Taisen Deshimaru

PITANJA ZEN UČITELJU

Naklada Antares d.o.o.,

Zagreb, 2008.
SREDNJI PUT
Vaš se izraz “zen je s onu stranu religije” može shvatiti kao da bi
zen trebao zauzeti mjesto svih religija, nadomjestiti ih. Što ste time
zapravo mislili?

Religije ostaju ono što jesu. Zen je meditacija. Meditacija je te-

melj svake religije. Današnji ljudi osjećaju snažnu potrebu da se
vrate izvoru religioznog života, čistoj biti u dubinama samih sebe
koju mogu otkriti jedino osobnim iskustvom. Također bi trebali
moći usredotočiti svoje umove ne bi li pronašli najvišu mudrost i
slobodu, duhovnu po svojoj naravi, u svojim naporima da se nose
s utjecajem svih opisa koje im okolina nameće.
Ljudska mudrost sama po sebi nije dovoljna, nepotpuna je.
Samo univerzalna istina može osigurati najvišu mudrost. Uk-
lonite riječ zen i stavite riječi istina ili poredak svemira na njezino
mjesto.

Što se u budističkoj povijesti uzima za početak zena?

Trenutak Buddhinog probuđenja pod drvetom bodhi*.

Nakon toga na zen su snažno utjecale mnoge tradicionalne in-
dijske filozofije i religije te je očvrsnuo u skolastiku i asketizam
kao što je slučaj sa sustavom theravada*.
Nakon toga Bodhidharma je otišao iz Indije kako bi istinski
zen presadio u novo tlo – Kinu. Kasnije je budizam u Kini postao
beživotan, a danas je i u Japanu u opadanju. Bit budizma je položaj
zazena. No, u Kini i Japanu zazen se više ne prakticira i zato sam
ga ja ponovno prenio na svježe tlo, ovamo u Europu.

15
 Taisen Deshimaru

Često se govori da je budizam srednji put, put ravnoteže, ali na

zapadu srednji put znači moral srednje klase. Možete li reći nešto o
srednjem putu u zenu?

Srednji put ne znači da se nalazite između dvije lijepe žene i da

obje ljubite. To nije to. Srednji put nije ni kukavičluk, ni strah, ni
inercija. Nije mlak i nije neodlučan. Nemojte to pogrešno shva-
titi: obuhvaća suprotnosti, uklapa se i nadilazi sve proturječnosti,
iznad je svakog dualizma, čak i iznad svake sinteze. Posljedni stih
sutre* Hannya Shingyo* glasi: “Idemo, idemo, sve dalje i dalje do
obale satorija*”, do Buddhine mudrosti, to jest, do zbiljske in-
tuicije o temeljnom jedinstvu svih stvari: subjekta i objekta, tijela
(ili materije) i duha, oblika i praznine ...
U budizmu srednji put znači da se između subjekta i objek-
ta ne uspostavlja suprotnost. Glavna značajka europske civili-
zacije je dualizam. Primjerice materijalizam je suprotstavljen
spiritualizmu. Zapadnjaci su skloni doktrinama, “izmima”. Oni
kažu “budizam i kršćanstvo”. Njihovi "izmi" izražavaju relativan
položaj onoga što se naziva odvojenim entitetima, ali u stvar-
nosti su materijalno i duhovno jedno, te se ne mogu suprotstavl-
jati jedno drugom. Materijalizam i komunizam suprotstavljaju se
kršćanstvu. Komunizam nije potpun jer gleda samo na materi-
jalni aspekt stvari, dok kršćanstvo gleda samo na duhovni aspekt
i isto je tako nepotpuno. Neki su kršćani drukčiji, ali za većinu
tradicionalnih kršćana njihova religija se odnosi samo na duh.
Duh ili um i tijelo su jedno, poput dviju strana papira. U sva-
kodnevnom životu ne mogu se odvojiti. Jednu osobu privlači
umno ili duhovno, drugu materijalno ili fizičko.
Želite li razumjeti, morate pronaći srednji put. Duhovno je
materijalno i materijalno postaje duhovno. Um postoji u svakoj
našoj stanici i na kraju je um tijelo, a tijelo je um. Naposlijetku
ostaju samo djelovanje i energija; oni nisu dualni.
Srednji put uključuje sve. Najviša od svih dimenzija je musho-
toku*, srednji put. Zen je srednji put.
Ali ne smijete pogrešno shvatiti riječ “srednji”: ona, u pogledu
materijalnog i duhovnog, znači da morate obuhvatiti oboje, kao
prednju i zadnju stranu papira. To je ono zbog čega je zen teško
razumjeti.
16
 Pitanja zen učitelju

Srednji put je put nadilaženja. Teza, antiteza, sinteza: to je okvir

u kojem se odvija zapadnjačko razmišljanje. Ako je materijalno
teza, a duhovno antiteza, onda zen živi srednji put, put sinteze.
Nadilazi sintezu.

Vjera je u budizmu važna, a u zenu postoje razni objekti vjere –

zazen, kesa*, ili učitelj. No, što je vjera?

Što god želite. Svaka je osoba drukčija. Objekt vjere razlikuje se

od pojedinca do pojedinca. Svaka osoba mora znati i prepoznati
svoj objekt vjere. Morate vjerovati u ono što vas se najviše doima.
Ja vam to ne mogu reći, ne mogu odlučiti objektivno. To je vrlo
važno. U gotovo svim religijama govori vam se da morate vjero-
vati u ovo ili ono, u Boga ili Buddhu. Ja se ne slažem. Vi to morate
pronaći za sebe, u sebi. Učitelj vas može odvesti do ruba rijeke, ali
ne može piti umjesto vas, niti vas natjerati da pijete. To je subjek-
tivni problem.
Zato ja odgovaram: što god vam se sviđa. Najvažnije je da vje-
rujete. Da vjerujete u ono što je najviše, krajnje. Što je istinito? O
tome odlučuju mudrost ili duh.
Bog, Buddha, križ ...Vjera ljudi obično je određena njiho-
vim genima, njihovim naslijeđem, obrazovanjem, obiteljskim
okruženjem, fizičkim navikama. No, na kraju ...
Pas slijedi svojeg gospodara: kada ga vidi sve zaboravlja. Nje-
gov se mozak promijeni; on je privržen, vjeruje svojem gospo-
daru. U vjeri je važna istinska, duboka ljubav.
Na kraju, o vašoj vjeri ja ne mogu odlučiti. To morate učiniti
sami. To nije samo pitanje forme. Ja sam redovnik zena i poput
Dogena* i Nagarjune* vjerujem u kesu, odoru koju nam je prenio
Buddha. To je vječito prenošenje. Želite li vjerovati u Buddhu,
možete, ali za vas ja to ne mogu odlučiti. Odgovor morate pronaći
sami.

17
 Taisen Deshimaru

Trebamo li se odreći svoje religije kako bismo slijedili zen?

Kako želite. Morate sami izabrati. Morate tražiti bit ovdje i sada
i odlučiti što je za vas najbolje. Kako riješiti vaš problem?
Prečesto, religije nisu ništa više od ukrasa. Od vas se očekuje
da naučite sve tekstove, način odvijanja svih ceremonija; no, sve
to nije važno. Religije i filozofije previše su se oslanjale na maštu i
zato slabe. Morate ukloniti ukrase i tražiti što je važno. Pronađite
bit svih religija.

Postoji li pojam grijeha za nekog tko prakticira zen?

Problem grijeha nije isti u kršćanstvu i u budizmu.

U kršćanstvu postoji iskonski grijeh. Adam, Eva, jabuka i zmija.
U budizmu svako postojanje posjeduje Božju ili Buddhinu narav;
što je potpuno drukčiji pojam i jako ga je teško objasniti. Svako
postojanje, čak i kamen, sve materijalno, životinjsko, biljno, sve
posjeduje urođenu Buddhinu narav.
U orijentalnoj filozofiji postoje dvije škole misli. Jedna vjeruje
da je čovjek po prirodi loš. No, druga brojnija vjeruje da je ono
iz čega svijest prozilazi, za sve i svakoga, dobro. To se posebno
odnosi na budizam. Svatko ima Buddhinu narav, ali se ona zbog
okoline i karme* promijenila. Može se reći da je karma nešto kao
grijeh; ona se prenosi s roditelja i predaka na nas i mijenja naš
prvobitno čisti um. Zbog toga postoji zlo. Kada više nema karme,
možete se vratiti u svoje normalno, prvobitno stanje.
Prakticirate li zazen, vaša karma prestaje i grijeh nestaje. Više
od toga teško je objasniti. Primjerice, dijete je u majčinoj utrobi
bez grijeha, ali već u krvi nosi karmu svih svojih predaka.
Pretprošle je noći ovdje bio mladić koji je prvi put prakticirao
zazen. On je rekao: “Upravo sam shvatio što je prava tišina. Sve
do večeras, u cijelom svojem životu nisam proveo nijedan sat u
tišini. Šutim jedino kad sam u krevetu, a nekad čak i u snu pričam!
Zazen, to je prava tišina.” Ja sam mu rekao: “Šutio si u utrobi svoje
majke, to je također bila tišina.” No, on je odgovorio: “Moja majka
cijelo vrijeme govori, imam lošu karmu. Ja stalno želim govoriti, i
teško mi je šutjeti čak i u zazenu.”
18
 Pitanja zen učitelju

No, svačije je istinsko prvobitno stanje tišina, to morate shva-

titi. Samo je tišina vaše istinsko podrijetlo.
Prvo tišina, onda neprekidan govor. Neprekidno govorite
dvadeset, trideset, pedeset ili šezdeset godina. Na kraju se u pot-
punosti iscrpite i u svojem se lijesu ponovno vratite potpunoj
tišini. Tišina se nastavlja vječno. Ono što imate, a vječno je, vaša
je svijest o tišini, normalnom stanju vašeg uma. To je ku*, nir-
vana*. Istinsko podrijetlo. U zenu kažemo da se moramo vratiti
prvobitnoj tišini, kao što u kršćanstvu kažu da se moramo vratiti
u stanje prije grijeha.
Prakticirate li zazen, vraćate se u stanje prije grijeha.

Zašto uvijek govorite da se moramo vratiti u svoje početno stanje

umjesto da se probudimo u onome što je pred nama?

Što znači probuditi se? U što? Zapadnjaci uvijek imaju

predodžbe o prosvjetljenju. Da: satori znači buđenje. Ljudima
se sviđa ideja buđenja; ali u što? Lakše se vratiti na početak.
Novorođenče je čisto. Ono posjeduje istinsku slobodu, uopće nije
zamršeno, ne mora voditi ljubav, majka mu daje svu hranu, plače
kada želi ... Ono ne razmišlja.
Moramo razumjeti što znači sloboda. Razmišljate li cijelo vri-
jeme prednjim mozgom, postanete zamršeni; na taj način je cijela
zapadna filozofija postala zamršena.
Moramo se vratiti u prvobitno stanje ljudskog bića. To je teško.
Koan* ...

Možemo li reći da tigrovi ili mačke ,odnosno životinje općenito, žive

pravi zen?

Da, životinje žive pravi zen. I zbog toga što su životinje takve,
ljudi trebaju predstavljati njihov daljnji razvoj. Golubovi su vrlo
jednostavni, vrlo mirni, uopće nisu zamršeni. Ponekad trebate
slijediti način na koji životinje žive, ali također morate koristiti
ljudski prednji mozak.
19
 Taisen Deshimaru

Zapadnjaci vole biti na jednoj ili drugoj strani; ili su svi za re-
ligiju ili je svi preziru – uvijek ista stara priča o suprotnostima.
Moramo uskladiti religiju s komunizmom, američki način života
s arapskim duhom. Ako ste uvijek u sukobu i borbi, nikada ne
možete pronaći istinski mir. Zato između mora postojati teorija.
Nitko je još nije pronašao. To može samo zen.
To je načelo o pet pravila budizma: postoji teza, antiteza
i sinteza, ali ne samo to. Također postoji usklađivanje cjeline i
prihvaćanje i nadilaženje svih proturječnosti.

20