Nacini Za Prevladavanje Diskriminacije U Jeziku

Jasmina auevi i Sandra Zlotrg
Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima
Sarajevo, 2011.
Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima Naslov: Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima Autorice: Jasmina auevi Sandra Zlotrg Saradnice: Aida Spahi Ivana Drao Klaudija Mlaki Vukovi Lamija Kosovi Merima Dervii Nadina Grebovi Sabina Bei Recenzentice: Amela ehovi ermana eta Izdava: Udruenje za jezik i kulturu Lingvisti i Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu Za izdavaa: Sandra Zlotrg Grafiko ureenje: www.seti.ba tampa: NIK Grafit, Lukavac
Ova publikacija je tampana uz podrku FIGAP programa. Ova publikacija je besplatna i nee biti predmet prodaje. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji su miljenja autorica i ne predstavljaju nuno stavove Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Gender centra Republike Srpske i Gender Centra Federacije BiH.
Sadraj
I dio - Diskriminacija u jeziku .......................................................................................................................................................5
3
II dio - Prijedlozi za koritenje rodno osjetljivog/gender senzitivnog jezika u javnom diskursu..................9 Uvod........................................................................................................................................................................................9 Gramatiki razlozi ......................................................................................................................................................... 10 Ope preporuke .............................................................................................................................................................. 13 Upute za autore i autorice udbenika................................................................................................................... 17 Obraanje .......................................................................................................................................................................... 17 Davanje uputa ................................................................................................................................................................. 18 Oblici za titule, zvanja i zanimanja ......................................................................................................................... 20 Stereotipi ........................................................................................................................................................................... 24 Upute za medijsko izvjetavanje............................................................................................................................. 27 Upute za usklaivanje pravnih dokumenata sa Zakonom .......................................................................... 31
III dio - Preporuke za koritenje politiki korektnog jezika u odnosu na osobe sa invaliditetom .............. 33
IV dio - Prijedlozi za koritenje politiki korektnog jezika u odnosu na LGBTTIQ populaciju ..................... 39
V dio - Uvaavanje samoimenovanja ...................................................................................................................................... 43 Umjesto zakljuka ......................................................................................................................................................... 47
VI dio - Rjenik ................................................................................................................................................................................. 49 Napomena za koritenje rjenika ........................................................................................................................... 49 Definicije pojmova koji su koriteni u priruniku .......................................................................................... 53
VII dio - Literatura .......................................................................................................................................................................... 99
I dio Diskriminacija u jeziku

Prirunik koji imate pred sobom rezultat je polugodinjeg rada na projektu Gender senzitivni jezik u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima koji je finansiran sredstvima Finansijskog mehanizma za provedbu Gender akcionog plana u Bosni i Hercegovini. Pravni okvir prirunika jeste Zakon o ravnopravnosti spolova BiH (2003) te Zakon o zabrani diskriminacije BiH (2009). Ovi normativni akti oslanjaju se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i Meunarodnu konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom. Zakonom je, dakle, zabranjen svaki oblik diskriminacije. U lanu 2. navodi se:
Diskriminacijom e se, u smislu ovog zakona, smatrati svako razliito postupanje ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i spola, spolnog izraavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da
bilo kojem licu onemogui ili ugroava priznavanje, uivanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog ivota. (Zakon o zabrani diskriminacije)
Prepoznale smo obrazovanje i medije kao kljune sfere drutva koje imaju potencijal da ire ideju ravnopravnosti spolova te prava svake osobe bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, vjeru.... Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2009. godine (preiena verzija) u lanovima 6. i 21. nalae da se planovi i programi obrazovnog sistema uspostave tako da se eliminiraju sve stereotipne slike mukaraca i ena te da se u medijima osobe ne smiju prikazivati na uvredljiv ili omalovaavajui nain. Naravno, zakonski mehanizmi moraju ii ruku pod ruku sa razvijanjem svijesti ljudi o njihovim pravima. U naem drutvu postoji svijest o vanosti borbe protiv diskriminacija po svim osnovama, ali nemamo, uopeno gledajui, strateki ureene institucionalne mehanizme koji bi eliminirali subordinacije i provodili ravnopravnost. Stanje u jeziku jo je tee jer niti postoji svijest o diskriminaciji u jeziku niti postoje strategije za prevladavanje tog stanja. Ovdje ponuene smjernice imaju za cilj pomoi provoenje, prije svega, zakonske odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, lan 9 (e) da diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi iskljuivo jedan gramatiki rod kao generiki pojam. Sama struktura bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, s druge strane, posjeduje sisteme za ravnopravnu vidljivost spolova, tj. ima nastavke za enski rod i zahtijeva slaganje rijei u reenici.
Rodno osjetljiv jezik je vano drutveno i ideoloko pitanje koje doprinosi veoj vidljivosti ena i enskog rada. Drutvena mo jasno se ogleda u jeziku, a odbacivanje generike upotrebe mukog roda, u pisanoj i usmenoj komunikaciji, gdje se ene niti vide niti uju, ve podrazumijevaju, prvi je korak ka ravnopravnoj raspodjeli te moi. Jezik je, pored ostalog, i paradigma ideolokih, drutvenih, ekonomskih, zakonskih i politikih odnosa koji vladaju u drutvu. Kritika lingvistika, kao disciplina koja jezik ne tumai kao ogledalo socijalnih relacija, insistira na ideji da upravo jezik konstruira realnost, u kojoj se neprekidno vodi borba za nametanje legitimnog vienja, tj. normiranje, koje iskljuivo zavisi od toga koliko simbolikog kapitala imaju u svojim rukama agensi koji uestvuju u toj borbi (Bourdieu, 1992). Mo imenovanja uestvuje u simbolikom graenju stvarnosti, pretvarajui svijet u strukturu. S ovim u vezi je i injenica da danas ak i oni lingvisti koji ne prihvataju tezu o jeziku kao simbolikom kapitalu govore o pojaanom zanimanju za jezik i za ispitivanje njegove moi u ideolokim sferama (Katni-Bakari, 2006). Jezik nije odraz nae linosti, roda, socijalnog statusa ili kulture kojoj pripadamo, jezik prije konstruira nae identitete (Moranjak-Bambura, 2006) i drutvo uope. Politika korektnost (uz pridjevski oblik politiki korektno) predstavlja izbjegavanje izraza ili postupaka koji mogu izgledati kao da se njima hoe iskljuiti, marginalizirati ili uvrijediti osobe koje su socijalno ugroene ili diskriminirane. Dakle, iri je termin od rodno osjetljivog jezika, jer u sebi ukljuuje i naine imenovanja osoba sa invaliditetom, starijih osoba, pripadnika etnikih manjina, LGBTTIQ osoba, te drugih
skupina ljudi za koje se veu neki drutveni stereotipi. Naravno, politika korektnost podrazumijeva i izbjegavanje stereotipiziranja takvih osoba kroz neprimjerene komentare, viceve ili vizuelno prikazivanje. 8 Do sada su u naem drutvu razne nevladine organizacije ukazivale na probleme stereotipnog prikazivanja marginaliziranih grupa, ali mi ovim prirunikom elimo odgovoriti na pitanje ta je to sve diskriminacija u jeziku i koja je to korektna terminologija koja se treba koristiti u odnosu na pripadnike i pripadnice ovih grupa. Profesije, titule i zvanja u enskom rodu jesu politiko pitanje, jer sve dok postoje kategorije zanimanja poput spremaice, domaice, stjuardese, kuharice (koja nikome ne zvue smijeno ili rogobatno), treba da postoje i psihologinje, dekanese, delegatkinje i doktorice. U suprotnome, jasno je pokazano gdje je kome i kojoj mjesto u drutvu. Pruanjem praktinih savjeta i prijedloga za uvoenje rodno osjetljivog i politiki korektnog govora u nastavne udbenike, prateu literaturu, u nastavnika zvanja, medije i pravne dokumente, cilj nam je dati poticaj za uvoenje rodno osjetljivog jezika u javni diskurs uope. Polazite, kojim smo se vodile sastavljajui ovaj prirunik, jeste da pomou jezika uvijek neto inimo1 i da inei pravimo izbore shodno kontekstu i sagovorniku/ci. Na moto je da jezik sam po sebi nije ni mukocentrian ni diskriminatoran nego ga takvim ine oni/e koji se njime slue.
1 Teorija jezike djelatnosti kae da se jezikom uvijek neto ini u drutvu te da je svaki govornik/govornica odgovorna za jezik, odnosno, za upotrebu jezika.
II dio Prijedlozi za koritenje rodno osjetljivog/gender senzitivnog jezika u javnom diskursu

Uvod Javni diskurs podrazumijeva upotrebu jezika u slubenoj (mediji, obrazovanje i administracija) i javnoj komunikaciji. Dakle, svaka situacija u kojoj se od govornika i govornica oekuje da koriste standardni jezik obavezuje nas da taj jezik ne sadri izraze koji bi nekoga mogli diskriminirati po bilo kojem osnovu. Rodno osjetljivi jezik odgovara angliciziranom terminu gender senzitivni jezik i podrazumijeva osvjetavanje da u jeziku postoje muki, enski i srednji rod i da se u govoru trebaju koristiti oni oblici koji e odraavati svijest o ravnopravnosti spolova. Mnoge osobe nalaze opravdanje to ne koriste rodno osjetljiv jezik u injenici da su navikle da govore na odreen nain da su navikle da za enu koja se, primjerice, bavi filozofijom kau da je filozof iako je ona i prema jezikim pravilima i prema zakonima i prema logici filozofkinja. Treba osvijestiti ideju da je jezik navika ba koliko i odvika. S tim u vezi je i ideja da je prepoznavanje i suzbijanje diskriminatornih praksi u jeziku 9
proces koji traje i na kojem je neophodno stalno raditi, kako na linoj tako i na drutvenoj razini. Prijedlozi koje ovdje dajemo potuju osnovne gramatike i zakonske norme u Bosni i Hercegovini: 10 gramatiko pravilo kongruencije, tj. slaganja rijei u reenici postojanje mocijskih sufiksa Zakon o ravnopravnosti spolova BiH (2003).
Gramatiki razlozi Generika upotreba mukog gramatikog roda, uz obrazloenje da je upotreba mukog gramatikog roda neutralna i da podrazumijeva i ene, naruava rodnu ravnopravnost. Ako ve postoje norme koje se odnose na ene (enski gramatiki rod, sufiksi, itd.) nema razloga (osim ideolokih) da ene u jeziku budu nevidljive niti da se podrazumijevaju. Gramatika struktura naeg jezika takva je da sve imenice imaju rod koji se odreuje prema nastavcima i tipovima deklinacije. Imenice koje se odnose na ljude imaju tzv. prirodni rod tako da imenica sudija, iako ima nastavak -a i mijenja se kao imenice enskog roda na -a, gramatiki je muki rod jer se odnosi na osobu mukog spola.
U feministikoj literaturi razlikujemo termine rod i spol. Spol je bioloka kategorija (spolni organi, hromozomi, hormoni, lijezde i anatomske karakteristike) prema kojoj razlikujemo osobu kao muku ili ensku, dok je rod drutvena, kulturalna i historijska kategorija (konstrukt) prema kojoj smo nauili/e razlikovati mukarce i ene. Ova razlika ima ire drutvene implikacije prema kojima drutvo treba priznati ljudska prava svim osobama koje se ne osjeaju 'mukarcima' ili 'enama'. U naem jeziku takve osobe mogu izabrati o sebi govoriti u srednjem rodu ili u neutralnim konstrukcijama. U gramatikama se, pak, ne govori o rodu kao drutvenom konstruktu, nego kao o (iskljuivo) gramatikom terminu. Potujui gramatiki rod koji je izveden iz 'prirodnog' roda i potujui pravilo kongruencije koji kae da se subjekat i predikat moraju slagati u rodu i broju, slaemo se da su naredne reenice negramatine:
* Maja i Ena su doli. * Sekretar Akademije donijela je odluku.
11
Na jezik je takav da omoguava i koritenje rodno neutralnih rei, a od nae kreativnosti zavisi i umjenost kako emo govoriti ili pisati u situacijama koje ukljuuju osobe oba spola, ili kada ne znamo o kojem spolu je rije.
Osnovna neutralna rije na kojoj insistiramo jeste osoba2. Tako umjesto maloljetnik ili maloljetnici u kontekstu gdje se pod tim podrazumijevaju i maloljetnice, treba rei: maloljetna osoba, maloljetne osobe. 12 Osim toga, treba kreativno izbjegavati situacije gdje je uobiajeno koristiti generiko ovjek (to odgovara njemakom i engleskom 'man' koji se danas zamjenjuje neutralnim 'one' ili 'person') mijenjajui takve kosntrukcije u neutralne:
ovjek bi rekao da (...) -> Reklo bi se (...)
Bosanski, hrvatski, srpski jezik bogat je mocijskim sufiksima (sufiksima za izvoenje imenica enskog roda iz mukog i obratno), a na svakoj osobi je da odabere iz postojeeg inventara rijei (za zanimanja, titule i sve rijei kojima se upuuje na osobu) onu jeziku formu za enski oblik koja odgovara njenom osjeaju za jezik3. Neprikladni oblici imenica u enskom rodu nisu lingvistike kategorije i ne mogu se uzimati kao valjan argument. Familijarni, pogrdni, omalovaavajui prizvuk nekih oblika takoer je stvar navike govornika i govornica. Nastavak -ica gramatiki je homonim jer se koristi i za tvorbu umanjenica i za tvorbu mocijskih parova. Ne znai da su enski oblici umanjenice!
2 Svenka Savi predlae da se i u srpskom jeziku ustaljeni oblik 'lice' zamijeni imenicom 'osoba', u znaenju osoba mukog ili enskog pola. (Savi, 2006) 3 Obratite panju na retorika sredstva u samom priruniku. Reenica glasi: 'na svakoj osobi je (...)' a ne 'na svakom ovjeku je (...)'.
U sluaju homonima kao trenerice ili trenerke, govornice, poslanice, biljenice i sl., kontekst e razrijeiti semantika ogranienja enskog roda jer ne postoji kontekst u kojem bi moglo doi do zabune. Primjer 'Govornica je izala za govornicu' moe se izbjei kreativnom upotrebom rijei: 'Govornica je preuzela rije'. U ovom konkretnom primjeru akcent je (dodatno) razlikovno svojstvo prema kojem znamo da li se radi o osobi ili o predmetu.
13
Ope preporuke 1. Potovati gramatiko pravilo da se rod, broj i pade pridjeva i imenica, odnosno, rod i broj imenica i glagola mora slagati. U mnoini, ako je rije o grupi ena ili ako su ene u veini, koristiti enske oblike u glagolskom pridjevu radnom. 2. Imenice ili sintagme koje oznaavaju nazive profesija, zanimanja, zvanja, titula, radnih mesta ena, koristiti u enskom gramatikom rodu dosljedno. 3. Ako je ena nositeljica neke funkcije dosljedno koristiti enski oblik u svim situacijama gdje se upuuje na nju: Ured premijerke Vlade; zamjenik/ca premijerke i sl.
4. Kada se piu slubeni dopisi, ako je nepoznat spol osobe kojoj se upuuje dopis, ne koristiti generiki muki rod 'Potovani,' nego navoditi Potovana/potovani, ili Potovani/a. Openito koristiti paralelne forme ako se preporuka odnosi i na mukarce i na ene: 'Mole se sve pacijentice i pacijenti da predaju knjiice'. 14 5. U obraanju grupi ljudi obraati se i mukarcima i enama. Tako e ena rei: 'Potovane kolege i kolegice', dok e se mukarac prvo obratiti kolegicama. 6. Ukoliko se radi o dokumentima u kojima se esto spominju imenice koje se odnose na ljude, radi preglednosti i itljivosti moe se koristiti iskljuivo muki rod, s tim da je neophodno prvi put upotrijebiti oba oblika uz objanjenje: 'Smatra se da se svi izrazi upotrijebljeni u mukom gramatikom rodu u ovom dokumentu odnose bez diskriminacije i na ene'. 7. Danas su ene i ministrice i doktorice i hadinice i same stiu zvanja i titule. Drutveni status nije (i ne treba biti) povezan sa branim statusom. Pitati enu, posebno u slubenoj komunikaciji, da se opredijeli da li je gospoa ili gospoica ne samo da je nepotrebno, nego se smatra neutivou. Ponavljamo, u slubenoj komunikaciji informacija da li je ena udata ili ne, razvedena ili udovica apsolutno je irelevantna4. Ovome u prilog ide i injenica da je rije 'gospoica' u naem jeziku
4 Takvo vezivanje i asociranje ene uz mukarca (udata ili ne) podvrgnuto je kritici, jer, sa jedne strane, enu stavlja u ovisan poloaj, dok sa druge strane pretpostavlja da su sve ene heteroseksualne i po prirodi stvari vezane za mukarce.
ispunjena raznim znaenjima: ili je ena neudata ili je mlada ili je strategija dodvoravanja starijoj eni. 8. Uvijek pisati ime i prezime ene: ime mijenjati po padeima, prezime ne mijenjati5. 9. U sluaju da elimo rei da je u nekoj oblasti ena bila prva, rei emo to koristei enski oblik ali tako da je semantiki jasno da li se radi o tome da je bila prva ena u toj oblasti ili openito prva:
a. Mirjana Karanovi je najbolja glumica od svih naih glumica i glumaca (...) b. Nika Niki je prva olimpijka od svih koja je osvojila zlato u ovoj kategoriji (...) c. Jadranka Kosor je prva ena koja se nala na premijerskoj poziciji.
15
10. Izbjegavati stereotipe kao to je da se drava 'maehinski' ponaa prema nekome te seksizme 'slabij/njenijii spol', 'bolja/ljepa polovina'6.
Pravopisi bi trebali rijeiti pitanje pisanja enskih prezimena koja zavravaju na -a: Sneana Bilbija, od Sneane Bilbija ili od Sneane Bilbije. 6 Svenka Savi daje primjer iz novina: Popodne u otii u grad sa svojom lepom polovinom. Ovakvim izborom on izbegava da upotrebi re suprugom, enom, to je relikt tradicijskog obiaja da se u javnosti ne pominje ena po imenu ili po suprunikom odreenju. Ona, moda ima svoju profesiju ili neku titulu i treba je po tom kvalitetu u javnosti identifikovati. (separat sa predavanja odranog 12.3.2011. u Sarajevu)
5
Koristiti paralelne oblike u reenici, ako se preporuka odnosi i na ene i na mukarce. Kosa crta u obiljeavanju ovih oblika (bez razmaka) znai veznik i/ili te se tim veznikom moe i zamijeniti. Naravno, moe se koristiti i kosa crta sa razmacima u znaenju odnosno. 16 Trenutno u praksi postoje razliiti naini pisanja uporednih oblika (to e pravopisni prirunici trebati ujednaiti):
Molimo graane/ke da se odazovu pozivu... Kad doe revizor/-ka morate pokazati kartu. Raspisuje se konkrus za prijem u radni odnos radnika/radnice. Pitali smo analitiar(k)e o situaciji....
kao to ne moe: Direktor Marko Ili je odluila. ne moe ni: Sekretar Hilari Klinton je otvorila zgradu ambasade.
Upute za autore i autorice udbenika Rodna ravnopravnost u oblasti obrazovanja podrazumijeva jednako ophoenje prema uenicima i uenicama, dekonstruiranje stereotipa i razvijanje kritikog miljenja o rodnim ulogama u drutvu. Preneseno na jezik i jeziku praksu, od nastavnika/ca i autora/ica udbenika oekuje se da koriste rodno osjetljive oblike kada se obraaju uenicima/ama i studentima/cama direktno ili u vidu uputa te da koriste oblike za zanimanja i u enskom rodu. Obraanje U predgovorima udbenika autori/ce obino se obraaju 'uenicima' sa uvodnom rijeju. Preporuka je da se obraaju svima: Dragi uenici i uenice, (...) To trebaju prakticirati u nastavnici/e u kolama: Svi uenici i uenice neka predaju svoje radove. Posebno treba obratiti panju kada su u uionici samo uenice. U tom sluaju nastavnici/e trebaju im se obraati u enskom rodu: 'Jeste li uradile domau zadau?' 'Koja eli na tablu?'
17
Davanje uputa U udbenicima autori/ce koriste tri vrste uputa: 1. bezline konstrukcije. Kada je udbenik tek posredno namijenjen uenicima i uenicama, kao u udbeniku tjelesnog odgoja, upute se daju u bezlinom obliku: infinitivu, imperativu ili modalnim konstrukcijama.
Opruene ruke to vie povlaiti unazad i gore sa pripajanjem lopatica kimenom stubu. Trbuh uvui. (Mehmedi, U. i Maarevi, M. (1998). Teorija i metodika tjelesnog odgoja. Zenica: Pedagoka akademija, p. 117)
18
2. Ti-oblici. U direktnom obraanju koristiti oblik Ti uradi, napii, razmisli. Ovaj oblik je neutralan i treba se preferirati.
. ? ? (...) ? ? (Begagi, L. [et al.]. (2009). SVEZAME, otvori se! itanka za 6. razred devetogodinje osnovne kole. Sarajevo: Sezam, p. 8)
3. opisne upute. Direktno obraanje, osim to je rodno neutralno, daje udbenicima interaktivni karakter. Opisne preporuke, kao u narednom primjeru, treba izbjegavati:
19
(Mitrovi, D. O. i Dibri, A. (2006). Mediji: modul 2. Tuzla: Bosanska rije, p. 5)
Udbenik 'Mediji' koncipiran je tako da prije svake lekcije uenici/e igraju igru oputanja kojoj je, u konanici, cilj smijeh. Pretpostavljajui da se pod 'uenik' i 'uesnik' u uputama podrazumijevaju i uenice i uesnice, cilj igre jeste napraviti situaciju u kojoj e djeak djeaka ili djevojica djeaka pitati 'Draga, da li me voli?'. Umjesto da propituje, ovakva igra ustvari igra na kartu stereotipa i ideje da djeaci o sebi ne mogu i ne smiju priati u enskom rodu. Cijela poenta igre ostaje nejasna zbog generike upotrebe mukog roda.
'Igra je zavrena onda kada najozbiljniji/a od vas ostane sam/a.'
Openito je preporuka da se oblici kreativno koriste i da se uenicima/ama direktno obraa. 20 U sluaju da se u tekstu stalno ponavlja 'uenici' ili 'nastavnik' prvi put obavezno koristiti oba oblika, a u napomenu staviti da e se radi preglednosti teksta u nastavku koristiti oblik mukog roda koji se bez diskriminacije odnosi i na ene i na mukarce.
Svi studenti i studentice (u daljem tekstu: studenti).
Oblici za titule, zvanja i zanimanja Preispitivanje kanona i stavljanje autorica u ravnopravan poloaj u udbenicima7 maternjeg jezika i knjievnosti jedan je od zadataka koji se stavlja pred autore i autorice udbenika. Ukljuivanje pjesnikinja, spisateljica i knjievnih kritiarki manjkavo je bez njihovog pravilnog imenovanja.
O omjeru autorica i autora u itankama vidjeti u doktorskoj disertaciji Nenada Velikovia Ideoloka instrumentalizacija knjievnosti u bosanskohercegovakim udbenicima bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i knjievnosti (na primjerima iz itanki od petog razreda osnovne kole do etvrtog razreda srednje kole): injenica da dvije treine analiziranih itanki (B05, S05, H06, B06, S06, S07, H07, S08) nemaju osvijeteno to [rodno] pitanje, ukazuje na patrijarhalnost kao stajalite u pitanju vrijednosti. Ovaj problem (a radi se o problemu, jer podrazumijeva neravnopravnost svih ljudi) jo je oitiji u omjeru zastupljenih autora i autorica koji je u prosjeku 11:1 u korist autora. (Velikovi, 2010, p. 178)
Dajemo primjer iz udbenika gdje se jasno vidi da je autor nekonzistentno koristio naine imenovanja:
21
(Spahi, V. (2003). itanka za etvrti razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.)
Da ispravimo:
Jasmina Musabegovi je spisateljica, urednica, romansijereka i autorica. U fokusu njenih romana je ena8 na nepredvidivim (...) Dara Sekuli je pjesnikinja, urednica, dobitnica priznanja. Imela je pjesma Dare Sekuli. I dok je Luki po vokaciji prozaik, D. Sekuli se iskazala jedino u poeziji. Marina Katni-Bakari je lingvistica, profesorica stilistike te autorica brojnih radova.
22
Dobar primjer iz ove itanke jeste i to da se zanimanje moe rei i opisno. Umjesto 'prevoditeljica je sa ruskog', moemo rei 'bavi se prevoenjem' ili 'prevodi sa ruskog'. Tako i na naslovnicama udbenika moe stajati:
'urednica:' ili 'uredila/priredila:' 'autorica:' 'lektorica:', 'korektorica:'
Ako su sve ene recenzentice, tako i navesti:

'recenzentice:'
Takoer, moemo izabrati i neutralne oblike:

'recenzija:' 'lektura:' 'korektura:'
8
Autorova intervencija 'ena Bonjakinja' osim to je redundantna ideoloki je obojena jer suava znaenje autoriinog teksta.
Napomena je utoliko vanija to se u CIP zapisu prepisuju podaci sa korica knjige: 23
24
Stereotipi Iako prema Zakonu o ravnopravnosti spolova nastavni programi i svi uesnici kolskog sistema u Bosni i Hercegovini trebaju promovirati rodnu ravnopravnost, udbenika politika daleko je od ideala potivanja ljudskih prava i tolerancije. Poevi od slikovnica za najmlau djecu, pa preko udbenika za sve uzraste kolovanja, ene i mukarci se prikazuju iskljuivo kroz dominantne stereotipne uloge i ponaanja. To pokazuje i detaljna analiza udbenika nacionalne grupe predmeta koja je uraena u sklopu programa podrke obrazovanju Fonda otvoreno drutvo iz 2007. godine (Husremovi et al., 2007). Analiza obiluje primjerima koji potiu stvaranje stereotipnih slika o drugima, a jedan od najvanijih zakljuaka jeste taj da udbenici ne potiu kritiko miljenje.9 U tom pravcu idu i primjeri gdje se ene prikazuju stereotipno bez ikakvog komentara autora udbenika:
Autor udbenika se odluuje da uvrsti tekst u kojem je naglaena diskriminacija prema eni, a da pri tome u interpretaciji ne ponudi uenicima da problematiziraju stavove iznesene u tekstu. , , ! , .
9 Analizirani su udbenici nacionalne grupe predmeta. Spominjana doktorska disertacija N. Velikovia potvruje zakljuke ovih autora i podcrtava strategije (nacionalne) ideoloke indoktrinacije uenika i uenica kroz nacionalno podijeljeni obrazovni sistem i itanke.
. , , . , , , , . . (preuzeto iz () , . : ) itanka za 8. razred osnovne kole, ekara, Liina, Stefanovi i Gakovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005. (prema: Hrustemovi et al., 2007, p. 71)
25
esti su primjeri stereotipne binarnosti u jeziku ljudi-ene to uenike/ce navodi na zakljuak da ene nisu ljudi. Primjer iz "aljive" prie, koja razvija stereotip o eninoj "pameti":
Nekakav Hercegovac zapita kadiju valja li enu posluati, a kadija mu odgovori da ne valja; onda Hercegovac nastavi: - Moja ena jutros bjee navalila da ti donesem jedan up masla... Onda kadija ree: - Dobro je ka'to i pametnu enu posluati. itanka za 9. razred osnovne kole, Liina, ekara, Gakovi i Stefanovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005. (prema: Hrustemovi et al., 2007, p. 71)
Kako autori/ce itanki proizvoljno interpretiraju pjesme tako da odgovaraju njihovim idejama pokazuje i primjer N. Velikovia:
Iako je lirski subjekt u pjesmi djevojka, sastavljai svejedno zakljuuju da je pjesmu napisao nepoznati hrvatski autor. Iako je autor nepoznat, zna se da je Hrvat. Iako se biljeka daje pod
naslovom usmeno pjesnitvo, sastavljai tvrde da je pjesma napisana. Iako ikavski govor nije samo hrvatski govor, sastavljai upuuju na suprotno. Cijeli ovaj niz proizvoljnosti ideoloki je motivisan. (Velikovi, 2010, p. 141)
Jedan od zakljuaka analize emu uimo djecu? jeste i ovaj: 26

Udbenici nedovoljno potiu razvoj kritikog miljenja kod uenika. U udbenicima se nalazi jako mali, skoro zanemarivi broj sadraja koji uenicima omoguava dobivanje informacija iz vie izvora ili sagledavanje problema iz razliitih uglova. Interpretacije se uglavnom serviraju kao gotove istine bez mogunosti njihovog propitivanja. Gotovo da nema sadraja kojima se potie razmiljanje o kontraverznim temama bez prosuivanja drugih. U udbenicima se nalazi znaajan broj primjera kojima se kre osnovna individualna i grupna ljudska prava. U isto vrijeme, jako malo primjera za promociju univerzalnih ljudskih prava. (Hrustemovi et al., 2007, p. 185).
Jedna od preporuka ove analize koje preuzimamo jeste i ta da se u reviziju udbenika ukljui to vie aktera, ukljuujui i ekspert(ic)e iz oblasti ljudskih prava kako bi se udbenici uskladili sa Okvirnim zakonom o obrazovanju iz 2003. godine i Sporazumom o zajednikom jezgru za sva tri nacionalna plana i programa s ciljem uklanjanja svih oblika segregacije i diskriminacije.
Upute za medijsko izvjetavanje Polazna pretpostavka za ovaj dio prirunika jeste da je obraanje panje na naine oslovljavanja ena samo jedan od aspekata openite pismenosti. Cilj nam je da novinarke i novinari, ali i lektorice i lektori promisle zato ene oslovljavaju u mukom rodu i kako sloiti reenicu kada je u funkciji subjekta samo prezime ene. Pogledajmo primjer sa Hillary Clinton:
27
Problem sa prezimenima ena jeste u tome to se ona ne mijenjaju. Ako u poziciji subjekta prezime i funkcionira (Clinton e se sastati. Clinton e jo jednom naglasiti. i sl.), u bilo kojoj drugoj poziciji reenica e biti negramatina: * Bh. zvaninici rei e Clinton. 28 Historijski, dodavanje nastavaka na enska prezimena bilo je uobiajeno u naim jezicima do sredine 20. stoljea (Hraste, 1953) ali je uvjetovano branim stanjem imenovane. Djevojka ima oevo prezime na koje dodaje nastavak -eva, a kada se uda, na muevo dodaje -ka. Sofija Miljkovieva bi bila neudata ena, Sofija Miljkovika udata. Danas je neprihvatljivo 'pogaati' da li je ena udata ili ne te se ovi nastavci smatraju anahronim. Preporuka jeste pisati dosljedno i ime i prezime, a ako se radi o ogranienom prostoru prvi put navesti puno ime i prezime, a onda koristiti skraeno ime: S. Miljkovi. U kosim padeima, ovisno o stepenu formalnosti iskaza, obavezno koristiti ili ime ili titulu odnosno funkciju ispred prezimena ene. Prijedlog da piemo uvijek ime i prezime opravdan je u naem primjeru sa sekretarkom Clinton jer bi se u protivnom u naslovu moglo pomisliti da se radi o Billu Clintonu. Dodatnu zabunu predstavlja koritenje funkcije u mukom rodu.
U nastavku pogledajte dobar primjer:
29
Insistiranje na kreativnosti posebno se odnosi na novinare i novinarke koji/e moraju uiniti tekst to zanimljivijim. Tako na raspolaganju imamo varijante: 30 1. 2. 3. 4. 5. amerika dravna tajnica Hillary Clinton tajnica Hillary Clinton H. Clinton Clinton
Primjer kako je 'direktor fiziki nasrnuo na tehnikog sekretara', odnosno, sekretarku (kako e se ispostaviti u tekstu vijesti), kao i dodatne preporuke o tome kako izbjei senzacionalizam i stereotipizaciju kada se govori o rodnoj dimenziji medijskog izvjetavanja pogledajte u priruniku autorica Dragane Dardi i Milkice Milojevi: Prirunik za izvjetavanje o marginalizovanim grupama (Dardi i Milojevi, 2010). I ove autorice naglaavaju 'mo jezika' koja se ogleda u imenovanju.
Upute za usklaivanje pravnih dokumenata sa Zakonom Dodatak ovom priruniku u vidu rjenika trebao bi olakati usklaivanje pravnih dokumenata sa Zakonom. To podrazumijeva: 1. U klasifikaciju zanimanja uvrstiti i oblike za enski rod. 2. U oglasima i konkursima za posao bez diskriminacije traiti da se prijave i mukarci i ene: radnik/radnica; asistent/asistentica... 3. U pravilnike o akademskim zvanjima ukljuiti i oblike za enski rod. 4. U diplomama, certifikatima i drugim dokumentima koristiti oblike za enski rod ako se odnose na enu:
prof. dr. sc. Hajrija Konjhodi Rai dekanica
31
5. Usaglasiti signature zaposlenih osoba, vizit-karte, potpise na slubenim dopisima, natpise na kancelarijama, itd. potujui (dok se ove preporuke ne ukljue u pravopise) kako osobe ele da se oslovljavaju. 32 6. Ukoliko se u dokumentima ipak koristi iskljuivo muki rod, neophodno je prvi put koristiti oba oblika a onda dodati objanjenje: Smatra se da se svi izrazi upotrijebljeni u mukom gramatikom rodu u ovom dokumentu odnose bez diskriminacije i na ene..
III dio Preporuke za koritenje politiki korektnog jezika u odnosu na osobe sa invaliditetom
Invaliditet osobe predstavlja njeno stanje, a ne bolest. Zbog svog stanja, osobe sa invaliditetom nerijetko trpe diskriminatorno ili omalovaavajue ponaanje okoline. S druge strane, uslijed nelagode koja se moe javiti u komunikaciji sa osobama sa invaliditetom, te da bi se zamaskiralo saaljenje, pribjegava se divljenju ukoliko osoba sa invaliditetom ivi uobiajenim ivotom. Da je ova populacija u naem drutvu marginalizirana pokazuje se na svakom koraku: od neprilagoenih plonika, neprohodnih ulica i nepostojanja zvunih semafora za osobe koje su slijepe ili koriste kolica preko skupih lijekova i pomagala do fenomena da inkluzija djece sa tekoama u razvoju postoji samo na papiru. Stanje u medijima samo odraava ovakav institucionalni poredak. U Priruniku za izvjetavanje o marginalizovanim grupama (Dardi i Milojevi, 2010) navode se primjeri izvjetavanja o osobama sa invaliditetom koji pokazuju stepen neinformiranosti novinara/ki o prihvatljivoj terminologiji te stereotipno prikazivanje osoba sa invaliditetom kao osoba ovisnih o drugim ljudima i nesposobnih za samostalan ivot. 33
34
U svojim preporukama autorice navode da je prvo potrebno koristiti politiki korektan jezik a onda napisati priu koja e izbjei teatralnost i patetiku, ne podlei senzacionalizmu te iskazati jasan i korektan stav prema problemu. Pretpostavka je da se novinari/ke upoznaju sa zakonskim okvirom i meunarodnim konvencijama koje tite osobe o kojima izvjetavaju. Konkretna preporuka jeste pitati za savjet neke od organizacija koje se bave tim problemima. Tako smo, za potrebe ovog prirunika, razgovarale sa Harisom Haveriem, direktorom organizacije Sumero, koji nam je odgovorio na neka konkretna pitanja. Pregledom naziva naih udruenja, uvidjele smo da se koriste razni termini: - od korektnih: Udruenje slijepih graana, Udruenje oboljelih od epilepsije, Udruenje za ukljuivanje osoba sa onesposobljenjem u zajednici, Udruenje za djecu sa viestrukim smetnjama, Udruenje za za podrku osobama sa invaliditetom, itd. - do nekorektnih: Udruenje za pomo mentalno nedovoljno razvijenim licima, Udruenje za pomo mentalno retardiranim osobama, Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica, Udruenje za pomo mentalno nedovoljno razvijenim licima, Udruenje za pomo djeci sa posebnim potrebama, Udruenje za pomo licima sa posebnim potrebama, Udruenje (...) i ostalih tjelesnih invalida, Udruenje (...) i ostalih invalidnih lica, Udruenje invalida, Udruenje roditelja hendikepirane djece i omladine... Naa drava ratificirala je Meunarodnu konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom prema kojoj se akcent prenosi sa medicinskog aspekta ovog problema na
drutveni plan: osobe sa invaliditetom trebaju se integrirati u zajednicu. To podrazumijeva da ih se ne omalovaava pogrdnim nazivima kao to su 'hendikepirani' ili 'invalid' jer ovi termini u sebi podrazumijevaju stereotipnu sliku da ove osobe nisu sposobne za samostalan ivot i za doprinos zajednici. Na pitanje da li je arolikost naziva naih udruenja rezultat neinformiranosti o prihvatljivim terminima i injenice da se politika korektnost tek uvodi u javni diskurs u BiH, direktor Haveri je odgovorio:
UN Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, (usvojena od strane Generalne skuptine UN 2007. godine, potpisana i ratificirana od strane Vijea ministara BiH 2009. godine) definisala je termine koje bi zemlje potpisnice trebale primjenjivati. U skladu sa njom, osoba sa invaliditetom predstavlja generalni termin. Osobe sa invaliditetom ukljuuju osobe sa: fizikim tekoama/invaliditetom (paraplegija, distrofija..) intelektualnim tekoama/invaliditetom (lake, umjerene, tee i teke intelektualne tekoe/invaliditet, Daunov sindrom, autizam..) mentalnim tekoama/invaliditetom (psihoza, izofrenija..) senzornim tekoama/invaliditetom (slijepi, gluhi..)
35
Objanjenja u zagradi nisu definisana u UN konvenciji, ve slue za lake shvatanje pojedinih naziva. Umjesto rijei tekoe moe se koristiti i rije invaliditet. Iz gore navedenog trebali bi se definisati i nazivi organizacija koje se bave odreenim vrstama
invaliditeta, tako da Udruenje za pomo mentalno retardiranim osobama treba da glasi Udruenje za podrku osobama sa intelektualnim tekoama. Rije 'pomo' u nazivu organizacije treba mijenjati u rije podrka, stare nazive (invalidi, invalidne osobe, hendikepirana djeca, mentalno retardirani, mentalno nedovoljno razvijeni, posebne potrebe, ometeno dijete/osoba, osoba sa smetnjama u razvoju i sl.) zamijeniti sa gore navedenim novim nazivima, te osobu staviti ispred invaliditeta. Nikako ne koristiti termine koji potiu od dijagnoza autistian, cerebralac, slijepac, retardiran, paraplegiar, daunovac. Svi koji se na bilo koji nain bave pitanjima osoba sa invaliditetom ili o njima govore (pa i same osobe sa invaliditetom, roditelji djece sa invaliditetom i drugi) trebaju usvojiti nazive i definicije iz UN Konvencije.
36
U naem drutvu odomaio se termin 'djeca sa posebnim potrebama' koji se ak smatra korektnim. Naravno, termin nije korektan jer i te osobe imaju iste potrebe kao svi, samo imaju razliite (oteane) naine zadovoljavanja tih potreba. Termin 'sa smetnjama u razvoju' i moe se koristiti za djecu, ali je neprihvatljiv za odrasle iji je razvoj zavren. SUMERO je u skladu sa UN Konvencijom i novim principima pokreta osoba sa invaliditetom i lanstva u Inclusion Europe izvrio sve promjene u nazivu i statutu. Takoer su inicirali da njihove lanice i partnerske organizacije izvre ove promjene, a kao konkretan potez u nastojanjima da se u naem drutvu usvoji politiki korektna terminologija navode i flajer Ja sam prije svega Marko u okviru ire kampanje 'Pozitivno o intelektualnim tekoama'.
37
U Priruniku za izvjetavanje o marginalizovanim grupama navodi se da je osnovni problem taj da su osobe sa invaliditetom i openito marginalizirane grupe nevidljive u
medijima: Naime, ako ih ne ignoriu, mediji pripadnike tih grupa prikazuju kao jadnike, gubitnike, nebitne likove, iskljuene iz drutva, zatvorene u unaprijed zadate uloge. (Dardi i Milojevi, 2010, p. 19). 38 Preduvjet za korektno izvjetavanje jeste koritenje ispravne terminologije. To se treba osvjetavati jo od kolskih dana. Jedan od izazova naeg drutva jeste i inkluzivno obrazovanje, stvaranje takvog okruenja da se djeca sa smetnjama u razvoju, djeca sa oteenjima sluha, vida i sl. ne izdvajaju u posebne institucije nego da se intergriraju u postojei kolski sistem. Neadekvatna i pogrdna terminologija, naalost, moe se nai i u udbenicima:
. . Istorija za 9. razred osnovne kole, R. Peji, Zavod za udbenike Istono Sarajevo, 2005. (prema: Husremovi et al., 2007, p. 108)
Koritenje korektne terminologije, kao i izbjegavanje stereotipnih iskaza, preduvjet je ukljuivanja osoba sa invaliditetom u drutvo, a na koncu i na mjesta odluivanja.
Koristiti sintagme: osoba/dijete sa invaliditetom, dijete sa smetnjama u razvoju
IV dio Prijedlozi za koritenje politiki korektnog jezika u odnosu na LGBTTIQ populaciju

LGBTTIQ predstavlja skraenicu za lezbejke, gejeve, biseksualne, transrodne, transeksualne, interseksualne i queer osobe. Lezbejke su ene koje emotivno i/ili fiziki privlae ene. Gej je pojam koji se koristi za mukarce koje emotivno i/ili fiziki privlae mukarci. Biseksualce/biseksualke/biseksulane osobe emotivno i/ili fiziki privlae osobe oba spola (Jari i Radovi, 2010). Transrodne osobe su one iji rodni identitet i/ili rodno izraavanje nije u skladu sa uvaenim (nametnutim) tradicionalnim rodnim ulogama i normama. Transeksualne osobe su one koje imaju jasnu elju i namjeru da promijene svoj spol, kao i osobe koje su djelomino ili potpuno modificirale (ukljuujui fiziku i/ili hormonalnu terapiju i operacije) svoje tijelo i svoj prezentaciju, izraavajui svoj rodni i/ili spolni identitet i osjeaj sebe (Zaharijevi, 2003). Treba istai i razliku izmeu transseksualnosti (pojam kojim se u medicini oznaava poremeaj identiteta) i transeksualnosti (pojam koji oznaava jedan od mnogobrojnih vrsta identiteta). Interseksualne osobe su one koje su roene sa spolnim organima koji nisu definirani 39
40
izriito kao muki ili enski. Queer (kvir) osobe su sve one koje se odupiru heteropatrijarhalnim normama ivljenja, bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju. Prava LGBTTIQ osoba prepoznata su zakonskim regulativama demokratskih zemalja i garantovana antidiskriminacionim zakonima. U lanu 2. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH pie: Diskriminacija po osnovu spola i spolne orijentacije zabranjena je. Istospolno orijentirane osobe ne ugroavaju tradicionalno shvaenu porodicu i drutvene vrijednosti, niti nameu svima svoj nain ivota kada trae svoja prava ili ukazuju na diskriminaciju koju trpe. Homofobija se na najrazliitije naine iskazuje u drutvu, institucijama i uope u kulturi u kojoj ivimo. Homofobija (od grkih rijei: homs to znai isto, jednako i phbos to znai strah) predstavlja izrazito negativan stav ili osjeanje prema homoseksualnim osobama. Pojam ima raznolika znaenja, ali se sva svode na mrnju prema homoseksualnosti, neprijateljstvo, pa i strah, to sve zajedno uzrokuje diskriminaciju, predrasude ili nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije, bez obzira na spol. Pojam je usko povezan sa rasizmom, faizmom i seksizmom, jer su u osnovi svih ovih pojava strah, mrnja, diskriminacija i nasilje prema Drugaijem. Oko nas rade i ive osobe razliitih seksualnih identiteta, a samo zato to neko/a misli na ne poznaje nijednu LGBTTIQ osobu, ne znai da takve osobe nema u njegovoj/njenoj okolini. Nema potrebe pretpostavljati da su svi ljudi iz naeg okruenja heteroseksualne orijentacije, jer njih oko 10 % to nije, kako pokazuju mnogobrojna antropoloka, socioloka, psiholoka i ostala istraivanja. Seksualnost neke osobe nije prva
stvar koju uzimamo u obzir u komunikaciji, a posebno ne treba biti u slubenoj komunikaciji. Istospolna orijentacija je uroeni modalitet ljudske seksualnosti. Uvredljivo je govoriti normalni i oni koji to nisu, jer je istospolna orijentacija, takoer, normalan, samo manjinski vid ljudske seksualnosti, kako su to propisale Svjetska zdravstvena organizacija (1990) i Ameriko psiholoko udruenje (1973).
41
Uvredljivi su pojmovi: peder, perverzni, nenormalni, lezbaa, ene koje mrze mukarce, mukaraa, seksualno devijantni, bolesni, enski petko, tetka, itd.
Situacija u udbenicima i medijima i u ovoj oblasti nije zadovoljavajua. U udbeniku katolike vjeronauke homoseksualna orijentacija se, naprimjer, stavlja u istu ravan sa silovanjem (Husremovi et al., 2007, p. 175). Nenad Velikovi u svojoj analizi zakljuuje kako je seksualnost openito protjerana iz itanki, ak i u interpretacijama djela kao to su Neista krv ili Duga koje same po sebi pozivaju na ovakav vid itanja:
Seksualnost se protjeruje iz kole u nadlenost porodice, ulice i vjere. Seksualnost ugroava ideju roda i nacije, ideoloki zahtjev za nemijeanjem ili za kontrolisanim mijeanjem. Tabui
razotkrivaju patrijarhalne mehanizme kojima se nacionalizam slui u ouvanju moi. To je razlog da se ova tema ignorie (Velikovi, 2010, p. 179).
42
Udruenje Q je 2006. godine uradilo analizu terminologije koja se koristi u odnosu na LGBTTIQ populaciju u tampanim medijima. Jedan od zakljuaka jeste, kao to smo vidjeli i u sluaju osoba sa invaliditetom, da se novinari/ke odluuju pisati o ovim temama na senzacionalistiki nain ne potujui univerzalna ljudska prava svih osoba. Termini u mukom rodu kao homoseksualac ili homoseksualci nisu prihvatljivi jer (opet) osobe enskog spola i roda ine nevidljivim to ima dublje politike implikacije kad se zna da je homofobija uglavnom usmjerena prema osobama mukog spola (Horozovi et al., 2006, p. 17). Homoseksualne osobe u sebi ukljuuje neutralno i mukarce i ene. Naravno, i na ovom mjestu moemo naglasiti potencijal naeg jezika: Muki rod nije jedini rod u kome se moe pisati, posebno kada je rije o ovoj temi koja podrazumijeva dekonstrukciju patrijarhalnog, heteronormativnog i binarnog sistema vrijednosti u odnosu na spol i rod (Horozovi et al., 2006, p. 29).
V dio Uvaavanje samoimenovanja

43 Jedno od pravila koritenja politiki korektnog jezika jeste i to da odreene grupe ljudi treba zvati onako kako one same sebe nazivaju a ne zvati ih onako kako oni smatraju da je pogrdno. Naziv vabo izveden je iz imena pokrajine; idov iz imena Jud, ali se koristio u pogrdnom smislu kao nain marginaliziranja i stereotipiziranja tih grupa ljudi te je, prema tome, neprihvatljiv. Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, tako da se treba koristiti samo taj termin. Nazivi Ciganin ili Firaun ne smiju se koristiti u javnoj upotrebi. Isto vrijedi i za izvedenice koje se koriste u pojedinim izrazima: ciganiti, cigantina i sl. Porazno je kako su 'Cigani' ipak nali svoje mjesto u jednom udbeniku:
Primjer u kojem se za pripadnike Romske zajednice koristi pogrdan naziv: , , , , ... Geografija 7, Mari, Gri i Gnjato, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005. (prema: Husremovi et al., 2007, p. 141)
Jevreji u Bosni i Hercegovini sebe nazivaju Jevrejima a svoju vjeru judaizmom. Oblike kao idov ili ifut, idovska vjera, prema tome, ne treba koristiti. Iako je oblik iptar izveden iz albanskog naziva naroda i drave, ovaj oblik vremenom je postao pogrdan te ga Albanci smatraju uvredom. Ujedno predstavlja primjer kako stereotipi idu ruku pod ruku sa jezikom praksom. U bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku u Bosni i Hercegovini jo je primjera stereotipiziranja grupa ljudi. Pripadnici bh. dijaspore pogrdno e biti nazvani dijasporcima, starije osobe garibima, pripadnici selefijskog pokreta vehabijama, ovisnici narkomanima. Rasprava o tome da nekome po njegovom jezikom osjeaju ovaj ili onaj izraz 'ne zvui pogrdno' ne bi trebale biti dio javnog diskursa. Svjedoci/svjedokinje smo nacionalistike (zlo)upotrebe termina vlah i etnik za sve pripadnike srpskog naroda; ustaa za pripadnike hrvatskog te balija, turin, muslimani10 za pripadnike bonjakog naroda. Ovakvi termini doprinose podjelama te irenju straha od Drugih. Posebno je problematino kada se nau u udbenicima.
: (...) - ( ) ( );
44
10 Iako je oblik Muslimani usvojen kao naziv za narod 1971. godine u Jugoslaviji, danas se pripadnici tog naroda nazivaju Bonjacima. Koritenjem starog naziva danas semantiki se suava pojam Bonjaka.
itanka za 8. razred osnovne kole, ekara, Liina, Stefanovi i Gakovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005. (prema: Husremovi et al., 2007, p. 55)
Obje analize udbenika pokazuju kako je jezik mono sredstvo stvaranja razlika izmeu nas i njih. Na mjestu Njih mogu se nai: ene, osobe sa invaliditetom, osobe neheteroseksualne orijentacije, osobe drugih vjera, drugih nacija. U itankama se tako manipulira imenovanjima autora i autorica kao hrvatskih, srpskih, bonjakih, bosanskih, bosanskohercegovakih, kako to autori(ca)ma udbenika u datom trenutku odgovara, a autori/cama drugih naroda nacionalnost se preuuje. Primjer iz hrvatske itanke:
Isidora Sekuli, Na granama mate Odlomak iz prie Bure, koja govori o pokuaju djevojice da igrom i matom prevlada usamljenost i tugu zbog smrti majke, kroatiziran je. (Takoer i str. 148, Selo Jovana Duia.) Time se razliitost ponitava. U biljeci se ne navodi da je Isidora Sekuli srpska spisateljica, kao to se to naglaava kad su pisci Hrvati, i/ili iz Hercegovine. (Velikovi, 2010, p. 79)
45
U ovom sluaju vie ne govorimo o pogrdnim nazivima za narode i grupe ljudi, nego prosto o nepriznavanju razliitosti i poticanju stereotipnih predodbi o drugima kao neprijateljima. Preuivanje je jednako mono sredstvo marginalizacije kao i pogrdno imenovanje. U bosanskohercegovakom drutvu koje se bori da tronacionalni sistem uskladi sa ljudskim pravima i pomiri konstitutivne narode sa 'ostalima', posebno je vano isticati univerzalnost prava ovjeka. Nacionalne manjine ne smiju se marginalizirati ni preuivati.
Sljedei primjer na jasan, kritiki i nain prilagoen uzrastu uenika govori o naseljavanju Bosne i Hercegovine. Govori se o nacionalnim manjinama kao neodvojivom dijelu stanovnika BiH zajedno sa konstitutivnim narodima.
46
Bosanskohercegovaki Jevreji masovno su se doseljavali u Bosnu sredinom 16. stoljea, kada su prognani iz panije. To su sefardski Jevreji koji su govorili panskim jezikom i po tome se razlikuju od akenaskih Jevreja koji su u nau zemlju doseljavali mnogo kasnije u manjem broju. Od dananjih narodnosti u Bosnu i Hercegovinu su se najprije doseljavali Romi. Njihovo naseljavanje naih krajeva zapoinje od 15. stoljea. Tokom austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom dolaze i druge narodne manjine. Iz tog vremena datiraju: Nijemci, esi, Maari, Ukrajinci, Rusini i Slovaci. Ovih narodnosti najvie ima oko Prnjavora, Dervente i Srbca. Geografija 8, M. Spahi, Svjetlost, Sarajevo, 2004. (prema: Husremovi et al., 2007, p. 118)
Pejorativni ili nekorektni nazivi samo su djeli govora mrnje koji se iri internetom, sredstvima javnog informiranja a svoje mjesto, naalost, nalazi i u udbenicima, te se nadamo da e ovaj prirunik pokrenuti debatu u naem drutvu o politikoj korektnosti koja je ve decenijama sastavni dio modernih drutava a o kojoj se kod nas, naalost, nedovoljno govori.
Umjesto zakljuka Odgovor na pitanje Marine KatniBakari u Izazovima feminizma Da li je politika korektnost isto to i stvarno ulaenje u mo? (KatniBakari, 2004, p. 85) ovim prirunikom neemo dati, ali smatramo da je upotreba jezika koja nee omalovaavati ljude prema bilo kojoj osnovi nuna u komunikaciji, posebno javnoj. Ako je sama sintagma banalizovana vremenom, ideja koju ona predstavlja ne moe biti prevaziena. Drugo pitanje koje nam se namee jesu mogui otpori govornika i govornica prema novim oblicima rijei. Napominjemo da jezik ni u kom smislu nije lian ili privatan i da smo za sve to javno izgovorimo odgovorni/e. Pojedinac/pojedinka moe promijeniti svoj jezik (idiolekt) ukoliko i drugi usvoje te promjene. Kako kae Catherine Belsey: novi rjenik uvijek izaziva otpor, ali problem sa kojim se susreemo je koliko dugo moemo doputati da postojei jezik namee granice onome to je mogue misliti (Belsey, 2003, p. 5). Jezik je sistem znakova u koji smo uronjeni/e samim tim to ivimo u odreenoj kulturi, u kojoj moramo interpretirati svijet, objanjavati ta mislimo i osjeamo. Jezik kojim se sluimo kodiran je i zajedniki. Taj, kako objanjava Rada Bori, uvjetno nazvan, zajedniki jezik jezik ire zajednice, pojedinanog naroda ili manjinske grupe u mnogim je jezicima poznat kao maternji/materinski jezik, pri emu je uloga posrednika jezika nominalno dodijeljena majkama, tj. enama, ali je mo imenovanja u jeziku zadrana za oeve, tj. mukarce. Diskriminacija u jeziku postoji na svim jezinim razinama, od
47
jezinih seksizama koji prenose duboko ukorijenjene predrasude o enama do potpune iskljuenosti ena iz jezika (Bori, 2007, p. 20). Da bismo razumjeli/e neprisutnost ili selektivnu prisutnost ena u jeziku, moramo razumjeti odnose moi unutar tradicionalnih, patrijarhalnih i falocentrinih uitavanja znaenja i asociranja u naoj kulturi. 48 Podjela na na javnu i privatnu sferu djelovanja poznata je podjela kojom se prostor javnog opisuje kao politiki prostor, a privatni je intimni, nepolitiki prostor. Ova podjela vana je tema feminizma, koji propituje granice politikoga, a meusobno iskljuivanje privatne i javne sfere problematizira budui da se prema ustaljenom shvaanju javni prostor i djelovanje posmatra kao prostor namijenjen mukarcima, a privatni enama. Razmiljanje o granicama privatnog i javnog tie se enske svakodnevice i uea ena u politikom/javnom ivotu. Zahtjev za rekonceptualiziranjem tradicionalno shvaene podjele izmeu javnog i privatnog, feministike aktivistkinje oznaile su sloganom lino je politiko, kako bi se ukinula praksa, rijeima R. Bori (Bori, 2007, p. 34), trivijalizacije i marginalizacije enskog iskustva u sferi javnosti i politike, a osobito iskustva ena u tzv. privatnoj sferi, primjerice, problem nasilja nad enama, podjela rada na temelju spola/roda, reproduktivna prava i sl. Budui da se navedena pitanja nisu smatrala politikim pitanjima, posljedica je izostanak preuzimanja drutvene odgovornosti za njih.
VI dio Rjenik
49 Napomena za koritenje rjenika Vodi za rodno neutralni jezik koji je 1987. godine prvi put objavljen na engleskom i francuskom jeziku imao je za cilj da skrene panju na rodnu ravnopravnost i u jeziku. Tada je predloeno, a kasnije usvojeno, da se u slubenoj komunikaciji vie se ne koriste oblici Miss (gospoica) i Mrs (gospoa), nego neutralno Ms (kao to za muki rod postoji samo Mr gospodin), te su date preporuke kako se u jeziku moe izbjei koritenje generikog mukog roda. Isti napori doveli su do slinih rezultata i u francuskom i njemakom koji su orodnjeni jezici. U engleskom jeziku 'neutralno' se kae salesperson (osoba koja prodaje), chairperson (predsjedavajua osoba) kao zamjena za -man. U njemakom jeziku se insistira na dosljednoj upotrebi oblika i za muki i za enski rod kada se uputa odnosi na sve (u receptu za lijek: Liebe Patientin, liber Patient). Nai jezici mogu samo pratiti prijedloge i naine iz njemakog jezika, jer ne postoji nain da 'direktor' u sebi podrazumijeva i direktoricu. U bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku na raspolaganju su nam razni mocioni sufiksi za oznaavanje enskog roda: -ica, -ka, -kinja, -inja, -aa, -ara, -lja, -ua, -ulj, -ja, -
(j)aka, -a. U istraivanjima koje je provodila Amela ehovi, u bosanskom jeziku najfrekventniji su: -ica, -ka, -teljica, -teljka a neto manje: -kinja, -inja, -arka, -a, -esa (ehovi, 2003). 50 Meutim, A. ehovi upozorava da sufiksi nisu sami po sebi obiljeeni, nego da su govornici i govornice ti/e koji daju znaenje pojedinim sufiksima tako da se neki osjeaju kao podrugljivi ili umanjujui. Takoer, distribucija ovih sufiksa po standardnim jezicima diskutabilna je te se ne moe rei da je jedan sufiks iskljuivo 'bosanski', 'hrvatski' ili 'srpski'. To to je sufiks za muki rod '-telj' ei u hrvatskom a '-lac' u srpskom i bosanskom ne znai da e ronilac u hrvatskom biti ronitelj ili da e snimatelj biti snimalac u srpskom i bosanskom. U ovom priruniku vodimo se preporukama Svenke Savi (Savi, 2009), koja kae da govornici i govornice iz fonda razliitih oblika trebaju izabrati onaj oblik koji najvie odgovara njihovoj jezikoj intuiciji. To je ujedno i naa preporuka za koritenje rjenika koji je dodatak ovom priruniku. S obzirom na jeziku i drutvenu situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje su lektori i lektorice primorani tekstove lektorisati na tri jezika, smatrale smo da e podjela po jezicima biti olakavajui faktor u snalaenju. Prema tome, oblike za enski rod trebate koristiti kao prvi izbor, a oblike u druga dva jezika i u dodatnoj koloni smatrajte alternativnima.
U prireivanju rjenika vodile smo se dvjema tezama: - lektorima i lektoricama bit e korisno da imaju ponuene oblike koje mogu birati po vlastitom osjeaju - rijei nisu uzimane samo iz rjenika jer smatramo da ne znai da rije ne postoji ako je nema u rjenicima. Korpus iz kojeg smo uzimale rijei (reference moete nai u popisu literature) su: rjenici bosanskoga, hrvatskoga, srpskog i srpskohrvatskog jezika, feministika literatura, rjenik iz knjige Rod i jezik, te internet i forumi koji su odlian primjer govorne prakse. Nekoliko konkretnih napomena: - sekretar sekretarica sekretarka Budui da oblici sekretar sekretarica nisu jednakovrijedni, predlaemo da se u sluaju administrativnih poslova koriste oblici poslovni sekretar/sekretarica, a u sluaju funkcije koju osoba obavlja da se koriste parovi sekretar/sekretarka ili sekretar/tajnica. U hrvatskom jeziku istu dilemu rjeavamo dodavanjem poslovni tajnik/tajnica ili dravni tajnik/tajnica. - medicinska sestra medicinski tehniar Ovaj supletivni par odlian je primjer kako se u jeziku razrjeavaju drutveni problemi. Kada su mukarci poeli obavljati ove poslove, napravljen je novi oblik koji e to 51
oznaavati (medicinski brat koristio se samo podrugljivo). Prema tome, predlaemo da se ponu koristiti oblici medicinski tehniar medicinska tehniarka. - gospodin gospoa 52 Kao to smo ve objasnile, oblik 'gospoica' ne bi trebao nalaziti mjesta u slubenoj i javnoj upotrebi. - borac borkinja Kako je 'borkinja' osvojila nagradu za najbolju novu rije Matice hrvatske i ula u upotrebu prvo u feministikim krugovima a onda i ire, smatramo da nema razloga ne koristiti je. Prema tome izvedeni su i ostali oblici: lovkinja, kupkinja. Naravno, alternativa je uvijek ena lovac, ena kupac. - domain domaica Jedna od ideja kojom smo se vodile jeste i to da rijei u jeziku naporom govornika i govornica mijenjaju znaenje, te se nadamo da e koritenjem u kontekstu 'domaica restorana', 'hotelska domaica', 'brodska domaica' rije 'domaica' izgubiti negativnu konotaciju. - feminist(a) feminiskinja Neke teoretiarke i aktivistice predlau da se rije feminiskinja pie bez slova t, jer rije nije nastala od rijei feminista, kao feministiki ideoloki signal da ena nije nastala od mukarevog rebra.
U rjenik su ule rijei koje se koriste u slubenoj i javnoj upotrebi, a cilj nam je olakati usklaivanje klasifikacije zanimanja i akademskih zvanja, kao i poslovnika o radu i sistematizacija radnih mjesta sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Rjenik treba dopunjavati tako da vas molimo da nam aljete rijei koje ne naete u rjeniku na: jezicki.centar@lingvisti.ba.
53
Definicije pojmova koji su koriteni u priruniku

Biseksulana osoba je osoba koju emotivno i/ili fiziki privlae osobe oba spola. Diskriminacija je svako razliito postupanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba na osnovu njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i spola/roda, spolnog izraavanja ili orijentacije. Diskriminacija u jeziku jeste koritenje iskljuivo jednog gramatikog roda kao generikog pojma ili koritenje izraza kojima se na bilo koji nain neravnopravno tretiraju osobe na osnovu njihove rase, boje koe, jezika... Gej je pojam koji se koristi za mukarce koje emotivno i/ili fiziki privlae mukarci. Interseksualne osobe su one koje su roene sa spolnim organima koji nisu definirani izriito kao muki ili enski.
54
Javni diskurs podrazumijeva upotrebu jezika u slubenoj (mediji, obrazovanje i administracija) i javnoj komunikaciji. Lezbejke su ene koje emotivno i/ili fiziki privlae ene. LGBTTIQ predstavlja skraenicu za lezbejke, gejeve, biseksualne, transrodne, transeksualne, interseksualne i queer osobe. Politika korektnost predstavlja izbjegavanje izraza ili postupaka koji mogu izgledati kao da se njima hoe iskljuiti, marginalizirati ili uvrijediti osobe koje su socijalno ugroene ili diskriminirane. Rod je drutvena, kulturalna i historijska kategorija (konstrukt) prema kojoj smo nauili/e razlikovati mukarce i ene. Rodno osjetljivi jezik odgovara angliciziranom terminu gender senzitivni jezik i podrazumijeva osvjetavanje da u jeziku postoje muki, enski i srednji rod i da se u govoru trebaju koristiti oni oblici koji e odraavati svijest o ravnopravnosti spolova. Stereotip je generalizirana slika neke grupe na osnovu karakteristike jednog pripadnika te grupe. Spol je bioloka kategorija (spolni organi, hromozomi, hormoni, lijezde i anatomske karakteristike) prema kojoj razlikujemo osobu kao muku ili ensku. Transeksualne osobe su one koje imaju jasnu elju i namjeru da promijene svoj spol. Transrodne osobe su one iji rodni identitet i/ili rodno izraavanje nije u skladu sa tradicionalnim rodnim ulogama i normama. Queer (kvir) osobe su sve one koje se odupiru heteropatrijarhalnim normama ivljenja, bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju.
oblici za muki rod bosanski hrvatski srpski bosanski
oblici za enski rod hrvatski srpski
dodatno
A
administrativni slubenik administrator advokat agent agnostik agroekonomist(a) agronom aktivist(a) aktuar akviziter alatniar alpinistiki vodi ambasador analitiar anatom andragog administrativni slubenik administrator v. odvjetnik agent agnostiar agroekonomist agronom aktivist aktuar akviziter alatniar alpinistiki vodi v. veleposlanik analitiar anatom andragog administrativni slubenik administrator advokat agent agnostik agroekonomista agronom aktivista aktuar akviziter alatniar alpinistiki vodi ambasador analitiar anatom andragog administrativna slubenica administratorica advokatica agentica agnostikinja administrativna slubenica administratorica v. odvjetnica agentica agnostiarka administrativna slubenica administratorka advokatkinja agentkinja agnostikinja agroekonomistkinja agronomka aktivistkinja aktuarka akviziterka alatniarka alpinistika vodiica ambasadorka analitiarka anatomka andragokinja administrativka
55
agroekonomistica agroekonomistkinja agronomka aktivistica aktuarka akviziterka alatniarka alpinistika vodiica ambasadorica analitiarka anatomkinja andragoginja agronomka aktivistica aktuarka akviziterka alatniarka alpinistika vodiica v. veleposlanica analitiarka anatomkinja andragoginja

anglist(a) animator anketar antifaist anglist animator anketar antifaist antikvar antropolog apsolvent araner arheolog arhitekt arhivar arhivist armira artist asfalter asistent astrolog astronaut astronom atae ateist atletiar anglista animator anketar antifaista antikvar antropolog apsolvent araner arheolog arhitekta arhivar arhivista armira artista asfalter asistent astrolog astronaut astronom atae ateista atletiar anglistica animatorica anketarka antifaistkinja antikvarka antropologinja apsolventica aranerka arheologinja arhitektica arhivarka arhivistica armiraica artistkinja asfalterka asistentica astrologinja astronautkinja astronomkinja ataeica ateistica atletiarka anglistkinja animatorica anketarka antifaistkinja antikvarka antropologinja apsolventica aranerka arheologinja arhitektica arhivarka arhivistica armiraica artistkinja asfalterka asistentica astrologinja astronautkinja astronomka ataeica ateistica atletiarka anglistkinja animatorka anketarka antifaistkinja antikvarka antropolokinja apsolventkinja aranerka arheolokinja arhitektkinja arhivarka arhivistkinja armiraica artistkinja asfalterka asistentkinja astrolokinja astronautkinja astronomka ataeica ateistkinja atletiarka ena atae
56
antikvar antropolog apsolvent araner arheolog arhitekt arhivar arhivist armira artist(a) asfalter asistent astrolog astronaut astronom atae ateist atletiar

aukcionar autoelektriar autolakirer autolimar automehniar autor avijatiar aviolimar aviomehaniar aukcionar autoelektriar autolakirer autolimar automehniar autor avijatiar aviolimar aviomehaniar aukcionar autoelektriar autolakirer autolimar automehniar autor avijatiar aviolimar aviomehaniar aukcionarka autoelektriarka autolakirerka autolimarka automehniarka autorica avijatiarka aviolimarka aviomehaniarka aukcionarka autoelektriarka autolakirerka autolimarka automehniarka autorica avijatiarka aviolimarka aviomehaniarka aukcionarka autoelektriarka autolakirerka autolimarka automehniarka autorka avijatiarka aviolimarka aviomehaniarka
57
B
babica bavar bakalaureat bakrotamper bakteriolog baletni plesa balzamer bankar bankovni slubenik barmen bavar baccalaureat/prvostupnik bakrotiskar bakteriolog baletni plesa balzamar bankar bankovni slubenik barmen bavar bakalaureat bakrotamper bakteriolog baletni plesa balzamer bankar bankovni slubenik barmen bavarka bakalaureatkinja bakrotamperka bakteriologinja baletna plesaica balzamerka bankarka bankovna slubenica barmenka primalja bavarica bakccalaurea /prvostupnica bakrotiskarica bakteriologinja baletna plesaica balzamerka bankarka bankovna slubenica barmenica babica bavarka bakalaureatkinja bakrotamparka bakteriolokinja baletna plesaica balzamerka bankarka bankovna slubenica barmenka baletan/balerina

batler bera ljekovitog bilja betonirac bibliotekar batler bera ljekovitog bilja betonirac v. knjiniar biciklist biletar bioenergetiar biofiziar biograf biokemiar biolog biznismen biuterist blagajnik bojnik boksa bolniar borac botaniar branitelj brani posrednik batler bera ljekovitog bilja betonirac bibliotekar biciklista biletar bioenergetiar biofiziar biograf biohemiar biolog biznismen biuterista blagajnik v. major bokser bolniar borac botaniar branilac brani posrednik batlerka beraica ljekovitog bilja betonirka bibliotekarka biciklistkinja biletarka bioenergetiarka biofiziarka biografkinja biohemiarka biologinja biznismenka biuteristkinja blagajnica v. majorka bokserka bolniarka borkinja botaniarka braniteljica brana batlerka beraica ljekovitog bilja betonirka v. knjiniarka biciklistkinja biletarka bioenergetiarka biofiziarka biografkinja biokemiarka biologinja biznismenka biuteristkinja blagajnica bojnica boksaica bolniarka borkinja botaniarka braniteljica brana posrednica batlerka beraica ljekovitog bilja betonerka bibliotekarka biciklistkinja biletarka bioenergetiarka biofiziarka biografkinja biohemiarka biolokinja biznismenka biuteristkinja blagajnica v. majorka bokserka bolniarka borkinja botaniarka braniteljka brana posrednica majorica biologica poslovna ena biciklistica
58
biciklist(a) biletar bioenergetiar biofiziar biograf biohemiar biolog biznismen biuterist(a) blagajnik v. major bokser bolniar borac botaniar branilac brani posrednik

posrednica bravar brigadist(a) brija brodobravar brodograevinski ininjer brodolimar brodomonter brodoskelar brodostolar brodostrojar brodotraser brodski maza broja novca bruco brusa i moler konstrukcija bua na povrinskom kopu bravar brigadist brija brodobravar brodograevinski inenjer brodolimar brodomonter brodoskelar brodostolar brodostrojar brodotraser brodski mazatelj broja novca bruco brusa i liilac konstrukcija bravar brigadista brija brodobravar brodograevinski inenjer brodolimar brodomonter brodoskelar brodostolar brodostrojar brodotraser brodski maza broja novca bruco brusa i moler konstrukcija bravarka brigadistkinja brijaica brodobravarka bravarka brigadistica brijaica brodobravarka bravarka brigadistkinja brijaica brodobravarka brodograevinska inenjerka brodolimarka brodomonterka brodoskelarka brodostolarka brodostrojarka brodotraserka brodska mazaica brojaica novca brucokinja brusaica i molerka konstrukcija buaica na povrinskom kopu brusiteljica
59
brodograevinska brodograevinska ininjerka inenjerka brodolimarka brodomonterka brodoskelarka brodostolarka brodostrojarka brodotraserka brodolimarica brodomonterka brodoskelarica brodostolarica brodostrojarka brodotraserka
brodska mazaica brodska mazateljica brojaica novca brucokinja brusaica i molerka konstrukcija brojaica novca brucoica brusaica i liiteljica konstrukcija buaica na povrinskom kopu
bua na povrinskom kopu
buaica na bua na povrinskom povrinskom kopu kopu
C
carinik carinik carinik carinski inspektor carinski slubenik cestarski radnik citolog crkveni muziar crta dezena na staklu, keramici i sl. cvjear carinica carinska inspektorica carinska slubenica cestarska radnica citologinja crkvena muziarka crtaica dezena na staklu, keramici i sl. cvjearica carinica carinska inspektorica carinska slubenica cestarska radnica citologinja crkvena glazbenica crtaica dezena na staklu, keramici i sl. cvjearica carinica carinska inspektorka carinska slubenica cestarska radnica citolokinja crkvena muziarka crtaica dezena na staklu, keramici i sl. cvjearka
carinski inspektor carinski inspektor
60
carinski slubenik carinski slubenik cestarski radnik citolog crkveni muziar crta dezena na staklu, keramici i sl. cvjear cestarski radnik citolog crkveni glazbenik crta dezena na staklu, keramici i sl. cvjear
v. oficir v. sahadija elnik ipkar ista lan uvar asnik v. urar elnik ipkar ista lan uvar v. oficir asovniar elnik ipkar ista lan uvar v. oficirka v. sahadijka elnica ipkarica istaica lanica uvarka asnica v. urarka elnica ipkarica istaica lanica uvarica v. oficirka asovniarka elnica ipkarka istaica lanica uvarka
D
daktilograf defektolog dekan dekorater dekorativni slikar delegat demonstrator detektiv dezinfektor dezinsektor dijagnostiar dijetetiar dijetni kuhar dimnjaar direktor dirigent disko dokej diskriminator diskutant dispeer daktilograf defektolog dekan dekorater dekorativni slikar v. izaslanik demonstrator detektiv dezinfektor dezinsektor dijagnostiar dijetetiar dijetni kuhar dimnjaar direktor dirigent disko dokej diskriminator diskutant dispeer daktilograf defektolog dekan dekorater dekorativni slikar delegat demonstrator detektiv dezinfektor dezinsektor dijagnostiar dijetetiar dijetni kuvar dimnjaar direktor dirigent disko dokej diskriminator diskutant dispear daktilografkinja defektologinja dekanesa dekoraterka dekorativna slikarica delegatkinja demonstratorica detektivka dezinfektorica dezinsektorica dijagnostiarka dijetetiarka dijetna kuharica dimnjaarka direktorica dirigentica disko dokejka diskriminatorica diskutantica dispeerka daktilografkinja defektologinja dekanica dekoraterka dekorativna slikarica v. izaslanica demonstratorica detektivka dezinfektorica dezinsektorica dijagnostiarka dijetetiarka dijetna kuharica dimnjaarka direktorica dirigentica disko dokejka diskriminatorka diskutantica dispeerka daktilografkinja defektolokinja dekanka dekoraterka slikarka delegatkinja demonstratorka detektivka dezinfektorka dezinsektorka dijagnostiarka dijetetiarka dijetna kuvarica dimnjaarka direktorka dirigentkinja disko dokejka diskriminatorka diskutantkinja dispearka delegatica
61

dizajner dobitnik docent v. podoficir dizajner dobitnik docent doasnik doktor doktor znanosti doktor umjetnosti dokumentarist domain kluba domar donator dopisnik dopredsjedatelj dopredsjednik dostavlja draguljar dramaturg dreser pasa drugi asnik drvodjelja drvogalanter drvomodelar dizajner dobitnik docent v. podoficir doktor doktor nauka doktor umjetnosti dokumentarista domain kluba domar donator dopisnik dopredsjedavajui v. potpredsjednik dostavlja draguljar dramaturg dreser pasa drugi oficir drvodjelja drvogalanterista drvomodelar dizajnerica dobitnica docentica v. podoficirka doktorica doktorica nauka doktorica umjetnosti dokumentaristica domaica kluba domarka donatorica dopisnica dopredsjedavajua v. potpredsjednica dostavljaica draguljarka dramaturginja dreserka pasa druga oficirka drvodjeljka drvogalanteristkinja drvomodelarka dizajnerica dobitnica docentica doasnica doktorica doktorica znanosti doktorica umjetnosti dokumentaristica domaica kluba domarka donatorica dopisnica dopredsjedateljica dopredsjednica dostavljaica draguljarka dramaturginja dreserka pasa druga asnica drvodjeljka drvogalanterka drvomodelarka dizajnerka dobitnica docentkinja v. podoficirka doktorka doktorka nauka doktorka umjetnosti dokumentaristkinja domaica kluba domarka donatorka dopisnica potpredsjedavajua v. potpredsjednica dostavljaica draguljarka dramaturkinja dreserka pasa druga oficirka drvodjeljka drvogalanteristkinja drvomodelarka
62
doktor doktor nauka doktor umjetnosti dokumentarist(a) domain kluba domar donator dopisnik dopredsjedavajui v. potpredsjednik dostavlja draguljar dramaturg dreser pasa drugi oficir drvodjelja drvogalanterist drvomodelar

drvorezbar drvotokar dravljanin v. funkcioner drvorezbar drvotokar dravljanin dunosnik drvorezbar drvotokar dravljanin v. funkcioner drvorezbarka drvotokarka dravljanka v. funkcionerka drvorezbarka drvotokarica dravljanka dunosnica drvorezbarka drvotokarka dravljanka v. funkcionerka
D
dudist(a) duda dudista dudistica dudaica dudistkinja
63
akon akon akon akonica akonica akonica
E
eko higijeniar ekolog ekonom ekonomist(a) ekspert elektriar elektroinstalater elektroininjer elektromehaniar elektromonter elektrotehniar eko higijeniar ekolog ekonom ekonomist ekspert elektriar elektroinstalater elektroinenjer elektromehaniar elektromonter elektrotehniar eko higijeniar ekolog ekonom ekonomista ekspert elektriar elektroinstalater elektroinenjer elektromehaniar elektromonter elektrotehniar eko higijeniarka ekologinja ekonomkinja ekonomistica ekspertica elektriarka elektroinstalaterka elektroininjerka elektromehaniarka elektromonterka elektrotehniarka eko higijeniarka ekologinja ekonomkinja ekonomistica ekspertica elektriarka elektroinstalaterka elektroinenjerka elektromehaniarka elektromonterka elektrotehniarka eko higijeniarka ekolokinja ekonomka ekonomistkinja ekspertkinja elektriarka elektroinstalaterka elektroinenjerka elektromehaniarka elektromonterka elektrotehniarka strunjak/ inja

elektrotiper elektrozavariva embriolog endokrinolog elektrotiper elektrozavariva embriolog endokrinolog epidemiolog esejist estetiar etnolog evidentiar elektrotiper elektrozavariva embriolog endokrinolog epidemiolog esejista estetiar etnolog evidentiar elektrotiperica elektrozavarivaica embriologinja endokrinologinja epidemiologinja esejistica estetiarka etnologinja evidentiarka elektrotiperica elektrozavarivaica embriologinja endokrinologinja epidemiologinja esejistkinja estetiarka etnologinja evidentiarka elektrotiperka elektrozavarivaica embriolokinja endokrinolokinja epidemiolokinja esejistkinja estetiarka etnolokinja evidentiarka
64
epidemiolog esejist(a) estetiar etnolog evidentiar
F
facilitator fakturist(a) farmaceut
farmakoinformatiar
facilitator fakturist farmaceut

farmakoinformatiar
facilitator fakturista farmaceut

farmakoinformatiar
facilitatorica fakturistkinja farmaceutkinja

farmakoinformatiarka
facilitatorica fakturistkinja farmaceutkinja

facilitatorka fakturistkinja farmaceutkinja

fakturistica
farmaceutica
farmaceutski laborant farmaceutski tehniar farmakolog farmakoloki tehniar fasader feminist(a)
farmaceutski laborant farmaceutski tehniar farmakolog farmakoloki tehniar fasader feminist
farmaceutski laborant farmaceutski tehniar farmakolog farmakoloki tehniar fasader feminista
farmaceutska laborantica farmaceutska tehniarka farmakologinja farmakoloka tehniarka fasaderka feministica
farmaceutska laborantica farmaceutska tehniarka farmakologinja farmakoloka tehniarka fasaderka feministica
farmaceutska laborantkinja farmaceutska tehniarka farmakolokinja farmakoloka tehniarka fasaderka feministkinja feminiskinja

figurant filigranist(a) filolog filozof finomehaniar fiziar fizijatar fiziolog fizioterapeut folklorni muziar fonetiar fonotekar forenziar fotograf fotogrametar fotograver fotolaborant fotomodel fotoreporter frizer fudbaler figuralist filigranar filolog filozof finomehaniar fiziar fizijatar fiziolog fizioterapeut folklorni glazbenik fonetiar fonotekar forenziar fotograf fotogrametar fotograver fotolaborant fotomodel fotoreporter frizer v. nogometa figurant filigranista filolog filozof finomehaniar fiziar fizijatar fiziolog fizioterapeut folklorni muziar fonetiar fonotekar forenziar fotograf fotogrametar fotograver fotolaborant fotomodel fotoreporter frizer fudbaler figurantica filigranistica filologinja filozofkinja finomehaniarka fiziarka fizijatrica fiziologinja fizioterapeutica folklorna muziarka fonetiarka fonotekarka forenziarka fotografkinja fotogrametarka fotograverka fotolaborantica fotomodelka fotoreporterka frizerka fudbalerka figuralistica filigranistica filologinja filozofkinja finomehaniarka fiziarka fizijatrica fiziologinja fizioterapeutkinja folklorna glazbenica fonetiarka fonotekarka forenziarka fotografkinja fotogrametarka fotograverka fotolaborantica fotomodelka fotoreporterka frizerka v. nogometaica figurantkinja filigranistkinja filolokinja filozofkinja finomehaniarka fiziarka fizijatarka fiziolokinja fizioterapeutkinja folklorna muziarka fonetiarka fonotekarka forenziarka fotografkinja fotogrametarka fotograverka fotolaborantkinja fotomodelka fotoreporterka frizerka fudbalerka
65

funkcioner v. dunosnik funkcioner funkcionerka v. dunosnica funkcionerka
G
galanterist(a) galerijski vodi galanter galerijski vodi galvanizer garderobijer general generalni direktor genetiar geodet geograf geolog germanist gimnastiar gimnazijalac ginekolog gipsar gipsmodelar glasnogovornik glazbenik glazer keramike galanterista galerijski vodi galvanizer garderober general generalni direktor genetiar geodeta geograf geolog germanista gimnastiar gimnazijalac ginekolog gipsar gipsmodelar v. portparol v. muziar glazer keramike galanteristkinja galerijska vodiica galvanizerka garderoberka generalka galanterka galerijska vodiica galvanizerka garderobijerka generalka galanteristkinja galerijska vodiica galvanizerka garderoberka generalka generalna direktorka genetiarka geodetkinja geografkinja geolokinja germanistkinja gimnastiarka gimnazijalka ginekolokinja gipsarka gipsmodelarka v. portparolka v. muziarka glazerka keramike ginekologica generalica galanteristica
66
galvanizer garderober general generalni direktor genetiar geodet geograf geolog germanist(a) gimnastiar gimnazijalac ginekolog gipsar gipsmodelar v. portparol v. muziar glazer keramike
generalna direktorica generalna direktorica genetiarka geodetkinja geografkinja geologinja germanistica gimnastiarka gimnazijalka ginekologinja gipsarica gipsmodelarka v. portparolka v. muziarka glazerka keramike genetiarka geodetkinja geografkinja geologinja germanistkinja gimnastiarka gimnazijalka ginekologinja gipsarica gipsmodelarka glasnogovornica glazbenica glazerka keramike

gledalac glumac gorski spasilac gospodin govornik graditelj gradonaelnik graanin graevinar grafiar grafiki dizajner grafiki urednik grafolog granini policajac graver grobar grupovoa elektromontera/ ki grupovoa stolara/ki guverner gledatelj glumac gorski spasilac gospodin govornik graditelj gradonaelnik graanin graevinar grafiar grafiki dizajner grafiki urednik grafolog granini policajac graver grobar gledalac glumac gorski spasilac gospodin govornik graditelj gradonaelnik graanin graevinar grafiar grafiki dizajner grafiki urednik grafolog granini policajac graver grobar gledateljica glumica gorska spasiteljica gospoa govornica graditeljica gradonaelnica graanka graevinarka grafiarka grafika dizajnerica grafika urednica grafologinja granina policajka graverka grobarica grupovotkinja elektromontera/ki grupovotkinja stolara/ki guvernerka gledateljica glumica gorska spasiteljica gospoa govornica graditeljica gradonaelnica graanka graevinarka grafiarka grafika dizajnerica grafika urednica grafologinja granina policajka graverka grobarica grupovotkinja elektromontera/ki grupovotkinja stolara/ki guvernerka gledateljka glumica gorska spasiteljka gospoa govornica graditeljka gradonaelnica graanka graevinarka grafiarka grafika dizajnerka grafika urednica grafolokinja granina policajka graverka grobarka grupovotkinja elektromontera/ki grupovotkinja stolara/ki guvernerka
67
grupovoa grupovoa elektromontera/ elektromontera/ ki ki grupovoa stolara/ki guverner grupovoa stolara/ki guverner

gvardijan gvardijan gvardijan gvardijanka gvardijanka gvardijanka
H
hadija hemiar hadija v. kemiar hadija hemiar hadinica hemiarka hemijska istaica hemijska tehnologinja heroina hidrobiologinja hidroizolaterka hidrologinja higijeniarka hirurginja histologinja historiarka hodoasnica hostesa hotelska domaica hotelska nosaica hotelska poslovotkinja hraniteljica hadinica v. kemiarka v. kemijska istaica v. kemijska tehnologinja heroina hidrobiologinja hidroizolaterka hidrologinja higijeniarka v. kirurginja histologinja v. povjesniarka hodoasnica hostesa hotelska domaica hotelska nosaica hotelska poslovotkinja hraniteljica hadinica hemiarka hemijska istaica hemijska tehnolokinja heroina hidrobiolokinja hidroizolaterka hidrolokinja higijeniarka hirurkinja histolokinja v. istoriarka hodoasnica hostesa hotelska domaica hotelska nosaica hotelska poslovotkinja hraniteljka hirurgica tehnologica herojka hidrobiologica hadja
68
hemijski ista hemijski tehnolog heroj hidrobiolog hidroizolater hidrolog higijeniar hirurg histolog historiar hodoasnik host hotelski domain hotelski nosa hotelski poslovoa hranitelj
v. kemijski ista hemijski ista v. kemijski tehnolog heroj hidrobiolog hidroizolater hidrolog higijeniar v. kirurg histolog v. povjesniar hodoasnik host hotelski domain hotelski nosa hotelski poslovoa hranilac hemijski tehnolog heroj hidrobiolog hidroizolater hidrolog higijeniar hirurg histolog v. istoriar hodoasnik host hotelski domain hotelski nosa hotelski poslovoa hranitelj

hrva (h)rva v. rva hrvaica (h)rvaica v. rvaica
I
ilustrator imitator impregnator impregnira imunolog industrijski obraiva industrijski proizvoa informatiar inicijator inkasant inovator inspektor inspicijent instruktor instrumentalist(a) ininjer ispitiva v.historiar ilustrator imitator impregnator impregnira imunolog industrijski obraiva industrijski proizvoa informatiar inicijator inkasant inovator inspektor inspicijent instruktor instrumentalist inenjer ispitiva v. povjesniar ilustrator imitator impregnator impregnira imunolog industrijski obraiva industrijski proizvoa informatiar inicijator inkasant inovator inspektor inspicijent instruktor instrumentalista ininjer ispitiva istoriar ilustratorica imitatorica impregnatorica impregniraica imunologinja industrijska obraivaica industrijska proizvoaica informatiarka inicijatorka inkasantkinja inovatorka inspektorica inspicijentica instruktorica instrumentalistkinja ininjerka ispitivaica v.historiarka ilustratorica imitatorica impregnatorica impregniraica imunologinja industrijska obraivaica industrijska proizvoaica informatiarka inicijatorka inkasantkinja inovatorka inspektorica inspicijentica instruktorica instrumentalistica inenjerka ispitivaica v. povjesniarka ilustratorka imitatorka impregnatorka impregniraica imunolokinja industrijska obraivaica industrijska proizvoaica informatiarka inicijatorka inkasantkinja inovatorka inspektorka inspicijentkinja instruktorka instrumentalistkinja inenjerka ispitivaica istoriarka inkasantica inovatorica
69

istraiva v. delegat izbjeglica iznajmljiva istraiva izaslanik izbjeglica iznajmljiva izolater izraiva izreziva izvrni direktor istraiva v. delegat izbjeglica iznajmljiva izolater izraiva izreziva izvrni direktor istraivaica v. delegatkinja izbjeglica iznajmljivaica izolaterka izraivaica izrezivaica izvrna direktorica istraivaica izaslanica izbjeglica iznajmljivaica izolaterka izraivaica izrezivaica izvrna direktorica istraivaica v. delegatkinja izbjeglica iznajmljivaica izolaterka izraivaica izrezivaica izvrna direktorka delegatica
70
izolater izraiva izreziva izvrni direktor
J
jamski spasilac javni notar javni pravobranilac javni tuilac jetka stakla jezikoslovac jezgrar junak jamski spasilac javni biljenik jamski spasilac javni notar jamska spasiteljica javna notarka javna pravobraniteljica javna tuiteljica jetkaica stakla jezikoslovka jezgrarica junakinja jamska spasiteljica javna biljenica javna pravobraniteljica javna tuiteljica jetkaica stakla jezikoslovka jezgrarica junakinja jamska spasiteljka javna notarka javna pravobraniteljka javna tuiteljka jetkaica stakla jezikoslovka jezgrarka junakinja heroj/heroina
javni pravobranitelj javni pravobranilac javni tuitelj jetka stakla jezikoslovac jezgrar junak javni tuilac jetka stakla jezikoslovac jezgrar junak
K
kalilac kalkulant kalitelj kalkulant kalilac kalkulant kaliteljica kalkulantkinja kaliteljica kalkulantica kaliteljka kalkulantkinja

kancelar kandidat kapetan karatist karikaturist(a) kartograf kaskader v. hemiar v. hemijski ista v. hemijski tehnolog kemigraf keramiar kineziolog kinooperater kipar v. hirurg kiobrandija v. modist klesar klijent kancelar kandidat kapetan karatist karikaturist kartograf kaskader kemiar kemijski ista kemijski tehnolog kemigraf keramiar kineziolog kinooperator kipar kirurg kiobranar kitniar klesar klijent kancelar kandidat kapetan karatista karikaturista kartograf kaskader v. hemiar v. hemijski ista v. hemijski tehnolog kemigraf keramiar kineziolog kinooperater v. vajar v. hirurg kiobrandija v. modista klesar klijent kancelarka kandidatkinja kapetanica karatistica karikaturistkinja kartografkinja kaskaderka v. hemiarka kancelarka kandidatkinja kapetanica karatistica karikaturistica kartografkinja kaskaderka kemiarka kancelarka kandidatkinja kapetanka karatistkinja karikaturistkinja kartografkinja kaskaderka v. hemiarka v. hemijska istaica v. hemijska tehnolokinja kemigrafkinja keramiarka kineziolokinja kinooperaterka v. vajarka v. hirurkinja kiobranarka v. modistkinja klesarka klijentkinja kirurgica kandidatica
71
v. hemijska istaica kemijska istaica v. hemijska tehnologinja kemigrafkinja keramiarka kineziologinja kinooperaterka kiparica v. hirurginja kiobrandijka v. modistkinja klesarica klijentica kemijska tehnologica kemigrafkinja keramiarka kineziologinja kinooperatorka kiparica kirurginja kiobranarka kitniarka klesarica klijentica

klina kliniki farmaceut klina kliniki farmaceut klina kliniki farmaceut kliniki psiholog v. eirdija kljuar klovn knjigotampar knjigovezac knjigovoa knjievni komparatista knjievnik v. bibliotekar kobasiar koija koniar kolar kolega komentator komercijalista klinaica klinika farmaceutkinja klinika psihologinja v. eirdijka kljuarka klaunica knjigotamparka knjigovezaica knjigovotkinja knjievna komparatistkinja knjievnica v. bibliotekarka kobasiarka koijaica koniarka kolarka kolegica komentatorica komercijalistkinja klinaica klinika farmaceutkinja klinika psihologinja klobuarka kljuarica klaunica knjigotiskarica knjigovezaica knjigovotkinja knjievna komparatistkinja knjievnica knjiniarka kobasiarka koijaica koniarka kolarka kolegica komentatorica komercijalistkinja klinaica klinika farmaceutkinja klinika psiholokinja v. eirdijka kljuarka klovnica knjigotamparka knjigovezica knjigovotkinja knjievna komparatistkinja knjievnica bibliotekarka kobasiarka koijaica koniarka kolarka koleginica komentatorka komercijalistkinja komercijalistica knjievna komparatistica ena klaun knjigotamparica knjigovezilja, knjigoveica klinika farmaceutica klinika psihologica
kliniki psiholog kliniki psiholog
72
v. eirdija kljuar klaun knjigotampar knjigovezac knjigovoa knjievni komparatist(a) knjievnik v. bibliotekar kobasiar koija koniar kolar kolega komentator komercijalist
klobuar kljuar klaun knjigotiskar knjigovea knjigovoa knjievni komparatist knjievnik knjiniar kobasiar koija koniar kolar kolega komentator komercijalist

komesar komiar kompozitor komunalni redar komunikolog komunist(a) kondukter konferencijski prevodilac kongresmen konobar konstruktor konsultant konter kontrolor konzervator konzul koordinator kopa korektor koreograf komesar komiar kompozitor komunalni redar komunikolog komunist kondukter konferencijski prevoditelj kongresnik konobar konstruktor konzultant konter kontrolor konzervator konzul koordinator kopa korektor koreograf komesar komiar kompozitor komunalni redar komunikolog komunista kondukter konferencijski prevodilac kongresmen konobar konstruktor konsultant konter kontrolor konzervator konzul koordinator kopa korektor koreograf komesarka komiarka kompozitorica komunalna redarka komunikologinja komunistica kondukterka konferencijska prevoditeljica kongresmenka konobarica konstruktorka konsultantica konterka kontrolorka konzervatorica konzulica koordinatorica kopaica korektorica koreografkinja komesarka komiarka kompozitorica komunalna redarka komunikologinja komunistica kondukterka konferencijska prevoditeljica kongresnica konobarica konstruktorka konzultantica konterka kontrolorka konzervatorica konzulica koordinatorica kopaica korektorica koreografkinja komesarka komiarka kompozitorka komunalna redarka komunikolokinja komunistkinja kondukterka konferencijska prevoditeljka kongresmenka konobarica konstruktorka konsultantkinja konterka kontrolorka konzervatorka konzulka koordinatorka kopaica korektorka koreografkinja konstruktorica komesarica
73

korepetitor korespondent korisnik kormilar korepetitor korespondent korisnik kormilar kostimograf koarka kotlar kova kozmetiar koar kriminalist kriminolog kritiar kroja krovopokriva krupje krznar kuepazitelj kuni pomonik kuhar kupac kurir korepetitor korespondent korisnik kormilar kostimograf koarka kotlar kova kozmetiar koar kriminalista kriminolog kritiar kroja krovopokriva krupije krznar kuepazitelj kuni pomonik kuvar kupac kurir krznarka kuepaziteljica kuna pomonica kuharica kupkinja kurirka krznarica kuepaziteljica kuna pomonica kuharica kupkinja kurirka krznarka kuepaziteljka kuna pomonica kuvarica kupkinja kurirka korepetitorica korespondentica korisnica kormilarka kostimografkinja koarkaica kotlarka kovaica kozmetiarka koarka kriminalistkinja kriminologinja kritiarka krojaica krovopokrivaica korepetitorica korespondentica korisnica kormilarka kostimografkinja koarkaica kotlarka kovaica kozmetiarka koarka kriminalistica kriminologica kritiarka krojaica krovopokrivaica korepetitorka korespondentkinja korisnica kormilarka kostimografkinja koarkaica kotlarka kovaica kozmetiarka koarka kriminalistkinja kriminolokinja kritiarka krojaica krovopokrivaica ena krup(i)je
74
kostimograf koarka kotlar kova kozmetiar koar kriminalist kriminolog kritiar kroja krovopokriva krupije krznar kuepazitelj kuni pomonik kuhar kupac kurir

kustos kualac kustos kua kustos kualac kustosica kuateljica kustosica kuaica kustoskinja kuateljka
L
laborant lakirer leksikograf lektor lemitelj licitar likvidator limar lingvist(a) litografski crta livac logoped lonar lovac lovouvar loa luki kapetan luki radnik laborant lakirer leksikograf lektor lemitelj licitar likvidator limar lingvist litografski crta livac logoped lonar lovac lovouvar loa luki kapetan luki radnik laborant lakirer leksikograf lektor lemitelj licitar likvidator limar lingvista litografski crta livac logoped lonar lovac lovouvar loa luki kapetan luki radnik laborantica lakirerka leksikografkinja lektorica lemiteljica licitarka likvidatorica limarka lingvistica litografska crtaica livaica logopedinja lonarka lovkinja lovouvarica loaica luka kapetanica luka radnica laborantica lakirerka leksikografkinja lektorica lemiteljica licitarka likvidatorica limarica lingvistica litografska crtaica livaica logopedinja lonarka lovkinja lovouvarica loaica luka kapetanica luka radnica laborantkinja lakirerka leksikografkinja lektorka lemiteljka licitarka likvidatorka limarka lingvistkinja litografska crtaica livaica logopedinja lonarka lovkinja lovouvarka loaica luka kapetanica luka radnica logopetkinja litograf, litografkinja
75

lutkar lutkar lutkar lutkarica lutkarica lutkarka
LJ
ljeva ljeva ljubitelj ljeva ljubitelj ljevaica ljubiteljica ljevaica ljubiteljica ljevaica ljubiteljka ljubitelj
76
M
maevalac maioniar magistar magistrant major majstor maketar maneken manevrist(a) manikir manipulant maser masker maslar mainobravar maevalac maioniar magistar magistrant v. bojnik majstor maketar maneken manevrist manikir manipulant maser masker maslar v. strojobravar maevalac maioniar magistar magistrant major majstor maketar maneken manevrista manikir manipulant maser masker maslar mainobravar maevalka maioniarka magistrica magistrantica majorka majstorica maketarka manekenka manevristkinja manikirka manipulantica maserka maskerka maslarka mainobravarka maevalka maioniarka magistrica magistrantica v. bojnica majstorica maketarka manekenka manevristkinja manikirka manipulantica maserka maskerka maslarka v. strojobravarka maevalka maioniarka magistarka magistrantica majorka majstorica maketarka manekenka manevristkinja manikirka manipulantkinja maserka maskerka maslarka mainobravarka manevristica
maniker, manikerka
magistra
majorica

mainovoa matematiar matiar maturant medicinski tehniar medicinski terapeut mehaniar menader mentor mesar metalobrusa metalobua metalogloda metalomodelar metalopojaser metalotokar metalurg meteorolog metlar migrant v. strojovoa matematiar matiar maturant medicinski tehniar medicinski terapeut mehaniar menader mentor mesar metalobrusa metalobua metalogloda metalomodelar metalopojasar metalotokar metalurg meteorolog metlar migrant mainovoa matematiar matiar maturant medicinski tehniar medicinski terapeut mehaniar menader mentor mesar metalobrusa metalobua metalogloda metalomodelar metalopojaser metalotokar metalurg meteorolog metlar migrant mainovotkinja matematiarka matiarka maturantica medicinska sestra medicinska terapeutkinja mehaniarka menaderka mentorica mesarka metalobrusaica metalobuaica metaloglodaica metalomodelarka metalopojaserka metalotokarica metalurginja meteorologinja metlarka migrantica v. strojovotkinja matematiarka matiarka maturantica medicinska sestra medicinska terapeutkinja mehaniarka menaderica mentorica mesarka metalobrusaica metalobuaica metaloglodaica metalomodelarka metalopojasarka metalotokarica metalurginja meteorologinja metlarka migrantkinja mainovotkinja matematiarka matiarka maturantkinja medicinska sestra medicinska terapeutkinja mehaniarka menaderka mentorka mesarka metalobrusaica metalobuaica metaloglodaica metalomodelarka metalopojaserka metalotokarka metalurkinja meteorologinja metlarka migrantkinja meteorolokinja
medicinska tehniarka
77
medicinska terapeutica

mikrobiolog mikrofotograf mikser slike miner mikrobiolog mikrofotograf mikser slike miner ministar mirotvorac mjenja novca mjeritelj mljekar modelar moderator v. kitniar modular molekularni botaniar v. soboslikar monitor montaer monter mornar motorist mualim mikrobiolog mikrofotograf mikser slike miner ministar mirotvorac mjenja novca mjeritelj mljekar modelar moderator modista modular molekularni botaniar moler monitor montaer monter mornar motorista mualim mikrobiologinja mikrofotografkinja mikserka slike minerka ministrica mirotvorka mjenjaica novca mjeriteljica mljekarica modelarka moderatorica modistkinja modularka molekularna botaniarka molerica monitorka montaerka monterka mornarka motoristica mualima mikrobiologinja mikrofotografkinja mikserka slike minerica ministrica mirotvorka mjenjaica novca mjeriteljica mljekarica modelarka moderatorica v. kitniarka modularka molekularna botaniarka v. soboslikarica monitorka montaerka monterka mornarka motoristica mualima mikrobiolokinja mikrofotografkinja mikserka slike minerka ministarka mirotvorka mjenjaica novca mjeriteljka mljekarka modelarka moderatorka modistkinja modularka molekularna botaniarka molerka monitorka montaerka monterka mornarka motoristkinja mualima monitorica mirkobiologica
78
ministar mirotvorac mjenja novca mjeritelj mljekar modelar moderator modist modular molekularni botaniar moler monitor montaer monter mornar motorist(a) mualim

muzejski vodi muzeolog muziar muzikolog muzejski vodi muzeolog v. glazbenik muzikolog muzejski vodi muzeolog muziar muzikolog muzejska vodiica muzeologinja muziarka muzikologinja muzejska vodiica muzeologica v. glazbenica muzikologinja muzejska vodiica muzeolokinja muziarka muzikolokinja
N
nabavni referent naelnik nadzornik naftni procesni tehnolog najavljiva programa naplaiva narednik v. takmiar nastavnik naunik nautiar navigator leta navija nijanser nobelovac nabavni referent naelnik nadzornik naftni procesni tehnolog najavljiva programa naplaiva narednik natjecatelj nastavnik v. znanstvenik nautiar navigator leta navija nijanser nobelovac nabavni referent naelnik nadzornik naftni procesni tehnolog najavljiva programa naplaiva narednik v. takmiar nastavnik naunik nautiar navigator leta navija nijanser nobelovac nabavna referentica naelnica nadzornica naftna procesna tehnologinja najavljivaica programa naplaivaica narednica v. takmiarka nastavnica naunica nautiarka navigatorka leta navijaica nijanserka nobelovka nabavna referentica naelnica nadzornica naftna procesna tehnologinja najavljivaica programa naplaivaica narednica natjecateljica nastavnica v. znanstvenica nautiarka navigatorka leta navijaica nijanserka nobelovka nabavna referentkinja naelnica nadzornica naftna procesna tehnolokinja najavljivaica programa naplaivaica narednica v. takmiarka nastavnica naunica nautiarka navigatorka leta navijaica nijanserka nobelovka navigatorica natjecateljka
79

noni straar v. fudbaler nomadski stoar nosa noni straar nogometa nomadski stoar nosa nositelj notni arhivar novinar novinski fotograf numerolog nutricionist noni straar v. fudbaler nomadski stoar nosa nosilac notni arhivar novinar novinski fotograf numerolog nutricionista nona straarka v. fudbalerka nomadska stoarka nosaica nositeljica notna arhivarka novinarka nona straarica nogometaica nomadska stoarica nosaica nositeljica notna arhivarka novinarka nona straarka v. fudbalerka nomadska stoarka nosaica nositeljica notna arhivarka novinarka
80
nosilac notni arhivar novinar novinski fotograf numerolog nutricionist(a)
novinska fotografkinja novinska fotografkinja novinska fotografkinja numerologinja nutricionistica numerologinja nutricionistica numerologinja nutricionistkinja
Nj
njegovatelj njegovatelj njegovatelj njegovateljica njegovateljica njegovateljka
O
obraiva obuar ocjenjiva oita odbornik odgajatelj v. advokat oficir obraiva obuar ocjenjiva oita odbornik odgojitelj odvjetnik v. asnik obraiva obuar ocjenjiva oita odbornik v. vaspita v. advokat oficir obraivaica obuarka ocjenjivaica oitaica odbornica odgajateljica v. advokatica oficirka obraivaica obuarka ocjenjivaica oitaica odbornica odgojiteljica odvjetnica v. asnica obraivaica obuarka ocjenjivaica oitaica odbornica v. vaspitaica v. advokatkinja oficirka

oglaiva ombudsmen operator optiar optometrist organizator ornitolog osmatra otra alata otpravnik poslova ovlateni revizor oglaiva ombudsman operator optiar optometrist organizator ornitolog osmatra otra alata otpravnik poslova ovlateni revizor oglaiva ombudsman operator optiar optometrista organizator ornitolog osmatra otra alata otpravnik poslova ovlateni revizor oglaivaica ombudsmenka operatorica optiarka optometristkinja organizatorica ornitologinja osmatraica otraica alata otpravnica poslova ovlatena revizorka oglaivaica ombudsmanka operatorka optiarka optometristica organizatorica ornitologinja osmatraica otraica alata otpravnica poslova ovlatena revizorica oglaivaica ombudsmanka operaterka optiarka optometristkinja organizatorka ornitologinja osmatraica otraica alata otpravnica poslova ovlatena revizorka ornitolokinja
81
P
padobranac palitelj parazitolog parketar partner pastir patofiziolog patolog padobranac palitelj parazitolog parketar partner pastir patofiziolog patolog padobranac palitelj parazitolog parketar partner pastir patofiziolog patolog padobranka paliteljica parazitologinja parketarka partnerica pastirica patofiziologinja patologinja padobranka paliteljica parazitologinja parketarka partnerica pastirica patofiziologinja patologinja padobranka paliteljka parazitologinja parketarka partnerka pastirka patofiziologinja patologinja

pelar pear pedagog pedijatar pelar pear pedagog pedijatar pediker pekar v. umirovljenik pera pilot zrakoplova pipniar pirotehniar pisac/spisatelj pisar pismoslikar pjeskar pjesnik pjeak pjeva plakater planer planinar pelar pear pedagog pedijatar pediker pekar penzioner pera pilot aviona v. toilac pia pirotehniar pisac pisar pismoslikar pjeskar pjesnik pjeak pjeva plakatar planer planinar pelarka pearica pedagoginja pedijatrica pedikerka pekarka penzionerka peraica pilotkinja aviona v. toiteljica pia pirotehniarka spisateljica pisarica pismoslikarica pjeskarica pjesnikinja pjeakinja pjevaica plakatarka planerica planinarka pelarka pearica pedagoginja pedijatrica pedikerka pekarica v. umirovljenica peraica pilotkinja zrakoplova pipniarka pirotehniarka spisateljica pisarica pismoslikarica pjeskarica pjesnikinja pjeakinja pjevaica plakaterka planerka planinarka pelarka pearka pedagokinja pedijatarka pedikerka pekarka penzionerka peraica pilotkinja aviona v. toiteljica pia pirotehniarka spisateljica pisarka pismoslikarka pjeskarka pjesnikinja pjeakinja pjevaica plakatarka planerka planinarka vozaica aviona/zrakoplova pedagogica
82
pediker pekar penzioner pera pilot aviona v. toilac pia pirotehniar pisac pisar pismoslikar pjeskar pjesnik pjeak pjeva plakatar planer planinar

plesa plesni partner pleta pliva pobjednik podmaziva podoficir podrumar poduzetnik poglavar pogrebnik policajac politiar politolog poljoprivrednik pomonik pomorski nautiar pomorski radiotelegrafist(a) poreski savjetnik poreski slubenik plesa plesni partner pleta pliva pobjednik podmaziva v. doasnik podrumar poduzetnik poglavar pogrebnik policajac politiar politolog poljoprivrednik pomonik pomorski nautiar pomorski radiotelegrafist plesa plesni partner pleta pliva pobjednik podmaziva podoficir podrumar poduzetnik poglavar pogrebnik policajac politiar politolog poljoprivrednik pomonik pomorski nautiar pomorski radiotelegrafista plesaica plesna partnerica pletilja plivaica pobjednica podmazivaica podoficirka podrumarka poduzetnica poglavarka pogrebnica policajka politiarka politologinja poljoprivrednica pomonica pomorska nautiarka pomorska radiotelegrafistkinja poreska savjetnica plesaica plesna partnerica pletilja plivaica pobjednica podmazivaica v. doasnica podrumarka poduzetnica poglavarica pogrebnica policajka politiarka politologinja poljoprivrednica pomonica pomorska nautiarka pomorska radiotelegrafistica porezna savjetnica porezna slubenica plesaica plesna partnerka pletilja plivaica pobjednica podmazivaica podoficirka podrumarka poduzetnica poglavarka pogrebnica policajka politiarka politolokinja poljoprivrednica pomonica pomorska nautiarka pomorska radiotelegrafistkinja poreska savjetnica poreska slubenica radiotelegrafistica pletaica
83
porezni savjetnik poreski savjetnik porezni
poreski slubenik poreska slubenica

slubenik poreznik porotnik portir poreznik porotnik portir poreznik porotnik portir poreznica porotnica portirka portparolka porunica poslanica poslodavka poreznica porotnica portirka v. glasnogovornica porunica v. zastupnica poslodavka poslovna tajnica poslovotkinja posluiteljica posrebrivaica ogledala posrednica potarica potkivaica v. dopredsjednica potpukovnica povjesniarka pratiteljica pravna savjetnica pravna zastupnica poreznica porotnica portirka portparolka porunica poslanica poslodavka poslovna sekretarica poslovotkinja posluiteljka posrebrivaica ogledala posrednica potarka potkivaica potpredsjednica potpukovnica v. istoriarka pratilja pravna savjetnica pravna zastupnica
84
portparol porunik poslanik poslodavac poslovni sekretar poslovoa posluitelj posrebriva ogledala posrednik potar potkiva potpredsjednik potpukovnik v. historiar pratilac pravni savjetnik pravni zastupnik
v. glasnogovornik portparol porunik v. zastupnik poslodavac poslovni tajnik poslovoa posluitelj posrebriva ogledala posrednik potar potkiva v. dopredsjednik potpukovnik povjesniar pratitelj pravni savjetnik pravni zastupnik porunik poslanik poslodavac
poslovni sekretar poslovna sekretarica poslovoa posluitelj posrebriva ogledala posrednik potar potkiva potpredsjednik potpukovnik v. istoriar pratilac pravni savjetnik pravni zastupnik poslovotkinja posluiteljica posrebrivaica ogledala posrednica potarka potkivaica potpredsjednica potpukovnica v. historiarka pratilja pravna savjetnica pravna zastupnica

pravnik predava predradnik predsjedavajui predsjednik predstavnik preparator preraiva mlijeka pretkaziva budunosti prevodilac primalac priprema privrednik procjenitelj prodajni referent prodava prodekan producent profesor prognostiar pravnik predava predradnik predsjedatelj predsjednik predstavnik preparator preraiva mlijeka pretkaziva budunosti prevoditelj primatelj priprema privrednik procjenitelj pravnik predava predradnik predsjedavajui predsjednik predstavnik preparator preraiva mlijeka pretkaziva budunosti prevodilac primalac priprema privrednik procjenjiva pravnica predavaica predradnica predsjedavajua predsjednica predstavnica preparatorica preraivaica mlijeka pretkazivaica budunosti prevoditeljica primateljica pripremaica privrednica procjeniteljka prodajna referentica prodavaica prodekanesa producentica profesorica prognostiarka pravnica predavaica predradnica predsjedateljica predsjednica predstavnica preparatorica preraivaica mlijeka pretkazivaica budunosti prevoditeljica primateljica pripremaica privrednica procjeniteljica prodajna referentica prodavaica prodekanica producentica profesorica prognostiarka pravnica predavaica predradnica predsjedavajua predsjednica predstavnica preparatorka preraivaica mlijeka pretkazivaica budunosti prevoditeljka primateljka pripremaica privrednica procjenjivaica prodajna referentkinja prodavaica prodekanka producentkinja profesorka prognostiarka
85
prodajni referent prodajni referent prodava prodekan producent profesor prognostiar prodava prodekan producent profesor prognostiar

vremena programer proizvoa projektant vremena programer proizvoa projektant propovjednik prorektor protivnik prozaist prvi asnik psihoanalitiar psiholog publicist pukovnik putar vremena programer proizvoa projektant propovjednik prorektor protivnik prozaista prvi oficir psihoanalitiar psiholog publicista pukovnik putar vremena programerka proizvoaica projektantica propovjednica prorektorica protivnica prozaistica prva oficirka psihoanalitiarka psihologinja publicistkinja pukovnica putarica vremena programerka proizvoaica projektantica propovjednica prorektorica protivnica prozaistica prva asnica psihoanalitiarka psihologinja publicistkinja pukovnica putarica vremena programerka proizvoaica projektantkinja propovjednica prorektorka protivnica prozaistkinja prva oficirka psihoanalitiarka psiholokinja publicistkinja pukovnikovica putarka publicistica
86
propovjednik prorektor protivnik prozaist(a) prvi oficir psihoanalitiar psiholog publicist pukovnik putar
R
raunarski operator raunovoa radiotelegrafist(a) radni terapeut radnik radoholiar raunarski operator raunovoa radiotelegrafist radni terapeut radnik radoholiar raunarski operater raunovoa radiotelegrafista radni terapeut radnik radoholiar raunarska operatorka raunovotkinja radiotelegrafistkinja radna terapeutkinja radnica radoholiarka raunarska operatorka raunovotkinja radiotelegrafistica radna terapeutkinja radnica radoholiarka raunarska operaterka raunovotkinja radiotelegrafistkinja radna terapeutkinja radnica radoholiarka terapeutica

rasadniar ratar v. direktor raznosilac razrednik razvodnik realizator recenzent recepcionar redaktor redar reditelj redovni profesor redovnik referent rektor rekviziter reporter reprezentativac reprofotograf restaurator rasadniar ratar ravnatelj raznositelj razrednik razvodnik realizator recenzent recepcionar redaktor redar redatelj redovni profesor redovnik referent rektor rekviziter reporter reprezentativac reprofotograf restaurator rasadniar ratar v. direktor raznosilac razrednik razvodnik realizator recenzent recepcionar redaktor redar reiser redovni profesor redovnik referent rektor rekviziter reporter reprezentativac reprofotograf restaurator rasadniarka ratarka v. direktorica raznositeljica razrednica razvodnica realizatorica recenzentica recepcionarka redaktorica redarka rediteljka redovna profesorica redovnica referentica rektorica rekviziterka reporterka reprezentativka reprofotografkinja restauratorka rasadniarka ratarica ravnateljica raznositeljica razrednica razvodnica realizatorica recenzentica recepcionarka redaktorica redarka redateljica redovna profesorica redovnica referentica rektorica rekviziterka reporterka reprezentativka reprofotografkinja restauratorka rasadniarka ratarka v. direktorka raznositeljka razrednica razvodnica realizatorka recenzentkinja recepcionarka redaktorka redarka reiserka redovna profesorka redovnica referentkinja rektorka rekviziterka reporterka reprezentativka reprofotografkinja restauratorka restauratorica
rediteljica, redateljka
87

retuer revizor revolucionar reza retuer revizor revolucionar reza rezbar ribar rizniar romansijer ronilac rudar rukaviar rukovatelj rukovoditelj (h)rva retuer revizor revolucionar reza rezbar ribar v. trezorist romansijer ronilac rudar rukaviar rukovalac rukovodilac rva retuerka revizorka revolucionarka rezaica rezbarka ribarka v. trezoristica romansijerka roniteljka rudarka rukaviarka rukovateljica rukovoditeljica v. hrvaica retuerka revizorica revolucionarka rezaica rezbarka ribarka rizniarka romansijerka roniteljica rudarka rukaviarka rukovateljica rukovoditeljica (h)rvaica retuerka revizorka revolucionarka rezaica rezbarka ribarka v. trezoristkinja romansijerka roniteljka rudarka rukaviarka rukovateljica rukovoditeljka rvaica
88
rezbar ribar v. trezorist romansijer ronilac rudar rukaviar rukovalac rukovodilac v. hrva
S
sahadija saksofonist(a) samostalni istraiva saobraajni policajac saradnik v. urar saksofonist samostalni istraiva saobraajni policajac suradnik v. asovniar saksofonista samostalni istraiva saobraajni policajac saradnik sahadijka saksofonistica samostalna istraivaica saobraajna policajka saradnica v. urarka saksofonistkinja samostalna istraivaica saobraajna policajka suradnica v. asovniarka saksofonistkinja samostalna istraivaica saobraajna policajka saradnica

sastavlja savjetnik scenarist(a) scenograf seizmolog sekretar (neke ustanove) senator serviser sirar sitotampar sjemenar skelar skiper skladini manipulant skladitar v. staratelj skretniar skuplja priloga za dobrotvorne svrhe sladoledar sastavlja savjetnik scenarist scenograf seizmolog v. tajnik (neke ustanove) senator serviser sirar sitotiskar sjemenar skelar skiper skladini manipulant skladitar skrbnik skretniar skuplja priloga za dobrotvorne svrhe sladoledar sastavlja savjetnik scenarista scenograf seizmolog sekretar (neke ustanove) senator serviser sirar sitotampar sjemenar skelar skiper skladini manipulant skladitar v. staratelj skretniar skuplja priloga za dobrotvorne svrhe sladoledar sastavljaica savjetnica scenaristica scenografkinja seizmologinja sekretarka senatorka serviserka sirarka sitotamparka sjemenarka skelarka skiperka skladina manipulantica skladitarka v. starateljica skretniarka skupljaica priloga za dobrotvorne svrhe sladoledarka sastavljaica savjetnica scenaristkinja scenografkinja seizmologinja v. tajnica senatorica serviserka sirarka sitotiskarica sjemenarka skelarica skiperka skladina manipulantica skladitarka skrbnica skretniarka skupljaica priloga za dobrotvorne svrhe sladoledarica sastavljaica savjetnica scenaristkinja scenografkinja seizmolokinja sekretarka senatorka serviserka sirarka sitotamparka sjemenarka skelarka skiperka skladina manipulantkinja skladitarka v. starateljka skretniarka skupljaica priloga za dobrotvorne svrhe sladoledarka
89

slaga slastiar slavist(a) slikar slagar slastiar slavist slikar slovoslagar sluatelj slubenik smjenovoa snimatelj sobar soboslikar socijalni radnik sociolog solo pjeva sopranist spaja slaga slastiar slavista slikar slovoslaga slualac slubenik smjenovoa snimatelj sobar v. moler socijalni radnik sociolog solo pjeva sopranista spaja slagaica slastiarka slavistica slikarica slovoslagaica sluateljica slubenica smjenovotkinja snimaica sobarica v. molerica socijalna radnica sociologinja solo pjevaica sopranistica spajateljica slagarica slastiarka slavistkinja slikarica slovoslagarica sluateljica slubenica smjenovotkinja snimateljica sobarica soboslikarica socijalna radnica sociologinja solo pjevaica sopranistica spajateljica spasiteljica iz poara spikerica sportaica staklarica staklorezaica v. skrbnica slagaica poslastiarka slavistkinja slikarka slovoslagaica sluateljka slubenica smjenovotkinja snimateljka sobarica v. molerka socijalna radnica sociolokinja solo pjevaica sopranka spajateljka spasiteljka iz poara spikerka sportistkinja staklarka staklorezaica starateljka
solist/ica, solistkinja
90
slovoslaga slualac slubenik smjenovoa snimatelj sobar v. moler socijalni radnik sociolog solo pjeva sopranist(a) spaja spasilac iz poara spiker sportista staklar staklorezac staratelj
spasilac iz poara spasilac iz poara spasiteljica iz poara spiker sporta staklar staklorezac v. skrbnik spiker sportista staklar staklorezac staratelj spikerka sportistica staklarka staklorezaica starateljica

statistiar stenodaktilograf stenograf stipendist(a) stjuard stoar stolar stomatolog stomatoloki tehniar straar v. mainobravar v. mainovoa struni saradnik (asistent) strunjak student stupiar sudija sudski tuma suvoza sveenik/ statistiar stenodaktilograf stenograf stipendist stjuard stoar stolar stomatolog stomatoloki tehniar straar strojobravar strojovoa struni suradnik (asistent) strunjak student stupiar sudac sudski tuma suvoza sveenik statistiar stenodaktilograf stenograf stipendista stjuard stoar stolar stomatolog stomatoloki tehniar straar v. mainobravar v. mainovoa struni saradnik (asistent) strunjak student stupiar sudija sudski tuma suvoza svetenik statistiarka stenodaktilografkinja stenografkinja stipendistica stjuardesa stoarka stolarka stomatologinja stomatoloka sestra straarka v. mainobravarka v. mainovotkinja struna saradnica (asistentica) strunjakinja studentica stupiarka sutkinja sudska tumaica suvozaica sveenica/ svetenica statistiarka stenodaktilografkinja stenografkinja stipendistkinja stjuardesa stoarica stolarica stomatologinja stomatoloka sestra straarica strojobravarka strojovotkinja struna suradnica (asistentica) strunjakinja studentica stupiarka sutkinja sudska tumaiteljica suvozaica sveenica statistiarka stenodaktilografkinja stenografkinja stipendistkinja stjuardesa stoarka stolarka stomatolokinja stomatoloka sestra straarka v. mainobravarka v. mainovotkinja struna saradnica (asistentkinja) strunjakinja studentkinja stupiarka sutkinja sudska tumaiteljica suvozaica svetenica sudinica ekspert/ica stomatoloka tehniarka
91

svetenik svira svjetioniar svira svjetioniar svira svjetioniar sviraica svjetioniarka sviraica svjetioniarka sviraica svjetioniarka
92
ahist(a) alterski slubenik ef eirdija ifrant iva oumen pediter pediterski carinski deklarant tampar timer umar
ahist alterski slubenik ef v. klobuar ifrant iva oumen pediter pediterski carinski deklarant v. tiskar timer umar
ahista alterski slubenik ef eirdija ifrant iva oumen pediter pediterski carinski deklarant tampar timer umar
ahistica alterska slubenica efica eirdijka ifrantica ivaica oumenka pediterka pediterska carinska deklarantkinja tamparka timerka umarka
ahistkinja alterska slubenica efica v. klobuarka ifrantica ivaica oumenka pediterka pediterska carinska deklarantkinja v. tiskarica timerica umarica
ahistkinja alterska slubenica efica eirdijka ifrantkinja ivaica oumenka pediterka pediterska carinska deklarantkinja tamparka timerka umarka
T
v. sekretar takmiar tajnik v. natjecatelj v. sekretar takmiar v. sekretarka takmiarka tajnica v. natjecateljica v. sekretarka takmiarka

taksist(a) talilac tapetar tarifer tehniar tehniki crta tehniki direktor tehniki kalkulant tehniki kontrolor tehnolog telefaksist(a) telefonist(a) telegrafist(a) teleprinterist(a) teniser teolog teoretiar terapeut termoizolater tesar taksist talilac tapetar tarifer tehniar tehniki crta tehniki direktor tehniki kalkulant tehniki kontrolor tehnolog telefaksist telefonist telegrafist teleprinterist tenisa teolog teoretiar terapeut termoizolater tesar taksista talilac tapetar tarifer tehniar tehniki crta tehniki direktor tehniki kalkulant tehniki kontrolor tehnolog telefaksista telefonista telegrafista teleprinterista teniser teolog teoretiar terapeut termoizolater tesar taksistkinja taliteljica tapetarka tariferka tehniarka tehnika crtaica tehnika direktorica tehnika kalkulantkinja tehnika kontrolorka tehnologinja telefaksistkinja telefonistkinja telegrafistkinja teleprinteristkinja teniserka teologinja teoretiarka terapeutkinja termoizolaterka tesarica taksistica taliteljica tapetarka tariferka tehniarka tehnika crtaica tehnika direktorica tehnika kalkulantica tehnika kontrolorka tehnologica telefaksistkinja telefonistkinja telegrafistkinja teleprinteristkinja tenisaica teologica teoretiarka terapeutkinja termoizolaterka tesarica taksistkinja taliteljka tapetarka tariferka tehniarka tehnika crtaica tehnika direktorka tehnika kalkulantkinja tehnika kontrolorka tehnolokinja telefaksistkinja telefonistkinja telegrafistkinja teleprinteristkinja teniserka teolokinja teoretiarka terapeutkinja termoizolaterka tesarka terapeutica telefonistica telegrafistica
93

tetovira timaritelj tjelohranitelj tjesteninar tetovira timaritelj tjelohranitelj tjesteninar tkalac v. pipniar tokar toksikolog torbar traktorist trei asnik palube trener v. rizniar trgovaki putnik turistiki animator turistiki vodi tutor tuitelj tetovira timaritelj tjelohranitelj tjesteninar tka toilac pia tokar toksikolog torbar traktorista tetoviraica timariteljica tjelohraniteljica tjesteninarka tkalja toiteljica pia tokarka toksikologinja torbarka traktoristica tetoviraica timariteljica tjelohraniteljica tjesteninarka tkalja v. pipniarka tokarica toksikologica torbarica traktoristkinja trea asnica palube trenerka v. rizniarka trgovaka putnica turistika animatorica turistika vodiica tutorica tuiteljica tetoviraica timariteljka tjelohraniteljka tjesteninarka tkalja toiteljica pia tokarka toksikolokinja torbarka traktoristkinja trea oficirka palube trenerka trezoristkinja trgovaka putnica turistika animatorka turistika vodiica tutorka tuiteljka
94
tka toilac pia tokar toksikolog torbar traktorist(a) trei oficir palube trener trezorist(a) trgovaki putnik turistiki animator turistiki vodi tutor tuilac
trei oficir palube trea oficirka palube trener trezorista trgovaki putnik turistiki animator turistiki vodi tutor tuilac trenerica trezoristica trgovaka putnica turistika animatorica turistika vodiica tutorica tuiteljica
U
uenik uitelj ugljar ugostitelj ulini prodava v. penzioner umjetniki stvaralac v. zaposlenik upravitelj upravnik domainstva v. sahadija urbanist urednik utovariva uzgajiva uenik uitelj ugljar ugostitelj ulini prodava umirovljenik umjetniki stvaratelj uposlenik upravitelj upravnik kuanstva urar urbanist urednik utovariva uzgajiva uenik uitelj ugljar ugostitelj ulini prodava v. penzioner umjetniki stvaralac v. zaposlenik upravitelj upravnik domainstva v. asovniar urbanista urednik utovariva uzgajiva uenica uiteljica ugljarica ugostiteljka ulina prodavaica v. penzionerka umjetnika stvarateljica v. zaposlenica upraviteljica upravnica domainstva v. sahadijka urbanistica urednica utovarivaica uzgajivaica uenica uiteljica ugljarica ugostiteljica ulina prodavaica umirovljenica umjetnika stvarateljica uposlenica upraviteljica upravnica kuanstva urarka urbanistkinja urednica utovarivaica uzgajivaica uenica uiteljica ugljarka ugostiteljka ulina prodavaica v. penzionerka umjetnika stvarateljka zaposlenica upraviteljka upravnica domainstva v. asovniarka urbanistkinja urednica utovarivaica uzgajivaica
95
V
v. kipar valjaoniar v. kipar valjaoniar vajar valjaoniar v. kiparica valjaoniarka v. kiparica valjaoniarka vajarka valjaoniarka

vanredni profesor v. odgajatelj vaterpolist(a) vatrogasac vanredni profesor v. odgojitelj vaterpolist vatrogasac veleposlanik vegetarijanac veterinar veterinarski bolniar vezilac vicekonzul videotehniar videotekar vinogradar violinist violonelist virtuoz vii asistent vii upravni savjetnik vjernik vjerouitelj vanredni profesor vaspita vaterpolista vatrogasac v. ambasador vegetarijanac veterinar veterinarski bolniar vezilac vicekonzul videotehniar videotekar vinogradar violinista violonelista virtuoz vii asistent vii upravni savjetnik vjernik vjerouitelj vanredna profesorica v. odgajateljica vaterpolistica vatrogaskinja v. ambasadorica vegetarijanka veterinarka veterinarska bolniarka vezilja vicekonzulka videotehniarka videotekarka vinogradarka violinistica violonelistica virtuoskinja via asistentica via upravna savjetnica vjernica vjerouiteljica vanredna profesorica v. odgojiteljica vaterpolistica vatrogaskinja veleposlanica vegetarijanka veterinarka veterinarska bolniarka vezilja vicekonzulica videotehniarka videotekarka vinogradarka violinistkinja violonelistica virtuoskinja via asistentica via upravna savjetnica vjernica vjerouiteljica vanredna profesorka vaspitaica vaterpolistkinja vatrogaskinja ambasadorka vegetarijanka veterinarka veterinarska bolniarka vezilja vicekonzulka videotehniarka videotekarka vinogradarka violinistkinja violonelistkinja virtuoskinja via asistentkinja via upravna savjetnica vjernica vjerouiteljica vinogradarica
96
v. ambasador vegetarijanac veterinar veterinarski bolniar vezilac vicekonzul videotehniar videotekar vinogradar violinist(a) violonelist virtuoz vii asistent vii upravni savjetnik vjernik vjerouitelj

vlasuljar voar vodi voditelj vodograditelj voa vojnik volonter voza vozaki instruktor vozni manipulant vrtlar vulkanizer vlasuljar voar vodi voditelj vodograditelj voa vojnik volonter voza vozaki instruktor vlasuljar voar vodi voditelj vodograditelj voa vojnik volonter voza vozaki instruktor vlasuljarka voarka vodiica voditeljica vodograditeljica votkinja vojnikinja volonterka vozaica vozaka instruktorica vlasuljarka voarka vodiica voditeljica vodograditeljica votkinja vojnikinja volonterka vozaica vozaka instruktorica vozna manipulantica vrtlarica vulkanizerka vlasuljarka voarka vodiica voditeljka vodograditeljka votkinja vojnikinja volonterka vozaica vozaka instruktorka vozna manipulantkinja vrtlarka vulkanizerka liderka
97
vozni manipulant vozni manipulant vozna manipulantica vrtlar vulkanizer vrtlar vulkanizer vrtlarica vulkanizerka
Z
zakonodavac zamjenik zapisniar zaposlenik zapovjednik v. poslanik zakonodavac zamjenik zapisniar v. uposlenik zapovjednik zastupnik zakonodavac zamjenik zapisniar zaposlenik zapovjednik v. poslanik zakonodavka zamjenica zapisniarka zaposlenica zapovjednica v. poslanica zakonodavka zamjenica zapisniarka v. uposlenica zapovjednica zastupnica zakonodavka zamjenica zapisniarka zaposlenica zapovjednica v. poslanica

zatvorenik zavariva zidar zidar amoter zatoenik zavariva zidar zidar amoter zlatar znanstvenik zoolog zooloki tehniar zubar zubotehniar zatvorenik zavariva zidar zidar amoter zlatar v. naunik zoolog zooloki tehniar zubar zubotehniar zatvorenica zavarivaica zidarica zidarica amoterka zlatarka v. naunica zoologinja zooloka tehniarka zubarka zubotehniarka zatoenica zavarivaica zidarica zidarica amoterka zlatarica znanstvenica zoologinja zooloka tehniarka zubarica zubotehniarka zatvorenica zavarivaica zidarka zidarka amoterka zlatarka naunica zoolokinja zooloka tehniarka zubarka zubotehniarka zoologica
98
zlatar v. naunik zoolog zooloki tehniar zubar zubotehniar
arilac eljezniar eljezniki otpravnik eljezniki blagajnik eljezniki radnik iar ongler upni asistent arilac eljezniar eljezniki otpravnik eljezniki blagajnik eljezniki radnik iar ongler upni asistent arilac eljezniar eljezniki otpravnik eljezniki blagajnik ariteljica eljezniarka eljeznika otpravnica eljeznika blagajnica ariteljica eljezniarka eljeznika otpravnica eljeznika blagajnica eljeznika radnica iarka onglerica upna asistentica ariteljka eljezniarka eljeznika otpravnica eljeznika blagajnica eljeznika radnica iarka onglerka upna asistentkinja
eljezniki radnik eljeznika radnica iar ongler upni asistent iarka onglerka upna asistentica
VII dio Literatura

Belsey, Catherine (2003). Poststrukturalizam. Sarajevo: ahinpai. Begagi, Lamija [et al.]. (2009). SVEZAME, otvori se! itanka za 6. razred devetogodinje osnovne kole. Sarajevo: Sezam. Bertoa, Mislava (2001). Jezine promjene i feministika kritika jezika. Zagreb: Filozofski fakultet. Bourdieu, Pierre (1992). to znai govoriti. Zagreb: Naprijed. Bori, Rada (2007). Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske Unije. Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH. Bori, Rada (1998). enski identitet u jeziku, Trea 1/1, str. 3744. Cameron, Deborah (2008). The Myth of Mars and Venus: Do Men and Women Really Speak Different Languages. New York: Oxford University Press. opi, Hana (2007). ene i jezik. U: Zaharijevi, A., Neko je rekao feminizam? Beograd: Centar za enske studije, ene u crnom, Rekonstrukcija enskog fonda, str. 216226. Dardi, Dragana i Milojevi, Milkica (2010). Prirunik za izvjetavanje o marginalizovanim grupama. Banja Luka: Helsinki parlament graana. Diskusija s Biljanom Kai, koordinatoricom Centra za enske studije: Feminizam izazov za 21. stoljee. [Po tonskom zapisu priredila Valerija Barada. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancija.]. Dostupno na http:// hrcak.srce.hr/file/32359 Drao, Ivana i auevi, Jasmina (2009). Rodna ravnopravnost Pravni okvir. U: Spahi iljak, Zilka i Ani, Rebeka Jadranka, I vjernice i graanke. Sarajevo: TPO fondacija i CIPS Univerziteta u Sarajevu. Drobnjak, Nada (2006). On je rekla: Upotreba rodno-senzitivnog jezika. Podgorica: Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Republike Crne Gore. Hrvatski jezini portal. Dostupno na: http://hjp.srce.hr/ Husremovi, Denana et al. (2007). Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: emu uimo djecu: Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta. Sarajevo: Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina. Dostupno na http://www.zapravicnoobrazovanje.ba/Istrazivanja//5.%20FOD%20analiza_sadrzaja_uzbenika_nacionalne_grupe_predmeta.pdf Gender akcioni plan BiH. (2006). U: Slubeni glasnik BiH, br. 41/09. GlavackiBernardi, Zrinjka (2008). Kad student zatrudni: Rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku. Zagreb: Alfa. Halilovi, Senahid, Pali, Ismail i ehovi, Amela (2010). Rjenik bosanskoga jezika. Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Heffer, Hrvoja (2007). Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereotipa, Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33, str. 165175. Horozovi, Taida, urkovi, Svetlana i Deki, Slobodanka (2006). Analiza terminologije koja se odnosi na LGBTIQ populaciju u tampanim medijima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Udruenje Q za promicanje i zatitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer osoba. Dostupno na http://www.queer.ba/files/LGBTIQMedijska.pdf. Hraste, Mate (1953). O enskim prezimenima, Jezik, 2/5, str. 136140. Jari, Vesna i Radovi, Nadeda (2010). Renik rodne ravnopravnosti. Beograd, Novi Sad: Art print. Katni-Bakari, Marina (2004). Jezik i (de)konstrukcija roda. U: J. Babi-Avdispahi, J. Baki-Mufi [et al.], Izazovi feminizma. Sarajevo: Forum Bosnae. Katni-Bakari, Marina (2006). Stilistike skice. Sarajevo: Connectum.
99

Klasifikacija zanimanja Federacije Bosne i Hercegovine. (2009). Federalni zavod za statistiku. Dostupno na http://www.fzs.ba/zanimanja.htm Klasifikacija zanimanja Republike Srpske. (2011). U: Slubeni glasnik 40/11. LovriJovi, Ivana (2003). Seksizam u jeziku: zamke i varke, Kruh i rue 18. Majstorovi, Danijela and Mandi, M. (forthcoming) What it means to be a Bosnian woman - analyzing women's talk between patriarchy and emancipation. Living with Patriarchy - Discursive Costructions of Gendered Subjects Across Cultures eds D. Majstorovi and I. Lassen. Amstardam: John Benjamnis. Mehmedi, Uzeir i Maarevi, Mirjana (1998). Teorija i metodika tjelesnog odgoja. Zenica: Pedagoka akademija. Mills, Sara (2008). Language and Sexism. Cambridge: Cambridge University Press. Mitrovi, Danka O. i Dibri, Amra (2006). Mediji: modul 2. Tuzla: Bosanska rije. Moranjak-Bambura, Nirman (2006). Vodi kroz studij roda, ideologije, kulture. Sarajevo: Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Moranjak-Bambura, Nirman (2006). The unbearable lightness of stereotypes. In: N. Moranjak Bambura, T. Jusi i A. Isanovi (eds), Stereotyping: representation of women in print media in South East Europe. Sarajevo: Mediacentar. Nacionalna klasifikacija zanimanja Republike Hrvatske. (2010). U: Narodne novine br. 147/10. Dostupno na http://www.hkdm.hr/?page=news,662 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. (2003). U: Slubeni glasnik broj 18/03. Poti, Jelena i Hodi, Amir (ur.). (2006) Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znai vie od binarnosti. Zagreb: enska soba. Savi, Svenka (1995). Jezik i pol: istraivanja u svetu, enske studije, br. 1. Savi, Svenka (1996). Jezik i pol: istraivanja kod nas, enske studije, br. 2. Savi, Svenka (2010). Uputstva za standardizaciju rodno osetljivog jezika. Dostupno na: http://www.zenskestudije.org.rs/01_o_nama/svenka_savic/svenka_savic.html Savi, Svenka (2004). ena sakrivena jezikom medija: kodeks neseksistike upotrebe jezika. Novi Sad: Futura publikacije. Savi, Svenka, anak, Marijana, Mitro, Veronika, i trasni, Gordana (2009). Rod i jezik. Novi Sad: enske studije i istraivanja i Futura publikacije. Sosir, de Ferdinand (1996). Kurs opte lingvistike. Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia. Spahi, Vedad (2003). itanka za etvrti razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing. ehovi, Amela (2003). Upotreba mocionih sufiksa (u nomina agentis et professionis) u savremenom razgovornom bosanskom jeziku, Pismo, I/1, str.7392. Tannen, Deborah (1994). Gender and Discourse. New York, Oxford: Oxford University Press. Tannen, Deborah (1990). You Just Dont Understand!: Women and Men in Conversation. New York: Harper. Trudgill, Peter (2000). Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. United Nations. Guidelines on Gender-Neutral Language (1999). Dostupno na http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001149/114950mo.pdf United Nations. The Universal Declaration of Human Rights. Dostupno na http://www.un.org/en/documents/udhr/index.shtml. Uputstva za standardni i nediskriminativni govor i ponaanje Zatitnika graana Republike Srbije. (2010). Dostupno na http://www.inkluzija.gov.rs/?p=2513&lang=cs Velikovi, Nenad (2010). Ideoloka instrumentalizacija knjievnosti u bosanskohercegovakim udbenicima bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i knjievnosti (na primjerima iz itanki od petog razreda osnovne kole do etvrtog razreda srednje kole). (Neobjavljena doktorska disertacija). Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Zaharijevi, Adrijana (2003). Kratki pojmovnik queer teorije. U: Dajan Fas (ur.), Hrestomatija. Unutra/Izvan. Beograd: Centar za enske studije. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini: preieni tekst. (2010). U: Slubeni glasnik BiH, god. XIV, br. 32. Dostupno na http://www.arsbih.gov.ba/images/documents/zors_32_10.pdf
100

Nacini Za Prevladavanje Diskriminacije U Jeziku

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nacini Za Prevladavanje Diskriminacije U Jeziku

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jasmina auevi i Sandra Zlotrg

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

VII dio - Literatura .......................................................................................................................................................................... 99

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

I dio Diskriminacija u jeziku

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

II dio Prijedlozi za koritenje rodno osjetljivog/gender senzitivnog jezika u javnom diskursu

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

(Mitrovi, D. O. i Dibri, A. (2006). Mediji: modul 2. Tuzla: Bosanska rije, p. 5)

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

'Igra je zavrena onda kada najozbiljniji/a od vas ostane sam/a.'

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

(Spahi, V. (2003). itanka za etvrti razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.)

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Ako su sve ene recenzentice, tako i navesti:

Takoer, moemo izabrati i neutralne oblike:

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Napomena je utoliko vanija to se u CIP zapisu prepisuju podaci sa korica knjige: 23

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Jedan od zakljuaka analize emu uimo djecu? jeste i ovaj: 26

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

U nastavku pogledajte dobar primjer:

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Koristiti sintagme: osoba/dijete sa invaliditetom, dijete sa smetnjama u razvoju

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

IV dio Prijedlozi za koritenje politiki korektnog jezika u odnosu na LGBTTIQ populaciju

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

V dio Uvaavanje samoimenovanja

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima

Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima