice nedovoljne opskrbljenosti krvlju ikisikom, te pacijent osje
ć
a bolove u prsima ili nogama, te omaglice ilivrtoglavicu. Danas se to
č
no ne zna koji su uzroci prvim ošte
ć
enjima nutarnjestijenke žila. Zasigurno važnu ulogu imaju, ina
ć
e vrlo korisne imunstanice imakrofagi. One su zapravo zadužene za obranu od nametnika i stranih tvari.
1.4.1
Bakterije, faktor rizika
Ne tako davno, u Njema
č
koj je otkriveno da talog na žilama sadrži bakterije,koje s godinama mogu ubrzati proces ovapnjenja. Tako postoji nada da sepravovremenim lije
č
enjem antibioticima može bakterije uništiti, prije nego onezavrše svoj destruktivan posao na arterijama.Najnovija istraživanja pokazala su tako
ñ
er da i virusi mogu, kod nekih ljudi,pripomo
ć
i nastajanju arterioskleroze.Naš savjet: dajte si napraviti krvne testove koji
ć
e pokazati da li kod Vaspostoje ove bakterije.
1.4.2 Nikotin, faktor rizika
Arterije se mogu skupiti ili raširiti. To je važno, jer se tako može reguliratikrvni tlak. Kad naše žile ne bi imale to svojstvo, tada bi prilikom ustajanja krvostala zarobljena u našim nogama i ne bi se mogla više natrag crpsti do srca.Ova regulacija je mogu
ć
a samo zato jer su unutarnje stijenke arterijaopremljene prstenastim miši
ć
jem, koje ih, prema potrebi, skuplja i širi.Nikotin je jedan od glavnih sastojaka dima cigarete. Nikotin na svom putupodražuje ovo prstenasto miši
ć
je, te dolazi do skupljanja arterija. Posljedice sufatalne: Unutarnji presjek arterija se smanjuje, a krvni tlak raste, nastajeošte
ć
enje unutarnje stijenke žila, odlaganje masti i drugih tvari, te formiranjeugrušaka.Ve
ć
ina puša
ć
a ne shva
ć
a zašto bi bilo dobro prestati s pušenje. To se
č
ak možerazumjeti kad se sjetimo da proces razaranja u žilama u po
č
etku ne boli, anjegovo djelovanje se o
č
ituje tek nakon mnogo godina.
3
Povrh svega, pušenjem se uštedi velik novac mirovinskom osiguranju. Evo
č
iste ra
č
unice: pušenje skra
č
uje život u prosjeku za 8 godina. Kako troškoviI
ñ
e
č
enja rastu sa starenjem, troškovi bivaju sve ve
ć
i što
č
ovjek duže živi. Cistokonkretno: jedna populacija nepuša
ć
a pove
ć
ala bi troškove mirovinskogosiguranja za oko 7%.Evo jednog savjeta: ako niste u stanju vlastitim zalaganjem odvi
ć
i se pušenjaiskoristite prednosti akupunkture. Jedan tretman odvikavanja od pušenja trajeto
č
no 30 minuta s oko 80 postotnim uspjehom.
1.4.3 Kada se krvne plo
č
ice zgrušavaju
Pet do šest litara krvi odraslog
č
ovjeka sastoji se od oko 55% krvne plazme i45%
č
vrste tvari. To su crvena i bijela krvna zrnca i krvne plo
č
ice, tako
ñ
ernazvane trombociti.Crvena krvna zrnca nošena strujanjem krvi donose kisik u tkivo. Kod bijelihkrvnih zrnaca je druga
č
ije. Ona imaju vlastitu pokretljivost i mogu se kretati
i
protiv smjera strujanja krvi. Samo tako ona mogu ispuniti svoju važnu zada
ć
u
č
uvara imuniteta.Krvna zrnca stupaju u akciju kada naprimjer porežete prst i treba pospješitizgrušavanje krvi. Zgrušavanje krvi je vrlo kompliciran proces koji se sastoji izviše koraka. Cim trombociti do
ñ
u u dodir s ranom, oni postaju ljepljivi
i
višese ne kre
ć
u s krvi, nego ostaju na mjestu rane i nastoje ju zatvoriti.Nadalje, na mjestu rane nastaje jedna fina mrežasta struktura, koja kona
č
noranu zatvori.Ono što se kod porezanog prsta pokazalo vrlo korisnim, može na drugommjestu biti fatalno. Naime, ako se zgrušavanjem nastale ateroskleroti
č
nenaslage na krvnim žilama oslobode, može do
ć
i do stvaranja ugruška. Kao štosmo prije vidjeli mogu naslage krenuti i, kao kod porezanog prsta, privu
ć
itrombocite, u
č
initi ih Ijepljivima i zajedno slijepiti.Neki od ovih ugrušaka (tromba) stvaraju se izravno na naslagama, a druginastaju negdje drugdje u tijelu, te nošeni krvlju stižu do nekog suženja, gdjepotpuno za
č
epe krvnu žilu.
1.4.4 Še
ć
erna bolest, faktor rizika
Pacijenti
č
ije vrijednosti še
ć
era u krvi prelaze 128 mg% su dijabeti
č
ari, premadefiniciji Svjetske zdravstvene organizacije. Kod dijabetesa, še
ć
erne bolesti,žlijezda s unutarnjim lu
č
enjem guštera
č
a ne proizvodi dovoljno hormonainzulina, pa opada koncentracija še
ć
era u krvi. Ako bolest nastupi ve
ć
u mla
ñ
ojdobi tada govorimo o dijabetesu s manjkom inzulina ili dijabetesu tipa I. Koddijabetesa u odraslih ili tipa II, gdje je guštera
ć
a još puna inzulina, toga nema.Svejedno, da li tip I ili Tip II, dijabeti
č
ari imaju visok stupanj rizika premaoboljenjima od smetnji s cirkulacijom. Posebno je strašna gangrena, kojanerijetko dovodi do amputacije noge. Povišen še
ć
er, kroz dulje vrijeme, razaraili sužava uglavnom sasvim tanke žile. To je posebno neugodno kod mrežniceoka ili srca. Me
ñ
utim mogu i šire žile biti pogo
ñ
ene, te biti izloženearteriosklerozi. Dijabetes je jedan od glavnih faktora rizika za nastajanjearterioskleroze. Pažljivo podešena koncentracija še
ć
era u krvi, putem kontroletežine, kretanja, prilago
ñ
ene prehrane ili uz pomo
ć
tableta ili injekcija inzulina,važna je za spre
č
avanje daljnje štete u organizmu.
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
