29
VJERA I KULTURA
na onome tko sam prihvati ovakva pravila igre, odnosno nadržavi, ljudima koji vode državu, oni koji bi trebali biti dr-žavnici. Ne može se prigrliti odre
đ
eni vr
ij
ednosni sustav, aonda se potom plakati i tužakati kako mu se ne svi
đ
a ono štose doga
đ
a na osnovu tih istih vr
ij
ednosti. Poanta je da se unama samima nalazi problem, a ne negdje van nas, negdje uokruženju. Vanjske negativnosti, kojih svakako ima, samo suodraz naše vlastite opred
ij
eljenosti i zato za promjenu vanj-skih remetila
č
kih
č
initelja potrebno je najpr
ij
e izmjeniti sebe.Ili, kako se kaže, sa samim sobom ras
č
istiti ra
č
une, znati što seho
ć
e posti
ć
i, znati gdje se ho
ć
e do
ć
i.Tako
đ
er, prenemaganje i zgrožavanje nad hrvatskom“nazadnoš
ć
u“i “nacionalisti
č
kom isklju
č
ivosti“bila je svepri-sutna intonac
ij
a u svim dominantnim med
ij
ima kada se odstrane tzv. “politi
č
kih analiti
č
ara“komentiralo rezultate izbo-ra za gradona
č
elnika Ljubljane. Posebno se ovo prenemaganjenad hrvatskom nazadnoš
ć
u i realno i simboli
č
ki izrazila naHTV-u, u jednoj emis
ij
i u kojoj “tri vrhunska hrvatska intelek-tualca raspravljaju aktualne doga
đ
aje“– kako se ta emis
ij
a sa-moreklamira. Tu je bilo naglašeno zgrožavanje nad hrvatskimstanjem u kojem, prema ve
ć
ini od te intelektualne elite (dvo- jica zdušno zastupaju, tre
ć
i kilavo oponira), n
ij
e zamislivo daneki ne-Hrvat bude izabran od Hrvata na neku dužnost. Ta-kvim apriornim stavovima se od nac
ij
e na jedan podli, izrazitonekorektan na
č
in stvara nac
ij
a-slu
č
aj; nac
ij
a koja traži “izlje
č
e-nje“, a kao terap
ij
a nudi se kult demokrac
ij
e sa svojim aposto-lima i nepogrešivim tuma
č
ima “vjerskih istina“demokrac
ij
eiz EU-a, SAD-a, ali i takvih paradržavnih instituc
ij
a kakva je Centar Simon Wiesenthal i druge njoj sli
č
ne (HHO, HRW,AI, TI, ADL, itd.). Naravno da je istina potpuno druga
čij
a odovoga što je sada na djelu, jer ako netko ima kroz pov
ij
est do-kazanu otvorenost prema drugim narodima (odnosno poje-dincima iz tih drugih naroda) onda su to Hrvati. I to ner
ij
etkona svoju vlastitu štetu, iako ima i potpuno suprotnih primjerakada su se etni
č
ki Hrvati pokazali daleko pogubn
ij
ima od ne-Hrvata za hrvatsku državotvornu ideju. Jedan vrlo pou
č
an primjer je onaj austr
ij
skog feldmaršalaSvetozara Borojevi
ć
a (ro
đ
en 1856.g. u Umeti
ć
u pokraj Kostaj-nice), nazvanog Lavom sa So
č
e zbog svojih vojnih poduhvatana frontu prema Tal
ij
anima u I. svjetskom ratu. Zapovjednik je grupe arm
ij
a na so
č
anskom bojištu gdje se nadmo
ć
n
ij
imTal
ij
anima suprostavio uspješnom taktikom
č
vrste obrane s
č
estim i snažnim protuudarima. Potkraj rata Svetozar Boro- jevi
ć
ustrajno zagovara o
č
uvanje hrvatske državnosti ali nenailazi na ikakvo razum
ij
evanje od strane ondašnje “politi
č
keelite“u Hrvata. Primjer Borojevi
ć
a je u tome što je on jedanod onih koji su ne-hrvatskog por
ij
ekla, a svojim djelima su bili na ve
ć
u korist hrvatskome narodu od zabludjelih Hrva-ta po krvi. To
č
n
ij
e, radi se Frani Supilu koji je odbio ponuduBorojevi
ć
a da krajem rata Hrvati organiziraju svoju vlastituvojsku, a to ujedno zna
č
i i svoju suverenu državu s vojskomkao osnovnim instrumentom o
č
uvanja državnog suverenite-ta. Supilo ga je ljubazno odbio, s izgovorom da su se
“dogovo-rili sa Srbima“
. Kako je taj dogovor završio dobro je poznato, aSupilo je na kraju, kada je vidio što je u
č
inio, završio u ludnicii tamo preminuo. Barem je imao razuma i savjesti da uvidisvoju odgovornost (makar ga to koštalo upravo tog razuma),što nikako nema aktualna hrvatska upravlja
č
ka struktura. Onisu i bez razuma i bez savjesti koja bi ih spr
ij
e
č
ila da produ- bljuju hrvatsku destrukc
ij
u niti kada je to tako o
č
ito kao što jeto sada. Tako
đ
er, n
ij
e se Borojevi
ć
sudario sa izvornom hrvat-skom glupoš
ć
u samo kod Supila, ve
ć
i onda kad ga je rektorFran Barac pokušao pridobiti za ideje
jugoslavenskog odbora
,otvoreno je rekao da
ć
e pokrenuti svojih 100.000 vojnika samoako se poništi Londonski ugovor i prizna c
ij
eli hrvatski etni
č
-ki teritor
ij
“jer kakav bi nam život bio ako nas Tal
ij
ani lišenajljepših krajeva“
.
4
Zato, da danas postoji pandan Svetozaru Borojevi
ć
u, jed-nom pravoslavcu od pravoslavnih roditelja, ali koji je dokaza-no zastupao hrvatske nacionalne interese, sigurno je da bi biood hrvatskog naroda prepoznat i svaki hrvatski domoljub bi bez problema izabrao jednog Borojevi
ć
a nasuprot bilo koga izove današnje hrvatske zabludjele politi
č
ke strukture koja idesigurnim stopama Supila i njegovog društva iz
jugoslavenskogodbora
.
5
Jedini bi problem bio u tome da se Borojevi
ć
(Boro- jevi
ć
kao jedna metafora, naravno) ili bilo tko drugi, Hrvatili ne-Hrvat svejedno, prob
ij
e kroz med
ij
sku blokadu i usp
ij
esvoje državotvorne stavove prezentirati hrvatskome narodu barem jednakopravno politi
č
kim oponentima koji sada ima- ju prakti
č
ki apsolutni monopol. Prema tome, samo na ovomepada svaka tvrdnja da Hrvati imaju u sebi ugra
đ
enu nekakvunesnošljivost prema ne-Hrvatima, no problem je u tome štonas ovi “naši“, tj. etni
č
ki Hrvati, najviše unaza
đ
uju svojom bilo naivnom, bilo slugansko-izdajni
č
kom politikom. Zato,n
ij
e problem Hrvatske u etni
č
koj slici eventualnih politi
č
kihmislilaca ili politi
č
kih lidera (državnika) koji bi mogli biti iza- brani, nego je problem u sadržaju onoga što politi
č
ki lideri ioni koji to pretendiraju biti nude hrvatskome narodu. Ukoli-ko je sadržaj istinski državotvoran, kakav je bio sadržaj jed-nog Borojevi
ć
a, onda nema problema po pitanju etni
č
kog ilivjerskog por
ij
ekla, a ukoliko je protunarodni, nedržavotvorni,kako je sada slu
č
aj s npr. predsjednicima države, vlade, par-lamenta, politi
č
kih stranaka itd., onda njihova etni
č
ka pravo-valjanost ne vr
ij
edi pišljiva boba. Naprotiv, hrvatsko por
ij
eklonacionalnih izdajnika i prodanih duša predstavlja nacionalnusramotu jer pokazuje kako unutar vlastitog nacionalnog bi
ć
apostoji velika koli
č
ina bolesnog tkiva; pokazuje da je nacio-nalno t
ij
elo podloženo jednoj opakoj bolesti koja ne dopušta
Pod ovom slikom u biltenu
Il Dalmata
č
itamo: “Utemeljen je noviorganizam koji koordinira aktivnosti reg
ij
a dv
ij
u obala Jadranskogmora, ujedinjenih jednom jedinom kulturnom, umjetni
č
kom i povi- jesnom matricom trgova
č
kih, turisti
č
kih i ekonomskih odnosa.”
4 Po ovoj spoznaji o nerazdvojivosti mora, otoka i obale od Hrvatske kao drža-ve pokazuje se kontinentalac Borojevi
ć
daleko iznad mnogih tzv. politi
č
ara, oddanašnjih EU poslušnika koji prepuštaju Jadran Ital
ij
i, a tako
đ
er i iznad jednogAnte Paveli
ć
a koji je išao raditi hrvatsku državu depriviranu svojih pov
ij
esnihi etni
č
kih temelja i n
ij
e mogao proizvesti ništa drugo nego krvavu podjelu Hr-vata.5 Jugoslavenski odbor danas se može prepoznati kao uskrsnula ideja u nefor-malno ustanovljenom europskom odboru – tj. aklamativnom jedinstvu svihparlamentarnih i ve
ć
ine neparlamentarnih politi
č
kih stranaka oko odnosa pre-ma pitanju tzv. “euroatlantskih integrac
ij
a“.
Leave a Comment