• Embed Doc
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
24
VJERA I KULTURA
Karikatura i globalna diktatura
Marko Franciškovi
ć
Ako bi se gledalo što je na svjetskoj razini obilježilo prvikvartal 2006. godine onda je to svakako c
ij
ela kontroverza na-stala oko objavljivanja karikatura proroka Muhameda u jed-nim danskim novinama. To što je proizašlo iz objave spornihkarikatura zaslužuje dužnu pažnju budu
ć
i da ima daleko širei dugoro
č
no opasne posljedice nego što bi se na prvu loptumoglo pomisliti.Stoga, u cilju razbistravanja zamu
ć
ene vode, potrebno je unajkra
ć
im crtama najpr
ij
e dati genezu c
ij
ele te sporne situac
ij
eoko Muhamedovih karikatura, pa potom ponuditi i odgova-raju
ć
e promišljanje o sveukupnoj problematici. I to kako sastajališta geopolitike ili svjetovne strane zbivanja, tako jed-nako i sa stajališta krš
ć
anske teolog
ij
e ili one duhovne stranezbivanja. U biti i c
ij
eli smisao je pokazati me
đ
usobnu uzro
č
no– posljedi
č
nu povezanost, te kako je jedino i mogu
ć
e spoznatiistinu u njenoj cjelovitosti samo ako smo po vjerni
č
koj verti-kali uzdignuti iznad pozemljarskih vizura. Samo onaj
č
ovjek,a jednako tako i samo onaj narod, koji se ne odri
č
e svoje vje-re, svoje krš
ć
anske i katoli
č
ke vjere u slu
č
aju Hrvata, možeprozr
ij
eti sve zamke i sve pr
ij
evare koje se u sv
ij
etu izvodepa tako iste i izbje
ć
i. Jednako tako onaj koji je otpao od vjere,pojedinac ili narod svejedno, sam je sebe osudio na propast inema mu opstanka ni na zemlji ni na nebu. Sile podzemlja,sile mraka izašle na zemaljsku površinu kroz svoje ljudskesluge nemilosrdno pletu mrežu u koju se od Gospodina IsusaKrista otpali sv
ij
et pr
ij
e ili kasn
ij
e ulovi. Jednostavno je ge-n
ij
alnost zla, ona ista gen
ij
alnost koja je Luciferu dana pr
ij
enjegovog otpada kao prvoga revolucionara sv
ij
eta, ta je da-kle gen
ij
alnost superiorna ljudskoj gen
ij
alnosti u
č
ahurenoj uvlastitoj samodovoljnosti. Nema nam spasa bez Božanskogamilosr
đ
a koje ulazi u sve segmente ljudske antropolog
ij
e itjelesne i duhovne. Tu spoznaju
č
ovjek i
č
ovje
č
anstvo morajuprihvatiti, to mora prihvatiti i hrvatski narod kojemu se ponaj-pr
ij
e obra
ć
am kao njegov pripadnik s nakanom da opstanemokao jedan od naroda Božjih u sv
ij
etu bezbožni
č
kome i krozprihvat milosr
đ
a Božjeg primiti svu puninu svojega poslanja.Ili svojega križa, jer je punina poslanja pojedinca ili narodasavršeno prisutna u prihvatu nošenja križa koji nam je danna spasenje.Dakle, sve povezano sa spornim karikaturama po
č
injedobivati svoje osnovne obrise negdje u drugoj polovici 2005.godine, kada jedan danski list iz naivno prezentiranih razlogaide u pothvat “dokazivanja slobode izražavanja” kroz javnoobjavljeni natje
č
aj za najbolju karikaturu vezanu uz islam iMuhameda. Posebna je razina naivnosti prisutna kod prezen-tiranja osnovne motivac
ij
e u navodno dobronamjernom po-kušaju da se napravi
nekakva slikovnica za djecu, kojom bi im seobjašnjavao islam
. Nevjerovatno je da netko tko se pokušavapostaviti kao onaj tko bi htio tuma
č
iti islam (makar i djeci,ili, pogotovo djeci) n
ij
e upoznat s jednom od osnovnih islam-skih zabrana kao što je to bilo kakvo portretiranje Muhamedakao njihovog proroka. To je nešto što islamskim vjernicimapredstavlja nespornu svetinju i na
č
emu se zasniva c
ij
eli pri-padaju
ć
i sustav islamskih vr
ij
ednosti. To je ono što ne spadau domenu nekih sporednih pitanja oko kojih ne postoji sve-op
ć
i konsenzus unutar cjelokupne islamske zajednice, kao što je to npr. pitanje oko primjene i tuma
č
enja šer
ij
atskog prava,
džihada
kao svetog rata protiv nevjernika, prikladnosti ženskepokrivenosti i društvene uloge žena, kao i razne ostale razli
č
i-tosti koje su uvelike prisutne unutar islama. I to do te mjere dadovode do žestokih unutarislamskih sukoba, koji po svojemintenzitetu i trajnosti ne zaostaju za bilo kojim drugim me
đ
u-relig
ij
skim sukobima. Samo ako se pro
đ
e podru
č
 jem na kojem je prisutan islam kao dominantna vjera sve od Sjeverne Afrikepa do Indonez
ij
e, mogu se primjetiti ekstremne razli
č
itosti potuma
č
enju Kurana u najrazli
č
it
ij
im podru
č
 jima društvenogure
đ
enja i javnog
ć
udore
đ
a izvedenog iz Kurana. Ali, jednakotako na tome istome podru
č
 ju od Sjeverne Afrike do Indone-z
ij
e ima jedinstvenosti po nekim osnovnim pitanjima u vezi stuma
č
enjem Kurana, a odnos prema portretiranju Muhame-da je jedna od tih neospornih islamskih konsenzualnosti. I štose doga
đ
a? Doga
đ
a se da onaj koji se prihvatio objašnjavanjaislama maloj djeci dosjetio da to u
č
ini tako da napravi ni ma-nje ni više nego – slikovnicu. Ipak, na jednoj tako neislamskojideji kao što je to dje
č
 ja slikovnica o Muhamedu ne nalazi senikoga tko bi se prihvatio toga posla iz razloga što je r
ij
e
č
oo
č
itoj provokac
ij
i za koju je svakome misle
ć
em
č
ovjeku kojiišta zna o islamu valjda bilo jasno da
ć
e izazvati nepotrebnesukobe, i producirati dodatnu mržnju u ionako mržnjom pre-optere
ć
enom sv
ij
etu. Suo
č
en s takvom stvarnoš
ć
u, nadobudnisvaratelj slikovnica ide na novu razinu demagog
ij
e i postaje jako zabrinutim za “slobodu izražavanja”, zato što ne nala-zi ilustratore voljne da nacrtaju slikovnicu. Kao odgovor naodsustvo ilustratora slikovnica vrlo suptilno se name
ć
e jednaideja o nužnoj potrebi da se u svrhu “slobode i demokrac
ij
e”,i sli
č
nih pripadnih fraza, pod svaku c
ij
enu ipak oskvrne neštošto jedna zna
č
ajna svjetska populac
ij
a smatra najgorim sveto-gr
đ
em. Tako je na koncu došlo do pr
ij
e navedenog natje
č
aja udanskim novinama gdje se poziva na crtanje karikatura Mu-hameda, i na taj natje
č
aj dolazi odre
đ
eni broj radova koji seobjavljuju u skladu s proklamiranim propozic
ij
ama.Koliko je sve pozivanje na “slobodu izražavanja” ili “slo- bodu med
ij
a” jedna velika demagog
ij
a, bilo je pokazano kada je kao odgovor na danski natje
č
aj iz Irana dolazi natje
č
aj zakarikaturu na tematiku holokausta. Time je direktno opo-vrgnuto licemjerno pozivanje na nemogu
ć
nost zakonskogsankcioniranja vr
ij
e
đ
anja temeljnih vjerskih vrednota, jer jeupravo kroz zakone u toj istoj Europi zabranjeno svako vr
ij
e-
đ
anje, kao i uop
ć
e ikakvo propitivanje i dovo
đ
enje u pitanjesamog holokausta kao onakvoga kakav je de
niran od strane jednog pov
ij
esnog gledišta. Ina
č
e, samo usputno vezano naovu problematiku, Franju Tu
đ
mana su med
ij
ski razapinjali iprogonili samo zato što je na pov
ij
esno-znanstvenim metoda-ma doveo u pitanje te iste holokaustne dogme u svojoj knjizi
Bespu
ć
a pov
ij
esne zbiljnosti
. Tu
đ
man je samo navodio neke dru-ge povjesni
č
are, citirao tu
đ
a svjedo
č
anstva, i spominjao odre-
đ
ene pov
ij
esne fakte, te se pitao n
ij
e li brojka od 6 mil
ij
unaub
ij
enih Židova krivo izra
č
unata, a sve u kontekstu njegovogcentralnog usmjerenja na denunc
ij
ac
ij
u evidentnih laži u vezisa žrtvama Jasenovca. Sve je ovo jedna tema koja zaslužujeposebnu obradu, i n
ij
e sada, u kontekstu razmatranja doga-
đ
aja oko spornih karikatura, potrebno ulaziti u sve potankostioko problematike holokausta i liberalno-demokratske zabra-ne svakog znanstvenog ili bilo kojeg drugog propitivanja uvezi s nametnutim holokaustnim dogmama.Objavom karikatura, zakoturana je jedna mala gruda me-
đ
ubratske mržnje, i samo je trebalo
č
ekati da se kroz protokvremena i pripadaju
ć
i rad svjetskih med
ij
a, kao i svih onihkoji su svjesno ili nesvjesno iskorišteni u stvaranju lavine mr-žnje koja je potom sa silinom prekrila dobar dio zemaljske
 
25
VJERA I KULTURA
kugle. Upravo u trenutku kada je ta lavina pokrenuta u svojunezaustavljivu inerc
ij
u, sve ono što je dotada bilo nešto nepo-znato širokoj svjetskoj javnosti i bilo ograni
č
eno na prostoruDanske postaje prva v
ij
est svjetskih med
ij
a. Sedam dana utjednu i 24 sata dnevno intenzivno se prati kako mržnja i b
ij
esraste, i kako se šire uzduž i popr
ij
eko globusa. Istovremeno,c
ij
elo pitanje oko objavljivanja karikatura u med
ij
ima Zapadasvodi se na sukob izme
đ
u dvaju sustava vr
ij
ednosti. Ali onošto je ovdje problemati
č
no je što tu n
ij
e r
ij
e
č
o su
č
eljavanju vri- jednosti dvaju vjerskih pogleda, tj. krš
ć
anstva i islama, nego
izme
đ 
u sekularnog bezvjerništva i islama
 , a to je jedna potpunoneusporediva razlika i presudno je u razmatranju c
ij
ele pro- blematike. Naravno, u med
ij
ima, kako onim “svjetskim”, takoi onim “hrvatskim”, o toj bitnoj razlici u jasnom de
niranjutko je ovdje uistinu u sukobu n
ij
e bilo govora vr
ij
ednog istica-nja. Naprotiv, namjerno je isticana navodna krš
ć
anska osnovau vrednotama koje su potaknule najpr
ij
e natje
č
aj, a potom iobjavljivanje spornih Muhamedovih karikatura. Ništa n
ij
ezna
č
ilo jasno odre
đ
enje koje je na doga
đ
anja dao papa Bene-dikt XVI. kao onaj koji je u najmanju ruku neosporni pred-stavnik jednog d
ij
ela krš
ć
anskog sv
ij
eta i tuma
č
vjerskih i mo-ralnih istina. Ako ništa drugo, barem se moglo govoriti o tomeda katolicizam koji se oglašava kroz instituc
ij
u papinstva n
ij
edio tih vrednota koje se pokušavaju promovirati kao jedin-stveno gledište zapadnog sv
ij
eta. Da postoji minimum objek-tivnosti unutar monopoliziranih svjetskih med
ij
a, to bi bilotako prezentirano i u sv
ij
et bi došle poruke Svetoga oca koji je jasno rekao da vr
ij
e
đ
anje tu
đ
ih svetinja n
ij
e dopustivo i zasvaku je osudu. Unutar istih onih med
ij
a koji se tako žestoko busaju vlastitom istinoljubivoš
ć
u, objektivnoš
ć
u i vlastitomslobodom. Ti su med
ij
i slobodni jedino od istine i pravedno-sti, a sve što se zbilo ide u potvrdu navedenoj tvrdnji.Ipak, najve
ć
i dokaz da je c
ij
ela ova kriza stvorena oko ka-rikatura n
ij
e u sferi mater
ij
alne zbilje nego u sferi simbolikekoja se može u svemu o
č
itati. Budu
ć
i da je simbolika ono što je poveznica izme
đ
u duhovne razine koja je ljudskim razu-mom nedoku
č
iva i rje
č
nikom neopisiva sa svjetovnom razi-nom koju neposredno percipiramo i jasno razum
ij
emo, tako iovdje prisutna simboli
č
ka slika daje odgovor o tome koje suduhovne istine prisutne. Radi se o svojevrsnom lu
č
enju du-hova kroz
č
itanje simboli
č
kog pisma koje je napisano, pa sepo tome kakav je rukopis i kakva je poruka može prepoznatii tvorca istih.
Č
itanje prisutne simbolike n
ij
e nimalo problemati
č
no i netraži nikakve visoke škole. Dovoljno je biti otvoren prema jed-nostavnim istinama koje se vide, gledati o
č
ima djeteta i pitatipitanja koje bi pitalo jedno d
ij
ete. Uostalom, sposobnost po-stavljanja pravih pitanja je ono što je potrebno za pronicanjeu bilo koje podru
č
 je ljudskog zanimanja i tek kada si posta-vimo pravo pitanje možemo do
ć
i i do odgovora koji su nampotrebni.U slu
č
aju karikatura pravo pitanje koje se name
ć
e gleda- ju
ć
i proizašla zbivanja je zašto se od strane onih koji iz pod-zemlja upravljaju ovakvim zbivanjima
izabralo baš Dansku
kaoonu odakle sve po
č
inje i oko koje se prelama c
ij
ela nahuktalamržnja i b
ij
es? Zašto, dakle, Danska? N
ij
e li to možda poveza-no sa Sheakespeareovim Hamletom i njegovim truležom koje je u Danskoj odavno prisutno? Ne radi li se možda o “biti iline biti”, ali sada ne Hamletu, nego c
ij
eloj zapadnoj civilizac
ij
i?Dopuštam da je možda prisutno to pitanje o neposrednoj ha-mletovskoj opasnosti koja pr
ij
eti i nužnosti za djelovanje kako bi se preživjelo, ali to je tek od sekundarnog zna
č
enja i samoza primjenu unutar zapadnja
č
kog civilizac
ij
skog kruga. To jenešto što je presudilo da od pet mogu
ć
ih kandidata bude iza- brana baš Danska, ali n
ij
e ono najvažn
ij
e.Naime, ono što je presudno kod
č
itanja simboli
č
kog ruko-pisa je spoznaja o presudnosti jednog od osnovnih državno-nacionalnih simbola:
zastave
. Zastava je onaj presudni simbolkoji je odredio da Danska bude izvorište spora s cjelokupnimislamskim sv
ij
etom. Danska zastava je sukladna još
č
etirimazastavama koje su sve u krugu nord
ij
skih država: Islanda,Norveške, Švedske i Finske. Svima je zajedni
č
ko to što na svo- jim zastavama imaju jasno izražen
križ,
te se razlikuju jedinopo razli
č
itim kombinac
ij
ama boja. Danska tako ima b
ij
eli križna crvenoj podlozi, a kako je malopr
ij
e naglašeno, ono što jevjerovatno presudilo da od pet mogu
ć
ih opc
ij
a bude izabranaDanska je u prikladno povezanoj percepc
ij
i hamletovske opa-snosti i nužnosti obrane od neizbježne ugroze uzurpatora napr
ij
estolje. Ili, u slu
č
aju moderene sekularne Europe, uzurpa-tora na životno-vr
ij
ednosni prostor od strane pr
ij
ete
ć
ih islam-skih fundametalista-terorista.Tako je danska zastava bila onaj osnovni simbol, koji seod strane podivljale rulje kidao, gazio i palio, a to je i bila onameta
zi
č
ka nakana pokreta
č
a c
ij
elog procesa. Jer, ne radi setu o kidanju, gaženju i paljenju jedne zastave koja predstav-lja odre
đ
enu državu i nac
ij
u nego se
radi o kidanju križa, gaže-nju križa i paljenju križa koji je tako o
č 
it na zastavi Danske
. To jeonaj podvu
č
eni simbolizam koji se htjelo (i uspjelo) izre
ć
i kodizazvane krize oko karikatura proroka Muhameda. To je istionaj simbolizam koji je prisutan u odre
đ
enim okultno-inic
ij
a-c
ij
skim obredima gdje kandidat mora gaziti križ i izgovaratirazne pripadaju
ć
e zakletve protivne križu. Ništa od toga n
ij
enepoznatoga i samo je potrebno uvidjeti d
ij
aboli
č
ku šablonukoja stoji u pozadini ovakvog simboli
č
kog izri
č
aja. Što je pri-kladn
ij
e
đ
avolskim ht
ij
enjima nego da na što ve
ć
u mogu
ć
urazinu uzdigne simboli
č
ko uništenje onoga na
č
emu je on samporažen na v
ij
eke vjekova: križa.Ovako dekodirano, vidljivo je kako je danska zastava kojase percipira kao križ u o
č
ima promatra
č
a bez obzira na vjeruposlužila kao fokusna to
č
ka s dvostrukom nakanom. Najpr
ij
esluži kao fokusna to
č
ka islamskoj strani koja se kroz napad naDansku u biti dovodi u napad na krš
ć
anstvo kroz simbolikukriža. Zatim služi kao fokusna to
č
ka za
č
ovjeka Zapada koji bez obzira na stanje svoje vjere izrasta iz križom izgra
đ
enog
Danska zastava je poznata kao Dannebroy, ili danska odje
ć
a. To jezastava upotrebljavana za identi
 fi
kac
ij
e krš 
ć
anskih ratnika Njema
č 
-kog Carstva u Srednjem v
ij
eku, iako je poprimila svoju distinktiv-nu razlikovnu formu s produženim horizontalnim krakom križa unaše vr
ij
eme. Legenda kaže da se zastava ukazala kralju ValdemaruII. godine 1219. t
ij
ekom osvajanja Latv
ij
e, onda poganske zemlje.Zastava ima neobi
č 
ne proporc
ij
e, odre
đ 
ene zakonom od srpnja1848. Bitno je da se radi o tradicionalnom krš 
ć
anskom simbolu,kojeg su muslimani gazili kao protest protiv karikatura, koje su uDanskoj plasirani ne od krš 
ć
ana nego od masona.
 
26
VJERA I KULTURA
civilizac
ij
skog kruga te se htio-ne htio na odre
đ
eni na
č
in iden-ti
cira sa istim tim križom na zastavi, a koji je tako nesmiljenonapadnut. Ali ne ostaje sve na tome da fokusna to
č
ka budeostavljena stati
č
nom jer kada je jednom Danska upotr
ij
ebljenada se mržnja usmjeri prema križu na zastavi doga
đ
a se jedandodatni element manipulac
ij
e. Na križ usredoto
č
ena islamskastrana se kroz dodatnu provokac
ij
u tal
ij
anskog ministra izprostora Danske prebacuje izravno u Rim. Treba shvatiti sup-tilnost ovakvoga poteza, jer se od protestantskog europskogsjevera žarište spušta prema jugu i to u Rim, a s Rimom jeneraskidivo povezana asoc
ij
ac
ij
a na Katoli
č
ku Crkvu s Papin-stvom. Vatikan i Sveta stolica predstavljaju srce, samu suštinuRima i kada netko tko po svojoj funkc
ij
i ima u sebi oznakuvlastodršca iz Rima to povla
č
i neizbježno spajanje ta dva ina-
č
e potpuno razdvojena sv
ij
eta. I to što je provokac
ij
a ve
ć
a to je kroz izazvanu pomutnju ve
ć
e spajanje identiteta tal
ij
anskevlade koja je smještena u Rimu s Vatikanom koji je bitak Rima.Na majici nositi i pokazivati iste one karikature koje su ve
ć
 izazvale toliko zla predstavlja upravo jednu sramotnu provo-kac
ij
u. Provokac
ij
u koja je toliko podla da ne može biti slu-
č
ajnost nego sastavni dio c
ij
eloga plana, a sam provokator jekao osoba potpuno bezna
č
ajan jer dolazi iz ergele potrošniheuroslav
ij
skih partitokratskih
č
inovnika. Ono što je bilo odvažnosti je samo trenutna funkc
ij
a koju je obnašao i kroz koju je fokus mržnje na križ pomaknut na jug, u Rim, u centar kojiistinski reprenzentira križ: Vatikan i Katoli
č
ku Crkvu u cjelini.Eto, to je bio onaj kona
č
ni cilj ove operac
ij
e i Katoli
č
ka Crkva ipapinstvo uv
ij
ek dolaze kao ona krajnja i jedino vr
ij
edna metapozemljarskim silnicima koji iz mraka povla
č
e konce upre-gnutog
č
ovje
č
anstva.Zato, da bi se sve što više dovelo u stanje što radikaln
ij
eme
đ
ucivilizac
ij
sko-me
đ
urelig
ij
ske krize, moglo se preko me-d
ij
a tako intenzivno pratiti sva doga
đ
anja koja su objavomkarikatura isprovocirana u islamskom sv
ij
etu. Zato se nepre-stano, iz sata u sat, iz dana u dan, u krupnim kadrovima naTV ekranima svih postaja i stranicama svih tiskovina prika-zivalo uništavanje križa od strane pob
ij
ešnjele svjetine na svemogu
ć
e na
č
ine. Sve je imalo svoju vrhunaravnu svrhu i svojvrhunaravni smisao. Samo je bilo potrebno malo zaviriti u du- binu doga
đ
anja i na temelju najosnovn
ij
ih vjerskih spoznajarazlu
č
iti duhove, razlu
č
iti dobro od zla.Ipak, n
ij
e to ono najgore ili najprepreden
ij
e u c
ij
eloj ovojprevari. Najsukladn
ij
e zm
ij
skom principu laži i obmanjivanja je ono što se ho
ć
e iz svega posti
ć
i, onaj krajnji cilj kojemu seteži, a to je da se iste one sile koje su sve ovo planski zakuhalenajednom postave/ponude kao veliki zaštitnici pred stvore-nom ugrozom. I to ponajpr
ij
e pred ugrozom koja se kod
č
o-vjeka Zapada upravo kroz podsvjesni jezik simbolike o
č
itavakao islamska ugroza krš
ć
anstva. Islam je simboli
č
ki percipirankao onaj koji atakira na križ i onda one snage koje se name
ć
ukao “obuzdavatelji islamskog fundamentalizma” dolaze nascenu kao navodni branitelji tog istoga križa. Podlost je upra-vo u tome što je krajnji cilj tih “branitelja” ponajpr
ij
e uništenjekrš
ć
anstva, a nadasve Katoli
č
ke Crkve sa Papom na njenomvrhu, kako je ve
ć
i naglašeno. Iz razloga dolaska “velikih spa-sitelja” Crkve i krš
ć
anstva upravo oni prostori iz kojih dolazic
ij
ela ova produkc
ij
a mržnje, laži i obmana bivaju izuzeti odobjavljivanja karikatura te pripadnog privla
č
enja mržnje nasebe. Na prostoru anglo-ameri
č
kih med
ij
a n
ij
e reproducirananiti jedna Muhamedova karikatura, ali su zato upravo ti me-d
ij
i najintenzivn
ij
e prenostili cjelokupna zbivanja i prigodno“dol
ij
evali ulje na vatru”, ali uv
ij
ek na na
č
in da se postave kaonavodno objektivni i jako za
č
u
đ
eni promatra
č
i.Opasnost koja je ovdje ona dugoro
č
na nalazi se upravo uopisanoj uzurpac
ij
i antikristovih sljedbenika kao velikih bra-nitelja krš
ć
anstva jer na koncu ovakvog procesa logi
č
no je dadolazi i Antikrist osobno kao veliki branitelj i veliki spasiteljugroženog sv
ij
eta, ali tako
đ
er i kao donositelj pomirenja u za-ra
ć
enom sv
ij
etu. Sve upravo u pravoj
đ
avolskoj inverz
ij
i ono-ga što je istinski kristološko u sebi.Iz svega re
č
enog kao nešto logi
č
no name
ć
e se spoznajada
ć
e Antikrist svoj uspon, svoju svjetsku “kar
ij
eru”, graditiisklju
č
ivo na platformi krš
ć
anskog fundamentalizma proizaš-log kao nužda na ugrozu islamskog fundamentalizma. Kr-š
ć
anski fundamentalizam ne bi bilo ništa loše samo po sebi jer bi to zna
č
ilo povratak Zapada u svoje izvorno stanje na kojem je i izgradio sve svoje vr
ij
ednosti.
Srednjovjekovnog krš 
ć
anskog fundamentalizma
koje je bilo obilježeno asketizmom, molitvomi komplentac
ij
om, a koja je omogu
ć
ila
č
ovjeku Zapada da usebe sab
ij
e potrebnu usredoto
č
enost, kreativnost i svako osta-lo dobro koje je najizrazit
ij
e došlo do izražaja u renesansi, alii u kasn
ij
im razdobljima. Druga je stvar što je ta u srednjo-vjekovlju nakupljena zaliha
na kraju potpuno iscrpljena
 , i sada
č
ovjek Zapada nema skoro ništa od nekadašnje kreativnosti iživotnog stvaralaštva uop
ć
e. Zapad je životno onemo
ć
ao i kaotakav ranjiv pred svakime tko ima makar i minimalnu dozuživotnosti u sebi, a životnost dolazi ponajpr
ij
e iz voljem zažrtvovanjem sebe za druge i za više ciljeve u bilo kojem obli-ku. Osnovno je da se iz razloga životne onemo
ć
alosti name
ć
enužnost ponovnog sabiranja snaga da bi se moglo opstati prednadiru
ć
im neobarbarskim hordama, ali u tu nužnost vješto seho
ć
e uvu
ć
i jedna fundamentalna opozic
ij
a krš
ć
anstvu u viduantikristovskih sila i pripadnih mu ljudskih slugu. Jedino takomogu
ć
e je obmanuti ljude,
č
ak i one izabrane, što je opisanou Svetom pismu:
Isus im odgovori:
 
“Pazite da vas tko ne zavede! Mnogi
ć
e doista do
ć
i u moje ime i govoriti: ‘Ja sam Krist!’ I mnoge
ć
e zavesti.”
(mt 24, 4-5).Ima još jedna dodatna stvar koja se pokazala kroz c
ij
elukontroverzu oko karikatura, a to je da je islamski sv
ij
et visoko-motiviran na žrtvovanje u zaštiti svojih vr
ij
ednosti ma kako svigledali na te vr
ij
ednosti. Islam de
nitivno n
ij
e u stanju mlakostiprema svojoj osnovi kako je to Zapad u odnosu na krš
ć
anstvo.N
ij
e u ovome spoznanju važno što reakc
ij
a n
ij
e primjerena, ve
ć
  je od važnosti samo to da n
ij
e prisutna mlakost, ta kuga u krš
ć
a-na Europe modernog vremena. Moglo bi se
č
ak parafraziratiIsusove r
ij
e
č
i:
“Zaista, kažem vam, carinici i bludnice pretekoše vasu kraljevstvo Božje!”
(mt 21, 31). Sada bi one mogle glasiti:
“Zai-sta, kažem vam, krivovjerci (islamisti) i bezbožnici (ateisti) pretekoševas u kraljevstvo Božje!”
. Da,
č
ak i ateisti imaju više hladno
ć
e ilivru
ć
ine od krš
ć
ana današnjice i ja
č
e se postavljaju u navještanjusvojih ateisti
č
kih svjetonazora. To je nešto što bi krš
ć
ane, te kojise takvima smatraju i/ili nazivaju, trebalo navesti da se dobrozamisle koliki je njihov udio u ovoj mlakosti koja je prekrilakako Hrvatsku, tako još više Europu.
Č
lanovi sportskog kluba
Bar Kohba
 , Njema
č 
ka.
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...