EVLIJA ELEBI U SVOJIM SPISIMA NAVODI DA JE U JEDNOM PERIODU U SARAJEVU BILO I 300 SEBILJA

Vanca nije sluajno projektirao samo dva korita oko Sebilja

Sebilj ili sebil rije je arapskog porijekla koja oznaava mjesto odmora i osvjeavanja vodom za putnika namjernika. Nastanak sebilja see daleko u historiju, do posljednjeg poslanika u islamu, Muhammeda, a. s. Naime, Poslanikovom unuku Husejnu te njegovoj porodici i drugovima na putu do grada Kufe u pustinjskom mjestu Kerbela neprijatelji su presjekli put do vode, odnosno do obala Eufrata. Nakon deset dana koje su izdrali gladni i edni, neprijatelji su ih napali i sve pogubili. Od tada su muslimani irom svijeta poeli dijeliti vodu, simbolizirajui patnju Poslanikove porodice pa su se u velikim gradovima gradili sebilji. - Tako je i poela, mogu rei, utrka gradnje sebilja u islamskom svijetu. Definitivno je najpoznatiji bio onaj u Carigradu, sultana Ahmeda Treeg - govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti Sarajeva. Dolaskom Osmanlija na nae prostore, i u Sarajevu poinju nicati brojni sebilji. Voda iz tasova

Sebilj za vrijeme Austro-Ugarske - Evlija elebi naveo je u svojim spisima da je u jednom periodu u Sarajevu bilo i 300 sebilja. Njih su odravali posebni vakifi sve do dolaska Eugena Savojskog. Kada je uao u Sarajevo 1697. godine, ruio je i palio sve pred sobom pa su tako nestali svi sebilji u gradu. Poslije tog nemilog dogaaja, nisu se vie gradili sve do dolaska hadi Mehmed-pae Kukavice. On je u blizini dananje evabdinice u Bravadiluku sagradio zidani sebilj, gdje je bio zaposlen ovjek koji je ednima davao vodu iz bakrenih posuda tasova istie Garibija. Kada je na vlast dola Austro-Ugarska, provoenjem svojih regulacionih planova, zidani sebilj su sruili. Nakon toga, poznavajui historiju grada i islama, nadleni iz vlasti shvatili su da je na Baariji potreban sebilj kako bi se uklopio u ambijent te uvao uspomenu na muenike Kerbele. Za tu priliku angairali su

poznatog arhitektu Josipa Vancaa. Prvobitno stanje - On je projektirao dananji Sebilj na Baariji. Imao je osmougaonu formu s kupolom, a izraen je bio u pseudomaurskom stilu. Njegova gradnja zavrena je 1913. godine, a voda je dovedena s vrela Crnila. Ova forma ostala je sauvana i do danas, ali je kroz historiju doivio promjene. Nekoliko puta je rekonstruiran, a neko vrijeme bio je i bijel. Jedna od bitnijih obnova desila se prije Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, a posljednja je uraena prije tri godine te je Sebilj vraen u prvobitno stanje - istie Garibija. Koliko je ovaj objekt znaajan za Sarajlije, govori i injenica da je postao simbol grada pa se njegova slika koristi kao potanska markica. Pored toga, to je spomenik kulture i jedna od najposjeenijih turistikih atrakcija. Pod zatitom je Zavoda za kulturno-historijske spomenike Kantona Sarajevo, a brigu o njemu vodi Opina Stari Grad. U Sarajevu postoji jo jedan sebilj, u blizini Carevog mosta, koji je donirao turski grad Bursa - naglaava Garibija. Dva korita za dva unuka Prema nekim predajama, nije nimalo sluajno to je Vanca projektirao samo dva korita oko sebilja, tvrdi Garibija. Naime, on je poznavao cijeli historijat gradnje sebilja pa, znajui da je to sjeanje na poslanika Muhammeda, a. s., i na njegova dva unuka, napravio je dva korita. Voda za auru - Muslimani irom svijeta u sjeanje na Poslanikovu porodicu desetog dana muharema svake godine prave posebna jela. Ta tradicija batini se ve stoljeima i u Sarajevu pa postoje prie da su stare Sarajlije mahsuz za ta jela donosile vodu sa Sebilja. Kau da desetog dana aure u rani sabah Allah, d. ., pomijea normalnu vodu sa svetom islamskom vodom zemzem - navodi Garibija.

SEBILJ NA BAARIJI

Korita za unuke poslanika Muhammeda, a.s.

lj FOTO: ARH

Sebilj ili sebil rije je arapskog porijekla koja oznaava mjesto odmora i osvjeavanja vodom za putnika namjernika. Nastanak sebilja see daleko u historiju, do posljednjeg poslanika u islamu, Muhammeda, a. s., u iju su se ast izgradile mnoge esme u Sarajevu. Poznati putopisac iz Male Azije Evlija elebi sredinom 17. stoljea, po dolasku u Sarajevo, opisao je kako je tadanji grad posjedovao skoro 300 javnih esmi koje su u narodu prozvane sebilji. - Gradnju sebilja na svakom koraku zaustavili su Eugen Savojski i njegova vojska, koja je 1697. godine divljala i ruila sve po eheru. U tom periodu Sarajevo je ostalo bez zatvorenih esmi. I tako je bilo sve do 1753. godine, kada je hadi Mehmed-paa Kukavica svojim parama izgradio i uvakufio zatvoreni sebilj na Baariji, u to doba jedini zatvoreni sebilj u Sarajevu - govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti Sarajeva. Tri prozora Taj sebilj bio je napravljen nekoliko metara iznad dananjeg. Bio je zidan od kamena, zasvoen kupolom i pokriven olovom. Naslanjao se na stari vodovod Gazi Husrev-bega, izgraen jo davne 1531. godine, kada je Gazija kaptirao vrelo Crnil u selu Biosku sedam kilometara od Sarajeva i spustio vodu u grad. - Adet dobrodolice vodom zadrao se ba na ovom sebilju. Tu je radio ovjek koji je toio i davao vodu kroz tri prozora na sebilju. Ljudi koji su ovo radili, bili su plaeni od tadanje gradske uprave od eherehaje, odnosno gradonaelnika, to znai da grad ovom vodom asti edne prolaznike.

Ta je praksa trajala sve do dolaska Austro-Ugara, koji su je preuzeli. Stari arijski sebilj posjedovao je korita po nazivu "sebil kurne", u koje je voda tekla, a koji su sluili kao talonici za odvajanje mulja od bistrine. Odatle se ista voda tasovima od bakra zahvatala i davala ednima. ovjek koji je davao vodu, bio je zaduen i za pranje tasova kako bi svako dobio istu posudu i da dvije osobe ne bi pile iz iste - istie Garibija. Djelo Vancaa Stari sebilj trajao je do 1891. godine, kada su ga austrijske vlasti sruile zbog nepoznatih razloga. Tom prilikom nestao je i tarih sa sebilja, a ne zna se gdje je zavrio. Tako je Sarajevo ostalo bez sebilja sve do 1913. godine. Nekadanje Sarajlije drale su do tradicije i obiaja te su znale ogromnu nematerijalnu vrijednost svih trajnih dobara ovog grada. - Oni su se bunili zbog ruenja sebilja i konstantno su upuivali inicijative za njegovu obnovu. Austrijske vlasti bile su prisiljene obnoviti sebilj, ali su odluile da to urade na neto drugaiji nain. Za novi projekt sebilja zaduile su jednog od svojih najboljih arhitekata Josipa Vancaa, koji ga je izgradio u presudomaurskom stilu. Cijenei razloge pravljenja sebilja po Sarajevu i izuavanjem njihovog smisla, arhitekta Vanca napravio je Sebilj sa dvije esme, koje predstavljaju dva unuka poslanika Muhammeda, a. s., hazreti Hasana i Huseina. Zbog Vancaevog razumijevanja vjere i ljubavi graana prema Poslanikovoj porodici, Sarajlije su prihvatile novi Sebilj na poseban nain, a arhitektu Vancaa ugradile su u svoja srca i sjeanja - govori Garibija. Dobrodolica vodom Dobrodolicu vodom, umjesto nekadanjim izdavanjem, arhitekta je pokazao stalnim curenjem vode, to i dan-danas traje, podsjeajui Sarajlije na vjekovnu ljubav i mamei uzdahe putnika i dragih gostiju grada. Zaista nije bez razloga reeno: "Ko se jednom napije Vode sa Baarije Nikad vie iz Saraj'va Otii taj ne umije" uvanje makete u Muzeju grada Hadi Mehmed-paa Kukavica, bosanski namjesnik sredinom 18. stoljea, poznat je po tome to je u vrijeme slabljenja Osmanske imperije uspio uvesti red i ojaati Vilajet Bosnu. Poznat je i kao vakif, a pored starog sebilja u Sarajevu i damije u Travniku, napravio je i niz drugih objekata po Bosni. Maketa starog sebilja, kao i itavog ambijenta stare sarajevske arije, napravljena je u vrijeme socijalistike Jugoslavije i brino se uva u Muzeju grada Sarajeva u Brusa bezistanu.

PATKE SU IZ MILJACKE NEOMETANO ILE DO UA, KOJE IM JE BILO POGODNO ZA IZLIJEGANJE MLADIH

Sokak Patke: Ulica nastala na uu Moanice u Ramia banju

Kroz dananju arija nekada je protjecao potok Ramia banja. Ostaci tog potoka, koji tee sa sjevera prema ariji, vidljivi su i danas kroz ulicu Safvet-bega Baagia kada se mijenjaju dotrajale instalacije ili se neto novo gradi. Na obalama te rjeice niknula je stara varo, koja je dolaskom Osmanlija procvjetala u Baariju. Kako se arija razvijala, tako su ljudi polako prilagoavali tok Ramia banje svojim potrebama, govori za "Dnevni avaz" Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Drvene uprije - Skender-beg je 1540. godine jedan krak rijeke Moanice usmjerio prema Baariji, preko Faletia, Gazinog Hana, Viegradske kapije, niz Vratnik i Kovae, sve do arije. Tako je kroz drvene unke, drvene vijadukte i mala kamena korita rukavac Moanice stigao do svog novog ua u Ramia banju, na predjelu gornje arije. Voda je bila ista i neko vrijeme se koristila za pie, a poslije za pranje - kae Garibija. Novonastalo ue bilo je razvijeno i veoma pogodno za ptice selice, koje su instinktivno odvajkada prolazile ovom dolinom i tu se odmarale. Hladna voda Moanice i Ramia banje godila je patkama pa je ovo ue postalo njihovo redovno stajalite. Tako su Sarajlije s vremenom cijeli lokalitet prozvale Patke. - Privlana atmosfera ua navela je hadi Ahmeda Duradika da na tom mjestu napravi damiju i tako uljepa ovaj kraj. Gradnjom damije 1607. godine poela se formirati i nova mahala. Ue se prelazilo drvenim uprijima, koje su ispresijecale hladne vode. Prva uprija bila je odmah do ua pored Staniia hana, druga pored ekrijine damije, a trea pored Baarijske damije, na ulazu u Bravadiluk. Tako su patke iz Miljacke neometano ile do ua, koje im je bilo pogodno za izlijeganje mladih - istie Garibija. Kultna pekara No, nove potrebe i urbanizacija grada zahtijevali su pokrivanje potoka, na kojem se rodio Baarijski trg. Ramia banja pokrivena je hrastovim gredama, a dio korita ostao je ispod platoa.

- Potok je u cijelosti zatvoren 1930. godine. Razvojem vodovoda nestala je potreba i za rukavcem Moanice, koji se zatvorio nakon Prvog svjetskog rata - dodaje Garibija. U Sarajevu i danas postoji sokak koji se zove Patke. Karakteristina bosanska arhitektura krasila je ambijent ove ulice. Za potrebe stanovnitva i zbog blizine Baarije u tom sokaku napravljena je kultna pekara, koja je opstala do danas. Nosila ime Trifka Grabea Od Kraljevine Jugoslavije sve do 1993. godine sokak je nosio ime po Trifku Grabeu, roenom Paljaninu, gimnazijalcu i lanu "Mlade Bosne", koji je tu stanovao. Grabe je bio jedan od uesnika teroristikog i nepromiljenog atentata na Franca Ferdinanda. Ostatak ivota proveo je u tamnicama Terezintata u ekoj. Ukras Miljacke Naglim zagaenjem grada patke su neko vrijeme zaobilazile Sarajevo u svojim selidbama. Poetkom devedesetih godina ponovo su se pojavile, ali su opet nestale tokom agresije. Povratku patki u Sarajevo, u njihovo stoljetno svratite, svjedoimo posljednjih nekoliko godina. epurenje patki i igra paia ukras su Miljacke, a njihovo hranjenje u ovom gradu smatra se dobrim djelom, koje poveava beriet, kae Garibija.

MILJACKA JE BILA PUNA VIROVA PA JE AUSTROUGARSKA VLAST ODLUILA UREDITI KORITO, ZATVORITI BRANE TE NAPRAVITI KUPALITE

Bazen na Bendbai: Izgraen 1902. godine, ulaz kotao dva dinara

Dolaskom Austro-Ugarske monarhije Sarajevo se poinje intenzivno razvijati. Prema urbanistikom planu, poinje gradnja mnogih znaajnih objekata, a jedan od bitnijih bilo je i ureenje korita Miljacke. Prije toga na gornjem toku rijeke bilo je mnogo vodenica, pa su Sarajlije bile primorane graditi brane da bi imale stalni pritisak vode. Brane su sluile i kao kupalita, kae Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti Sarajeva. - Meutim, Miljacka je bila puna virova pa je austrougarska vlast odluila urediti korito, zatvoriti brane te napraviti jedno kupalite kako bi graani bili sigurniji. Tako je 1902. godine napravljen bazen na Bendbai. Radio je na sistemu protoka vode i bio je izuzetno ist. Okolo bazena bile su drvene kabine i tuevi, a ulaz je kotao oko dva dinara - naglaava Garibija. Tako je funkcionirao sve do 1945. godine, kada su amerike snage eljele bombardiranjem onesposobiti eljezniku stanicu na Bistriku da bi sprijeili Nijemce da bjee, pa su grekom pogodili i branu iznad bazena i kupanja vie nije bilo. Na rekonstrukciju se ekalo sve do 50-tih godina. - Tada su jugoslavenske vlasti napravile jo bolji projekt. Tokom 1958. proirili su kupalite dodajui manji bazen. Za razliku od austrougarske vlasti, oni su s brane vodu u bazen dovlaili pumpama, filtrirali je te ponovo izbacivali van, to je bilo vrlo jeftino za odravati. Kao takav, bazen je sluio sve do 1975. godine, kada e nastati potreba za njegovom restauracijom - istie arhitekta. Za to nije bilo novca sve do Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kada je pokuana
5

restauracija. Naalost, napravili su greku, jer je u bazen dovedena pitka voda iz vodovoda, pa to vie nije bilo rentabilno. Drugo, nije imao olimpijske norme te ga je bilo skupo odravati. - Zbog toga je djelimino radio pa prestajao i tako sve do poetka agresije. Tada je dosta uniten te ponovo obnovljen, ali zbog tih greaka bazeni ni danas ne rade, a upitna je i njihova budunost - naglasio je Garibija. Jalija nije kriminalac Garibija nam je kazao da je jo u vrijeme Osmanlija nastala rije koja ima pozitivnu konotaciju, ali je vremenom poprimila suprotno znaenje, a to je jalija". Izvorno, to je turska rije, a znai obala, pa je iz toga nastala sarajevska jalija, odnosno ljudi koji su odrasli na obali. - Znai, jalija nije sinonim za kriminalca, kao to se danas misli. To su bili najhrabriji momci koji su branili Sarajevo i 1941. i 1992. godine - kae Garibija. Naziv od "benta" Naziv Bendbaa nastao je od turske rijei bent", to znai brana, pa je u argonu taj dio rijeke gdje su se nalazile brane, od Kozije do eher-ehajine uprije, prozvan Bendbaa.

IZUMIRANJE ESNAFA BUNARDIJA

Vie od 700 bunara nestalo je dolaskom AustroUgara

FOTO: ARHIVA

Sarajevska dolina nekada je bila isprepletena koritima rjeica i mnogim izvorima s kojih se odvajkada pila voda. Kako se grad irio, postalo je predaleko ii na izvore po vodu pa su vakifi gradili vodovode na koje

su nadograivane mnoge esme. Pored esmi, Sarajlije su najvie gradile i vodu koristile iz bunara. Hladna voda - Sarajevska kotlina i njene padine imaju jake podzemne vode pa se govori da na grad lei na vodi. Gradnja bunara razvijala se uporedo sa stambenom arhitekturom. No, kopanje bunara dobilo je veliki zamah dolaskom osmanlijske vlasti pa se rodio i poseban esnaf, koje je narod prozvao bunardijama. Bili su to ljudi koji su dobro izuili gradnju bunara i to izabrali kao svoj poziv - govori arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija. Zamah u kopanju bunara, dodaje Garibija, opazio je i veliki putopisac Evlija elebi, koji je sredinom 17. stoljea zapisao da u Sarajevu postoji vie od 700 bunara. elebi je ovjekovjeio i podatak da Sarajlije zimi nisu pile vodu s esmi nego iz bunara, jer voda nije bila previe hladna. - Bunari nisu pravljeni samo u kuama nego ih je bilo i u ariji, medresama te u hanovima. Gradnja tih objekata bila je vezana iskljuivo za esnaf bunardija. Prvo se morala pronai lokacija s najveom koliinom vode. Za vrijeme traenja vode bunardije bi po bati naopako poredale zemljane ase i ostavile ih da prenoe. Ujutro, u sabah, ona u kojoj bi se sakupilo najvie rose, bila je pokazatelj gdje ima vode. Na tom mjestu kopao bi se bunar dok se ne doe do vode, a nekada je to bilo i do dvadeset metara. Takav bunar bio je u kui Fejzi-bega Denetia u emalui - istie Garibija. Skupa investicija Esnaf je polako ugaen dolaskom Austro-Ugara, i to pod netanim opravdanjem da se bunari zatrpavaju zbog prljave vode. Pravi razlog bila je predostronost nove vlasti, koja je gradu namijenila savremeni vodovodni sistem. - S obzirom na to da su bunari bili skupa investicija, esto su javne bunare gradili i vakufili. Prvi meu njima bio je bunar Isa-bega Ishakovia, koji se koristio za potrebe njegovog hana, dananje Kolobare. Bunara i danas ima u Sarajevu, a najpoznatiji su ispred Svrzine i kue Alije erzeleza - navodi Garibija. Zidani kamenom i ploama Bunari su zidani kamenom, a zavretak iznad zemlje gradio se od kamenih ploa, koji je bio ukraen u zavisnosti od mogunosti finansijera. Svi su bunari obavezno imali natkrov, koji se drao na dva stuba. Isti stubovi sluili su i kao naslon za ekrk. Zdjele na ekrku bile su od kalajisanog bakra. Bunardije nisu samo kopale bunare nego su ih i redovno istili i odravali - kae Garibija.

ZAVREN IDEJNI PROJEKT OBNOVE

Astronomski opservatorij na Trebeviu eka investitora

Idejno rjeenje izgleda zgrade opservatorija FOTO: AVAZ

Zavren je idejni projekt sanacije zgrade astronomskog opservatorija na Trebeviu, na lokalitetu oline kape. Objekt je jednim dijelom uniten tokom opsade Sarajeva, a u saradnji Opine Stari Grad kao vlasnika i Astronomskog drutva "Orion" kao korisnika pokrenuta je inicijativa za njegovu obnovu. Kako je kazao arhitekt Mufid Garibija, koji je angairan na ovom projektu, obnovom nee biti naruena autentinost zgrade koja potjee iz austrougarskog doba. - Opservatorij je pretrpio znatna oteenja tokom rata i sanacija e kotati mnogo vie od ponovne izgradnje, samim tim to elimo da zadri autentian izgled - kazao je Garibija. Muhamed Muminovi, predsjednik Astronomskog drutva "Orion", kazao je da e, prema procjenama, rekonstrukcija kotati oko 191.000 KM. - Jo traimo investitora kako bismo realizirali ovaj projekt. Osim to bi se njime u BiH astronomija vratila na velika vrata, opservatorij bi upotpunio lijepu sliku Trebevia koji e uskoro dobiti iaru - kazao je Muminovi. Prema njegovim rijeima, obnovljeni opservatorij bio bi i mjesto za edukaciju, a mogli bi ga posjetiti i zainteresirani sugraani. Zavren je idejni projekt sanacije zgrade astronomskog opservatorija na Trebeviu, na lokalitetu oline kape. Objekt je jednim dijelom uniten tokom opsade Sarajeva, a u saradnji Opine Stari Grad kao vlasnika i Astronomskog drutva "Orion" kao korisnika pokrenuta je inicijativa za njegovu obnovu. Kako je kazao arhitekt Mufid Garibija, koji je angairan na ovom projektu, obnovom nee biti naruena autentinost zgrade koja potjee iz austrougarskog doba. - Opservatorij je pretrpio znatna oteenja tokom rata i sanacija e kotati mnogo vie od ponovne izgradnje, samim tim to elimo da zadri autentian izgled - kazao je Garibija. Muhamed Muminovi, predsjednik Astronomskog drutva "Orion", kazao je da e, prema procjenama, rekonstrukcija kotati oko 191.000 KM. - Jo traimo investitora kako bismo realizirali ovaj projekt. Osim to bi se njime u BiH astronomija vratila na velika vrata, opservatorij bi upotpunio lijepu sliku Trebevia koji e uskoro dobiti iaru - kazao je Muminovi. Prema njegovim rijeima, obnovljeni opservatorij bio bi i mjesto za edukaciju, a mogli bi ga posjetiti i zainteresirani sugraani.

U radionicama kod Miljacke nastao zvonarski zanat

Zildiluk arija nalazila se kod Careve damije FOTO: ARHIVA

Od dolaska sultana Mehmeda Fatiha 1463. godine pa do pojave bosanskog gazije Gazi Husrev-bega u Sarajevu je zabiljeen do tada najvei ekonomski razvoj. Nekadanja kasaba iz koje je Isa-beg Ishakovi osnovao grad, imala je svoje esnafe (zanate) koji su koriteni za potrebe tadanjeg stanovnitva, ali i za putnike. Metalski esnaf Pravilnim regulacionim planom Gazi Husrev-begove administracije, koja je nastavila put Isa-bega Ishakovia, pojedini tadanji sokaci dobili su imena po esnafilucima pa se na dananjoj teritoriji oko Baarije rodilo vie od osamdeset zanata. - Raanjem zanata, rodile su se i arije vezane za esnafe, koje su bile jedinstvene ak i u osmanlijskoj Turskoj. Takva jedna radionica, otvorenog tipa, bila je primamljiva i za goste Sarajeva kao i za putopisce te stanovnike grada. U njoj su se pravile rukotvorine, ali i nastajale arijske prie. Oko nje je formiran Zildiluk ili Zildijska arija, koja se nalazila na lijevoj obali Miljacke, u dananjoj ulici Obala Isa-bega Ishakovia, kod Careve damije, gdje je za vrijeme bive Jugoslavije napravljen hotel "Nacional" - govori za "Dnevni avaz" Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.

Radionica bila na mjestu devastiranog hotela "Nacional" Zilduk ili zvonarski zanat svoj najvei razvoj doivio je za vrijeme gradnje Begove damije i Sahat-kule. Pripadao je metalskom esnafu i zahtijevao je vee koliine vode, koja se crpjela iz tadanje iste Miljacke, ali i iz prvog vodovoda, koji je napravio Isa-beg Ishakovi. - Zildije su preuzele i pravljenje ostalih elemenata, od kojih je najpoznatiji havan za tucanje ita i kafe, bez kojeg nijedna kua nije mogla, a pravio se u raznim dimenzijama. Osim havana, pravili su i irake za kandila te ostale potreptine za kuanstvo i gradnju objekata. Za vrijeme ratnih dejstava zildije su popravljale i pravile topove pa se ovim zanatom bavio veliki broj ljudi - govori Garibija. Regulacija korita Dolaskom Austro-Ugarske monarhije, potreba za ovim esnafom je umanjena, a ruenje arije dovelo je do njegovog nestanka. Austrougarske vlasti su 1896. godine, zbog regulacije korita Miljacke, morale poruiti Zildiluk. - Prilikom ruenja arije i zavretka regulacije korita Miljacke, pred samo otvorenje Vijenice, austrijske vlasti su cijeli prostor poteno otkupile od privatnika i formirale dananji izgled. Duani su imali visoku cijenu zbog svoje specifinosti pa su i njihovi vlasnici dobro proli i bili veoma zadovoljni. Tadanje vlasti imale su ideju da prebace ovu arije negdje u blizinu, ali nezainteresiranost zildija i njihovo prebacivanje u vojnu proizvodnju, dovelo je do izumiranja i arije i esnafa - dodao je Garibija. Gjumiia medresa Od nekadanjeg Zildiluka ostala su i prezimena porodica koje su se bavile ovim poslom, kao to su stare sarajevske porodice Zilde i Zildii, koje i danas traju. Stare Sarajlije esto su hotel "Nacional", koji je u posljednjem ratu devastiran, zvali Zildilski konak. Nestankom Zildiluka nestala je i jedna od medresa koja se naslanjala na njega, takozvana Gjumiia medresa, i tako je dobiven dananji izgled lijeve obale Miljacke. Promjena zvona - Jedan od veih posljednjih poduhvata koji se radio u Zildiluk ariji bila je promjena zvona na Sahatkuli. S obzirom na to da je Sahat-kula bila djelimino rekonstruirana, javila se potreba za nabavkom novog i jedinstvenog lunarnog sata, kao i zvona, koje i dan-danas zvoni i lagano nas vraa u vrijeme postojanja Zilduk arije - istie Garibija. Opjevana u "Baarijskoj" Jedno od sjeanja na Zildiluk i stare esnafe uva se kroz jednu lijepu pjesmu nazvanu "Baarijska", Sarajlije i kantautora Zlatana Fazlia Fazle, koji na jedinstven pjesniki i melodijski nain podsjea na to vrijeme. "...Kurikaju sajdije sahat na kuli zildije timaju zvon Halai eljaju pamuk prstima..."

10

IGROM RIJEI I DAVANJEM NADIMAKA MOST OD VRHBOSNE DOBIO JE NAZIV VRBANJA

Vrbanja most: Od drvene uprije do betonske konstrukcije

Sarajevo, kao malo koji grad na svijetu, ima svoju priu, isprianu i kroz historiju mostova, koji su, zavisno od vakta u kojem su pravljeni, bili od drveta, kamena, betona i elika. Jedna od takvih pria je upravo ona o spoju Marindvora i Kovaia, o mostu koji je kroz svoju historiju nekako bio skrivan sve do agresije na nau zemlju. To je dananji Most Suade Dilberovi i Olge Sui, u narodu poznat kao Vrbanja most. Burna historija - Dananji most s elegantnom betonskom konstrukcijom napravljen je nakon Drugog svjetskog rata kao jedan od prvih zahtjeva nove vlasti. No, njegova burna historija poinje mnogo prije toga. Jo u vrijeme osmanlijske vladavine napravljen je most koji je spajao takozvana Hiseta, dananji Marindvor, s Kovaiima, naseljem koje potjee jo iz srednjeg vijeka - govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Tokom Fatihovog osvajanja 1463. godine vojska se podijelila u velika i mala hiseta, odnosno dijelove. - Jedan dio malih hiseta preao je na lijevu stranu Miljacke prema Kovaiima, vrlo vanom i jo tada urbanom prostoru. Drvena uprija posluila je Fatihu za prelazak vojske na lijevu obalu, gdje su u osvajanju vanih kota poginula dvojica Fatihovih velikih komandanta Urijan dede i Debar dede. Na istom mjestu i danas se mogu pronai njihova turbeta - govori Garibija. Prema njegovim rijeima, nimalo sluajno tadanji most dobio je naziv Vrbanja po Vrhbosni, koja se prostirala odatle na istok do dananje Bijele tabije na Vratniku. - Kako joj i samo ime kae, Vrhbosna je jo tada bila sredite Bosne, na njoj se izgradilo i Sarajevo kao novo sredite drave. Tipinom sarajevskom igrom rijei i davanjem nadimaka most od Vrhbosne dobio je naziv Vrbanja - govori Garibija. Fabrika ljepila - Na desnoj obali pored dananjeg mosta, odmah iza Vilsonovog, napravila se prva mala fabrika ljepila irihana. Nije tu napravljena sluajno, bila je malo udaljena od grada, s rijekom potrebnom za proizvodnju i uprijom za njene radnike. To ljepilo bilo je vano za veinu esnafa, a narod po fabrici

11

prozva i upriju irihanska, koja je bila napravljena od drveta, od hrastovih i borovih greda i stubova govori Garibija. Prema predajama, uprija je sliila nekadanjoj Drveniji kao prototipu sarajevskih drvenih mostova, koji su se, zbog nepredvidivog vodostaja Miljacke, esto ruili i popravljali. - irihanska uprija i desna obala inspirisale su austrijske vlasti pa su po amerikom predsjedniku Vilsonu napravili i jedno od najljepih gradskih etalita Vilsonovo etalite. S vremenom su nestali irihana i most pa jugoslavenske vlasti, znajui vanost mosta, na tom mjestu napravie novi, koji je bio inspirisan savremenom arhitekturom i sainjen od armiranog betona da bi mogao prihvatiti spoj saobraajnica s desne strane prema danas poznatoj i prometnoj ulici Tereziji - istie Garibija. Prve rtve agresije na BiH - Ba pored mosta nikla je Skuptina BiH, arhitekte i profesora Najtharta, inspirisana dizajnom strukirane ene. Ba na tom mostu pale su i prve rtve agresije na BiH Olga i Suada. Agresor se nije nadao da e njegov zloin kao staro irihansko tutkalo zapeatiti multietinost Sarajeva, kako autor lijepo napisa: "...krv potee, Bosna ne presui." Zato su u petak, 6. aprila, prve dvije stolice "Sarajevske crvene linije" u sveanoj tiini trebale ekati upravo ove dvije studentice - naglaava Garibija.

TOKOM 1910. GODINE, DOLASKOM AUSTRO-UGARSKE, UZ TURBE JE IZGRAEN I PAVILJON

Turbeta i Paviljon kod Ali-paine damije

Prilikom ulaska sultana Mehmeda Fatiha u Sarajevo 1463. godine, kod dananje Ali-paine damije odigrana je velika bitka, u kojoj su ivote izgubila dvojica velikih sufija Ajnided i emsided. Njima je tadanja vlast izgradila turbe, na mjestu gdje je danas okretaljka za tramvaj "esticu" na Skenderiji. Ubrzo nakon toga, Osmanlije su inile neku nepravdu prema tadanjem stanovnitvu, a u odbranu naroda svih vjera stali su Damijan i Kuzmanov, koji su zbog te pobune prema vlasti zatvoreni, a nakon nekoliko dana muenja su i umrli. Nisu bili muslimani, ali su, prema nekim predajama, zbog svog zalaganja za muslimane, primili islam te su ih ovi ukopali u blizini ve postojeeg turbeta Ajnideda i emsideda. Poslije toga, narod je poeo primjeivati da se iz njihovih mezara pojavljuje neka svjetlost, to je oznaavalo neto sveto, zbog ega su

12

Osmanlije i njima podigle turbe, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva. Jedinstvena cjelina - To je tako stajalo sve do dolaska Austro-Ugarske. Znajui ta to turbe predstavlja za muslimane, oni su na tom mjestu poeli praviti Paviljon, koji je zavren 1910. godine. Interesantno je da time nije uniteno turbe nego je ukomponirano sa Paviljonom, inei jedinstvenu cjelinu. Imao je dva manja tornja, koja su oznaavala Damijana i Kuzmanova, a u Paviljonu je bila gradska kafana, te tabaci, danas poznatije kao trafika. Sagraen je bio u pseudomaurskom stilu, poput dananjeg Fakulteta islamskih nauka - istie Garibija. Gradska kafana koja je tu napravljena, postala je poznata meu narodom. Imala je svoje divanhane i iltete, a u njoj se okupljala uglavnom napredna gradska omladina. To je tako trajalo sve do 1914. godine, tanije do atentata na Franca Ferdinanda, kada je jedna velika grupa ljudi, na elu s Gavrilom Principom, inae protivnici tadanje vlasti, uhvaena i odvedena u Arad u Rumuniji na izvrenje kazne. Kasnije se ispostavilo da je to grupa koja se svakodnevno okupljala u Paviljonu. Strah od ustanka - Meu tim ljudima bila su i dvojica poznatih Sarajlija Behret Muteveli i Avdo Sumbul, koji su ubijeni 1917. godine. Njihova tijela dovezena su u Sarajevo nakon Prvog svjetskog rata, 1925. godine, i zbog svog zalaganja za Bosnu, ukopani su u haremu Ali-paine damije. Dolaskom Kraljevine Jugoslavije na vlast, Paviljon je i dalje stajao na istom mjestu. No, u njemu su se poele okupljati nove mlade radnike snage pa je Jugoslavija 1932., zbog bojazni da e se desiti neki ustanak, sruila Paviljon zajedno s turbetima Damijana i Kuzmanova pod izgovorom da je to planirano regulacionim planom, a na njegovom mjestu sagradila je novo turbe Muteveliu i Sumbulu - naglaava Garibija. To turbe bilo je izgraeno u istom stilu kao i Ali-paina damija te i danas u haremu svjedoi o burnoj historiji koja se odigrala na tom lokalitetu. Zbog Zavoda sruena i tekija Za vrijeme SFRJ poela je gradnja danas poznatog Higijenskog zavoda, a tom prilikom srueno je i turbe Ajnideda i emsideda. Sruena je i oblinja tekija, koja je bila sagraena nakon turbeta.

UTEMELJITELJ JO NIJE POZNAT, ALI POSTOJI VJEROVANJE DA JU JE PODIGAO AHMET ELEBI

esma Kesa na Bjelavama je omiljeno okupljalite zaljubljenih

13

Sarajevo je, kao i ostali vei gradovi koji su nikli u osmanlijskom vaktu, bilo prepoznatljivo po svojim damijama, hamamima, hanovima i esmama. Godine 1457. u kotlini je nikao grad kojem je, osim Miljacke te mnogih potoka i izvora, bio potreban i vodovod. Tako je na lijevoj obali Miljacke Isa-beg Ishakovi izgradio i jedan od prvih evropskih vodovoda. On se protezao od izvora Pastrma ispod Trebevia prema Carevoj damiji, govori za "Dnevni avaz" Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Skraen put - Zahvaljujui mnogim vakifima, u Sarajevu se isprepletalo 68 razliitih vodovoda za potrebe stanovnitva i javnih objekata. Graani su se utrkivali u gradnji esmi po mahalama, vodei se uvjerenjem da je, kako stoji u hadisu Muhammeda, a. s., gradnja esme i puta trajno dobro djelo. Francuz Kisle (Quiclet) zabiljeio je 1658. godine u svom putopisu da je Sarajevo okieno sa 168 esmi - kae Garibija.

Meu njima, izdvajala se ona nadomak srednjovjekovnog sela Bilave, odnosno sadanjih Bjelava, koja se nalazila na oku dananjeg Aikovca i Mandrina sokaka. Utemeljitelj esme jo nije poznat, ali postoji vjerovanje da ju je podigao Ahmet elebi. - Ova esma u narodu se prozva Kesa, to znai skraen put. Taj je naziv u vezi s ulicom Aikovac, tada poznatim i omiljenim okupljalitem zaljubljene omladine. Dolazak na esmu esto je bio glavni izgovor za ljubavne sastanke, a u sarajevskom adetu znano je da je ljubav zaeta kraj vode, znak za brzi put ili kraticu do braka. esma se napajala iz vodovoda Javornik, a glavno vrelo bilo je u selu Mrkovii - pojanjava Garibija. Prema njegovim rijeima, esma je napravljena od kamena hree, a i danas ima autentino korito. Obnovljena streha - Kesa je detaljno obnovljena 1850. godine, kada je postavljen tarih koji i danas stoji. Tarih je neobian po tome to je na njemu ispisan samo jedan Kur'anski ajet: "I njihov Gospodar e ih napojiti istim piem." Zajedno s esmom obnovljena je i dotrajala streha, koja je stavljena da sauva istou vode u koritu. Voda kroz staru lulu esme Kesa i danas tee - istie Garibija. Vraen joj saak Nedavno je Kantonalni zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea rekonstruirao esmu i vratio joj saak ili prepust. Ova legendarna esma pripada esmama sindiruama, to znai da je u njoj ugraen lanac sa metalnim poklopcem na kraju.

14

Odravale je Mandre - Duina korita je 205, irina 90, a dubina 40 centimetara. Njen proelni kamen bio je ugraen u zidu Mandrine kue. Poznata porodica Mandre bavila se pekarstvom i ailukom, a odravala je i esmu pa je po njima sokak dobio ime - istie Garibija.

ZGRADU NEOGOTIKOG STILA PROJEKTIRAO ARHITEKTA JOSIP VANCA

Muzika akademija: Uglasta kua radila i za vrijeme agresije

U centralnom dijelu Starog Grada, u nekadanjoj zgradi Zavoda svetog Augustina smjetena je Muzika akademija ili uglasta kua, kako je jo zovu u narodu. Poznatu zgradu u ulici Josipa tadlera, koju krasi neogotiki stil, u vrijeme austrougarske vladavine projektirao je arhitekta Josip Vanca, govori za "Avaz" Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti grada. - Zgrada koja ima podrum, dva sprata i potkrovlje, napravljena je od debelih zidova od cigle. Za posebne impresije ovog objekta zasluna je ulazna kula, koju ini vjetrobran s karakteristinim portalom u kojem se nalazi nia sa sklupturom Augustina. Stara graevina prepoznatljiva je i po liri koja je, kao simbol kole, postavljena pedesetih godina na krovni toranj - govori Garibija. Dvokrako stepenite Prema njegovim rijeima, stropne konstrukcije zgrade ojaane su eljezom, to je i danas vidljivo, a unutra se nalazi elegantno dvokrako stepenite s kovanom autentinom ogradom. - U podrumu, koji je raen od tesanog kamena, danas je napravljena studentska menza. Atraktivnost objekta natjerala je vlast Titove Jugoslavije da u njemu osnuju Muziku akademiju. Najprije se 1950. godine u Sarajevu formirala Nia muzika osnovna kola, poslije koje neposredno nastaje i Srednja muzika, a kao sami vrhunac osniva se i visokokolska institucija 1955. godine, koja djeluje u sastavu Univerziteta u Sarajevu te, ujedno, postaje i etvrta institucija ovakve vrste u periodu socijalistike

15

Jugoslavije. Osnivai Akademije bili su profesori koji su svojevremeno predavali na njoj, meu njima je najpoznatiji bio Mladen Pozaji, po kojem Osnovna kola danas nosi ime. Radila u ratu - Za osnivanje Akademije u Sarajevu, pored profesora iz Beograda, Zagreba i Ljubljane, zasluni su i profesori Cvjetko Rihtman iz Sarajeva, koji je postao i prvi dekan Akademije, kao i Miroslav pile - istie Garibija. Prema njegovim rijeima, Muzika akademija, koja je za vrijeme agresije na nau zemlju pretrpjela velika oteenja, radila je cijeli rat i nije zatvarala svoja vrata za ljubitelje muzike. Kroz svoju historiju imala je dvije autentine boje fasade, prva je bila boja leda, a druga okeruta. Objekt pod zatitom Ova, kao i sve ostale akademije, posjeduje veliku i malu koncertnu dvoranu s klasinim uionicama. - U prizemlju je smjetena Osnovna kola, prvi sprat koristi Srednja muzika kola, dok drugi sprat pripada Muzikoj akademiji. U potkrovlju je osnovan Muziki institut. Objekt je pod zatitom Nacionalne komisije BiH i nalazi se u stanju nune restauracije - naglaava Garibija.

TVRAVA VRACA SAGRAENA NA PADINAMA TREBEVIA

Spomen-park na vratima grada kao simbol dravnosti BiH

Spomen-park prije otvorenja 1981. godine

I Sarajevo, kao i mnogi drugi gradovi, ima svoje ulaze koje je narod ovdje prozvao vratima. Tako je od jednog ulaza u grad nastao Vratnik, a od manjeg ulaza Vratica, odnosno dananja Vraca. Oba ulaza, mali i veliki, bila su kroz historiju veoma znaajna. Zidovi s otvorima Na malim vratima Vracama nikao je najljepi spomen-park oslobodiocima Sarajeva i antifaistikim borcima za slobodu BiH. Spomenik je otvoren na Dan dravnosti BiH, 25. novembra 1981. godine. Njegova lokacija na padinama Trebevia omeena je Grbavicom i Zlatitem, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekt i dobar poznavalac historije grada. - Snagu ovog lokaliteta i Vraca prepoznala je i austrougarska vojska, koja je odmah po osvajanju grada u irokom dijapazonu pravila utvrde kako bi bolje titila grad, a prva od tih utvrda nikla je ba na Vracama navodi Garibija. Tvrava, koju Sarajlije nazvae Vraca, poznatija je kao Kamena kua (Blok Haus), a napravljena je 1898. Raena je od klesanih kamenih blokova s kamenoloma Hrea i djelimino je utvrena betonom. Zidovi su napravljeni s otvorima kako bi se mogli koristiti topovi i sa pukarnicama za odbranu. Prihvaena inicijativa - U Drugom svjetskom ratu Vraca su postala stratite domoljuba i graana Sarajeva. Okupatorske vlasti, na elu s Gestapom, vrile su u ovom objektu stravina muenja i masovna ubijanja. Veliki broj graana je ubijen i ukopavan u oblinjim jamama. Od tog doba Vraca su bila sinonim za ubistva pa je gradom kruila teka krilatica: "Pazi da ne zavri na Vracama" - kae Garibija.

16

Jugoslavenska vlast dugo poslije rata nije htjela koristiti tvravu, sve dok Rato Dugonji, narodni heroj i Sarajlija, nije predloio ideju da se taj prostor pretvori u nacionalni spomenik, koji e simbolizirati dravnost Bosne i Hercegovine i biti otvoren na ovaj datum. Njegova inicijativa je prihvaena. Autori spomenika Vladimir Dobrovi, Alija Kuukali i Aleksandar Maltari napravili su kompleks u koji je uklopljena i postojea tvrava. Krase ga imena svih palih boraca za odbranu Sarajeva, ceremonijalni plato, vidikovac, skulpture, atrij, obiljeje stratitu i narodnim herojima s kosturnicom. Prenesene kosti narodnih heroja U kosturnicu na Vracama 1981. godine su iz Velikog parka prenesene kosti narodnih heroja koji su tu dostojanstveno ukopani. Neki od njih su: Mustafa Dovadija, Slobodan Princip Seljo, Elijas Engel, Branko Milutinovi Obren, Jusuf Donli, Vaso Miskin Crni, Pavle Goranin, Miljenko Cvitkovi, Slavia Vajner ia, Vrane urbat, Ahmet Fetahagi, Omer Masli, Mahmut Buatlija, Boria Kovaevi. Nacionalni spomenik Sudbina tvrave ponovo se suprotstavila njenoj namjeni 1992. godine, kada je, umjesto za odbranu, postala baza za napad na Sarajevo. S tog mjesta snajperskom i topovskom vatrom ubijani su neduni ljudi i rueni kulturno-historijski objekti u gradu. - alosno je da je spomenik koji je stavljen i na listu nacionalnih spomenika, do danas ostao poruen i naputen - zakljuuje Garibija.

MEZARJE SE VJEROVATNO RAZVILO UZ MANJU NEKROPOLU STEAKA EHERIJA SPOJILA CARIGRADSKI DRUM SA BAARIJOM

Alifakovac je jedno od najstarijih gradskih naselja

Na hrbatu krajnjeg sjevernog obronka Trebevia, to kao najnii u nizu brda stoji na posljednjem meandru Miljacke, prije nego ona istee iz svog uzanog kanjona, nalazi se sarajevski Alifakovac, jedno od najstarijih gradskih naselja. Preko njega, iz pravca Carigrada, od pamtivjeka je vodio stari put, to se sa Kozije uprije penjao na Carinu, i odatle, niz strmu padinu do najueg ruba doline Miljacke na Bistriku. Uz put se nekada nalazilo selo, kojeg Osmanlije u 15. stoljeu zatiu kao naputeno (mezra). Vjerovatno je, da je tu postojala manja nekropola steaka, koja dolaskom Osmanlija postaje ponovo aktivna kao mezarje, o emu su sve do 1992. godine svjedoili specifini niani ukraeni umjetnou sa steaka. Da je carigadski drum tada bio veoma frekventan, misli Mufid Garibija, arhitekt i dobar poznavalac prolosti Sarajeva, dodajui kako je to razlog to su u tom mezarju, pored domaih stanovnika ukopavani putnici muhadiri koje bi smrt zatekla u Sarajevu, ali i ulema, oficiri i obini graani. - Alifakovac je star koliko i Sarajevo, jer je dobio ime po Aliji Fakihu, pravniku i timarniku, jednom od svjedoka Isa-begove vakufname iz 1462. godine kojom je zaet grad kae Garibija. Uz mezarje je tada ve bilo kua, a 1491. godine na Alifakovcu svoju damiju podie bosanski sandakbeg Jakub-paa, kada nastaje istoimena mahala i ulice u njoj: Veliki i Mali Alifakovac, Magoda, Megara i Carina. Carigradski drum strmo se sputao na eheriju upriju Udno Alifakovca, polovinom 16. stoljea damiju podie Gazi Husrev-begov intendant hadi-Mustafa Vekil-Har, a otprilike u isto vrijeme neki sarajevski gradonaelnik spaja Carigradski drum sa Baarijskim trgom kamenim mostom, ime je poeo da se formira dananji pejza Alifakovca. - Dva snjenobijela turbeta, smjetena na najistaknutijoj, sredinjoj taki mezarja, poseban su peat njegovoj ambijentalnoj cjelini. Krajem 18. stoljea podigao ih je sarajevski kadija Ahmed ef. Jahjaefendi, svom maloljetnom sinu Ahmedu i Jusuf-pai upriliu istie Garibija.

17

Osim podizanja turbeta, Ahmed efendija je obnovio i staru esmu podno mezarja, koja je dobijala vodu starim eljigovikim vodovodom sa vrela na Prisinim Jaredolima. - Zavrni akcent na urbani pejza je uvena Inat-kua, koja je svoje mjesto pod Alifakovcem nala prilikom gradnje Vijenice, kada je njen vlasnik traio da se ona razmontira i prenese na suprotnu obalu, gdje je i danas zakljuuje Garibija. Stari niani na mezarju snimljeni osamdesetih godina prolog stoljea Komija komiji nije smio zaklanjati vidik i sunce Alifakovac je primjer gradnje koja se temeljila na humanosti i meusobnom potovanju. Susjedi nisu smjeli graditi kue tako da zaklanjaju vidik i sunce drugima, to je omoguilo se krovovi izmiu jedni ispod drugih u redovima i tako saine jedan od najljepih spomenika starog Sarajeva.

VRAKINO SELO U SRCU GRADA

Naselje nazvano po aginskoj porodici vraka iz Hercegovine

Izgled vrakinog Sela pedesetih godina prolog stoljea FOTO: ARHIVA

Jo u davna vremena, kada je Sarajevo bilo kasaba, oko nje su se formirala sela i zaseoci koji su gravitirali prema kasabi. Stara varo, kako se nekada zvala Baarija, bila je glavno trgovite za mjetane Sarajeva, ali i okolnih sela i zaselaka. 4 = Lijep pogled Kada je ovu kotlinu, prema naredbi Osmanske imperije, zauzeo i osvojio Isa-beg Ishakovi, poeo je temeljiti Sarajevo, a zbog dobrih trgovakih uvjeta uporedo se razvijala i njegova okolina. Tako su oko Sarajeva nikli novi zaseoci, a sarajevske bogatije porodice poele su praviti ljetnikovce. - Meu tim selima i ljetnikovcima rodilo se i poznato vrakino Selo na obroncima Trebevia. Omeeno je Sarajevskim poljem i brdom Mojmilo, a s njega se prua prelijep pogled na Sarajevsko polje. vrakino selo dobilo je ime po porodici vraka, koja je porijeklom iz Hercegovine. Krajem 17. stoljea ova porodica se iz Glamoa raselila irom BiH, a dio je doao i u Sarajevo. vrake su bile aginskog porijekla, poznate po bogatstvu i vojnom angamanu. Tako se jedan od predaka Emira elebije Sejida Muhameda efendije vrake naselio u ovo mjesto i po njemu je cijeli lokalitet dobio naziv - pria arhitekt Mufid Garibija, dobar poznavalac historije naeg grada. 4 = Ugledni potomci Ugledni potomak ove porodice, vrako efendija, bio je muftija sarajevski od 1764. do 1783. godije. Bio je uen ovjek, priznati Sarajlija i vakif. Osim u svom ljetnikovcu u dananjem vrakinom Selu, ivio je i na

18

Bistriku, gdje je pored Bakarevia damije napravio i uvakufio esmu koja se i danas zove po njemu. Oblinja ulica u kojoj je ivio, danas poznata kao Hendina, zvala se vrakin sokak sve do okupacije 1878. godine. U toku posljednje agresije na BiH vrakino Selo je graniilo s linijom agresorske vojske i pretrpjelo je velike ljudske gubitke. 8 = A. NALO 6 = Zvali ga i "Pavle Goranin" U doba socijalistike Jugoslavije ovo naselje prozvano je "Pavle Goranin", prema istaknutom aktivisti NOB-a i narodnom heroju koji je roen u Varadinu, a cijeli ivot proveo je u Sarajevu. 6 = Brojni sokaci Nijedno naselje oko Sarajeva nije u svom nazivu nosilo rije "selo" osim vrakino. Njegova urbanizacija poela je pedesetih godina prolog stoljea, a do sedamdesetih je zaokruena kao malo naselje isprepleteno sokacima. Jo u davna vremena, kada je Sarajevo bilo kasaba, oko nje su se formirala sela i zaseoci koji su gravitirali prema kasabi. Stara varo, kako se nekada zvala Baarija, bila je glavno trgovite za mjetane Sarajeva, ali i okolnih sela i zaselaka. Lijep pogled Kada je ovu kotlinu, prema naredbi Osmanske imperije, zauzeo i osvojio Isa-beg Ishakovi, poeo je temeljiti Sarajevo, a zbog dobrih trgovakih uvjeta uporedo se razvijala i njegova okolina. Tako su oko Sarajeva nikli novi zaseoci, a sarajevske bogatije porodice poele su praviti ljetnikovce. - Meu tim selima i ljetnikovcima rodilo se i poznato vrakino Selo na obroncima Trebevia. Omeeno je Sarajevskim poljem i brdom Mojmilo, a s njega se prua prelijep pogled na Sarajevsko polje. vrakino selo dobilo je ime po porodici vraka, koja je porijeklom iz Hercegovine. Krajem 17. stoljea ova porodica se iz Glamoa raselila irom BiH, a dio je doao i u Sarajevo. vrake su bile aginskog porijekla, poznate po bogatstvu i vojnom angamanu. Tako se jedan od predaka Emira elebije Sejida Muhameda efendije vrake naselio u ovo mjesto i po njemu je cijeli lokalitet dobio naziv - pria arhitekt Mufid Garibija, dobar poznavalac historije naeg grada. Ugledni potomci Ugledni potomak ove porodice, vrako efendija, bio je muftija sarajevski od 1764. do 1783. godije. Bio je uen ovjek, priznati Sarajlija i vakif. Osim u svom ljetnikovcu u dananjem vrakinom Selu, ivio je i na Bistriku, gdje je pored Bakarevia damije napravio i uvakufio esmu koja se i danas zove po njemu. Oblinja ulica u kojoj je ivio, danas poznata kao Hendina, zvala se vrakin sokak sve do okupacije 1878. godine. U toku posljednje agresije na BiH vrakino Selo je graniilo s linijom agresorske vojske i pretrpjelo je velike ljudske gubitke.

Zvali ga i "Pavle Goranin" U doba socijalistike Jugoslavije ovo naselje prozvano je "Pavle Goranin", prema istaknutom aktivisti NOB-a i narodnom heroju koji je roen u Varadinu, a cijeli ivot proveo je u Sarajevu. Brojni sokaci Nijedno naselje oko Sarajeva nije u svom nazivu nosilo rije "selo" osim vrakino. Njegova urbanizacija poela je pedesetih godina prolog stoljea, a do sedamdesetih je zaokruena kao malo naselje isprepleteno sokacima.

POECI ISTRAIVANJA PRIRODNIH POJAVA U BIH

19

Na Bjelavama izgraena prva meteoroloka stanica

Zgrada Meteoroloke stanice na Bjelavama: Graena u stilu planinskih domova FOTO: AVAZ

Jedan od najvanijih bosanskohercegovakih objekata u Sarajevu zasigurno je i zgrada Hidrometeorolokog zavoda Federacije BiH. Arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija istie da je istraivanje meteorolokih pojava u naoj dravi poelo jo u osmanlijskom vaktu, kada su se promjene i pojave pratile uz pomo astronomije i astrologije. Mediteranska klima - Najvanija instanca za astronomska istraivanja tada je bila muvekithana ili zvjezdarnica, smjetena u sastavu Gazi Husrev-begovog vakufa. Rezultati njenih prouavanja bili su od znaaja za iri prostor Osmanskog carstva, a koristili su se i za proraun perioda pohoda. Pored astronoma, i hroniari su biljeili vremenske pojave i promjene, a moda su najpoznatije zabiljeke Mula-Mustafe Baeskije - govori Garibija. Prema njegovim rijeima, prva zvanina meteoroloka istraivanja pravljena su u austrijskom konzulatu pred kraj osmanske vladavine, a vodio ih je Filip Balif (Ballif). On je roen u tajerskoj, po zanimanju je bio graevinac, a voenjem meteoroloke slube postavio je temelje hidrometeorologije u BiH. Neto kasnije, kada su Austro-Ugari preuzeli upravljanje, Zemaljska vlada odmah je inicirala gradnju meteorolokih stanica irom drave. Prva je nikla 1902. godine u Sarajevu, na Bjelavama. Zgrada meteoroloke stanice sagraena je u stilu planinskih domova s veoma interesantnom arhitekturom. - Simpatina zgrada bijele boje dominirala je tadanjim Bjelavama i ujedno je postala glavni sabirni centar svih meteostanica u Bosni i Hercegovini. Informacije meu stanicama razmjenjivale su se telegrafom. Lokacija objekta je zanimljiva po tome to se u ljetnom periodu u poslijepodnevnim satima osjete mirisi mediteranske klime koje vjetrovi nanose strujanjem preko Bjelanice - rekao je Garibija. Ulica u kojoj je zgrada Meteorolokog zavoda smjetena, nekada se zvala Bardakije, a ime je dobila po proizvoaima bardaka, posuda za vodu. Bio je to neki sudbonosni nagovjetaj da e se kasnije meteorolokim istraivanjima ovdje pripojiti i hidroloka istraivanja, i to davne 1919. godine. Republiki znaaj - Sektor za ivotnu sredinu dodan je za vrijeme socijalistike Jugoslavije, kada je stanica dobila republiki znaaj. Hidrometeorolokom zavodu su poetkom agresije 1992. pripojena seizmoloka istraivanja, a krajem agresije i astronomska. Zbog ovakve strukture, Federalni hidrometeoroloki zavod jedinstven je u svijetu, jer sinhronizirano i kompaktno prati i istrauje sve prirodne pojave od bitnosti za BiH i regiju.

20

Graena od cigle - Zgrada je graena od cigle s blago nakoenim krovovima. Bila je pokrivena limom s interesantnim bijelim prozorima. S vremenom je zgrada Meteorolokog zavoda na Bjelavama dograivana, ali stilski nije izgubila na znaaju. Naprotiv, dodatno je unaprijeena. Rekonstrukcija zgrade upravo je u toku i pokuavaju se vratiti njeni autentini izgled i sjaj - dodaje Garibija. Hadi Lojina zemlja Kako govori Garibija, zanimljiv je podatak da je zgrada Federalnog hidrometeorolokog zavoda pravljena na zemlji otkupljenoj od ugledne sarajevske porodice Vilajetovi. Austrija je ovu zemlju s razlogom otkupila od njih, jer je najistaknutiji lan porodice bio poznati Hadi Lojo, voa otpora austrougarskoj okupaciji. Nakon to je odleao kaznu, Austro-Ugari su mu otkupili zemlju, a njega protjerali u Meku u Saudijskoj Arabiji.

ELJANJEM PAMUKA BAVILE SU SE BOGATE ZANATLIJE

Prvu halaku radnju sa magazom gradili su dubrovaki majstori

Dananji izgled ulice u kojoj su bile smjetene halake radnje FOTO: V. GALIJAEVI

Jo prije Osmanlija, za vrijeme Kraljevine Bosne, za potrebe graanstva raalo se zanatstvo koje je nadograeno dolaskom Osmanlija. Tako je u Bosni, pa i u Sarajevu, nikao veliki broj novih zanata. Uz razvijanje esnafa, raale su se i njihove arije. Najvei broj bio ih je u dananjoj sarajevskoj ariji zbog ega je ona i prozvana Baarija, to znai glavna. Dolazili u kue - Ve u 16. stoljeu u tadanjem Sarajevu, kako hroniari piu, nastao je 81 zanat. Uz njih se samo na Baariji formiralo 45 malih arija. Kroz skup vie razliitih esnafa raaju se i prve industrije u naem gradu, a meu njima i tekstilna industrija. Sagrakije su strugale dlaku s goveih koa, abadije pravile sukna, bojadije su bojile tkanine, kazazi su pravili odjeu od vune i svile, terezije krojile odijela, ebedije pravile ebad, a halai su eljali pamuk i pravili predmete od njega - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekt i dobar poznavalac historije naeg grada.

21

Poeci halakog esnafa bili su u Carevoj mahali uz Carevu damiju. Kasnije se premjetaju i prave ariju, gdje je dominirao ovaj esnaf. Neto kasnije su se i jorgandije utopile u halaki esnaf. arija halaa smjetena je u dananjoj ulici Halai, tanije prostirala se od arijske damije do Tabakog mesdida. Halai nisu radili samo u radnjama nego bi, po pozivu, dolazili u kue i na licu mjesta bi raeljavali pamuk i vunu za dueke i ilteta. Ovim zanatom bavili su se mahom bogati pojedinci. - Da su halai bile bogate zanatlije, najbolje pokazuje struktura eksterijera njihove ulice, koja je vidljiva i danas. Duani su imali i po dvije etae, u prvoj bi bila magaza, a iz magaze se vanjskim stepenicama penjalo u malu radionicu. Bili su pokriveni eremidom, a zidovi su bili od drveta i erpia. Taj sistem gradnje zvao se bondruk. Debeli stropovi Magaza je imala poznate debele stropove koji su, zajedno s debelim zidovima i eljeznim vratima, onemoguavali da vatra proe unutra i zapali skupu sirovinu. Halaki duani graeni su jo u vrijeme Gazi Husrev-bega. On je doveo dubrovake majstore koji su svojim stilom napravili duan u kom je danas poznata Narodna kuhinja Stari Grad - navodi Garibija. Ovaj duan posluio je kao prototip za gradnju ostalih halakih radnji. Alati za rad halaa bili su jednostavni, a glavni dio posla radio se rukama. Pamuk se donosio karavanima iz Skoplja. Samo sjeanje Odlaskom Osmanlija i Austro-Ugara te agresijom na Bosnu i Hercegovinu, tekstilna industrija doekala je svoje najtee dane. Samih halaa odavno nema, a ostalo je jo sjeanje na ove vrijedne zanatlije kroz ime njihove ulice i poneki stih u lijepim pjesmama: "Halai eljaju pamuk prstima k'o bajrenu kosu na tvojim prsima." Daire kao magacini Snaga halakog esnafa navela je i porodicu Hadimuratovi da ba u ovoj ulici napravi daire koje su sluile kao magacini za skladitenje pamuka i tekstila. U ovim dairama danas je smjetena Kua sevdaha.

JO OD ISA-BEGA ISHAKOVIA I FORMIRANJA MEVLEVIJSKE TEKIJE NA BEMBAI 1547. GODINE SARAJLIJE SU U RAMAZANU OBILJEAVALE BEDRIJU, PRIA MUFID GARIBIJA

Grad multikulturalnosti: Obiljeavanje Bedrije, 17. noi ramazana

22

Prije nego to je Isa-beg Ishakovi na ovom prostoru nekada zvanom Zlatni do osnovao Sarajevo stanovnitvo ove varoi bilo je razliitih vjerskih pripadnosti. Jo od tog perioda zaeta je neizbrisiva multikulturalnost i vjerska tolerancija meu graanima. Tako su iz potovanja prema vjerama za vrijeme praznika komije posjeivali jedni druge. Ovaj nain ivota stoljeima je formirao Sarajlije kao graane koji cijene tue svetinje i veoma potuju vlastite. Miris halve - Obiljeavanje posebnih vjerskih dana u Sarajevu ukraeno je obiajima koji su doprinijeli lijepom osjeaju i sjeanju na njih. Tako je u svim odabranim danima sarajevske kue krasio miris halve. Svi su je pravili jer je jednostavna, a njen slatki ukus i lijepi miris veu lijepa sjeanja da ove dane, pa je halva ostala tradicionalna i na iftarskim soframa - kae Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva. to se tie pia, Garibija kazuje da se za vrijeme noi Mirada pilo mlijeko kao asocijacija na odabir poslanika Muhammeda, a. s., koji je te noi pred melekom odabrao mlijeko umjesto vina. Kod muslimana mlijeko otad postaje simbol vjere. Slavljenje Bitke na Bedru, takoer, ima jela i pia koja ga prate kao to su halva u samunu i erbe ili soko od rue kao simbol ljubavi. - Dan Bitke na Bedru, koja se obiljeava 17. noi ramazana, jedan je od najvanijih svetih dana kod muslimana. To je dan kada je Muhammed, a. s., s malobrojnom vojskom izvojevao kljunu pobjedu protiv daleko mnogobrojnijeg i bolje naoruanog neprijatelja. Bitka e biti moment preokreta i otvoriti islamu vrata ubrzane ekspanzije - istie Garibija. Prema njegovim rijeima, jo od Isa-bega Ishakovia i formiranja mevlevijske tekije na Bembai 1547. godine Sarajlije su 17. dana mjeseca ramazana obiljeavale Bedriju. Porodini dogaaj Tog dana ui se zikr, a onda uva spomen na ovu bitku kroz itanje imena i blagosiljanje svih 317 uesnika u njoj. Ovakvo obiljeavanje Bedrije trajalo je sve do dolaska Eugena Savojskog, koji je i to poremetio, pa je obiljeavanje odabrane noi prelo u domove, jer su damije i tekije mahom bile spaljene. - Tek e u 19. stoljeu u kui ugledne porodice Merhemi na Bistriku poeti ponovo javno obiljeavanje Bedrije. Pod ovom inicijativom e zapoeti lagani, ali sigurni povratak javnog obiljeavanja Bedrije u damijama i u tekijama. Da ne bi bilo pogreno shvaeno, Sarajlije se nisu krile, nego je, jednostavno, spletom historijskih okolnosti, ovo prestao biti javni i postao porodini dogaaj - navodi Garibija. Grad ehida Istraujui i prepriavajui o slavnoj Bitki na Bedru te uvajui spomen na nju, usaena je velika hrabrost kod Sarajlija. Sarajlije su hrabrost pokazivale u svim ratnim vihorima to se kovitlae kroz na grad. Sarajevo je tako kroz naklonjenost ehidima Bedra i zbog hrabrosti svojih stanovnika ujedno postalo i samo gradom ehida - kazao je Garibija.

23

NASTANAK GRADA U LIJEPOJ DOLINI

Uz Kolobaru nanizale su se prve arije

Izlaz iz ulice Kazazi prema Saraima FOTO: AVAZ

Osnivanje i razvoj grada u lijepoj dolini, prema ideji i planu Isa-bega Ishakovia, poeo je i gradnjom Careve damija, u ijem se zaleu nalazio dvor po kom je Sarajevo dobilo ime (saraj - dvor, ovasi - polje). Ipak, han Kolobara bio je centralni objekt oko kojeg je poeo intenzivni razvoj grada. Imao je velike i prostrane prostorije, to je privlailo brojne goste i to je dalo ideju trgovcima da oko njega otvore svoje duane. 15. stoljee - Uz Kolobaru su se nanizale prve arije u Sarajevu. Na istonoj strani, u dananjim Trgovkama, bijae Kolobara arija. Na ulazu u han, odmah iza mosta, bila je arija bazerdana. Sa suprotne strane ponikli su sarai, po kojima ta ulica i danas nosi ime, dok su naslonjeni na zapadni zid hana, razvijeni Kazazi. Grad je na vrhuncu svog razvoja u osmanskom periodu imao 45 arija, u kojima je ivio 81 zanat govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Kazazi, koji su nastali u 15. stoljeu, imali su prizemne duane pokrivene eremitom. U njima su kazazi primali narudbe za ukraavanje i prodavali razne ukrase: gajtane, irte, kite - Prema sauvanim primjercima, moemo se uvjeriti kako su lijepo bili ukraeni stara bosanska nonja i predmeti. Osobe koje su se bavile kazaskim zanatom, uglavnom su naseljavale lijevu obalu Koevskog potoka, dananju Alipainu ulicu. Osim odijela, ukraavali su i sablje, topove, opremu za konje Predmete su uljepavali dugmadima, svilom, pamukom, vunom, koom, srebrom i zlatom. Za posao su upotrebljavali tupe igle, suveke, dubak, drveni jastuk, tokmake, tomruke, olane, tarake istie Garibija. Snaga esnafa U samoj ariji Kazazi su prodavali svoje rukotvorine, a njihove radnje inile su raznobojni paviljon u srcu Sarajeva. Meu njima je uvijek vladao sklad pa je njihov esnaf kroz historiju grada bio najutjecajniji. - Izraz snage esnafa bio je kalf-baa kao predstavnik svih kazaza. Birali su demokratski, a posljednji je izabran hadi-Dervi ejvanija davne 1887. godine dodaje Garibija. Druenje meu kazazima bilo je intenzivno, povezivala ih je ljubav prema dizajnu i ljepoti. Mnogi su bili dervii i pripadali su nakibendijskom tarikatu. Kazazi su listom bili iz poznatih sarajevskih porodica, a isticali su se i kao vakifi.

24

Duan Muhameda Mejta Zajedno s drugim Sarajlijama, i kazazi su trpjeli sve nedae koje snaoe na grad, pored velikih poara i Eugenovog razaranja, katastrofalna je bila i kuga u 18. stoljeu, koja je odnijela ivote 118 kazaza. Oni su opstali i nastavili njegovati zanat, ali se pokazalo da je ovo, ipak, bio poetak njihovog zatija u Sarajevu. Danas je na Baariji ostala ulica Kazazi kao spomen na ariju koja je tu nekada bila. Ostao je i jedan kazaski duan, i to u uriluku, gdje vrijedni Muhamed Mejta ukraava starinska odijela i predmete te tako uva blago iz sehare nae tradicije. Koliko je Sarajlijama bio bitan lijep izgled, posvjedoio je i poznati hrvatski putopisac Matija Mauranji, koji je prilikom svog boravka u Bosni 1840. godine ovako zapisao: "Njihove su haljine veoma skupe: jedno zato to su strano iroke, a drugo, to su izvezene zlatom i kojekakvim gajtanima. Lijepe haljine, lijepo oruje i lijep ibuk, to im je glavna dika."

"MLADA BOSNA" ZLOUPOTRIJEBILA PRUENU RUKU AUSTRIJSKE KRALJEVSKE PORODICE

Atentat na Franca Ferdinanda: Pucanj koji je uplakao grad

Od svog formiranja, grad Sarajevo imao je svoje lijepe i teke trenutke. Ta armantna kotlina omeena olimpijskim planinama bila je interesantna kako dobronamjernim tako i zlonamjernim ljudima. Specifinost Sarajeva uinila je da se ba ovdje dogodi atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Atentat je bio iskra koja je zapalila Prvi svjetski rat, a Sarajevo je u modernoj historiji postalo poznato po atentatu i ulo je u udbenike historije irom svijeta. Odgurnuo bombu Atentat je stavio teko breme ni krivim ni dunim graanima Sarajeva, gradu je donio lo imid i mnogo je vode moralo protei Miljackom dok se ova kriva slika o Sarajevu nije izbistrila, kae Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada. - Na Vidovdan davne 1914. godine sedmorica aktivista tajne organizacije "Mlada Bosna" rasporedila su se du putanje kojom je trebao proi Ferdinand kako bi izvrili atentat na njega. Ferdinanda je otac kralj Karlo

25

Ludvig poslao da posjeti strateki bitnu Bosnu i Hercegovinu, da nadgleda vojne manevre i sveano pusti elektrini tramvaj u promet. Jo odranije je bila poznata austrougarska simpatija i dobronamjernost prema za njih egzotinoj BiH, a ova posjeta bila je dijelom jo jedna manifestacija dobrih veza s ovdanjim narodom i uglednim porodicama poput Merhemia - pria Garibija. "Mlada Bosna" zloupotrijebila je radost Sarajlija, pruenu ruku austrijske kraljevske porodice te tradicionalno dobre veze Sarajeva i Bea, koji je u multikulturalnosti ove zemlje vidio rjeenje za odrivost multikulturalne monarhije. Franc Ferdinand i njegova supruga u 10.05 sati s Ilide su stigli specijalnim vozom do Fabrike duhana na Marindvoru. Povorkom od est automobila prestolonasljednik je krenuo prema Vijenici. U treem automobilu, na zadnjem sjeditu sjedili su on i Sofija, ispred njih Oskar Potiorek, a voza je bio ujedno i vlasnik automobila grof Harac. - U neposrednoj blizini mosta umurija, iz gomile koja je klicala i pozdravljala ih s trotoara, jedan od atentatora, Nedeljko ubrilovi, bacio je bombu, koju je Ferdinand odgurnuo s krova te je zavrila pod narednim automobilom i pri eksploziji ranila barona Merizija. Automobili su pourili prema Vijenici, gdje je bijesni prestolonasljednik najprije izgrdio Potioreka kao guvernera BiH i glavnog organizatora posjete kazuje Garibija. Grekom stali Ferdinand tada nareuje da se sve otkae te da idu prema Vojnoj bolnici na Marindvoru kako bi posjetili ranjenog barona Merizija. - U povratku, automobil Franca Ferdinanda grekom je zaustavljen na raskrsnici kod Latinske uprije, a Gavrilo Princip potegao je revolver i pucao u njega i njegovu trudnu suprugu. Zabiljeeno je da je na pitanje: "Boli li vas ta", Ferdinand odgovarao rijeima: "Ne boli me nita. Sofija, ti mora ivjeti zbog nae djece!" Franc je ponavljao ove rijei sve tie i tie dok su on i supruga, koja je leala u njegovom krilu, polako izdisali. Automobil se zaputio prema dananjem Konaku, a bijesni graani zajedno s policijom uhvatili su Principa prije nego to se uspio ubiti - istie Garibija. Upravo s mjesta gdje su utisnute njegove stope, Gavrilo Princip je 1914. godine jednim pucnjem zapoeo Prvi svjetski rat i prouzrokovao smrt miliona ljudi u Evropi i svijetu. Umjesto Principovog mosta, Latinska uprija Kako su obje Jugoslavije bile naklonjene liku i djelu Gavrila Principa, oblinja Latinska uprija nepotrebno je preimenovana u most Gavrila Principa, iako atentat nije imao veze s mostom. Nakon posljednje agresije, ova greka je ispravljena i Latinska uprija vratila je svoj stoljetni naziv. ak je i nobelovac Ivo Andri u svojim estim posjetama Muinoj kafani iznad Viegradske kapije vie puta spominjao kako to nije Principov most nego Latinska uprija. Uz to je i muzej koji je nosio naziv teroristike velikosrpske organizacije "Mlada Bosna" pretvoren u muzej "Sarajevo 1878 - 1918" kao spomenik turbulentnom vremenu. Veza s "Crnom rukom" "Mlada Bosna" bila je vezana sa srbijanskom organizacijom "Crna ruka", poznatom i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt", koja se, prema svom statutu, borila za uspostavljanje velike Srbije. Voa ove teroristike organizacije bio je Dragutin Dimitrijevi Apis, u to vrijeme ef Srbijanske obavjetajne slube. Ova organizacija kontrolirala je "Mladu Bosnu" i logistiki, planski i moralno je spremila za atentat na Franca Ferdinanda.

26

HIPODROM NA BUTMIRU

Mjesto za utrke konja i druenje Sarajlija

Izgled Hipodroma nakon 1895. FOTO: AVAZ

Ljudi su kroz historiju oduvijek imali potrebu za efikasnijim, brim i boljim transportom. Svojevremeno je u tu svrhu u Bosni uzgojena posebna pasmina - bosanski brdski konj, koji je sluio za jahanje i prijevoz robe. - Za vrijeme Osmanlija, za potrebe vojske koristila se druga pasmina konja za jahanje. Oni su bili mnogo bri i efikasniji, ali ne i izdrljiviji. To su vlasti prepoznale pa su bosanskog brdskog konja koristile namjenski. Muslimani su u Bosni konjima dodatno privreni i zbog toga to je konjanitvo jedan od pet sportova koje je Muhammed, a. s., preporuio - govori Mufid Garibija, dobar poznavalac historije grada. Idealna sredina Prema predajama, u skladu sa sunetom, u osmanlijskom vaktu organizirale su se utrke konja irom Bosne. No, Sarajevo je, kao grad, bilo idealna sredina za takvo neto. Stanovnici su za line i vojne potrebe drali konje, a rado su ih pokazivali od At mejdana pa sve do Butmira. - Najpoznatije gradsko okupljalite konja bio je At mejdan (at - konj, mejdan - otvoren prostor). Ba na tom mjestu predstavljali su se najljepih konji. To je bila i polazna taka gdje se pred kraj turske vladavine napravila najvea kasarna u Sarajevu, to je polako potisnulo konje iz ue gradske jezgre prema Butmirskom polju, koje se tada koristilo kao trkalite konja - kae Garibija. Dolaskom Austro-Ugarske, koja je konjicom i pjeadijom ula u Sarajevo, javila se vea potreba za konjima pa se rodila ideja da se na na Butmiru napravi prvi Hipodrom u BiH. On je nastao 1895. godine na mjestu gdje su se odvijale utrke za vrijeme Osmanlija. To je bila i polazna taka za razvoj modernih konjikih sportova u Sarajevu. Upeatljiva tribina - Poznati sarajevski Hipodrom radio je u kontinuitetu sve do poetka Drugog svjetskog rata. Zahvaljujui njemu, poeo je nagli razvoj konjikih sportova. Tadanji butmirski Hipodrom bio je okupljalite Sarajlija koji su ga, osim za praenja utrka, koristili i za druenje. Tako su ljudi vikendom brojnim fijakerima ili u

27

Butmir. Da bi Hipodrom dobio na znaaju, austrijske vlasti napravile su ga sa centralnom tribinom po uzoru na engleske tribine, koja je raena od drvene konstrukcije - istie Garibija. Estetska i konstruktivna vrijednost tribine bila je upeatljiva pa se zatvaranjem Hipodroma uspjela sauvati sve do zavretka Drugog svjetskog rata. Zbog potrebe gradnje stadiona "esti april", vlasti su tu trebinu demontirale, prenijele i postavile na novi stadion. Tribina je opet prenesena sa stadiona "esti april" na stadion Grbavica 1953. godine, gdje je ostala sve do 1992. godine, kada je spaljena u agresiji na BiH i okupaciji Sarajeva.

BAJRAMSKI OBIAJI KROZ PRIU O STAROM SARAJEVU

Na najvanije putovanje u ivotu had ilo se konjima

Garibija: Put do Meke trajao godinu FOTO: ARHIVA

Muslimani u Bosni i Hercegovini su Kurban-bajram jo od davnina doivljavali kao jedan od najpotovanijih praznika. Posebno ga djeca vole zbog bajramluka koje dobivaju dok raznose kurbane siromanima, rodbini i komijama. Mladi mjesec Kako nam kazuje arhitekta i dobar poznavalac historije Mufid Garibija, u vrijeme dolaska Isa-bega Ishakovia Sarajlije su na ovom podruju kao jedino prijevozno sredstvo koristili konje, tako da su hadije karavanima ile na najvanije putovanje u ivotu - na had. Polazna taka u Sarajevu bio je mesdid Vekilharaa Mustafe na dnu Alifakovca, u dananje vrijeme poznatiji kao Hadijska damija. Odatle bi hadije, nakon sabah-namaza i prouene ikrar dove, kretale put Meke. - Prvo se ilo prema Stambolu preko Sirije do Meke, a cijeli put trajao je godinu. Kako je put trajao cijelu godinu, interesantno je bilo da bi jedne hadije dolazile iz Meke, dok bi druge tek kretale. Iz vie razloga Kurban-bajram je specifian. To je vrijeme obavljanja hada, stajanje na Arefatu. Sad smo imali sluaj da se ne zna taan datum Bajrama. Prema priama starih, mladi mjesec je povezan s datumom Kurbanbajrama. Kada se nije znalo tano kad je Bajram, u onaj vakat izlazilo bi se na Trebevi i prema mladom mjesecu bi se utvrivalo - kazao je Garibija. rtva Bogu Bajram se uvijek dostojanstveno obiljeavao u kuama Sarajlija. Nakon obavljenog bajram-namaza, muslimani su mogli zapoeti s kupovinom i klanjem ili prinoenjem svog ovna, kurbana ili rtve Bogu. - Prema predanjima starijih, obiaj je bio da se kurban kupi 10 dana prije Bajrama, a deavalo se i na

28

godinu prije. Vjerovalo se da, to je kurban due kod vlasnika, vea je rtva prinoenja i tee ga je bilo prinijeti Bogu. Hadije bi to radile u Meki, dok se u Sarajevu to radilo u odreenim mahalama, kao to je to bio sluaj od Dolac-Malte, Marindvora do Gazin-hana. Iako se vrijeme dosta promijenilo, u Sarajevu se nikad vie nije klao kurban, a da je bio nevidljiv za oko, to moda umanjuje njegovu vrijednost. Naalost, rijetkost je vidjeti klanje kurbana u avliji, iako je to nekada bio obiaj koji se posebno batinio u Sarajevu - zakljuio je Garibija.

29