dućanskog spahiju. Prema pisanju Dionisije Marinkovića u Majdanu su i Srbi otvarali trgovine, i to njih 6u periodu od 1854-1858 godine, a među njima i D. Marinković. Važno je napomenuti da je od 29trgovaca Muslimana bilo 8 hadžija. Godina 1858 Srpska buna je zahvatila i Sanski kraj. Tako i Austrijskikonzul Resler 13 jula 1858 godine, između ostaloga javlja iz Sarajeva : ”... Naš agent iz Banja Luke 8ovog. mj. Javlja. Svo hrišćansko stanovništvo Bihaćkog distrikta navodno je pod oružijem i već je došlodo sukoba nedaleko od trga i sjedišta mudira u Starom Majdanu, pri čemu je na strani hrišćana ostalo namjestu 150 mrtvih a smatra se da nije mnogo manji broj ni na turskoj strani. Raja je ipak odbačena sasvojih položaja i razbijena. Pri tome je navodno jedan grčki manastir spaljen...”Ovo je izvod iz knjige B.Bokana. Godina 1876 Srpski ustanici su napali i zauzeli 13 jula 1876 godine Skucani Vakuf, a zatimpopalili 18 muslimanskuih sela, među kojima Kamengrad i Husmovce. Godina 1878 Austrougarska jeaneksirala Bosnu i Hersegovinu. Godina 1879 Izvršen je prvi Austrougarski popis stanovništva Bosne iHercegovine. Tada Staromajdanski mudirluk iz turskog doba prelazi u kotar Sanski Most sa 52 džemata,koji su obuhvatili 78 sela sa jednim trgovištem (Sanski Most) i jednim grodom (Stari Majdan). Kotar jetada brojao 18 831 stanovnika. Stari Majdan grad sa 280 kuća i 289 stanova imao je 1373 stanovnika odtoga : Ø 989 Muslimana ili 72% Ø 384 Grkokatolika ili 28 %, Rimokatolika nije bilo. Stari Majdan je tad,a i ranije bio najnaseljenije naselje na mundirluku-kotaru. Na dan popisa Majdan je za 43% veći od S.Mosta. Godina 1879 Prosječen je put Milin Birt – Stari Majdan. Godina 1881 Staromajdanski mundirluk –kotor prešao je u Sanski Most od tada Sanski Most počinje se razvijati a Stari Majdan opadati. Godina1885 Na drugom popisu stanovništva Stari Majdan je imao : Ø 89 trgovaca i obrtnika Ø 14 vlastelima(begova i aga) Ø 2 kmeta Ø 1 posjednik (rente kuće) Ø 9 sveštenika Ø 2 općinska službenika Ø 1 učiteljØ 150 pomoćnih radnika Ø 168 težaka Godina 1886 Stari Majdan je dobio držvno komunalnu četvero-godišnju školu, u isto vrijeme kad i Sanski Most. Tad je Stari Majdan imao dvije škole i 4 mekteba, aimao je i nižu medresu. Ova medresa nije davala imamski kadar, nego samo veći stepen obrazovanja odmekteba. Ovdje se pored vjerskih predmata izučavao bosanski jezik i pismo kao i matematika. Godina1891 1. aprila pomenute godine formirana je kotarska ispostava Stari Majdan. Ova ispostava jeobuhvatala 33 sela i grad Stari Majdan, koji je imao status grada do 1930 godini. Po popisu iz 1910godine ova ispostava je imala 11 937 stanovnika ili 30,93 % od ukupnog stanoništva kotara. U sastavuispostave bilo je 9 džemata (seoskih opština) i to: Ø Budimlić Japra, sa još tri sela Ø Brdari sa još 2 selaØ Mala Ruiška, sa još 1 selom Ø Modra sa još 4 sela Ø Mrkalji sa još 2 sela (podvidača) Ø Rasavci sa još6 sela Ø Slatina sa još 1 selom Ø Stara Rijeka sa još 5 sela, kao i gradsa opština Ø Stari Majdan Godina1895 Osnovano je vatrogasno društvo ”Vatrogasna četa” Stari Majdan, prvo u kotaru a dvadeseto uBosni i Hercegovini. Iste godine po trećem popisu u Starom Majdanu je bila oružnička postaja kao i uLušci Palanci, jedino ove dvije na kotaru Sanski Most. Po istom popisu Stari Majdan je imao 6 džamija, 4mekteba, pravoslvnu kapelu, kao i dvije osnovne škole. Kotar je imao 20 džamija, 29 mekteba, 10pravoslavnih crkavi sa 4 kapele i dvije župne katoličke crkve sa dvije kapele. Kotar je imao svega 4osnovne škole, od toga dvije državne i dvije srpsko-pravoslavne u Starom Majdanu i Sanskom Mostu.Godina 1910 Po četvrtom popisu kotar Sanski Most je imao 38 422 stanovnika, dvije gradske opštineSanski Most i Stari Majdan i 22 seoske opštine, kotarsku ispostavu u Starom Majdanu i još dvijeoružničke postaje u Sanskom Mostu i Budimlić Japri. Stari Majdan je tada imao 1202 stanovnika a SanskiMost duplo više. Godina 1914 Prestala je eksploatacija i prerada željezne rude u St. Majdanu. Prestale susa radom srpsko-konfeeksionalne škole, počeo je prvi svjetski rat i trajao do 1918 godine. St. Majdan jetada imao 15 trgavačko-zanatskih radnji od toga : Ø 7 mješovitih trgovina na malo Ø 1 manufakturnatrgovina Ø 7 radnji nepoznate struke.. Godina 1918 Završio se prvi svjetski rat, i prestala četerdestogodišnja Austro-Ugarska vladavina. Uspostavljena je Kraljevina Jugoslavija. Odmah iza rata nastala jegladna godina i pojavaila se bolest tifus. Godina 1921 Na prvom popisu stanovnka Kraljevine Jugoslavije,srez Sanski Most je imao 37 600 stanovnika, za 815 stanovnika manje od predhodnog popisa, a StariMajdan svega 992 stanovnika što znači za isti period manje za 210 stanovnika ili 21 % u odnosu napredhodni popis. A od popisa1879 godine to jest za 42 godine manje za 381 stanovnik ili 28 %. Godina1925 Srušene su dvije Majdanske džamije, obe u mahali Gračanica. Po kazivanju starih u istoj mahali supostojale još dvije džamije, od kojih je jedna zapaljena, a druga srušena. Godina 1930 Sanski srez jeimao 8 opština sa 87 naselja. Prestala je sa radom kotarska ispostava u Starom Majdanu. Opština StariMajdan obuhvatala je 14 naselja sa 1200 domaćinstava i 7280 stanovnika. Ovo je bila najveća opština nasrezu, dok je Sanski Most bio najmanja opština. Tada su Sanski Most i Stari Majdan jedini na srezu imalipošte koje su uspostavljene još za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Srez je imao 14 osnovnih škola, aStari Majdan 3. Godina 1931 Stari Majdan je izgubio status grada. Srez sada ima 5 opština i to gradskaopština Sanski Most, i 4 seoske kao seoski centri, Stari Majdan, Lušci Palamka, Budimlić Japra i Tomina.Godina 1932 Stari Majdan je dobio javno kupatilo koje je radilo do 1942 godine, kada je i zapaljeno. Istegodine su takva kupatila dobili Sanski Most i Lušci Palamka. Godina 1935 Prosječen je put Stari Majdan -Budimlić Japra u dužni od 22 km. Godina 1940 Stari Majdan je dobio električnu energiju. Električnamreža je bila u toku rata uništena da bi ponovo bila osposobljena oko 1951 godine. Godina 1941 StariMajdan je do izbijanja drugog svjetskog rata imao: 257 domaćinstava od toga: Ø 5 bogatih Ø 7 srednjihØ 245 siromašnijih 45 trgovačkozanatskih radnji od toga Ø 36 u vasništvu Muslimana Ø 9 u vasništvu
Leave a Comment