27
VJERA I KULTURA
Misli o prirodi i društvu
Marko Franciškovi
ć
Dostojevski (Bra
ć
a Karamazovi):“... Gospodo – uskliknuh ja od svega srca – pogledajteunaokolo darove Božje: vedro nebo,
č
isti zrak, nježnu travku,pti
č
ice, prekrasnu i bezgrešnu prirodu, a mi, samo mi bezbož-nici i glupani ne shva
ć
amo da je život raj, a trebalo bi samo dazaželimo da to shvatimo, i odmah bi on nastao u svoj svojojljepoti, dakle, zagrlimo se i zapla
č
imo.” (iz ispov
ij
edi starcaZosime).Ovdje se može samo još jednom pokloniti gen
ij
u Dostojev-skog koji nam je poklonio intelektualne vrhunce pred kojima
č
ovjek ostaje potresen do sve svoje dubine.***Bog je smisao, nacionalizam je sredstvo.***Sloboda je nerazdvojiva od odgovornosti. Državništvoima ovlaštenje i dužnost tu odgovornost konkretizirati (“ma-ter
ij
alizirati”) na svjetovnoj razini. Svako vr
ij
eme i prostor tra-ži adekvatno državni
č
ko djelovanje.***
Č
arobna r
ij
e
č
današnjih med
ij
a je “preventiva”. Preventiv-no lišavanje slobode je nakana promotora ove globalizatorskemantre. Ova r
ij
e
č
, r
ij
e
č
koja širi ideju porobljavanja govori: “Jasmatram da ovoga ili onoga treba iz razloga prevenc
ij
e likvi-dirati, oduzeti mu slobodu, a ako se netko usprotivi oduzimase život sa svom moralnom (samo)opravdanoš
ć
u!” Ub
ij
anjetu dolazi kao vrhunac odricanja tu
đ
e slobode, a sve pod krin-kom navedene preventive. Štoviše, i na utrobno
č
edomorstvotreba gledati kao ne nešto što je stavljeno u pozitivni kontekstkorištenjem pojma preventive. Nero
đ
eno d
ij
ete se preventiv-no ub
ij
e kako ne bi svojim životom poremetilo ostatak sv
ij
e-ta.Druga
č
arobna r
ij
e
č
prisutna u med
ij
ima je “stabilnost”.To je stoga jer preventiva služi da se sa
č
uva stabilnost, a sta- bilnost – to je sve ono što ne ugrožava poredak svjetske domi-nac
ij
e protubožjih sila.***Tko je ovdje lud? Kako uop
ć
e ostati normalan u ovakvimokolnostima? Mislim da oni koji ostaju normalni nisu normal-ni. Oni koji ostaju normalni nemaju senzitivnosti za svoje bli-žnje nego su isklju
č
ivo or
ij
entirani sami na sebe i ne poga
đ
aih patnja drugih. Ne poga
đ
a i ne izlu
đ
uje ih zlo koje zlotvori
č
ine. Bitno im je da su oni od toga u nekoj mjeri od
ij
eljeni itako mogu nastaviti bivati normalnima. Ne želim biti norma-lan o ovakvome sv
ij
etu, ne želim biti normalan u ovakvoj Hr-vatskoj. Ne
ć
u biti normalan dok ne vidim kraljevstvo Božje– to je ono što me jedino može onormaliti. Uostalom, zar jeIsus Krist bio normalan u odnosu na sv
ij
et? Zar nasljedovateljiKrista mogu biti druga
čij
i od Njega?Ovdje, u Hrvatskoj, sada se doga
đ
a da isti likovi potpu-no mirno ponovno i opet ponovno zavode istim obe
ć
anjima.Stoga, naivac je onaj koji ta obe
ć
anja uop
ć
e sluša, poklanja impažnju u smislu da im daje vjerodostojnost. Normalan
č
ovjekto ne može, normalan
č
ovjek ne može ozbiljno slušati kakomu netko opet daje tako o
č
igledno lažna obe
ć
anja.Kako se može vjerovati ve
ć
dokazanim lašcima? Mudracisa istoka, oni koji su sl
ij
edili zv
ij
ezdu da bi se poklonili Mes
ij
i,nisu vjerovali Herodu zato jer su znali da laže – znali su da jeve
ć
lagao, znali su da je Herod lažov. Kako su bili mudri (ina-
č
e ne bi bili nazivali mudracima), nisu vjerovali jednom doka-zanom pokvarenjaku kakav je bio Herod. Upravo suprotno,oni su prevarili njega i nisu dopustili da ih izmanipulira i daposluže njegovim zlim ciljevima. Zato niti danas onaj koji imai mrvicu mudrosti ne može vjerovati dokazanim prevaranti-ma, a ukoliko im poklanja povjerenje zna
č
i da n
ij
e u posjedumudrosti. Naravno, jednako kako i mudar
č
ovjek ne može bitionaj koji ta lažna obe
ć
anja tako olako daje, no to je jedno dru-ga
čij
e podru
č
je razmatranja.***Ne poznaje pov
ij
est, ne poznaje ništa onaj tko ne zna daEuropi sl
ij
edi jedan skori unutarnji sukob, veliki europskigra
đ
anski rat i da nema sumnje o toj neminovnosti jer je jošuv
ij
ek previše pitanja ostalo otvoreno, a da bi bila r
ij
ešena bezrata. Gra
đ
anski rat unutar Europe dio je op
ć
eg svjetskog rata jer onaj tko ne vidi da je u t
ij
eku svjetski rat nikada rat ne
ć
eni vidjeti dok mu ne pokuca na vrata. Do tada
ć
e gledati TV imisliti ono što mu daju da misli. Ono po
č
emu je sada posebanovaj unutareuropski sukob koji se razv
ij
a je to da se opet Vati-kan našao na direktnoj lin
ij
i sukoba jer je svjetska borba sadaopet preba
č
ena na vjerska pitanja. To
č
n
ij
e, od jedno vr
ij
emedominiraju
ć
e d
ij
alektike ekonom
ij
e i politike kao onoga što senavodi kao pokreta
č
sukoba, sada sv
ij
etom dominira sukobkoji se vodi po relig
ij
skim crtama. Barem ono što se makari smatra relig
ij
om ili ono što je na bilo koji na
č
in supstituira.Na
f
a je tu samo sredstvo u sukobu i ništa više od toga, alina
f
e se hvataju oni koji odb
ij
aju priznati postojanje duhovnestvarnosti nego kalkuliraju i promišljaju o zbivanjima prihva-
ć
anjem i propagiranjem pos
ij
anih agnosti
č
kih zabluda i pada- ju u zamku mater
ij
alisti
č
ke d
ij
alektike – postaju zarobljenici-ma sv
ij
eta; postaju pozemljarima.***Državniku ne treba sat zato jer pravi državnik radi po ka-lendaru.
Zra
č
ni pogled na palisadno naselje sa stražarskim tornjem, MošavBet-Josef u dolini Bet-Še’an. Trinaest takvih naselja je utemeljeno1937.
Leave a Comment