Upravljanje
232. Smisao upravljanja
Sve što je organizovano, što je živo, mora da poseduje neki nivoorganizovanosti – reda. Svaki organizovan sistem trpi delovanje entropije,opšte tendencije ka dezorganizaciji. Svetom uglavnom dominira nered, haos.Najveći deo svoga života svaki čovek i socijetalne zajednice provode unastojanju da uspostave u postojećem haosu red i organizaciju. Razvojcivilizacije se ogleda kroz uspone i padove uspostavljene organizovanosti,institucija i reda.
Da bi se red što duže održao uprkos delovanju entropije sistem mora dakoristi negentropiju, tendenciju koja ima za cilj da uspori ili umanjidelovanje entropije. Nastojanje da se sistem odupre raspadanju,dezorganizaciji i entropiji predstavlja rad.
Koncept negativne povratne sprege kao upravljačkog mehanizma zamenio je princip pozitivne povratne sprege, tj. umesto održanja stabilnosti ciljpostaju promene u socijetetu. Vrednosni aspekti nekog sistema su zamenjnisa efikasnošću i rezultatima funkcionisanja sistema. Odustaje se od teorijekonstantnog evolutivnog napretka, a pod uticajem postmoderne, sve manjesu važne „velike priče“, a sve bitnije „male“.
212. Rad i opstanak sistema
Sve što je organizovano, što je živo, mora da poseduje neki nivoorganizovanosti – reda. Red je neophodan da bi mogao da se obavi neki rad.Međutim, svaki organizovan sistem trpi delovanje entropije, opšte tendencijeka dezorganizaciji.
Da bi sistemi opstali, a to uključuje ljude i njihova društva, mora dapostoje organizacije, sistemi sposobni da obavljaju neki rad. Rad je svakaaktivnost koja omogućava da sistem opsaje, da egzistira u vremenu iprostoru.
Ljudski rad se ispoljava u nastojanju da se stvori organizacija, da seu prirodi prepoznaju delovi struktura koje mogu biti upotrebljene kaoizvori negentropije, da se pronađe ili stvori organizacija koja će moćida realizuje određen proces, da se zadovolje određene ljudske potrebe,da se obavi neki dati rad.
Za rad je neophodno trošenje energije. Trošenje energije doprinosiočuvanju sistema ali sa druge strane omogućava realizaciju entropije.Cela dinamika egzistencije se realizuje u stalnom nastojanju entropijeda poveća nered, a koncenrisane energije, materije i informacija da tajnered suzbije ili bar umanji brzinu njegovog širenja.
Smatra se da se entropija može savladati ukoliko čovek uspe daovlada svim potrebnim aspektima znanja. Haos je posledicanedovoljno savladanog znanja o prirodi stvari.
55. Haos i red
Nastojanja da se iznadju načini da se postignu unapred odredjeniciljevi, da se smisao života i rada odredi kao nastojanje da se realizujuneki unapred zamišljeni, poželjni dogadjaji, karakteristika je ljudskih inaučnih napora do samog kraja prethodnog milenijuma. Celina smislačovekovog života jeste postizanje i realizacija u realnom vremenu iprostoru (u sadašnjosti) postavljenih ciljeva.
Haos, nered, dezorganizacija je u osnovi svakog reda. Samo iz haosamože da nastane red. Haos, kao uslov iz koga nastaje red se ne ukidapotpuno i nepovratno uspostavljanjem reda, već je to privremenostanje. Uspostavljeni red, pre svega zbog delovanja entropije, kad tadse pretvara u nered.
Red i haos su uzajamno vezani, medjutim ta veza nije stalna. Kaošto je red izvor nekog haosa, tako je i haos izvor nekog reda.Upravljanje je stoga korišćenje haosa da se uspostavi red, a neponištavanje tog haosa.
Leave a Comment