Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Arhitektura Na Prelazu u 20st

Arhitektura Na Prelazu u 20st

Ratings: (0)|Views: 6 |Likes:
Published by Larisa Snegar
Arhitektura Na Prelazu u 20st
Arhitektura Na Prelazu u 20st

More info:

Published by: Larisa Snegar on Oct 01, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/01/2013

pdf

text

original

 
Amir Pa
šić: Historija arhitekture
 Arhitektura poslije 1850.godine (1)
 1
ARHITEKTURA: PRELAZ U 20.STOLJEĆE
 
UVOD
Arhitektura je jedna od osnovnih komponenti ljudskog društva.Naš svakondnevni život je velikommjerom uslovljen arhitekturom koja se svakodnevno nalazi oko nas -
kod kuće, na poslu, u kupovini
, naodmoru.
 Naši gradovi predstavljaju šareni, višeslojni svijet. Zgrade iz prijašnjih stoljeća miješaju se sasavremenom arhitekturom da bi stvorili živući organizam.Arhitektura na kraju 20.stoljeća je jednako raznolika kao i sam život.
Gradovi su naselja sa mnoštvomfunkcija,
sa svim svojim različitostima
.
Bez razvoj arhitektonske tehnike i forme u ovom stoljeću ima svoje korjene u 18.
stolje
ću
.
Prosvjetiteljstvo, koje je obogatili je značaj i socijalni status svakog stanovnika, bilo je udruženo sa
fundamentalnim p
romjenama u političkoj kulturi. Stoljećima stare monarhije napravile su ustupak demokratskim ustavima čije su se ideje širile u rastućim krugovima.
 
To su bile one misli sadržane sveobuhvatnoj i trajnoj formi Američke
deklaracije nezavisnosti (1776). i
našle direktno političko ost
varenje u Francuskoj revoluciji
(1789). Sljedeći početak iz 18. stoljeća, bilo jeneizbježno da 19. stoljeće bude era revolucionarnih promjena koje će zahvatiti svako područje života.
Industrijska revolucija koja se proširila iz velike Britanije na cijelu Evropu i Sjevernu Ameriku, stvorila jenovu vrstu radnika -
 plaćenog radnika ili proletera. Simbol rastuće svjetske mehanizacije bila je parnamašina, koju je izumio Watt 1785, čija je proliferacija u novootvorene prodavnice mehaničke opreme i
željezne konstrukcije, prouzrokovala novi tip gradnje.Drugi, iako ne manje važan, simbol novog doba bila je željeznica 1830. Crown Street Station je
izgrađena u Liverpoolu, prva stanica koja je bila nam
ijenjena putnicima koji su sada mogli udobno
 putovati između Liverpoola i Manchestera.
ŽeljeznimostprekorijekeSevern, Coolbrookdole,Engleska, 1777.-178l. 
Thomas Pritchard i Abraham Darby III. Ovo je prvi mostu potpunosti izra
đ
en od željeza, a ozna
ča
vai prekretnicu uupotrebi montažnihkomponenti. R osponmosto bio je 31metar  
 
Amir Pa
šić: Historija arhitekture
 Arhitektura poslije 1850.godine (1)
 2
Čitava željeznička mreža je rasprostranjena po Evropi i omogućava transport ljudi i dobara na mnogo bržinačin od onoga kočijama. Ovo je ostavilo posljedice u arhitektu
ri, jer da bi se prošlo kroz doline i planine,
tuneli i masivni mostovi su građeni od kamena ili željeza, prava remek 
-
djela građevinarstva. U kratkomvremenu željezničke stanice su rasle, palače ili čak i veće i raskošnije zgrade, koje su zbog mjesta koje
su
zauzimale bile najčešće smještene na krajevima grada.
Etienne-Louis Boullee
, arhitekt i član Francuske
Akodemije, odaje priznanje prevlasti geometrije i u
svom je Cenotaphu zo engleskog fizičara,matematičara i astronoma Isaac Newton
-a, primijenioanalogiju u simbolu globusa; sama sfera bilo jenajprikladnije sredstvo izrozovanja Apsolutnogarhitektonskim jezikom. Sfera je za Boulleea imalo isuvremenu vrijednost. Sam Cenotaph predstavIjao je pokusaj prikoza bestežinskog stanja. Zo razliku od prethodnihakupolnih struktura, sfero je ovdje bilaizlozeno i iznod i ispod najisturenije tockeate jeizgledala koo da tek lagono poeivo no tlu . Potreba zokontroliranjem prirode bila je vidljivo i u unutrasnjemnebeskom svodu posutom zvijezdama. Odnos sosvijetom, koji se konkretizira kroz »oblikovonje
svjetlosću«, zauzima podređeni položaj,
odnosno prepušta se svijetu na milost i nemilost. lako nam se
Boullee čini progresivan njegova realizirana djela ih
ipak pripadaju klasicizmu oko 1800.godine. Starikoncepti potpornja i tereta i želja za
monumentalnoscu nisu prevaziđeni.Braća
Montgolfier 1784. izvelo su svoj prvi let u
 balonu na vrući zrak; granica za koje se do tadvjerovalo da je nemoguće prijeći tim su se činom
zauvijek premostila a grovitocija po prvi putsavladala.Dolaskom industrijalizacije, akademskom je arhitektukonkurenciju sada predstavljao inženjer - inženjerskatitula se u post-revolucionarnoj Francusko
 j običnokoristila za stručnjake u projektiranju fortifikacija i
opsada.
Industrijalizacija je stvorila temelje nove arhitekture u »trenutku transformacije od ručnoga u industrijski proces proizvodnje«. Međatim, ova transformacija ni na koji nacin nije bi
la izravna ni svjesna. Ona jenaime naišla na mnoge stranputice koje su dovele do modernizma koji se još danas moze smatrati»radom u toku«.
 Nije samo tehnički napredak bio izražen u arhitekturi 19. stoljeća, već i novi oblici demokratskih vlada. S
toga su se i pojavile prestižne zgrade parlamenta, kao što je House of Parlament u Londonu, koju jedizajnirao Charles Barry (1839-
52), njemački Reichstag u Berlinu
- Paul Wallot (1884-94), Parlament uBudimpešti Imre Stendla (1885- 1902), i gradske hale koje su služile kao centri vlada i administracija,
dok se u isto vrijeme pridaje snažan značaj novostečenom samopouzdanju buržoazije. Ovo
samopouzdanje je izraženo u mnogim drugim arhitektonskim modelima, koji su se istakli u isto vrijeme,kao što je muzej- npr. Klenze
Sculpture Gallery
u Minhenu (1816-34) ili Smirke
 British Museum
u
Cenotaph»ANewton«,1784
. Etienne-Louis Boullee NewtonovCenotaph, prozno grobnica,
 Nočni prizor,
Dnevni prizor iVanjskiizgledBibliolheque Nationale, Pariz 
 
Amir Pa
šić: Historija arhitekture
 Arhitektura poslije 1850.godine (1)
 3
Londonu (1823-47). Ovi „hramovi muza“ , otvoreni za sve, u kojima su bile privatne kolekcije
aristokrata, bili su betonski dokaz volje srednje klase da se obrazuje. Dok se ovo događalo, metropole kaošto su Pariz, London i Brisel vidjele su rađanje prvih velikih robnih kuća i arkada
- natkrivene ulice zakupovinu-
koje su postale sinonimi za rastući komercijalni svijet 19. stoljeća.Zahtjevi koji su bili postavljeni pred arhitekturu bili promjena fundamentalnog 19. stoljeća, i novi zadaci
su stalno iznicali. Ipak, veliki dio arhitekture ovog doba je obilježen potrebom da se stvori nametnutuefekt-
 potreba koju je rastuća buržoazija naslijedila od aristokracije kad su preuzeli vođenje države. Najranije 1828. njemački arhitekt Heinrich Hubsch je pitao „U kojem stilu ćemo graditi“, oblikujući uriječi opću nesigurno
st 19.
stoljeća koji stil odgovara dnevnim potrebama.
 
 
Joseph Paxton, Cristal Palace
, London, 1851,(premještena u Sydenham 1855. Uništena u požaru 1936).
Čisti prostor uzet od atmosfere
-
to je bio osnovni utisak Kristalne palače, stvoren od arhitekte i baštovana Paxton
-a zaveliku izložbu 1851.godine, prvu internacionalnu izložbu održanu u Londonu.
Osnovni modul bila je prostran staklena ploča koju je tada bilo moguće proizvesti. Svi dijelovi od izloćbenog paviljona su bili standardizovani i prefabrikovani. Zato je bilo moguće podiči salu od 70.000m2 za manje od petmjeseci, pa je onda demontirati i ponovo podiči u Sydenham
-u.Ogoljena od svih tada m
odernih ornamenata, konstrukcija palače sa željezom, staklom i drvetom nije dalaval utisak 
solidnosti.
Kao prvo visoko dostignuće u oblasti arhitektonskog inžinjeringa, inspirisala je veliki broj imitiranja i unjelatakmičarski duh u arhitekturu. Na početku 20.tog stoljeća slavljena je kao prodor u modernost.
 
Kristaln
a palača sa okruženjem
(gore lijevo),
detalj crteža glavne fasade
(gore, desno);
 
palača nakon
rekonstrukcije u Sydenhamu, Engleska,1854.
(dole, desno)
 

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->