27
VJERA I KULTURA
“navesti vodu na svoj mlin”
. Problem današnjice je u tome štosu dekrist
ij
anizirane mase izmanipulirane tako da u Kristu, ionome što je kristološko, vide pr
ij
etnju za sebe, za svoje
“de-mokratski izglasane ugode”
. Nešto Božje n
ij
e
č
ovjeku po volji,pa onda
“demokratskim procesom”
tu smetnju proglašuje neva-že
ć
om, neobaveznom. Demokrac
ij
a kao izraz ljudskih masanadre
đ
uje se Objavi; nadre
đ
uje se Stvoritelju i onome što jeOn postavio kao poredak. Božji svjetski poredak ili poredaksv
ij
eta po volji Božjoj, demokrac
ij
om se potpuno proizvoljnom
ij
enja, pa tako demokrac
ij
a postaje osustavljeno uzdizanjeljudske iznad Božje volje. Koliko ljudi, toliko bogova – to jepostulat demokratske idolatr
ij
e, a Božje je pot
č
injeno ljudsko-me. Nebeski Jeruzalem pot
č
injen je pozemljarskom Babilonu– to bi bila slika koja bi izrazila demokrac
ij
u u njenoj suštini.
P.:
U prvom d
ij
elu knjige posebno objašnjavate pojam
taj-nosti
nasuprot pov
ij
esti. Postoji, velite, javna i tajna pov
ij
est, aza ovu drugu, tajnu pov
ij
est, otkrivate da dugotrajno i planskiradi zavjereni
č
ki, iako su svi pristalice teor
ij
e zavjere margi-nalizirani i ušutkivani. Otkrivate nam dugo i tajno planiranjeZla...
O.:
Ne priznajem teor
ij
u zavjere, to je fraza koja je naprav-ljena sinonimom za ne
čij
u “nenormalnost”, da ne kažem men-talnu poreme
ć
enost, ali zato znam za stvarnu praksu zavjere.Iz životne stvarnosti oko koje nema spora samo naslu
ć
ujemkakva bi teor
ij
a mogla biti u svojoj stvarnosti, a mislim da je
č
ovjeku nemogu
ć
e potpuno spoznati tu teor
ij
u jer je onaneposredni proizvod
đ
avolskog uma. Zato se za snalaženjeu namjerno stvorenoj konfuz
ij
i treba koristiti instrumentimakoji su jedino pouzdani, a to su Sveto Pismo i Sveta Crkva.Drugo nam n
ij
e potrebno osim ovih nadnaravno osiguranihor
ij
entira. To je životno osiguranje kod osiguravaju
ć
e ku
ć
e“Bog Otac, Sin i Duh Sveti”. Tko se drugi može legitimirati boljim osiguranjem? Zar je
Allianz
,
Euro–
ili
Croatia–
osigura-nje od ikakve pouzdanosti kada se podigne pogled od kumiranovca i osiljenih pozemljara prema nebu...
P.:
Bitni segment teokrac
ij
e nalazimo u
ekonom
ij
i
, vi ste ko-na
č
no završili Ekonomski fakultet. Na šokantan na
č
in otkri-vate nam lažnu ekonom
ij
u, ili “ekonom
ij
u laži”. Što to zna
č
i“
staviti novac u opticaj s meta
fi
zi
č
kom svrhom
”, i na koji se na
č
innasuprot ovom Zlu postavlja “kristocentri
č
na ekonom
ij
a”?
O.:
Staviti novac u opticaj s meta
fi
zi
č
kom svrhom zna
č
iraditi s novcem kao krš
ć
anski
č
ovjek, kao krš
ć
ansko društvo,narod, nac
ij
a, država...Ako znamo svoje poslanje kao vjernici,onda znamo i um
ij
emo se koristiti sredstvima koja su nam naraspolaganju, pa tako i novcem.Ekonom
ij
a je postala toliko važnom zato jer je sekulariz-mom izvedena institucionalno-kulturna promjena vr
ij
ed-nosnih parametara: od duhovnog prema
č
isto mater
ij
alnomusmjerenju. Sva današnja ekonom
ij
a je uklopljena unutar odMarxa de
fi
niranih vr
ij
ednosnih parametara znanih pod na-zivom
“d
ij
alekti
č
kog i histor
ij
skog mater
ij
alizma”
. U tom smisluova kapitalisti
č
ka ekonom
ij
a je jednako marksisti
č
ka kao i boljševizam – u svojoj suštini jednako diviniziraju mater
ij
ali-zam i sve rade na osnovi isklju
č
ovo mater
ij
alisti
č
kog pogledana sv
ij
et...Za ove tvrdnje nema boljeg dokaza od Kine gdje jekomunisti
č
ka part
ij
a promotor radikalnog kapitalizma bez dase dovodi u kontradikc
ij
u. Tako se u Kini može bez problemazastupati part
ij
ska direktiva:
“Veli
č
anstveno je biti bogat”
, jerona po naravi ne protur
ij
e
č
i pr
ij
ašnjem maoisti
č
kom boljše-vizmu.
P.:
Po ovome je o
č
ito da današnja judeomasoner
ij
a ne trpiKristove ljude u sferi banaka i burzi. Pred mjesec dana je
ra-skomadan bankar Roveraro iz Opusa Dei
. Vaša ideja Crkve i laikadaje ogroman impuls za borbu protiv ove uzurpac
ij
e držav-nih resora, po
č
ev od
fi
nanc
ij
a, burzi i banaka, od strane nekr-š
ć
ana, ili judeomasoner
ij
e, kako ih nazivate.
O.:
Ne da judeo-masonstvo, kao sluga Zla, ne trpi Kristoveljude, nego ne trpi ljude, ne trpi
č
ovjeka kao
č
ovjeka. Kristovihse ljudi boji i zazire od njih, drhti pred njima jer su nemo
ć
niu sferi duha – mogu ub
ij
ati samo t
ij
elo, dušu ubiti ne mogu.Zato Kristovi ljudi, a to bi trebali biti krš
ć
ani, doslovce izbe-zumljuju Zlo. Ali, nitko više ne izbezumljuje Zlo od BlaženeDjevice Mar
ij
e, od Žene...Stoga manipulac
ij
a ljudima poseb-no gravitira prema degradac
ij
i Žene, Majke nebeske, i premasvemu što je inverzno od Njenog primjera i Njenih porukakojima nam se obra
ć
a. Pri tome dovoljno je prihvatiti samoone poruke koje je Crkva veri
fi
cirala kao autenti
č
ne, ne trebai
ć
i dalje od toga. Samo te poruke (crkveno potvr
đ
ene) dajunam usmjerenje prema tome kako biti Kristov
č
ovjek i Kristovnarod...kako izgra
đ
ivati državu Božju, a kada se krene u tuizgradnju, onda se neminovno dolazi do nužnosti istjerivanjazlotvora iz uzurpiranih pozic
ij
a svjetovne mo
ć
i, odnosno dr-žave i državništva kao najbitn
ij
eg izraza svjetovnog poretka.To je nešto poput svjetovnog egzorcizma, egzorcizma koji iz- bacuje protubožje snage iz pozic
ij
a mo
ć
i i utjecaja.O spomenutom ubojstvu ne znam ništa konkretn
ij
e, aliovako izdaleka,
č
isto intuitivno, izgleda mi da je ovaj nesret-nik nastradao kao žrtva marketinga za
fi
lm
Da Vinc
ij
ev kod
.Naime, v
ij
est je bila plasirana to
č
no onako kako bi to trebalonapraviti kada bi se htjelo neukim i naivnim masama diskret-no potvrditi navodnu stvarnost
fi
lma i romana kroz stvarnaubojstva koja se zbivaju u sadašnjem vremenskom periodu.Sve u stilu:
“Evo, pogledajte ljudi kako je Opus Dei sumnjiv, kako je svetost Crkve sumnjiva i sl.”
P.:
Vaša opsežna “stud
ij
a o državništvu”se sastoji od dvad
ij
ela:
Misao
i
Organizac
ij
a
. U Organizac
ij
i (države) analizira-te, de
fi
nirate, dajete viz
ij
e ukupno
19 ministarstva
, od mini-starstva
fi
nanc
ij
a do ministarstva zdravstva. U prvom d
ij
elu,govore
ć
i o “obliku vlasti”dajete nenadmašan portret “dra Tu-
đ
mana kao obnovitelja hrvatskog državništva”, objašnjavatenam što je “tu
đ
manizac
ij
a, detu
đ
manizac
ij
a i retu
đ
manizaci- ja”. Kada to
č
ovjek pro
č
ita, divi se vašoj na
č
itanosti, darovito-sti, smislu za sintezu...Pogotovo kod pojedinosti Tu
đ
manovihgrešaka, kao njegovog prihva
ć
anja uloge novca kod
Č
ikaškeškole ekonom
ij
e
Miltona Freedmana. Zatim, za vas, odnosnoideju teokrac
ij
e, je presudna uloga
Vladara
.
O.:
Misao i organizac
ij
a mogu biti sintetizirani samo krozsnažnu ljudsku veli
č
inu, tj. kroz ljudsku vr
ij
ednost. Druga
čij
ene ide, nema mjesta razvodnjavanju kroz diobu odgovornostina više mjesta, jer onda odgovornosti više ni nema. Tako
đ
ernema ni potrebne djelotvornosti i otvaraju se vrata nastupuanarh
ij
e...Tu
đ
man je dobar primjer kako je bolje biti na pozi-c
ij
i apsolutizma s nedovoljno dobro razra
đ
enim planovima,nego imati najbolje planiranje, a nemati mogu
ć
nosti njihovogsprovo
đ
enja u djelo...U svakom slu
č
aju, snažno liderstvo jepresudno za nacionalni opstanak, za usmjerenost države pre-ma državi Božjoj...
P.:
Sva poglavlja vaše knjige po
č
inju mnogobrojnim cita-tima iz Evan
đ
elja, odnosno Bibl
ij
e (uklju
č
en je c
ij
eli Stari za-vjet). Bilo vam je o
č
ito stalo sve temeljiti na Svetom Pismu,Božjoj objavi, pokazati da su vaša temeljitost i revnost za isti-nu bazirani na istinskom Izvoru R
ij
e
č
i.
O.:
Upravo tako. Tako
đ
er se želi pokazati kako su doslov-ce svi odgovori na naše potrebe sadržani u Svetom Pismu.Nadam se da
ć
e to privu
ć
i one koji nisu upoznati sa SvetimPismom da se zainteresiraju za njegov sadržaj, kada ve
ć
n
ij
esustavom odgoja i obrazovanja u
č
injeno potrebno upozna-vanje ljudi sa Bibl
ij
om. Kako netko sebe može smatrati aka-demski obrazovanim
č
ovjekom, a da n
ij
e prou
č
io Bibl
ij
u? Pritome ne treba podrazumjevati da samo
č
itanje i studiranjeBibl
ij
e zna
č
i i vjeru, nego se radi o pitanju op
ć
e kulture kojumora poznavati i ateist, i agnostik, ukoliko uop
ć
e žele smisle-
Leave a Comment