You are on page 1of 38

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE YIDANI KONSTRUKCII

prof. Elena Dumova-Jovanoska

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


9 Edna od osnovnite prednosti na yidanite konstrukcii e mo`nosta istite elementi da imaat pove}enamenska funkcija, taka yidarijata mo`e istovremeno da se koristi kako nosiv element, no i za pregraduvawe, termi~ka i zvu~na izolacija kako i za{tita od po`ar. 9 Kako materijal e relativno evtin, no istovremeno traen i povolen za obezbeduvawe na estetski efekt na fasadnite povr{ini. 9 Yidanite konstrukcii se fleksibilni vo odnos raspored na nosivite elementite vo osnova i mo`at da bidat gradeni bez golemi finansiski vlo`uvawa.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Do pred 1950 godina yidanite konstrukcii bile dimenzionirani isklu~ivo spored empiriski pravila, toa vodelo do proektirawe na debeli yidovi, {to zna~elo nepotrebna zaguba na prostor, materijal no i vreme za gradewe. Vo pogolem broj zemji posle 1950 godina doneseni se pravilnici za proektirawe i dimenzionirawe na nosivite elementi od yidanite konstrukcii, koi ovozmo`uvale poracionalno dimenzionirawe na potrebnata debelina na nosivite yidovi i mehani~kite karakteristiki na metrijalite. Pravilnicite za dimenzionirawe na yidanite konstrukcii bile doneseni vrz baza na nau~ni istra`uvawa no i prakti~ni iskustva. Seto ova rezultiralo vo zgolemuvawe kako na obemot na gradewe na ovoj tip konstrukcii i pogolema hrabrost na proektantite koi proektiraat yidani konstrukcii i do 30 kata.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Kako yidani konstrukcii najpovolno e da se izveduvaat objektite kaj koi osnovata e podelena na relativno golem broj prostorii so mali ili sredni dimenzii, pri {to rasporedot e ist po cela visina na objektot. Vakvata dispozicina na objektot ovozmo`uva primena na nosivi yidovi koi se protegaat po celata visina na objektot i vo koi poradi malite rasponi na me|ukatnite konstrukcii nema golema koncentracija na vertikalni tovari. Objekti koi gi imaat ovie karakteristiki se stanbeni zgradi, hoteli, studentski domovi i sli~ni rezidencionalni objekti.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Oblikot i rasporedot na yidovite vo odreden objekt proizleguva od funkcionalnite potrebi i okolnite uslovi i iziskuva sorabotka na arhitektite i grade`nite in`eneri vklu~eni vo proektiraweto. Izbranoto re{enie naj~esto ne e kriti~no od konstruktivna gledna to~ka dokolku se obezbedi odreden procent na nosivi yidovi i vo glavniot pravec na objektot so cel da se obezbedi ramnomerna nosivost na horizontalni tovari vo dvata osnovni pravca. Pri proektiraweto treba da se izbegnuva seriozna nesimetrija koja doveduva do pojava na torzioni efekti koi e te{ko precizno da se opredelat, a istite predizviluvaat nepovolna raspredelba na napregawata. Skali{niot prostor kako i otvorite za smestuvawe na liftovi i instalacii igraat va`na uloga vo opredeluvaweto na rasporedot na yidovite i ~estopati se od primarno zna~ewe vo obezbeduvaweto na popre~nata krutost.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE

Poradi golemata raznovidnost na raspored na nosivite yidovi vo yidanite konstrukcii te{ko e da se napravi precizna definicija na razli~ni tipovi, sepak edna gruba klasifikacija mo`e da se napravi na sledniot na~in:

Keliest sistem Prosti ili dvojni popre~ni sistemi Kompleksni sistemi

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Keliesti sistemi se sistemi vo koi i nadvore{nite i vnatre{nite yidovi se nosivi i kaj koi ovie ovie yidovi imaat oblik na }elii vo osnova.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Vtoriot tip na konstruktivni sistemi vklu~uvaat ednostavni popre~ni yidovi, vo koi glavnite nosivi yidovi se normalni na podol`niot pravec na objektot. Me|ukatnite konstrukcii se potpiraat na glavnite pore~ni yidovi, dodeka podol`nata stabilnost se postignuva so yidovite od hodnicite

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Pri primena na konstruktiven sistem so popre~ni yidovi ograni~ena e {irinata na objektot, {to mo`e da e problem ako e potrebno podobro prirodno osvetluvawe na sobite. Vo slu~aj koga e potreben pogolem vnatre{en prostor (skali, instalacii i dr.) se primenuva ne{to pokomlikuvan sistem na porepre~ni yidovi koi se paralelni na dvata glavni pravca na objektot

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Site vidovi na hibridni re{enija dobieni kako kombinacija na keliesti i popre~ni sistemi se vozmo`ni i spa|aat vo tretiot tip, kompleksni sistemi.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Poslednite godini posebno vnimanie e posveteno na obezbeduvawe na otpornosta na abnormalni tovari. Imeno se slu~uva duri poedinite nosivi elementi i da se dobro dimenzionirani da gi prifatat voobi~aenite tovari, vo slu~aj na izvonredni tovari kako {to se udar na vozilo ili eksplozija na gas, konstrukcijata kako celina do`ivuva golemi o{tetuvawa.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Ovaa slabost mo`e da se popravi so vmetnuvawe na skali ili lift kako {to e prika`ano na slikata, sepak ovaa konstrukcija i ponatamu e ~uvstvitelna osobeno ako dojde do udar na vozilo vo fasadnite yidovi vo podol`en pravec, taka {to kolaps na ovoie yidovi od prviot kat bi dovelo do golemi o{tetuvawa na celata konstrukcija.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE


Objekt so raspored na nosivite yidovi kako na dolnata slika ima zna~itelno pogolema otpornost na razli~ni tipovi izvonredni tovari, poradi pogolemata otpornost na popre~ni tovari. Kolaps na bilo koj yid ne bi predizvikal kolaps na celata konstrukcii.

OSNOVNI PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE

Otpornosta na konstrukciite ne zavisi samo od rasporedot na nosivite yidovi tuku mnogu zavisi i od tipot na me|ukatnata konstrukcija kako i vrskata pome|u vertikalnite i horizontalnite elementi. Objekt so me|ukatna konstrukcija od prefabrikuvani elementi }e ima pomala otpornost na popre~ni tovari od objekt so monolitna me|ukatna konstrukcija. Isto taka, vrskata na me|ukatna konstrukcija so yidovite vlijae na otpornosta na relativni pomestuvawa predizvikani od popu{tawe na potporite ili temperaturni promeni.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII


Dosega{nite iskustva od zemjotres poso~uvaat zna~itelno vlijanie na konfiguracijata na konstrukcijata i rasporedot na nosivite yidovi na odgovorot na yidanite konstrukcii na seizmi~ko dejstvo. Od tie iskustva kako i od eksperimentalni i analiti~ki istra`uvawa proizleguvaat slednite preporaki pri proektirawe na seizmi~ki otporni konstrukcii:

9 Ednostavni i pravilni (simetri~ni) od konstruktiven aspekt 9 Stati~ki neopredeleni 9 Kruti me|ukatni konstrukcii 9 Soodvetni temeli

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Konstrukcijata treba da e pribli`no simetri~na vo pravec na dvete glavni oski, i vo odnos na raspredelba na krutosta i vo odnos na raspredelba na masata. Treba da ima dovolen broj na nosivi yidovi, so pribli`no ednakva por{ina na popre~niot presek i krutost, vo dvata osnovni pravca na konstrukcijata

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Oblikot na konstrukcijata vo osnova treba da e pravilen. Ednostavni kvadratni ili pravoagolni zgradi podobro se odnesuvaat pod dejstvo na zemjotres odkolku objekti so neregularnosti vo osnova. Vo toj pogled vkupnite dimenzii na neregularnostite, vovlekuvawa ili ispaknuvawa vo eden pravec, netreba da nadminuvaat 25% od vkupnata povr{ina vo osnova

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


So cel da se izbegne torzioniot efekt, za slu~aj na dolgi zgradi se prepora~uva dol`inata da ne ja nadminuva vrednosta od ~etiri {irini. Dokolku e potrebna pogolema dol`ina objektot toj treba da se izvede vo lameli, pri {to separacijata na lamelite se obezbeduva na adekvaten na~in. So cel da se izbegne efektot na sudruvawe na poedinite delovi pri dejstvo na zemjotres, neophodno e pravilno da se opredeli dimenzijata na dilatacionote fugi. Taka od iskustvo se prepora~uva {irinata na dilatacionata fuga da ne e pomala od 30mm, a koga vkupnata visina na objektot nadminuva 9.0m treba da se dodadat 10mm za sekoj kat (ili sekoi 3.0m od visinata).

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Se prepora~uva delewe na objektite so slo`eni formi vo osnova (L, T, U ili +) vo pove}e delovi, pri {to sekoj del bi go ispolnuval kriteriumot na ednostavnost i simetrija.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Objektot isto taka treba da ima pravilno forma i po visina. Rasporedot na nosivite elementi, krutosta i masata po visina treba da e {to e mo`no poramnomeren. Koncentracija na masite na povisokite katovi treba da se izbegnuva. Naglite promeni na krutosta kako rezultat na promeni na dimenziite vo osnova, promena na rasporedot i tipot na nosivi elementi na sosedni katovi doveduva do koncentracija na napregawata a so toa i do zgolemuvawe na opasnosta od pojava na {teti vo tie delovi

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Me{ani konstruktivni sistemi, kako {to se kombinacija od nosivi yidovi od yidarija na eden kat i armiranobetonski ramkoven sistem na sosedniot kat ne se prepora~uva. Ponekoga{ kombinacija od armiranobetonski stolbovi i nosivi yidovi od yidarija na eden kat e neophodna od arhitektonski pri~ini. Vo toj slu~aj nosivite yidovi zadol`itelno treba da se od armirana yidarija so cel da se obezbedi pogolema duktilnost i kapacitetot za disipacija na energija.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


Za da se osigura posakuvanata otpornost na seizmi~ki dejstva neohodno e da se obezbedi: me|ukatnata konstrukcija da se odnesuva kruto vo svojata ramnina i dobra povrzanost na nosivite yidovi pome|u sebe i so me|ukatanata konstrukcija.
Ako yidovite na eden kat se lo{o povrzani pome|u sebe, pri dejstvo na horizontalni tovari mo`e da dojde do odvojuvawe na yidovite po vertikala na }o{evite i vkrstuvawata. Taka odvoenite yidovi pri vibracii predizvikani od dejstvo na zemjotres imaat zna~itelno pomala otpornost {to vodi do parcijalen kolaps na konstrukcijata.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


So cel da se obezbedi dovolna krutost na me|ukatnata konstrukcija vo svojata ramnina slednite preporaki treba da se imaat na um: Sekoj kat treba da e vo edna ramnina (treba da se izbegnuvaat nagli promeni na elevacite) Krutosta na me|ukatnata konstrukcija vo nejzinata ramnina netreba da se oslabuva so otvori. Zonite vo koi se nao|aat golemi otvori (skali{ni prostori, lift) treba posebno da se zajaknuvaat so armatura ili serkla`i Se prepora~va primena na plo~i nosivi vo dvata pravaca, bidej}i tie poramnomerno gi prenesuvaat tovarite od seizmi~ki dejstva.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


So cel da se obezbedi dovolna krutost na me|ukatnata konstrukcija vo svojata ramnina slednite preporaki treba da se imaat na um: Sekoj kat treba da e vo edna ramnina (treba da se izbegnuvaat nagli promeni na elevacite) Krutosta na me|ukatnata konstrukcija vo nejzinata ramnina netreba da se oslabuva so otvori. Zonite vo koi se nao|aat golemi otvori (skali{ni prostori, lift) treba posebno da se zajaknuvaat so armatura ili serkla`i Se prepora~va primena na plo~i nosivi vo dvata pravaca, bidej}i tie poramnomerno gi prenesuvaat tovarite od seizmi~ki dejstva.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Konfiguracija na konstrukcijata


So cel da se obezbedi dovolna krutost na me|ukatnata konstrukcija vo svojata ramnina slednite preporaki treba da se imaat na um: Sekoj kat treba da e vo edna ramnina (treba da se izbegnuvaat nagli promeni na elevacite) Krutosta na me|ukatnata konstrukcija vo nejzinata ramnina netreba da se oslabuva so otvori. Zonite vo koi se nao|aat golemi otvori (skali{ni prostori, lift) treba posebno da se zajaknuvaat so armatura ili serkla`i Se prepora~va primena na plo~i nosivi vo dvata pravaca, bidej}i tie poramnomerno gi prenesuvaat tovarite od seizmi~ki dejstva.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Dimenzii, visina i broj na katovi
Vo EVROKOD 6 i EVROKOD 8 specificirani se samo ograni~uvawa za objekti od neramirana yidarija vo seizmi~ki regioni so a g 0.3.g Za ovoj tip na objekti se dozvoluva samo visisna od dva kata. Za objekti od vramena i armirana yidarija, dokolku se ispolneti kriteriumite za kvalitet na materijalite i konfiguracijata na objektot, visinata i brojot na katovi zavisat od nosivite karakteristiki na yidarija i se opredeluvaat so dimenzionirawe. Sepak treba da se proveri dali konstrukcijata gi ispolnuva barawata na grani~nite sostojbi na upotreblivost i lom.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Dimenzii, visina i broj na katovi
So cel da se reduciraat tipi~nite efekti od temperaturni promeni, sobirawe na betonot na me|ukatnite konstrukcii i neramnomernite slegnuvawa na potporite karakteristi~ni za dolgi objekti koi mo`t da dovedat do pojava na prsnatini vo yidarijat i pred pojava na zemjotres, kako i da se izbegnat negativni efekti kako {to e torzija koja se javuva kako rezultat na razlikite vo pomestuvaweto na tloto po dol`inata na objektot vo slu~aj na zemjotres, se prepora~uva dol`inata na yidanite konstrukcii ili poedinite nezavisni lameli da ne e pogolema od:

40m vo regiono so visok seizmi~ki rizik ( a g 0.3 g ) 50m vo regiono so sreden i nizok seizmi~ki rizik ( a g < 0.3 g ).

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Dimenzii, visina i broj na katovi
I pokraj toa {to seizmi~kata otpornost na sekoja yidana konstrukcija treba da se presmeta so soodvetna analiza vo Tabelata dadeni se preporaki za visinata i katnosta na yidanite konstrukcii vo zavisnost od kvalitetot na materijalite i primenetata tehnologija. Ovie preporaki se odnesuvaat na yidani konstrukcii od tradicionalna cigla i {uplivi blokovi.
Proektno zabrzuvawe na tlo ag

<0.2g 12

0.2g - 0.3g 9

0 .3 g
6

Neramirana yidarija Vramena yidarija Armirana yidarija

H(m) n H(m) n H(m) n

4
18

3
15

2
12

6
24

5
21

4
18

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Raspored na nosivi yidovi


Vo obezbeduvaweto na seizmi~kata otpornost na yidanite konstrukcii zna~ajna uloga ima rasporedot na konstruktivnite yidovi vo dvata normalni (glavni) pravca na objektot. Od aspekt na konstruktivniot sistem za prifa}we na seizmi~kite sili yidovite od yidanite konstrukcii se delat na: Konstruktivni yidovi - toa se yidovi koi mo`at da gi prifatat horizontalnite tovari Nekonstruktivni yidovi - toa se yidovi koi edinstveno imaat uloga vo podelba na prostorot

Od aspekt na prifa}awe na vertikalnite tovari konstruktivnite yidovi ponatamu mo`at da bidat podeleni na: Nosivi yidovi - toa se yidovi koi osven sopstvenata te`ina gi prifa]aat tovarite od me|ukatnite konstrukcii Popre~ni yidovi - toa se yidovi koi ja nosat samo sopstvenata te`ina no ne i tovarite od me|ukatnite konstrukcii

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Raspored na nosivi yidovi


Zemaj}i ja predvid va`nosta na ulogata na konstruktivnite yidovi nivnata minimalna debelina treba da bide 40mm za kamen, 30mm za nearmirana yidarija od industriski blokovi i 24mm vo slu~aj na vramena i armirana yidarija. Vo EVROKOD 6 ne e propi{ano rastojanito pome|u niv. Vo tabelata dadeni se preporaki od EVROKOD 8 za maksimalni vrednosti na rastojanijata pome|u yidovite za razli~nite vidovi yidarija.

Proektno zabrzuvawe na tlo ag Neramirana yidarija Vramena yidarija Armirana yidarija

<0.2g 10m 15m 15m

0.2g - 0.3g 8m 12m 12m

0 .3 g
6m 8m 8m

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Otvori vo yidovite


Pod dejstvo na seizmi~ki tovari doa|a do koncentracija na napregawata okolu otvorite i pojava na prsnatini koi ponatamu mo`at da se {irat i da ja namalat jakosta na yidot za tovari vo svojata ramnina. So cel da podobri otpornosta na yidanite konstrukcii potrebno e da se po~ituvaat slednite preporaki za polo`bata i dimenzijata na otvorite: Otvorite treba da se nao|aat vo yidovi koi se izlo`eni na pomali vertikalni tovari. Otvorite treba da se nao|aat nadvor od zonite na koncentraciite na napregawa kaj potporite. Otvorite na sekoj kat, treba da se postavuvaat na ista pozicija po vertikala. Za da se obezbedi ednakva otpornost vo dvata pravca otvorite treba da se simetri~no rasporedeni vo osnova. Vrvovite na otvorite treba da se na ista horizontala Otvorite netreba da gi presekuvaat horizontalnite serkla`i i gornite delovi od konstruktivnite yidovi. Vkupnata {irina na otvorite ne smee da nadminuva polovina od dol`inata na yidot.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Ednostavni objekti


Za yidani konstrukcii koi gi ispolnuvaat propisite vo odnos na kvalitet na konstitutivnite materijali kako i pravilata za proektirawe i so dopolnuvawe na konstruktivnite ograni~uvawa poso~eni vo EVROKOD 8, eksplicitna verifikacija na nivnata sigurnost ne e zadol`itelna. Vakvite konstrukcii se narekuvaat ednostavni objekti. Ednostavnite objekti se pravilni, so pribli`no pravoagolna forma, odnosot na dolgata i kratkata strana ne e pogolem od 4 i vovlekuvawata i ispaknuvawata vo osnova se pomali od 15% od dol`inata na stranata na nepravilnosta.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Ednostavni objekti


Brojot na katovi nad prizemjeto za razli~ni konstruktivni sistemi ograni~en e vo zavisnost od seizmi~kiot rizik na regionot i e daden vo dolnata tabela:

Proektno zabrzuvawe na tlo ag Neramirana yidarija Vramena yidarija Armirana yidarija

<0.2g 3 4 5

0.2g - 0.3g 2 3 4

0 .3 g
1 2 3

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Ednostavni objekti


Konstruktivnite yidovi treba da se skoro simetri~no rasporedeni vo osnova vo pravec na dvata glavni pravca. Vo sekoj od dvata ortogonalni pravci potrebno e da ima minimum dva paraleni yida, dol`inata na sekoj yid treba da e pogolema od 30% od dol`inata na objektot vo taa nasoka, dodeka rastojanieto pome|u yidovite ne smee da e pogolemo od 75% od dol`inata na objektot vo sprotivniot pravec. Vo slu~aj na nearmirana yidarija, yidovite vo eden pravec treba da se povrzani so yidovi vo sprotivniot pravec na maksimum rastojanie od 7.0m. Najmalku 75% od vertikalnite tovari treba da se prifateni od konstruktivnite yidovi. Razlikata pome|u masite i pore~nite preseci na konstruktivnite yidovi na dva sosedni kata vo dvata ortogonalni pravca ne treba da e pogolem od 20%.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Ednostavni objekti


Na sekoj kat, povr{inata na popre~nite preseci na konstruktivnite yidovi vo dvata ortagonalni pravca, dadeni kako procent od vkupnata povr{ina nad razgleduvanoto nivo ne treba da e pomala od vrednostite dadeni vo tabelata:
Proektno zabrzuvawe na tlo ag Neramirana yidarija Vramena yidarija Armirana yidarija <0.2g 3 2 2 0.2g - 0.3g 5 4 4

0 .3 g
6 5 5

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Ednostavni objekti

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Nekonstruktivni elementi


Pregradnite yidovi se napraveni od blokovi od Grupa 3 i obi~no se debeli okolu100mm ili pomalku. Vo zavisnost od nivnite dimenzii i seizmi~nosta na regionot, pregradnite yidovi mo`e da se od nearmirana yidarija ili armirana so armatura postavena vo le`i{nite fugi so cel da se obezbedi nivnata stabilnost pri dejstvo na tovari nadvor od nivnata ramnina. Ako se koristi armirana yidarija, pra~ki so dijametar od 4 - 6 voobi~aeno se postavuvaat vo le`i{nite fugi na vertikalno rastojanie od 400-600mm. Pregradnite yidovi se povrzani so me|ukatnite konstrukcii so fugi od cementen malter, dodeka nivnata vrska so konstruktivnite yidovi ili povrzni stolbovi po vertikalnite ivici se obezbeduva se ~eli~ni kotvi. Stavilnosta na pregradnite yidovi za tovari von nivnata ramnina treba analiti~ki da se proveri.

PRINCIPI ZA PROEKTIRAWE NA SEIZMI^KI OTPORNI YIDANI KONSTRUKCII Nekonstruktivni elementi


Se prepora~uva kalkanski yidovi i potkrovja povisoki od 0.5m da se ankeruvaat vo najgornite povrzni gredi. So cel da se povrzat tie yidovi treba da se obezbedat armiranobetonski povrzni gredi na vrvot od ovie yidovi. Vo slu~ai koga visinata na ovie yidovi e pogolema od 4m, vnatre{ni povrzni gredi treba da se postavat na rastojanija pomali od 2m. Kako dopolnuvawe na ova treba da se dodadat armiranobetonski povrzni stolbovi na rastojanie ne pomalo od 4m i istite dobro da se povrzani so povrznite gredi

You might also like